radno pravo - pomoÄ‡ni materijal za pripremu ispita

8/13/2019 Radno pravo - Pomoni materijal za pripremu ispita

1/80

PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

RADNO PRAVOSKRIPTA

WWW.BH-PRAVNICI.COM

[email protected]


2/80

2 WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

R A D N O P R A V O

Predmet prouavanja

Radno pravo, kao posebna grana prava jedna je od najmlaih naunih disciplina. Ova granaprava obuhvata sveukupnost pravnih pravila kojima se reguliraju: radni odnosi, kategorije iinstitucije vezane za ljudska prava na radu, u vezi sa radom i povodom rada.

Radno pravo spada skupinu pozitivnopravnih nauka, jer izuava posebnu granu prava radno pravo, koje na snazi u pojedinoj konkretnoj i postojeoj dravi.Opi predmet prouavanja radnog prava ine pravne norme, koje reguliraju jednu znaajnuvrstu drutvenih odnosa koji nastaju, mijenjaju se i gase povodom i u vezi sa odnosima kojise uspostavljaju u zavisnom radu.U predmet i sadraj radnog prava spadaju:1. reguliranje radnopravnog odnosa kao centralnog i najireg predmeta radnog prava;2. reguliranje instituta, institucija i odnosa kojima je uvjet radni odnos (individualna ikolektivna pravila);

3. reguliranje instituta i mjera ostvarivanja prava na radu i u vezi sa radom, te zatite koja jeu vezi s radnopravnim odnosima.

Naznaeni segmenti su sadraj i predmet radnog prava u uem smislu. U irem smislu, uokviru grane prava koja regulira prava na radu, u vezi sa radom i povodom rada obuhvaenasu slijedea pitanja: prouavanje prava, obveza i odgovornosti radnika na radu i po osnovurada i u vezi sa radom, prava i dunosti dravnih organa, organa nadzora, sudova,sindikalnih i drugih organizacija. Radno pravo je nauka, koja se bavi i teoretskimizuavanjem zakona i drugih propisa iz ove oblasti, kao i prouavanjem prakse su bjekata idrugih faktoraradnika, poslodavaca, organa, sudova.

NASTANAK I RAZVOJ RADNOG PRAVA

Radno pravo poinje da se izdvaja u samostalnu granu prava kada je postalo evidentno daodnosi na radu i u vezi sa radom, koji su bili podinjenipravilima ugovora o najmu slube iregulirani opim graanskim pravom, zahtijevaju posebnu regulativu.

1). U poetnom periodu, periodu ekonomskog i politikog liberalizma, kada dolazi donastanka radnika u modernom smislu rijei, periodu koji se vremenski vezuje za k raj XIXstoljea, veina radnopravnih propisa je u okviru graanskog odnosno trgovakog prava.Osnivanjem radnikih udruenja i pokreta za zatitu najosnovnijih prava radnika, otpoinjeborba radnika za poboljanje tekih i nepodnoljivih uvjeta rada i ivota. trajk radnika, kaosredstvo borbe radnika bio je prvi uzrok intervencije drave u najamne odnose.Radno pravo je na poetku svog razvoja bilo sastavni dio graanskog i trgovakog prava.

2). Drugiperiod , koji vremenski see od kraja XIX stoljea i traje do zavretka I. svjetskograta, karakterizira pojaana intervencija drave u reguliranju radnih odnosa.Istovremeno, krajem XIX i poetkom XX stoljea pojavljuju se brojna radnika udruenja izkojih nastaju radniki sindikati, a sa narastanjem snage sindikata, pojavljuje se i kolektivnougovaranje uvjeta rada, tj. kolektivni ugovori.

3). U periodu izmeu dva svjetska rata (trei period) dolazi do procvata radnogzakonodavstva. Ovaj period je period konanog priznavanja i uspostavljanja radnog pravakao posebne grane prava u veini zemalja.Od posebnog znaaja u ovoj fazi razvoja radnog prava je stvaranje Meunarodneorganizacije radaMOR na Mirovnoj konferenciji u Parizu 1919g.


3/80


WWW.BH-PRAVNICI.COM

Ovaj period karakterizira shvaanjeda se opi i trajni mir moe zasnivati samo na socijalnojpravdi, a da zbog uvjeta rada koji velikom broju lica nanose nepravdu, bijedu i odricanje,postoji hitna potreba da se ovi uvjeti poboljaju.

4). Suvremeni, etvrti period obuhvata vrijeme od zavretka II. Svjetskog rata, pa dodanas. Ovaj period je obiljeen daljim nastavkom procesa intervencije drave u odnose naradu i u vezi sa radom, posebno s obzirom na novi ideal drave oznaene kao socijalnapravna drava, kao i procvatom kolektivnog ugovaranja uvjeta rada i zapoljavanja izmeusocijalnih partnera radnika i poslodavaca. Postojei propisi iz ove oblasti se znatnomodificiraju, proiruju ili se donose potpuno novi zakoni o radu. Radno pravo kaosamostalna grana prava u svim dravama postaje jedna od najrazvijenijih i najznaajnijihgrana prava, sa stalnim irenjem svog predmeta i sadraja, tako da se moe rei da se radio jednoj od najdinaminijih grana prava.

Na kraju, moemo zakljuiti da su na pojavu i razvoj radnog prava kao samostalne pravnegrane u pravnim sistemima drava odluujui znaaj imale slijedee okolnosti:a). intervencija drave u odnose izmeu poslodavca i posloprimca dravno zatitno

zakonodavstvo;b). razvoj i utemeljenje sindikalnih prava i sloboda pojava i djelovanje radnikih udruenjasindikata;c). kolektivno ugovaranje i kolektivni ugovori kao sui generis izvori samo radnog prava;d). osnivanje i djelovanje MOR, prije svega kroz donoenje konvencija i preporuka u oblastiradnih i socijalnih odnosa, tj. pojava i znaaj meunarodnih standarda rada.

Osnovne karakteristike suvremenog radnog prava

U osnovne karakteristike suvremenog radnog prava mogu se uvrstiti: 1. tendencija stalnogirenja; 2. sindikalna prava i slobode; 3. kolektivno ugovaranje i 4. integrativnost.

1. Tendencija stalnog irenja kao karakteristika modernog radnog prava jeposljedica injenice da se u okviru radnog prava vie ne prouava samo zavisni rad,odnosno rad u slubi drugoga, nego i mnoge druge pojave koje su u vezi sa ljudskimpravima na radu i povodom rada.

Tendencija stalnog irenja, kao karakteristika modernog radnog prava, ogleda se s jednestrane , u irenju kruga subjekata na koje se prostire i koje obuhvaa ova grana prava, tj. uinjenici da se radi o pravu koje regulira radnopravni status miliona pojedinaca. Sa drugestrane, ova karakteristika se vezuje za injenicu da se stalno iri obim i vrsta kakoindividualnih tako i kolektivnih prava na radu i u vezi sa radom.

2. Sindikalna prava i slobode kao karakteristika modernog radnog prava proistiu izope zatiene slobode udruivanja i izraavanja, poto suova prava i slobode jedanod bitnih elemenata u ostvarivanju opeg trajnog mira. A socijalni mir predstavlja

preduvjet za odvijanje zakonitosti trine privrede, kao i dostizanja sigurnosti iblagostanja.

3. Kolektivno dogovaranje i kolektivno ugovaranje predstavlja, znaajan instrumentu reguliranju uvjeta rada i zapoljavanja, profesionalnih i interesnih prava i obvezaizmeu radnika i poslodavca, te meusobnih odnosa samih ugovornih strana.

Kolektivni ugovori, kao bitan segment kolektivnog radnog prava, i kao sui generis izvorradnog prava, postaju sve vie dominantan izvor radnog prava, za koji je zainteresirana isama drava, jer je za funkcioniranje drutveno-ekonomskog sistema veoma znaajno tobolje i adekvatnije ureivanje i ostvarivanje odnosa na radu i povodom rada.

4. Integrativnost kao karakteristika modernog radnog prava javlja se kao posljedicaposebne osobine rada, koji se pojavljuje kao pravni objekt radnog prava. Potopojam integrativnosti podrazumijeva da ak i meusobno nezavisni subjekti stupaju umeusobne odnose, onda se i ovi subjekt u potpunosti ili samo djelomino integriraju


4/80


WWW.BH-PRAVNICI.COM

i kroz radno zakonodavstvo. U tom smislu, moderno radno zakonodavstvouspostavlja:

pravni okvir koji omoguava produktivne individualne i kolektivne radne odnose,- okvir za poslodavce, radnike i njihove predstavnike da ostvaruju meusobnu

interakciju na radnom mjestu,- procese pomou kojih se prava na radu i u vezi sa radom u svakom konkretnom

drutvu ostvaruju.

Razvoj radnog prava na podruju bive Jugoslavije

Zemlje koje su 1918g. ule u sastav stare Jugoslavije, mogu se podijeliti na podruja koja subila pod okupacijom stranih drava (Slovenija, Dalmacija, Hrvatska, Slavonija, Vojvodina,BiH, Makedonija), te i na podruja Srbije i Crne Gore, kao samostalnih drava. U svakom odovih podruja su vaili sopstveni politiki, privredni i pravni reimi, te se razvoj radnog pravado stvaranja stare Jugoslavije promatra zasebno za svako podruje.U BiH do 1878g. primjenjivano je tursko zakonodavstvo (Otomanski graanski zakonik idrugi propisi) a poslije austrijsko zakonodavstvo (OGZ; Trgovaki zakonik za BiH od 1883,

Rudarski zakon od 1881, i drugi propisi).Na podrujima koja su ula u sastav stare Jugoslavije primjenjivani su propisi zateeni do1921g.. Od 1921g. poinje donoenje propisa o radnim odnosima . Poslije donoenjaZakona o inspekciji rada slijedi 1922g. donoenje Zakona o zatiti radnika, zakona osocijalnom osiguranju radnika i drugih. Smatra se da se ovaj proces zavrava donoenjemZakona o radnjama 1931g. koji predstavlja i krajnji domet radnikog zakonodavstva stareJugoslavije.U ovom periodu stara Jugoslavije je lanica MOR-a i ratificirala je vie konvencija oveorganizacije.

U bivoj SFRJ radno pravo se razvijalo usporedo sa fazama u razvoju politikog,ekonomskog i pravnog sistema SFRJ. U toku NOB-a akti tadanje narodnooslobodilake

vlasti predstavljaju osnovu za izgradnju radnog prava. Drugi period obuhvata razdoblje oddonoenja Ustava FNRJ do donoenja Osnovnog zakona o upravljanju privrednimpoduzeima i viim privrednim udruenjima iz 1950g. Ovaj period razvoja radnog prava nosipeat administrativnog perioda upravljanja privredom, a donesenim propisima bila jeobuhvaena cijela materija radnih odnosa, po uzoru na sovjetsko radno zakonodavstvo.Trei period poinje uvoenjem radnikog samoupravljanja, tj. donoenjem Osnovnogzakona o upravljanju privrednim poduzeima i viim privrednim udruenjima od strane radnihkolektiva iz 1950g. Karakteristika ovog perioda je prenoenje na radne ko lektive izvjesnihfunkcija iz oblasti organizacije rada i radnih odnosa, koje je do tada vrila drava. U ovomperiodu koji je trajao preko dvije decenije, donijeto je vie propisa koji se odnose na plae,stalnost zaposlenja, zatitu ena i omladine, radnih odnosa, zatite nezaposlenih, radnihknjiica i na druga pitanja. Regulirana su prava iz oblasti socijalnog osiguranja.

Po svom znaaju za razvoj radnog prava istiu se dva zakonska propisa: Zakon o radnimodnosima i Zakon o javnim slubenicima koji sudoneseni krajem 1957g. Oni predstavljajuprvu kodifikaciju radnog prava bive SFRJ. etvrti period poinje donoenjem Ustavnihamandmana XX-XLII od 1971g. Posebno su vani tzv. radniki amandmani. Ovim aktimaproklamovano je da je osnovna organizacije udruenog rada osnovni oblik udruivanja rada isredstava. U OOUR radnici neposredno i ravnopravno ureuju meusobne odnose u radu,odluuju o uvjetima i rezultatima svoga rada, te reguliraju meusobne odnose putemsamoupravnih sporazuma, drutvenih dogovora i drugih opih akata. Radni odnosi postajumeusobni radni odnosi, prema Zakonu o udruenom radu.

Razvoj naune discipline radnog prava u BiH

Kao samostalna nauna disciplina radno pravo u BiH poelo se predavati od osnivanjapravnog fakulteta u Sarajevu 1946g. Poetni period razvoja ove discipline naslonjen je na


5/80


6/80


WWW.BH-PRAVNICI.COM

Vrste rada

Kao kriteriji uzimaju se : objekt rada, ciljevi rada, vrijeme rada, subjekti rada, mjesto iorganizacija rada i dr. Vrste rada su slijedee:

1. tekui i minuli rad; 2. apstraktni i stvarno potrebni rad, 3. individualni i drutvenopotrebni rad, 4. jednostavni i sloeni rad, 5. produktivni i neproduktivni rad, 6. fiziki iumni rad.

Za radno pravo najvanije je razlikovanje tekueg (ivog) rada od minulog rada. Tekuirad se shvaa kao najraznovrsniji rad, koji je usmjeren na zadovoljavanje ovjekovih osobnihi opih potreba. Minuli rad, stavlja se u odreenu korelaciju sa ivim radom, jer se s njimnalazi u odreenom kontinuitetu. Istie se da nema gotovo nijednog ivog rada u kojem, uizvjesnoj mjeri nije manifestiran minuli rad.Radno pravo prouava rad koji ima slijedee karakteristike: a). dobrovoljni rad zaposlenika ,b). nesamostalan rad, rad za drugogarad u slubi,c). rad koji se realizira u radnopravnom statusu.

DEFINIRANJE RADNOG PRAVA

U definiranju radnog prava kao polazite se uzimaju: subjekti ove grane prava(poslodavac i posloprimac) ili pravni objekti (zavisni rad) ili prava i obveza koji seuspostavljaju i reguliraju (individualna i kolektivna prava)Radno pravo se definira kao:

- skup pravnih propisa koji reguliraju rad vren u slubi ili slubenski odnos,zajedno sa odnosima koji na temelju rada nastaje,

- - ona grana prava koja sadri norme o reguliranju ugovornih odnosa isubordiniranog rada,

- pravo koje sadri propise koji ureuju podinjenizavisni rad

- pravo koje obuhvata propise koji se primjenjuju na individualne i kolektivne

radne odnose,- pravo koje obuhvata propise koji ureuju pravni poloaj lica u tuoj slubi.

Radno pravo se definira kao skup pravnih normi koje reguliraju radne odnose,institute i situacije vezane za radni odnos, koji nastaju i ostvaruju se u procesu radana ustanovljenom obliku vlasnitva, kao i skup odnosa koji nastaju u tom procesurada, a odraz su konkretnog drutveno-ekonomskog ureenja.Radno pravo bi se moglo definirati kao pravna nauka koja se bavi prouavanjemureivanja, ostvarivanja i zatite prava na radu, u vezi sa radom i povodom rada, tepitanjima zapoljavanja, socijalnog osiguranja, kao pitanjima meunarodnog radnogprava i povijesti radnog prava i pitanjima ostvarivanja i zatite ovih prava od strane

nadlenih i ovlatenih organa.

NAZIV RADNO PRAVO

U svom povijesnom razvoju, ova grana prava bila je poznata kao fabriko odnosnoindustrijsko zakonodavstvo, radniko pravo ili radniko zakonodavstvo, socijalnopravo, sindikalno pravo, te radno pravo.

1. Fabriko, odnosno industrijsko zakonodavstvo, kao naziv odgovara predmetureguliranja radnog prava u poetnom periodu razvoja , s obzirom da su se prvi propisiodnosili prvenstveno na radnu sredinu oznaenu kao fabrika, odnosno na djelatnostindustrije.


7/80


WWW.BH-PRAVNICI.COM

2. Naziv radnikopravo, odnosno radniko zakonodavstvo potie otuda to su se prvipropisi u kontekstu dravnog zatitnog zakonodavstva odnosili na: 1. najamneradnike, odnosno 2. jedan drugi vremenski period samo na radnike u industriji.

3. Naziv socijalno pravo je posljedica tendencije irenja radnog prava posebno, sobzirom na subjekte, odnosno utemeljenje prava po osnovu rada kroz socijalnoosiguranje. Ovaj naziv je neadekvatan jer se socijalno pravo afirmiralo kaosamostalna grana prava.

4. Sindikalno pravo, kao naziv za ovu granu prava, javlja se pod utjecajem porasta

uloge i znaaja sindikata u oblasti radnih odnosa. 5. Naziv radnopravo se najdue zadrao za ovu granu prava, te se danas koristi u

brojnim dravama i pravnim sistemima. Ovaj naziv, kao najbolji, treba prihvatiti kaouobiajen.

Podjela radnog prava

Teorijski i logini izraz sistematizacije materije radnog prava i sredstvo za pravilnopoznavanje strukture radnih odnosa naziva se sistemom radnog prava.

Radno pravo se moe podijeliti na: ope i specifino; materijalno i procesno; individualno ikolektivno; domae i meunarodno.Polazei od kriterija reima radnih odnosa, postoji: opi reim radnih odnosa(koji ureujesamo ona prava koja su zajednika za sve pojedince u radnom odnosu) i posebni reimradnih odnosa (reim koji na specifian nain regulira posebnosti pojedinih kategorijazaposlenika) radno pravo se dijeli na ope i specifino , odnosno na ope i posebno radnopravo.Podjela na materijalno i procesno radno pravo oslanja se na sadraj reguliranja u materijiradnog prava. Materijalnoradno pravo regulira pravo i obveze pojedinaca u radnom odnosuobuhvaajui nastanak, trajanje i prestanak radnopravnog statusa, kao i sva druga pravakoja se stiu na radu i povodom rada.Procesnoradno pravo sadri norme kojima se regulira nadlenost za odluivanje o pravima

i obvezama i odgovornostima iz radnog odnosa, zatim postupak i nain ostvarivanja i zatiteprava na radu i povodom rada.Podjela na individualno i kolektivno radno pravo oslonjena je na subjekte kojiuspostavljaju prava, obveze i odgovornosti na radu i povodom rada.U tom smisluindividualnoradno pravo sadri norme i pravila kojima se ureuju pojedinani radni odnosi,tj. kojim se ureuju odnosi, prava i poloaj pojedinca u radnom odnosu. Kolektivnoradnopravo regulira kolektivne radne odnose koji nastaju kao posljedica suradnje ili konflikataizmeu predstavnika rada, kapitala i vlasti, a na temelju kojih se uspostavlja okvir za buduepojedinane radne odnose.Domae radno pravo obuhvaa sve pravne norme i pravila koji su u oblasti radnih odnosastvoreni i vae na podruju jedne drave, odnosno odreene drutveno politike zajednice.Meunarodno radno pravo je sistem normi koji nastoje na univerzalnom i li regionalnomnivou, tj. u meunarodnim razmjerama, urediti oblast rada i socijalne zatite u ciljuharmoniziranog ili unificiranog reguliranja rada, radnih odnosa i socijalne sigurnosti.

ODNOS RADNOG PRAVA PREMA DRUGIM PRAVNIMNAUKAMA I ERGOLOGIJI

Odnos radnog prava i ustavnog prava

U sistemu prava ustavno pravo zauzima najznaajniji poloaj, ustavno pravo je izvor svihgrana prava. To mu mjesto pripada s obzirom na njegov predmet reguliranja i izuavanja, tezbog hijerarhije pravnih akata u svakoj pravnoj dravi. Ostale grane prava, zbog poloaja iznaaja ustavnog prava, subordinirane su ustavnom pravu i u formalnom i u materijalnomsmislu.


8/80


WWW.BH-PRAVNICI.COM

Ustavnim normama, u okviru sloboda i prava ovjeka, utvruju se i ljudska prava na radu ipovodom rada: sloboda rada, pravo na rad, sloboda udruivanja i izraavanja, jednakosti umogunostima i tretmanu- jednakost i ravnopravnost lica u radnom odnosu, pravo nasocijalnu sigurnost i sl.U okviru materije ustavnog prava tvren je okvir za nadlenost upogledu donoenja propisa iz oblasti kojuregulira radno zakonodavstvo.

Odnos radnog prava i graanskog prava

I pored injenice da se radno pravo odvojilo od graanskog prava postoji povezanost izmeuove dvije grane prava. I danas postoji potreba rjeavanja pojedinih pitanja koja su predmetradnog prava za pozajmljivanjem izvjesnih naela, instituta i pravila graanskog prava. Takonpr. bez obzira to je ugovor o radu ugovor sa radnopravnim obiljejima, pojedina pitanjakao to su valjanost ugovora o radu, zastarjelost rokova za potraivanje, naknada tete uradnim sporovima, u radnom pravu po principu supsidijaritetarazrjeavaju se po pravilimagraanskog prava.

Odnos radnog prava i upravnog prava

Predmet upravnog prava je organizacija i funkcioniranje uprave, izmeu ostalog i u oblastirada i radnih odnosa, te vrenje nadzornih prava u oblasti rada, zatita i inspekcije rada, kaoi izvjesne vrste upravnih postupaka.Bez obzira to su izvjesne norme o pravima i dunostima po osnovu rada u dravnimorganima za neke kategorije lica upravnopravne prirode i da kao takve spadaju u upravno, ane u radno pravo, ne moe se osporiti njihova veza i sa radnim pravom. To se prvenstvenoodnosi na regulaciju pravnog poloaja vojnih lica, kao i lica koja se biraju, imenuju ilipostavljaju. Njihova ovlatenja i dunosti izviru iz akta o njihovom prijemu u slubu. Timaktom uspostavlja se upravnopravni odnos izmeu tih lica i drave.

Odnos radnog prava i privrednog prava

Izmeu ove dvije grane prava ima dosta instituta za koje su obje nauke zainteresiran e:organizacija privrednih tj. trgovakih drutava, organi upravljanja, rukovoenja.Zbog sveobuhvatnosti i razliitosti predmeta i sadraja, i jedna i druga nauka egz istiraju i

razvijaju se kao dvije posebne i samostalne nauke.

Odnos radnog prava prema krivinom pravu

Krivino pravo utvruje ope uvjete za primjenu krivinih sankcija za sva krivina djela, dokposebni dio krivinog prava prouava pitanja koja se odnose na posebne uvjete kanjivos ti.U tom smislu, u okviru posebnog dijela krivinog prava nalaze se i krivina djela protiv radnihodnosa, kojima se tite odreena prava iz radnih odnosa kao i prava koja proizlaze izsocijalnog osiguranja .

Mjesto radnog prava u odnosu na ergologiju

Ergologija nauka o radu, koja objedinjuje rezultate spec ijalnih naunih podruja usvrhu njihove sinteze tj. prerade u jedinstven sistem znanja i uputstva u praksioblikovanja rada.Nauka o radu je opi pojam koji u sebi ujednauje sve grane naunog istraivanja oradu i meusobno ih dovodi u vezu.Ne moe se bilo kakav napor smatrati radom, nego samo rad kojim se neophodan naporpretvara u eljeni proizvod (rezultat takvog rada) a to pretvaranje djelatnosti u smisluuinka (ovjeka) predstavlja otvoreno pitanje za nauku o radu, odnosno za njenaistraivanja.


9/80


WWW.BH-PRAVNICI.COM

MEUNARODNA ORGANIZACIJA RADA (MOR)

MOR zajedno sa Crvenim kriom i Potanskom unijom spada meu najstarije meunarodneorganizacije. Osnovana je na Mirovnoj konferenciji u Parizu 1919g.. Poslije II. Svjetskograta, na osnovu posebnog sporazuma zakljuenog izmeu MOR-a i UN od 14. decembra1946g. ova meunarodna organizacija postala je prva specijalna agencija UN. Ovim jeutemeljena uska i svestrana suradnja izmeu UN i MOR , ali MOR ima status pravnog lica ipotpunu samostalnost, kako u financijskom tako i u administrativnom pogledu.MOR je stalna i trajna meunarodna organizacija, a zbog svog lanstva predstavljauniverzalnu meunarodnu organizaciju. lanovi MOR-a su:

1. drave koje su bile lanovi MOR-a 1.11.1945,2. svaki lan UN i svaka drava pripremljena za lana UN, ako saopi generalnom

direktoru Meunarodnog biroa rada svoj sporazumni pristanak na obveze kojeproizlaze iz Ustava MOR-a,

3. drave koje Opa konferencija MOR primi u lanstvo veinom od 2/3 prisutnihdelegata na zasjedanju, s tim da je prijem izvren dostavljanjem obavjetenja oprihvaanju obveza koje proistiu iz Ustava MOR-a, generalnom direktoru

Meunarodnog biroa rada.

Nijedan lan ne moe se povui iz MOR-a , ako prije toga ne saopi svoju namjerugeneralnom direktoru Meunarodnog biroa rada. Ovo povlaenje stupa na snagu dvijegodine od dana saopavanja , pod uvjetom da je takav lan do ovog roka ispunio svojefinancijske obveze.Najbitnija karakteristika MOR-a je njen tripartitnikarakter.Prema Ustavu ove organizacije,u svim forumima i na svim zasjedanjima MOR-a uestvuju predstavnici vlade,poslodavaca i radnika ( u omjeru 2:1:1).Osnovni ciljevi i zadaci MOR-a utvreni su Ustavom MOR-a, koji je usvojen jo 1919g. i tzv.Filadelfijskom deklaracijom, koja je usvojena na zasjedanju MOR-a 10.maja 1944..Filadelfijska deklaracija ima ustavni karakter i kao takva je sastavni dio Ustava MOR-a.

Osnovni zadatak MOR-a je da prouava i rjeava probleme iz oblasti rada i socijalne politikeu meunarodnim razmjerama, a imajui u vidu da se opi itrajni mir moe zasnivati samonasocijalnoj pravdi. Cilj MOR-a je da pobolja uvjete ivota i rada velikog broja osoba, asvoj osnovni zadatak i cilj moe ostvariti samo putem suradnje predstavnika vlada, radnika iposlodavaca na razvijanju radnog i socijalnog zakonodavstva u svijetu.U Deklaraciji se potvruju osnovna naela na kojima poiva MOR:- da rad nije roba, to podrazumijeva da sva ljudska bia imaju pravo da svoj materijalninapredak i duhovni razvoj ostvaruju u slobodi i dostojanstvu, u ekonomskoj sigurnosti ijednakim mogunostima, odnosno da radna snaga ne smije v ie da bude roba koja sekupuje i prodaje;- da siromatvo (bijeda), ma gdje postojalo, predstavlja opasnost po blagostanje svih.To znai da, dokle god postoje uvjeti rada koji vel ikom broju lica nanose nepravdu, bijedu iodricanje, stvaraju se uvjeti za nezadovoljstvo i dovodi se u opasnost svjetski mir, ali i razvojrazvijenih zemalja;- da je neophodna meunarodna suradnja, kao i suradnja vlada, radnika i poslodavaca uborbi za poboljanje uvjeta rada i zapoljavanja, na bazi jednakosti svih partnera u slobodnojdiskusiji i diskusijama demokratskog karaktera u cilju unapreivanja zajednike dobrobiti;- da je sloboda izraavanja i sloboda udruivanjaneophodan uvjet trajnog napretka.

Nadlenost MOR-a

U okviru MOR-a razmatraju se sva pitanja koja se odnose na osnovna ljudska prava na radui u vezi sa radom, zatim zapoljavanje i uvjete rada, zatite na radu, zatite pojedinihkategorija radnika (ena, djece, starih radnika) kao isva administrativna i ekonomska pitanjau vezi s ovim, a naroito: organizacije slubi za posredovanje u zapoljavanju, organizacija


10/80


WWW.BH-PRAVNICI.COM

administrativnih slubi rada i slubi upravljanja radom, slubi medicine rada u poduzeima,inspekcije rada i dr.MOR ima obvezu da pomogne dravama lanicama kroz tehniku suradnju i savjetodavneusluge, odnosno ima obvezu da prui svaku odgovarajuu pomo dravama lanicama uizradi zakona i propisa u cilju stvaranja klime za ekonomski i socijalni napredak.Tri su osnovna metoda djelatnosti kojima se slui MOR u izvravanju svojih zadataka a tosu: normativni, praktini i nauno-istraivaki.

Organizaciona struktura MOR-a

Meunarodna organizacija rada se u svojoj strukturi sastoji od tri glavna-stalna organa, i to:- Opa-Generalna konferencija predstavnika drava lanica,- Administrativni savjet, i- Meunarodnibiro rada.

Opa konferencija MOR-a

Je najvii organ MOR-a, odnosno ona je generalna skuptina drava lanica MOR-a. Uokviru MOR-a Konferencija ima mjesto i ulogu Generalne skuptine UN.Konferencija je najvii zakonodavni organ MOR-a i kao takva je jedino ovlatena da donosimeunarodne konvencije rada i preporuke kojima se ustanovljavaju meunarodne norme uoblasti rada, a svoja zasjedanja dri najmanje jednom godinje. Osim konvencija i preporukaKonferencija usvaja i rezolucije koje mogu imati znatnog utjecaja u oblasti rada, iako nemajuistu pravnu snagu kao konvencije i preporuke.U svojstvu najvieg organa MOR-a Konferencija ima i funkciju financijske i organizacijskeprirode u odnosu na svoj rad, kao i na rad drugih organa MOR-a.Tripartitni sastav Konferencije uvjetovao je stvaranje triju osnovnih grupa vladine, radnikei poslodavake. Grupe se obvezno sastaju i imenuju ili uestvuju u imenovanjupotpredsjednika Konferencije i lanova komisija. Razmatraju i druga pitanja koja im dostave

Komisija za prijedloge ili sama Konferencija.

Administrativni savjet

Sastav AS mijenjao se do sada vie puta. Njegov broj od 24 lana, koliko je bilo predvieno1919g. , do danas povean je na 56 lanova, od kojih su 28 predstavnika vlada, 14predstavnika radnika i 14 predstavnika poslodavaca. Predvieno je da se u svakoj grupiizabere po 12 lanova zamjenika.AS ima opu odgovornost za koordinaciju svih aktivnosti MOR-a koje treba da budurealizirane u okviru raspoloivih financijskih sredstava u periodu izmeu dva zasjedanjaOpe konferencije. Ovaj organ odluuje o mjerama koje treba poduzeti u vezi sa primjenomrezolucije koje je usvojila Konferencija i nadgleda primjenu, od strane drava lanica,

meunarodnih konvencija o radu i preporuka.Prema Ustavu, AS ima odluujuu ulogu u utvrivanju dnevnog reda Konferencije, kao i upogledu drugih pripremnih radnji za odravanje zasjedanja Konferencije.AS imenujegeneralnog direktora Meunarodnog biroa rada.

Meunarodni biro rada

Meunarodni biro rada je stalni sekretarijat MOR-a. On osigurava uvjete za rad Opekonferencije, Administrativnog savjeta, te drugih zasjedanja i konferencija u okviru djelatnostiMOR-a.MBR je struna i administrativno-tehnika sluba Organizacije. On je posrednik izmeudrava lanica i Organizacije i takoer odrava veze sa radnikim i poslodavakimorganizacijama. Zadaci biroa su:


11/80


WWW.BH-PRAVNICI.COM

- prikupljanje, obraivanje i rasturanje svih informacija koje se odnose nameunarodno reguliranje uvjeta i sistema rada, a posebno izuavanje onih pitanjakoja treba da budu iznesena na diskusiju Konferenciji u cilju usvajanja konvencija ipreporuka,

- provoenjeraznih akata koje odredi Konferencija ili Administrativni savjet,- pripremanje dokumentacije i drugog materijala za sva zasjedanja koja se odravaju u

okviru MOR-a,- publikovanje na raznim jezicima asopisa, studija i izvjetaja o socijalnim i

ekonomskim pitanjima,- pruanje svake pomoi vladama, na njihovo traenje i u okviru mogunosti, u izradi

zakonskih propisa,- pruanje informacija i podataka, kao i savjeta, na traenje vlada, radnikih i

poslodavakih organizacija,- praenje primjene meunarodnih konvencija u zemljama lanicama,- priprema i sprovodi u ivot programa tehnike pomoi,- priprema materijala za rad Administrativnog savjeta i staranja o izvravanju njegovih

odluka,-

objavljivanje zapisnika o radu Konferencije i Ad. Savjeta.

Na elu MBR nalazi se generalni direktor, koga bira Ad. savjet na neogranien mandat.

Komisije i komiteti

U okviru MOR-a osnivaju se komisije i komiteti, kao stalna ili povremena, posebna tijela, sazadatkom da vre prethodna razmatranja pitanja koja se nalaze na dnevnom redu Savjeta ilidrugih organa MOR-a. Ovih tijela ima mnogo, najee se navode: Budetska iAdministrativna komisija., Komisija za programe praktinih aktivnosti , Komisija eksperata zaprimjenu konvencija i preporuka, Paritetna pomorska komisija, Paritetska komisija za javnefinancije, Stalna poljoprivredna komisija, Komisija za meunarodne organizacije, Komisija za

istraivanje i pomirenje u oblasti sindikalnih sloboda.U okviru Savjeta postoji i nekoliko regionalnih konzultativnih komisija i to: Regionalnakonzultativna komisija za Aziju, RKK za Afriku i Interamerika regionalna konzultativnakomisija.Komiteti su: Komitet za sindikalne slobode, Komitet za diskriminaciju i komitet za albe.Osim navedenih tijela MOR-a postoje i dva mjeovita komiteta MOR-a i Svjetskezdravstvene organizacije, i to jedan za pitanje medicine rada i drugi za pitanje zdravljapomoraca.

Suvremeni izazovi pred MOR

Na 86. sjednici MOR-a u enevi godine 1998. usvojena je Deklaracija o osnovnim principima

i pravima na radu, sa Prilogom o primjeni i praenju deklaracije. Osnovni cilj ove deklaracijeje uspostavljanje ravnotee izmeu ekonomskog rasta u svjetlu globalizacije i socijalnognapretka , putem garantiranja osnovnih ljudskih prava na radu i u vezi sa radom.Radi se oslijedeim konvencijama:

- Konvencija o slobodi udruivanja i zatiti prava na organiziranje, br. 87. iz 1948g.,- Konvencija o pravu na organiziranje i kolektivno pregovaranje, br. 98. iz 1949g.,- Konvencija o prisilnom radu, br. 29. iz 1930g.,- Konvencija o ukidanju prisilnog rada, br. 105. iz 1957g.,- Konvencija o minimalnoj dobi za zasnivanje radnog odnosa, br. 138. iz 1973g.,- Konvencija o najgorim oblicima djejegrada, br. 182. iz 1999g.,- Konvencija o jednakom nagraivanju, br. 100 iz 1951g.,- Konvencija o diskriminaciji u pogledu zapoljavanja i zanimanja, br. 111 iz 1958g.


12/80


WWW.BH-PRAVNICI.COM

U cilju postizanja navedenog cilja Deklaracija promovira obvezu drava lanica koje nisuratificirale ove konvencije da potuju, unapreuju i ostvaruju u dobroj namjeri principe iprava koji su predmet ovih konvencija.

IZVORI RADNOG PRAVA

Za izvore radnog prava karakteristino je da se radi o velikom broju raznovrsnih pravnihnormi, koje se neprestano mijenjaju s obzirom da su radni odnosi promjenjivi, ivi iprimjenjivi drutveni odnosi.Pravni izvori se pojavljuju kao: 1. izvori prava u materijalnom smislu, i s obzirom na oblikeu kojima se izraava realni sadraj prava kao 2. izvori prava u formalnom smislu.

1. Materijalni izvori prava su specifini drutveni odnosi tipovi odnosa, koji sereguliraju pravom, ali su to, zapravo, i izvori i predmet pravnog normiranja.

2. Pravni izvori u formalnom smislu su oblici realnog sadraja drutvenih odnosa u

kojima se izraava pravo. To su prije svega pisani pravni akti. Nepisana pravna pravila su takoer izvor prava u formalnom smislu, jer ponavljanjem nekogpravno relevantnog ponaanja u duem vremenskom periodu stvara se obiajno pravilo ij ije sadraj jasan i poznat svima na koje se odnosi.U teoriji radnog prava klasifikacija izvora polazi od slijedeih kriterija: a) oblika u kojem pravna pravila nastaju (ustav, zakon, podzakonski akt, autonomni opi aktiposlodavca, kolektivni ugovori, meunarodni ugovori).b) naina na koji nastaju (izvori heteronomnog i autonomnog porijekla, izvori domaeg imeunarodnog porijekla) ic) okvira i naina ureivan ja sadraja instituta i kategorija (opi izvori, lex specialis izvori, suigeneris izvori) itd.Kod utvrivanja izvora radnog prava treba polaziti od pozitivnog prava svake drave, pa s

obzirom na to razlikujemo slijedee grupe:1. dravni propisi, 2. kolektivni ugovori, 3. opi akti poslodavca izvori

autonomnog prava, 4. meunarodni izvori radnog prava, 5. obiajno pravo i 6.sudska praksa.

Dravni propisi heteronomni izvori radnog pravaUstav

Ustav je najznaajniji i najvii pravni akt i javlja se kao najvaniji izvor svih grana prava. Toznai da svi ostali propisi moraju biti u skladu sa ustavom.Od ustavnih odredbi najee se za stvaranje radnog prava navode: a) odredbe o ljudskimpravima i slobodama, b) odredbe koje utemeljuju nadlenost, postupak i oblik pravnih akatakojima se stvara radno pravo.Ustav BiH, kao i Aneks 4. Opeg okvirnog sporazuma za mir u BiH stupio je na snagupotpisivanjem dejtonskog sporazuma. Jedno od osnovnih obiljeja ustavnog ureenja BiH jeustanovljenje supremacije Dejtonskog ustava, odnosno svi ostali pravni akti u zemlji, odustava entiteta i kantona, do svih zakona i drugih propisa, moraju biti u skladu sa ovimustavom.Ustavi entiteta Federacije BiH i Republike Srpske su najvii pravni akti i kao takvipredstavljaju temeljne izvore zakonodavstva navedenih federalnih jedinica u okviru sloenedrave BiH. Entitetski ustavi sadre osnovna ljudska prava na radu i povodom rada, kao inorme o nadlenosti u pogledu donoenja propisa iz oblasti radnih i socijalnih odnosa.Ustav F BiH predvia 22 instrumenta za zatitu ljudskih prava koji im aju pravnu snaguustavnih odredbi, to daje osnovi da se i ovi dokumenti smatraju kao ustav FBiH umaterijalnom smislu.


13/80


WWW.BH-PRAVNICI.COM

Ustavi kantona su najvii pravni akti kantona, kao sastavnih dijelova F BiH.Njima seureuju organizacija i struktura vlasti u kantonu ina svim nivoima vlasti, te njihove ovlasti..

Zakonski propisiZakonima se reguliraju odreene vrste drutvenih odnosa. Za radno pravo zakonskipropisi su najvaniji izvori prava.Zakoni u BiH mogu se razvrstati na: 1. zakone BiH, 2.entitetske zakone, 3. zakone Brko-Distrikta, i 4. kantonalne zakone u okviru F BiH.Parlamentarna skuptina BiH, kao najvie predstavniko tijelo i nositelj ustavotvorne izakonodavne vlasti, nadlena je za donoenje zakona koji su potrebni za provoenjeodluka Predsjednitva BiH ili za vrenje funkcija Skuptine po Ustavu BiH. Svezakonodavne odluke moraju odobriti Dom naroda i Predstavniki dom, koji ineParlamentarnu skuptinu BiH.Entitetskezakone donosi Parlament F BiH, odnosno Narodna skuptina RS , kao nositeljizakonodavne i ustavotvorne vlasti u okviru nadlenosti entitetaZakone Brko Distrikta donosi skuptina Brko Distrikta.Skuptina kantona, u okviru nadlenosti kantona, donosi zakone i ostale propise zaizvravanje svoje nadlenosti.

Podzakonski propisiSu opi pravni akti koje donose politiko-izvrni organi s ciljem razrade i konkretizacijezakona. Ove akte mogu donositi zakonodavni organi ali ne po zakonodavnoj proceduri. Upodzakonske akte spadaju i opi pravni akti lokalne samouprave.Kao podzakonski akti izvrnih dravnih organa najee se javljaju: uredbe, odluke ismjernice. Izvrni organi lokalnih zajednica mogu donositi: pravilnike, naredbe, uputstva ismjernice. Lokalna tijela pored statuta donose odluke.

Izvori autonomnog pravaOvo pravo ini jedan ili vie sistema ili podsistema normi, koje ne stvaraju i ne nameudravni organi, ve drugi drutveni subjekti, koji e upravo ta pravila i primjenjivati. U

sociolokom smislu ovo pravo se naziva drutvenopravoZa ustanove koje se osnivaju za obavljanje djelatnosti obrazovanja, nauke, kulture,zdravstva, djejezatite, socijalne zatite, socijalne sigurnosti i drugih djelatnosti utvrenihzakonom, koje spadaju u javne slube, predvieno je da su pravila ustanova osnovni opiakti.

Meunarodni izvori radnog pravaIzvori radnog prava meunarodnog porijekla razvrstavaju se na:

a) univerzalne i regionalne meunarodne izvore, od kojih su za radno pravo BiHnajznaajnije konvencije i preporuke MOR, zatim akti UN u oblastiekonomsko-socijalnih odnosa, te primarni i sekundarni izvori prava EU, kao i

akti Vijea Evrope.b) Bilateralne i multilateralne meudravne i meunarodne ugovore.

Konvencije i preporuke MOR-a

Opa konferencija kao najvii organ MOR-a, sastoji se u donoenju preporuka i konvencija,kao pravnih instrumenata kojima se uspostavljaju meunarodni standardi rada, tj. osnovnenorme u oblasti radnih i socijalnih odnosa, koje treba da se sprovode u dravama lanicamaMOR-a.Meunarodne konvencije, kao meunarodni ugovori posebne vrste, su osnovni pravni aktiMOR-a pomou kojih ova organizacija izraava i utvruje norme o unapreenju radnog isocijalnog zakonodavstva u svijetu.Nakon usvajanja Konvencije od strane komisija koje su sastavljene na tripartitnoj osnovi ,Konvencija se dostavlja lanicama MOR-a radi ratificiranja. Vlade drava lanica su duneda u roku od jedne godine od dana zakljuivanja zasjedanja Konferencije, ali


14/80


WWW.BH-PRAVNICI.COM

najkasnije od 18 mjeseci, iznesu izglasanu konvenciju pred tijelo, odnosno nadleniorgan, radi odluivanja oratifikaciji konvencije.

Konvencije se, kada to odlui nadlena vlast u dravi lanici, ratificiraju u cijelosti. Izuzetno,konvencije se mogu ratificirati uz: 1. rezervu, 2.uvjetno ratificirati i 3. djelomino primijeniti.

1. Ratifikacija uz rezervu mogua je samo za one sluajeve koji su prethodno odreeniu samoj konvenciji.

2. Do uvjetne ratifikacije moe doi iz razloga ekonomskih posljedica, zbog kojih jejedna drava lanica zainteresirana za prethodno ratificiranje jedne konvencije odstrane druge zemlje. To je prethodni uvjet ratificiranja;

3. Djelomina primjena konvencije dozvoljena je dravi koja ratificira konvenciju poduvjetom da postoje posebne okolnosti (klima, nedovoljni razvoj industrijskeorganizacije i druge specifine okolnosti). Ove okolnosti taksativno se navode usamoj konvenciji.

Konvencija MOR-a stupa na pravnu snagu tek kada bude ratificirana od odreenogbroja drava lanica. Najee je potrebna ratifikacija od strane najmanje dvije drave

lanice, ali svaka konvencija sadri klauzulu o potrebnom broju ratifikacija koje joj dajupravnu snagu.Konvencije se mogu otkazati po isteku roka od 10 godina od dana stupanja na snagukonvencije, uz otkazni rok od 1 godinu dana. Ako se ne otkae u ovom roku konvencijaostaje na snazi i narednih 10 godina, kada se postupak ponavlja. Smatra se da ovakavpostupak daje veu stalnost konvencijama.

Pravno djelovanje ratificiranih konvencijaOpa naela primjene konvencija MOR-a su naela koja vae za sve zemlje lanice. Tosu naelo obveznosti primjene konvencije i naelo zatite minimuma prava.1.Prema naelu obveznosti primjene konvencije MOR-a svaka lanica poslije ratifikacijekonvencije je duna da je primjenjuje. Poduzimanje odgovarajuih mjera primjene

konvencije podlono je sistemu kontrole, koji je utvren Ustavom MOR-a.2. Prema naelu zatite minimuma prava svaka lanica koja je ratificirala konvenciju u njenojprimjeni mora ispotovati garantiranje minimuma konvencijskih prava..Radi se o obveznomobimu i vrsti prava iji se nivo mora osigurati, jer je to kriterij po kojem se cijeni da li jelanica ispunila svoju obvezu u pogledu primjene konkretne konvencije.Uvoenje konvencija MOR-a u interno zakonodavstvo pojedinih drava lanica zavisi odrjeenja u pravnom poretku same drave koja je u pitanju.inom ratifikacije meunarodni ugovori, pa tako i konvencije MOR-a, ulaze neposredno upravni poredak BiH.

Kao nositelji obveze izvravanja meunarodnih konvencija rada u BiH oznaavaju se:1. organi i organizacije BiH, u iji djelokrug spadaju pitanja koja se ureuju

meunarodnim ugovorom, kojim se stvaraju neposredne obveze za BiH;2. nadleni organi i organizacije entiteta F BiH i RS, na koje se odnose obveze

utvrene meunarodnim ugovorima kojima se stvaraju obveze za entitete; 3. organi i organizacije kantona F BiH, na koje se odnose obveze meunarodnim

ugovorima, kojima se stvaraju obveze i za kantone;4. poduzea, ustanove i druga pravna lica, koja neposredno izvravaju obveze utvrene

meunarodnim ugovorima, kojima se stvaraju obveze za njih.

Kontrola primjene i izvravanja konvencijaPrimjena, odnosno izvravanje ratificiranih meunarodnih konvencija rada od strane zemlje -lanice podlona je svestranoj organiziranoj kontroli, u skladu sa Ustavom MOR-a. UstavMOR-a predvia da se kao aktivnoj legitimirani subjekti kontrole u vezi sa primjenomratificiranih konvencija mogu javiti: 1. svi lanovi MOR-a tj. drave lanice, 2. predstavniciprofesionalnih organizacija radnika ili poslodavaca, 3. Administrativni savjet.


15/80


WWW.BH-PRAVNICI.COM

Pravna sredstva kontrole u vezi s primjenom konvencije u dravama lanicama su prigovori alba.Prigovorpodnose profesionalne organizacije radnika ili poslodavaca putem Meunarodnogbiroa rada, protiv bilo kojeg lana koji ne osigurava primjenu konvencije koju je prihvatio.Postupak po prigovoru sastoji se od vie faza: 1. Primljeni prigovor Biro dostavljaAdministrativnom savjetu, koji ga daje na uvid vladi drave, koja treba da po tom prigovoruda odgovor. Biro u nekim sluajevima moe i sam dostaviti prigovor vladi. 2. Vlada moe usvojoj izjavi povodom prigovora ponuditi relevantnu argumentaciju, koju procjenjujeAdministrativni savjet. 3. Ako vlada ne odgovori na zadovoljavajui nain, ili ne dostavi izjavuu odreenom roku, Savjet ima pravo objaviti prigovor, kao i ocjenu o nezadovoljavajuemodgovoru, ako je isti dostavljen. To predstavlja ve svojevrsnu sankciju za dravu-lanicu. 4.Administrativni savjet moe, po vlastitoj inicijativi, transformirati postupak po prigovoru upostupak po albi.albumogu podnijeti: 1. Administrativni savjet, po vlastitoj inicijativi, 2. vladin delegat naKonferenciji, i 3. drava lanica protiv druge drave, ako su obje ratificirale datu konvenciju.alba se dostavlja vladi na odgovor, nakon ega se vri pokuaj sporazumnog rjeavanjaspornih pitanja ili ako Administrativni savjet ne smatra za potrebnim da dostavi albu

odnosnoj vladi, odnosno ako nije zadovoljan odgovorom vlade povodom albe, formiraanketnu komisiju , koja ispituje navode albe , utvrujui injenino stanje i u svom izvjetajupredlae vladi i Administrativnom savjetu rjeenje. 3. U roku od tri mjeseca zainteresiranevlade su dune da izvijeste o prihvaanjuili neprihvaanjupreporuke anketne komisije i dase izjasne da li ele da se spor iznese pred Meunarodni sud pravde.4. Ukoliko drava nepostupi po zahtjevu ili uputama u navedenom roku, Administrativni savjet preporuujuKonferenciji mjere koje smatra da su oportune za primjenu naloenih preporuka premadravi lanici.

Dejstvo konvencija MOR-a na interno zakonodavstvoU BiH dejstvo meunarodnih konvencija treba promatrati u odnosu prema: 1. zakonima idrugim propisima u BiH, 2. entitetskim zakonima i drugim propisima, 3. opima aktima

autonomnog prava i 4. kolektivnim ugovorima.Moe doi do eventualnog sukoba konvencija i domaeg propisa, kao i naina rjeavanjaovog sukoba. U pitanju je sukob domaeg zakona sa konvencijom.Sutina sukoba svodise na pitanje pravne snage meunarodnih normi. Norme meunarodnog prava imajuprvenstvo nad normama domaeg prava. Ratificirana konvencija ima p rimat u odnosu nadomae propise, jer je , postajui zakonom BiH, konvencija istovremeno postala i zakonpojaanog djelovanja u poreenju sa drugim domaim zakonima.

Preporuke MOR-a

Preporuke su nii pravni akti od konvencija. One slue samo kao orijentacija dravamalanicama za poduzimanje mjera zakonodavne i upravne prirode u oblasti odnosa i pitanja izpreporuke. Preporuka ima karakter savjeta, uputa nacionalnom zakonodavstvu pojedinih

drava-lanica o tome kako bi bilo poeljno da se regulira odreeno pitanje iz oblasti radnih isocijalnih odnosa.Prema praksi MOR-a, preporuke se najee donose kao dopuna konvencijama. Druguvrstu preporuka ine preporuke koje se donose neovisno od konvencija, predstavljajuisamostalni meunarodni instrument, kojim se regulira odreeno pitanje, o kome nijedonijeta konvencija.Bitna razlika izmeu konvencija i preporuka sastoji se u tome to je konvencija jedannormativni akt, koji ratifikacijom dobiva snagu zakona, to sa preporukom nije sluaj.

Djelatnost UN i njenih organa na podrujuradnih i socijalnih odnosaU Univerzalnoj deklaraciji o pravima ovjeka i graanina, koju je proglasila Skuptina UN1948g. naznaeno je da UN radi na podizanju ivotnog standarda i ostvarivanja punezaposlenosti, kao i na rjeavanju krupnih meunarodnih problema u oblasti ekonomskog i


16/80


WWW.BH-PRAVNICI.COM

socijalnog ivota u svijetu, na potivanju i zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda za sve,bez obzira na rasu, spol, jezik i religiju.Druga znaajna aktivnost UN je njeno djelovanje preko Ekonomskogi socijalnogsavjetaUN. Zadatak ovog organa UN je da organizira suradnju na ekonomskom i socijalnom planu ida osigura koordinaciju rada izmeu specijaliziranih ustanova UN.

Meunarodni ugovoriTrea skupina izvora radnog prava meunarodnog porijekla vezana je za dvostrane(bilateralni) i viestrane (multilateralni) meudravne ugovore, koji reguliraju odnose izmeudrava.Zakljuivanje ovih ugovora esto je bazirano na rjeavanju problema koji se javljaju iliproistiu iz primjene ratificiranih konvencija ili prihvaenih preporuka. Ratifikacijom oviugovori postaju izvori radnopravnog, odnosno socijalnopravnog karaktera.

Obiajno pravoObiajno pravo ine drutvene norme obiaji koji su nedravnog karaktera i koji nastajuspontano. Da bi jedan obiaj bio drutvena norma mora da ispunjava tri uvjeta: a) dugotrajna

primjena, 2. ponavljanje vie puta, 3. postojanje ope suglasnosti da je formirano praviloponaanja moralno ispravno i da odgovara shvaanjimaveine u drutvu, koja mu se, zbogtoga, dobrovoljno podvrgava.Kada drava u svom propisu obvee na primjenu obiaja za rjeavanje pojedinih pitanja ukonkretnim odnosima i situacijama, tada obiaj prerasta u pravo.Radno pravo priznaje obiajnom pravu supsidijarni karakter to znai da njegova primjenadolazi u obzir kada ne postoje propisi doneseni od strane dravnih organa, odnosno kadpostoji pravna praznina u propisima. I u tom sluaju do primjene obiajnog prava moe doisamo ako dravni propisi izriito ne zabranjuju takvu primjenu obiaja i ako obiajna pravilanisu protivna duhu i naelima od drave propisanih pravila, odnosno moralnih shvaanja date sredine.

Sudska praksa kao izvor radnog prava

U evropskoj teoriji radnog prava prihvaeno je stanovite da judikatura prvenstveno znaiprimjenu prava na konkretne sluajeve koji su predmet spora. U sudskim postupcima se nestvaraju pravna pravila, ve se ona primjenjuju na konkretne sluajeve.U pravnim sistemima anglo-saksonskih zemalja sudska odluka koju donose sudovi moedobiti snagu opeg normativnog akta koji slui kao obvezni izvor prava svim drugimsudovima, u buduim situacijama kada budu rjeavali sline sluajeve. U ovom pravnomsistemu, kao glavni stvaralac prava pojavljuje se sudija, a ne zakonodavac.

KOLEKTIVNO RADNO PRAVO

Opi osvrt na kolektivno radno pravo

Kolektivno radno pravo predstavlja najbogatiji i najoriginalniji dio radnog prava.Smatra se da je najjednostavnija i najprisutnija definicija radnog prava ona prema kojoj jeradno pravo skup normi koje reguliraju individualne i kolektivne radne odnose izmeuposloprimaca i poslodavaca. Kolektivno radno pravo se definira kao dio radnog prava kojiobuhvata pravne norme koje reguliraju kolektivne radne odnose.I za individualne i za kolektivne radne odnose karakteristino je da se radi o odnosimaizmeu predstavnika kapitala i predstavnika rada. Razlika se svodi na to to predstavnikrada kod kolektivnih radnih odnosa nije radnik kao pojedinac, ve kolektivitet radnika (npr.radnici jednog pogona, jednog poduzea, sindikat, i sl.)Kolektivno radno pravo izuava, tj. ureuje one kategorije radnog prava koje utemeljujusticanje, ostvarivanje i zatitu kolektivnih prava i kolektivnih interesa socijalnih partnera


17/80


WWW.BH-PRAVNICI.COM

(poslodavaca i predstavnika radnika).Na osnovu ovako datog pojma kolektivnog radnogprava, kao sastavni dijelovi ovog dijela radnog prava mogu se uvrstiti:1. sloboda udruivanja pravo na osnivanje i organiziranje udruenja radnika i poslodavaca,2. pravo na kolektivno pregovaranje i kolektivno ugovaranje,3. pravo na participaciju tj. pravo na upravljanje i na uee u upravljanju u odreenojsredini;

4. pravo na rjeavanje kolektivnih sporova;5. pravo na trajk i6. pravo na uee u postupku donoenja autonomnih opih akata kojima se ureuju prava,obveze i odgovornosti na radu i u vezi sa radom.

Sloboda udruivanja sindikalna prava i slobodeU okviru osnovnih ljudskih prava na radu i povodom rada na prvom mjestu nalazi se slobodaudruivanja, a potom slijede zabrana prinudnog rada i jednakost u mogunost ima i tretmanu.Sloboda udruivanja, kao osnovni princip MOR-a garantirana je i zatiena u vie konvencijai preporuka ove organizacije. Osnovni instrumenti MOR-a koji se odnose na sindikalna pravai slobode sadrani su u Konvenciji o slobodi udruivanjai zatiti prava na organiziranje

iz 1948g., Konvenciji o pravu na organiziranje i kolektivno pregovaranje iz 1949g.Ove Konvencije su sastavni dio i pravnog poretka BiH.Osnovni principi ostvarivana i garantiranja zatite slobode udruivanja utvreni sukonvencijama br. 87. i 98.

Pravo na uspostavljanje i pristupanje organizacijama po svome izboruSvi radnici i poslodavci imaju pravo, po svom slobodnom izboru da se organiziraju u sindikat,tj. udruenje poslodavaca, te da po slobodnom izboru pristupe ovimorganizacijama u skladusa njihovim pravilima.Sindikat, kao uobiajeni i najbrojniji predstavnik radnika, postao je nezamjenjiv faktor i uosiguranju ekonomske i socijalne sigurnosti i boljih uvjeta rada.Stvaranje sindikata u BiH vezuje se za poetak XX stoljea. Tek 1905.g stvaraju se prve

radnike organizacije.

Slobodno opredjeljenje za organiziranje i pristup sindikatu

U suvremenim zakonodavstvima predviaju se izvjesna pravila o sindikalnoj sigurnosti iodreuju pozicije sindikata u odnosu na poslodavce, odnosno njihova udruenja, premakojima sindikat stie iskljuivo pravo u zakljuivanju kolektivnih ugovora. Ta prava sadranasu kako u zakonima o radu, tako i u zakonima o upravljanju poduzeima.Posebno znaajna pravila su: lanstvo u sindikatu, obveza naknadnog pristupanja sindikatu.Ovim klauzulama se uvjetuje zasnivanja individualnog radnog odnosa prethodnim lanstvomu sindikatu ili stupanjem radnika u sindikat nakon zakljuivanja individualnog ugovora o radu.

Sloboda udruivanja u pozitivnom zakonodavstvu BiH

Sindikat BiH je neposredno pred rat imao oko 90.000 lanova, svrstanih u 32 samostalnasindikata, a po teritorijalnom principu djelovalo je 109 opinskih sindikalnih vijea.Kao samostalni sindikati javljaju se: 1. sindikati grane, koji djeluju u vie poduzea, organa iinstitucija iste ili srodnih grana na nivou entiteta ili drave BiH i 2. samostalni sindikatidjelatnosti, koji djeluju samo u jednom poduzeu ili organu na nivou entiteta ili drave Bi H.Trei princip organiziranja sindikata BiH je dalje zadravanje teritorijalnog principaorganiziranja, jer su i dalje predvieni teritorijalni oblici Sindikata BiH, ali sada za podrujejedne ili vie opina , kantona ili regija.U pozitivnom zakonodavstvu BiH, kao osnovne principe ostvarivanja slobode udruivanjaradnika i poslodavaca, naznaava:1. pravozaposlenih, odnosno poslodavaca, da po svom slobodnom izboruorganizirajusindikat, u skladu sa njihovim pravilima;2. pravo osnivanja sindikata ili udruenja poslodavaca bez ikakvog prethodnogodobrenja,


18/80


WWW.BH-PRAVNICI.COM

3. slobodu radnika, odnosno poslodavaca u odluivanju o pristupu ili istupanju izsindikata, tj. udruenja poslodavaca,4. pravona ne-diskriminaciju(stavljanje u nepovoljniji poloaj zbog lanstva ili nelanstvau sindikatu, odnosno udruenju poslodavaca)5. pravo na zatitu sindikata, tj. udruenje poslodavaca,6. pravo na neometano obavljanje zakonite djelatnosti.

Kolektivni ugovoriU Preporuci MOR-.a br. 91. je definiran na slijedei nain: pod kolektivnim ugovorimapodrazumijevaju se pismeni sporazumi u vezi radnih uvjeta i uvjeta zaposlenja, koji suzakljueni izmeu poslodavaca, grupe poslodavaca ili udruenja poslodavaca i jedneili vie radnikih organizacija, ili u njihovoj odsutnosti, predstavnika radnikapravnovaljano izabranihi ovlatenih, u skladu sa nacionalnim zakonima i propisima.U skladu s ovom definicijom, u radnopravnoj teoriji i zakonodavstvukolektivni ugovori senajee definiraju kao pismeni sporazumi zakljueni izmeu sindikata odnosnozainteresiranih radnika i poslodavaca, grupe poslodavaca, odnosno njihovihorganizacija, kojima se ureuju uvjeti rada i zapoljavanja, procedure i rjeavanje

sporova, kao i sva druga pitanja od zajednikog interesa.Iz navedenih definicija izvlae se dva obiljeja kolektivnog ugovora: 1. subjekti kojima segarantira pravo na kolektivno pregovaranje i zakljuivanje kolektivnih ugovora, tj. ugovornestrane i 2. predmet kolektivnog ugovaranja.

1. Ugovorne strane u kolektivnom ugovoru su, s jedne stranesindikalne organizacije ilidruge radnike organizacije, a s druge strane poslodavac ili grupa poslodavaca.

Najei subjekt ugovorna strana kolektivnog ugovora na strani radnika je sindikat, rjeegrupa zaposlenih. To moe biti: reprezentativni sindikat ili veinski sindikat.Modelreprezentativnogsindikata podrazumijeva da je uvjet za sticanja prava na kolektivnopregovaranje sticanje svojstva reprezentativnosti.U ovom modelu pravo na kolektivnopregovaranje i zakljuivanje kolektivnih ugovora moe stei vie sindikata.

Model veinskog sindikata, bez obzira na razlike koje se javljaju u pojedinim dravama,bazira se na karakteristici da samo jedan, a ne vie sindikata, stie pravo na kolektivnopregovaranje i ugovaranje . Ovaj model prihvaen je u SAD i Kanadi.

U pozitivnom radnom zakonodavstvu BiH, kao subjekt kolektivnog ugovaranja na stranizaposlenika javljaju se: a)sindikati ili vie sindikata, odnosno sindikat koji ima najvei brojlanova ili vie sindikata istovremeno, te b) vijeezaposlenika.Na poslodavakoj strani kao subjekt kolektivnog ugovaranja moe biti poslodavac (sam) iliudruenje poslodavaca.Predmet kolektivnog ugovora je definiran veoma iroko i vezuje se za ureivanje uvjetarada i zapoljavanja, prava i obveze ugovornih strana, te pitanja od zajednikog interesa zaugovorne strane.

Odnos izmeu kolektivnog ugovora i individualnog ugovora o raduOvaj odnos je slian odnosu izmeu opeg i pojedinanog pravnog akta, npr. zakona irjeenja. Ako bi kolektivni ugovor zamjenjivao ugovor o radu, to bi bilo protivno principudobrovoljnosti u zasnivanju radnog odnosa, odnosno zakljuivanju ugovora o radu. Osnovna razlika izmeu ugovora o radu i kolektivnog ugovora sastoji se u tome toindividualni ugovor o radu, kao pravni osnov, stvara neposredan, individualni konkretni radniodnos izmeu pojedinog radnika i poslodavca, dok kolektivni ugovor ne stvara pojedinani,individualni radni odnos, nego se njime samo odreuje, na opi nain i bezlino, sadrajradnog odnosa neovisno od konkretnog ugovora o radu. Kolektivni ugovor ima u viduodnose pojedinog radnika i poslodavca i za njih postavlja pravila, ali ne stvara konkretneobveze i prava izmeu radnika i poslodavca. Obveze e nastati izmeu svakog pojedinogradnika i poslodavca kada oni, u okviru uvjeta kolektivnog ugovora, zakljue individualniugovor o radu, odnosno kada uspostave radni odnos.


19/80


WWW.BH-PRAVNICI.COM

Znaaj i funkcije kolektivnog ugovoraKolektivni ugovori imaju socijalni, ekonomski, pravni i politiki znaaj.Socijalni znaaj kolektivnih ugovora ogleda se osobito u tome to se njima doprinosiizjednaavanju reima rada za sve radnike odreene djelatnosti, grane i profesije, odnosnoujednaavanja uvjeta privreivanja.Ekonomskiznaaj kolektivnih ugovora vezan je za: sporazumijevanje o najnioj cijeni rada,ime se znaajno utjee na stalnost i predvidljivost ekonomskih parametara, tj. na normalnoodvijanje ekonomske, posebno industrijske proizvodnje.Pravniznaaj kolektivnih ugovora : njima se moe bre i elastinije intervenirati na podrujuradnih odnosa, nego to je to sluaj sa zakonima ije donoenje podlijee sloenoj tehnici iproceduri.Politikiznaaj: kolektivni ugovor ima zbog funkcije i ciljeva koje ima.Politiko znaenje kolektivni ugovori dobili su, prije svega, kao instrument za pravednijereguliranje odnosa izmeu rada i kapitala u sferi zavisnog rada. Svojom regulatornomfunkcijom oni dovode do suradnje ili koordinacije izmeu poslodavaca i radnika i vlasti.Koritenje kolektivnog ugovora, kao pravnog sredstva za reguliranje radnih odnosa, u

modernim zakonodavstvima predstavlja tipino obiljeje socijalne trne privrede.S obzirom na znaaj kolektivnih ugovora, navode se tri funkcije izvora radnog prava: 1.zatita radnika, 2. osiguranje socijalnog mira i 3. osiguranje radnog mira.1. Zakljuivanje kolektivnih ugovora predstavlja samo posebnu zatitu pojedinanogposloprimca, njegovog interesa linosti, koja se temelji na ideji samopomoi.U pitanju jekonkretna zatita posloprimca-radnika od jednostranih-neosnovanih povreda prava na plaui utvrene druge uvjete rada, po osnovu ekonomske nadmoi poslodavca.2. Poslodavac i posloprimac, kada potpiu ugovor o radu, polaze od stava da e za vrijemetrajanja kolektivnog ugovora uvjeti rada ostati neizmijenjeni. Za poslodavca je to posebnoznaajno, s obzirom da na tritu za izvjesni period vremena moe trokove radauraunavati na isti nain.3. Samim inom zakljuivanja kolektivnih ugovora ugovorne strane dobrovoljno se obvezuju

da za vrijeme njegovog vaenja nee poduzimati mjere kolektivne akcije, ime se doprinosuosiguranju radnog mira. Ipak, obveza osiguranja radnog mira je relativna jer se odnosi samona pitanja koja su regulirana kolektivnim ugovorom. Formalno-pravno promatrano, kolektivniugovor obvezuje strane ugovornice, a ne njihove lanove, ako iz zakonskih propisa neproizlazi izriito takva obveza.

Pravna priroda kolektivnih ugovoraU radnopravnoj teoriji najee se obrauju tri grupe shvaanja, tj. teorije o pravnoj prirodikolektivnog ugovora:1. ugovorna teorija, 2.statusnavanugovorna teorija, 3.mjeovita teorija ili teorija dupliciteta.1. Po svojoj pravnoj prirodi, kolektivni ugovori zasnovani su na principu slobode ugovaranje,tj. kolektivni ugovori su instituti graanskog prava.Ugovorna teorija pravnu prirodu kolektivnih ugovora objanjava putem: a) ugovora ozastupanju, 2. ugovora u korist treih lica, 3. koncepcijom bezimenog ugovora ugovoraposebne vrste.

a) Prema teoriji koja kolektivne ugovore promatra kao ugovore o zastupanju, s obziromda je ugovor o zastupanju pravni posao kojim jedan ugovara ovlauje drugogugovaraa, da i u njegovo ime i za njegov raun obavi odreeni posao, radniciovlauju sindikat da u njihovo ime i za njihov raun ugovara uvjete rada sposlodavcem. Dejstvo ugovora o zastupanju ima specifinost, jer se prilikomizvravanja ugovora pojavljuje tree lice, tako da dolazi do zasnivanja trostranogodnosa, ali izvreni pravni poslovi po osnovu ugovora o punomostvu dejstvuju samoako su preduzeti u granicama punomostva, tako da se punomonik javlja kaoizvrilac tuih poslova.

b) Ukoliko se kolektivni ugovor poistovjeuje sa ugovorom u korist treih lica, tada seobveza stvorene a takvim ugovorom svodi na injenje u korist treeg lica


20/80


21/80


WWW.BH-PRAVNICI.COM

institucionalizovane i neinstitucionalizovane oblike. Institunacionalizovani su npr. radnikisavjeti, upravni odbori, nadzorni odbori , a neinstitucionalizovani zajedniko konzultiranje,kruoci za kvalitetu. Pojam participacije, u irem smislu, obuhvata svaki oblik uearadnika, odnosno zaposlenih i njihovih predstavnika u odluivanju unutar odgovarajuegprocesa u datoj radnoj sredini, bez obzira na to o kojem se nivou odluivanja radi.

Pravni reim participacijeParticipacija se regulira: zakonskim putem, kolektivnim ugovorima i autonomnimopim aktima.Zakonsko ureenje participacijeje najei reim ureivanja, i ima najvie prednosti.Participacija zasnovana na zakonskim odredbama izravno se povezuje sa privrednimsistemom zemlje. Sindikati se danas, u pravilu, zalau za zakonsko ureivanje participacije.Kolektivno ugovaranje: kao primjer takvog ugovaranja navodi se vedska, u kojoj je jo1946g. zakljuen Kolektivni ugovor o savjetima zaposlenihAutonomnim opim aktima poslodavca participacija radnika u odluivanju ovim putemzastupljena je najvie u SAD.

Participacija zaposlenih radnika u radnom zakonodavstvu BiHU radnom zakonodavstvu BiH okvirni uvjeti i ovlasti vezane za ostvarivanje prava naparticipaciju zaposlenika utvreni su u zakonima o radu. Prihvaen je institucionalni oblikparticipacije zaposlenika u upravljanju kod poslodavca, pod nazivom vijee zaposlenikaodnosno savjetradnika.Zakon o radu BiH predvia da se nain izbora, sastav, ovlatenjai druga pitanja u vezi sauspostavljanjem i radom vijea zaposlenika, odnosno savjeta radnika ureuje posebnimzakonom. Obveza poslodavca prema institucionalnim oblicima participacije je: obvezaobavjetavanja-informiranja, obveza konzultiranja-savjetovanja, obveza suodluivanja-pribavljanje prethodne suglasnosti.Obveza informiranja je od iznimne vanosti za rad vijea za poslenika, odnosno savjetradnika. Pravovremene i tone informacije opredjeljuju kvalitetu rada ovih vijea bilo da se

radi o mjerama koje e poduzeti vezano za namjere poslodavca ili da se radi o zahtjevimakoje e vijee zaposlenika dostaviti poslodavcu ili o mjerama koje e pokrenuti izvan radnesredine.Obveza konzultiranja (savjetovanja) vezuje se za obvezu poslodavca da prije donoenjaodluke znaajnih za prava i interese zaposlenika (donoenje pravilnika o radu, masovnootputanjei sl.) dostavi vijeu zaposlenika radi njihovog izjanjavanja.Pravo na suodluivanje vijea zaposlenika vezuje se za: 1). obvezu poslodavca daprethodno pribavi suglasnost vijea zaposlenika u sluaju otkaza ugovora o radu odreenimkategorijama zaposlenika i to:

- lanu vijea zaposlenika, odnosno savjeta radnika,- zaposleniku kod koga postoji promijenjena radna sposobnost ili neposredna

opasnost nastanka invalidnosti,

- zaposleniku starijem od 55 godina, odnosno zaposlenici starijoj od 50 godina.

Prethodna suglasnost vijea zaposlenika trai se i u situacijama kada poslodavac 2).prikuplja, obrauje i dostavlja podatke treim licima o zaposlenicima.Vijee zaposlenika mora se u roku od 10 dana izjasniti , proputanjem roka smatra sedavanjem suglasnosti.

EVROPSKO RADNO PRAVOPravni izvori pravnog poretka EU

Izvori prava EU su primarni i sekundarni.Primarni izvori : stvaraju ih drave lanice prilikom ureivanja meusobnih odnosa, kao iodnosa koje uspostavljaju EU zakljuivanjem sporazuma sa treim dravama i


22/80


WWW.BH-PRAVNICI.COM

meunarodnim organizacijama. To su osnivaki ugovori, konvencije izmeu drava lanica,sporazumi izmeu evropskih zajednica i treih drava i me.organizacija.Sekundarni izvori: uredbe, smjernice i odluke, kao obvezujui akti te preporuke i miljenja,kao neobvezujui akti.

Uvjeti pod kojima EU smije donositi propise izoblasti Evropskog prava

Propisi iz oblasti Evropskog prava donose se po slijedeim principima: a) princip ogranienog mandata (organi institucije smiju djelovati samo u okviru

ovlatenja i ciljevakoji su odreeni ugovorom i samo radi ispunjavanja zadataka EU),b) princip supsidijariteta organima je doputeno donoenje pravnih propisa u kojima

su pored izriitog osnova iz Ugovora ispunjena dodatna dva uvjeta : negativni ciljevi koji se ele postii donoenjem odgovarajueg propisa ne mogu se zadovoljitireguliranjem na nacionalnom nivou, odnosno pozitivni odgovarajui ciljevi zbogsvog obima i uinkovitosti mogu se bolje realizirati na ravni EU.

c) Princip srazmjernosti odnosi se na pitanje kakve mjere organi smiju

preuzeti.Odluujue je da li se iz nacionalne perspektive odreena mjera naevropskom nivou ini podobnom i potrebnom.

Institucionalni okvir za stvaranje Evropskog radnog pravau okviru pravnog poretka EU

Od osnivanja EU oblasti socijalne i radnopravne politike (poboljanje sigurnosti rada,poboljanje ivotnih i radnih uvjeta) nesumnjivo imaju posebno znaenje za jedinstveno(unutarnje) trite drava lanica. U oblasti radnih i socijalnih odnosa postojala je samo obveza suradnje drava lanica. Evropski zakonodavac je svojim aktima regulirao dvasegmenta radnog prava i to:

- slobodu kretanja, kao osnovno pravo zaposlenika dravljana drava lanica, i

- jednakost u mogunostima i tretmanu mukarca i ene u profesionalnom ivotu.

Do znaajnog preokreta u oblasti radnih i socijalnih odnosa na evropskom nivou dolazi tekusvajanjem u formi javnopravnog ugovora, od strane efova vlada drava lanica Karte EZosnovnih socijalnih prava u decembru 1989g.U okviru 26 toaka Karte, koja preds tavlja svojevrsni sporazum o socijalnoj politici,formuliramo minimum standarda vezanih za radne i socijalne odnose u okviru evropskogprava. Drave lanice, shodno ciljevima i rezultatima koji se ele postii donoenjemsekundarnog zakonodavstva (prije svega smjernice) javljaju se kao adresati ovogzakonodavstva. Upravo zbog toga, nacionalna radna zakonodavstva ostaju prioritetniizvori prava i obveza zaposlenika na radu i povodom rada, jer, postupajui na temeljuobveza iz sekundarnog zakonodavstva, usvajaju se minimalna radna pravila, pa ni jednadrava lanica ne biva u obvezi da prihvati u potpunosti njoj strani sistem reguliranja isocijalnih odnosa.Danas, u sreditu aktualnog evropskog radnog prava nalazi se Sporazum o socijalnojpolitici. Ovaj sporazum predstavlja izvorite za nadlenosti u oblasti radnog i socijalnogprava na prostoru EU. Sporazum je potpisan od strane 14 drava lanica EU, izuzetak jesamo jedna Velika Britanija. U prvom odjeljku ovog protokola 11 drava lanicaopunomouju institucije Zajednice da preuzmu obvezu njegovog oivotvorenja.Kompetencija evropskih organa su ovim protokolom i u obimu poveane, ali samo u okviruprincipa supsidijariteta i principa srazmjernostiPoto radno pravo ne spada u iskljuivu nadlenost Zajednice, uzimaju se dvije kumulativnepretpostavke: prvi argument polazi od datih normativnih okvira suradnje izmeu dravalanica u oblasti socijalnih pitanja i osnovnih prava zaposlenika, koji svoje uporite nalaze uciljevima koji su postavljeni u kontekstu uspostavljanja zajednikog trita, a ne uovlatenjima organa Zajednice. Drugi argument polazi od arenila radnih zakonodavstava


23/80


WWW.BH-PRAVNICI.COM

drava lanica koji ukazuju na tendenciju dugorone neuinkovitosti u ostvarivanjuzacrtanih ciljeva.Polazei od principa srazmjernosti mjere Evropske petnaestorice u oblasti radnog pravapoklapaju se sa ciljevima iz odredbe lana 2 Ugovora o EZ, koji je izraen kao nastojanje dase u daljim integracionim procesima postigne veliki nivo socijalne zatite Do tog ciljatreba doi putem zajednikog trita, odnosno ekonomskom i monetarnom unijomuspostavljenom izmeu drava lanica.Prema odredbi lana 118A Ugovora o EZ, evropski zakonodavac moe sa odreenimogranienjima, kroz Savjet, kvalificiranom veinom donositi akte sekundarnog prava, kojislue za postizanje ciljeva Zajednice u segmentima radne sredine, kao i u pogledu zdravlja isigurnosti radnika u radnoj sredini.Prema odredbi lana100ovog ugovora, koja se nalazi u poglavlju o usklaivanju pravnihpropisa, Savjet moe donositi smjernice za usklaivanje propisa sadranih u zakonskim iupravnim aktima drava lanica, a koji utjeu na ostvarivanje i funkcioniranje zajednikogtrita.Prema odredbi lana 235 ovog ugovora, Savjet jednoglasnom odlukom donosiodgovarajue propise radi funkcioniranja Zajednice u korelaciji sa ostvarivanjem nekih od

ciljeva zajednikog trita, ukoliko samim ugovorom nisu izriito predviena potrebnaovlatenja.Evropsko radno pravo se oslanja na sporazume meu dravama lanicama, a to je u ovommomentu Sporazum o socijalnoj politici etrnaestorice. Ovaj sporazum treba da oivotvori upraksi Evropsku socijalnu povelju. I budua regulativa na podruju evropskog radnogprava vezana je iskljuivo za nacionalna zakonodavstva drava lanica, koje suobvezne da naznaene ciljeve, integriraju ili implementiraju u svoja nacionalnazakonodavstva.

Evropsko individualno i evropsko kolektivno radno pravoI u okviru komunitarnog prava, radno pravo se pojavljuje kao individualno i kolektivno radnopravo. Sloboda kretanja osoba u korelaciji sa zapoljavanjem u sebi sadri slijedea prava

zaposlenika:- pravo na prihvaanjestvarno uinjene ponude za zaposlenje,- slobodu kretanja za tu svrhu na teritoriji drava lanica,

- pravo boravka u jednoj dravi lanici, u skladu sa zakonskim i administrativnimpropisima koji reguliraju zapoljavanje subjekata komunitarnog prava,

- pravo zadravanja tj. nastanjivanja na teritoriji drave lanice nakon zaposlenja u tojdravi.

Subjektima komunitarnog prava je priznato nadnacionalno pravo na rad Kao elementiradnopravnog statusa ovih zaposlenika pojavljuju se: uvjeti za zapoljavanje, jednakost umogunostima i tretmanu, zatita i sigurnost na radu, te kolektivna radna prava.

Evropsko individualno radno pravo

Zakonodavne mjere u evropskom individualnom radnom pravu su mnogo obuhvatnije negona podruju kolektivnog radnog prava. One obuhvaaju etiri aspekta:

- uvjete zapoljavanja dravljana drava lanica,- ostvarenje principa jednakosti i ravnopravnosti u tretmanu zaposlenika,- zatita na radu tehniko harmoniziranje i- osnovna socijalna prava zaposlenika.-

Uvjeti zapoljavanja subjekata komunitarnog pravaDravama lanicama EU nametnuta je obveza da svakom dravljaninu osiguraju pravo da,bez obzira na mjesto boravka mogu prihvatiti posao u svojstvu zaposlenika tj. pravo da takvuaktivnost mogu obavljati na teritoriji druge drave lanice u skladu sa zakonskim ipodzakonskim propisima te drave.


24/80


WWW.BH-PRAVNICI.COM

Praktino, dravama lanicama je nametnuta zabrana:- primjene nacionalnih propisa drava lanica kojima bi se ograniavala ponuda i

potranja za zaposlenjem,- uspostavljanje uvjeta za zapoljavanje koji se ne primjenjuju na sopstvene

dravljane, kao i uspostavljanje posebne procedure ili primjenu propisa kojima sezapoljavanje ove kategorije stranih zaposlenika ograniava na odreeni procent, ukorelaciji sa ukupnim brojem zaposlenih.

Prioritet domaeg dravljanina u odnosu na subjekta komunitarnog prava uvijek je mogueopravdati uvjetom vezanim za poznavanje jezika, poto je ovaj uvjet izuzet iz zabranjenihosnova u pogledu propisivanja posebnih uvjeta pri izboru kandidata.Slobodom kretanja se ne mogu koristiti zaposlenici u javnim slubama bez obzira to jeuspostavljanjem radnih odnosa i ova kategorija zaposlenika subjekata komunitarnog prava,takoer zatiena od diskriminacije po osnovu njihovog dravljanstva. Oni ne uivanju nipripadajua prava iz slobode kretanja: pravo boravka i pravo nastanjivanja. Prematumaenju Evropskog suda i usvojenom funkcionalnom pristupu u razumijevanju javneuprave, izuzeci zapoljavanja u javnoj upravi ne pokrivaju cijele slube, nego samoodreena radna mjesta koja imaju javni karakter.

Ostvarivanje principa jednakosti u mogunostimai tretmanu subjekata komunitarnog prava

Ovaj element radnopravnog statusa dravljana drava lanica podrazumijeva pravo najednakost sa domaim dravljanima u pogledu uvjeta rada, poput zarada, otputanja s posla,zatite u sluaju nezaposlenosti ili prava na ponovno zapoljavanje. U segmentu jednakostiu tretmanu i mogunostima posebno je pitanje priznavanja kolskih diploma kao iujednaavanja pravila u segmentima strunog obrazovanja u dravama lanicama.Prihvaanje validnosti strunih kvalifikacija steenih u bilo kojoj dravi lanici predstavljabitan element zajednikog trita, u smislu stvaranja temeljnih pretpostavki za pokretljivostpojedinaca na tritu rada.

Ostvarenje jednakog postupanja prema mukarcima i enama u podruju profesionalnog(radnog) ivota, predstavljajednu od uspjenih oblastizajednike socijalne politike dravalanica. Poslodavac ne smije otetiti zaposlenika sa skraenim radnim vremenom uodreivanju plae uzimajui pri tome za kriterij zaposlenika sa punim radnim vremenom (npr.ene zaposlenici najee se nalaze u radnom odnosu sa skraenim radnim vremenom)

Zatita na raduOvaj segment evropskog radnog prava osigurava uspostavljanje visokih standarda radnesigurnosti unutar zajednikog trita EU. Pravo svake drave da zadri ili normira na veojrazini oblast zatite na radu, propisujui stroije mjere za zatitu radnih uvjeta, ostalo jenadalje netaknuto.

Socijalna sigurnost subjekata komunitarnog pravaSutina ove zatite je garantiranje minimuma sigurnosti stalnosti radnopravnog statusa, atime i socijalne sigurnosti. U tom smislu posebno su znaajne Smjernice 129/75, 187/77,283/80.Posebno znaajan aspekt radnopravnog statusa zaposlenika, subjekata komunitarnogprava, je obveza za drave lanice koja je proizala iz Smjernice 533/91 o obvezama zaugovor o radu ili uvjetima pod kojima je zasnovan radni odnos od 14.10.1991.Prema ciljevima iz ove smjernice, poslodavac je obvezan najkasnije 2 mjeseca nakonzapoljavanja posloprimca pismeno obavijestiti naroito o: osobnim podacima vezanim zaugovor o radu; sjeditu, odnosno stalnom boravitu poslodavca ; radnom mjestu, odnosnomodalitetima vezanim za obavljanje rada; opisu poslova ; tonom poetku rada, kod radnihodnosa na odreeno vrijeme predvienom vremenu trajanja rada; duini godinjeg odmora;itd. Ova smjernica u pogledu sadraja bezuvjetna i dovoljno odreena ona je ostvarila


25/80


WWW.BH-PRAVNICI.COM

neposredno djelovanje u dravama lanicama, tj. dravni organi, sudovi i upravne slubemoraju ovu smjernicu primjenjivati kao vaee zakonodavstvo.

Evropsko kolektivno radno zakonodavstvo

Zakonodavne inicijative u Evropskom kolektivnom radnom pravu su daleko manje nego uindividualnom. Polazei od odredbe lana 8. Uredbe o slobodi kretanja i nastanjivanjaposloprimaca unutar drava lanica priznata su prava na nesmetan rad sindikata i osnovnesindikalne slobode. Posloprimac koji posjeduje dravljanstvo neke od drava EU a zaposlenje u oblasti nad kojim suvereno vlada neka druga lanica, ima pravo na isti tretman upogledu pripadnosti sindikatima i ima pravo na ostvariva nje sindikalnih sloboda i pravaukljuujui pravo izbora, pristupa upravi i vodstvu sindikata. Posloprimac sa dravljanstvomjedne drave lanice ima aktivno i pasivno pravo izbora u zastupnike organe posloprimacau pogonima.

INDIVIDUALNO RADNO PRAVORadni odnos

Radni odnos predstavlja centralni predmet prouavanja radnog prava moe se promatrati sadva aspekta: a) drutvenog s aspekta razvoja i karaktera drutvenih odnosa iz kojih oninastaju i iz kojih proizlaze i b) pravnogs aspekta prava i obveza koja nastaju, ostvaruju sei zatiuju iz radnih odnosa. Tako razlikujemo dva pojma radnih odnosa: pojam drutveno-radnih odnosa i pojam radnopravnih odnosa.

Drutveno radni odnosi su drutveni odnosi koji postoje izmeu raznih inilaca u procesucjelokupnog drutvenog rada. Karakterizira ih:1.radna djelatnost ovjeka, 2. nain odreivanja radne djelatnosti, i 3. odnosi koji seuspostavljaju na radu i u vezi sa radom.

Nastanak i razvoj drutveno-radnih odnosa

Za robovlasniki proces proizvodnje karakteristino je da se rob pojavljuje kao osnovniproizvoa svih materijalnih vrijednosti u poljoprivredi, kao i u zanatstvu.Rob kao proizvoanije slobodan i s pravnog aspekta on se smatra pravnim objektom, tj. stvari koja je uneogranienoj vlasti robovlasnika.U literaturi radnog prava kao dokaz o postojanju najamnog radnog odnosa uzima se institutnajma U rimskom pravu se pojavljuje kao:1. zakup stvari (location conductio rei),2. najam djela (locatio conductio operis) i3. najam slube rada (locatio conductio operarum)U feudalnomdrutvenom ureenju nema istih najamno radnih odnosa. Javljaju se dva tipaodnosa:1. odnos izmeu feudalca i kmeta, i 2. odnos izmeu zanatlije i trgovca i njihovih pomonika

(kalfi) i uenika (egrta).Karakteristika drutvenih odnosa na selu je ovisnost seljaka-kmeta o zemljoposjedniku-feudalcu. Feudalac je imao pravo prodati kmeta zajedno sa zemljom, ali ga nije smio ubiti.Toje odnos staleke podinjenosti, ali nije bio najamni odnos. Kapitalistiko drutveno ureenjekarakteriziraju tri procesa, koja se istovremeno odvijaju:

1. nagli razvoj trgovine, odnosno trgovakog kapitala,2. postepen razvoj industrijalizacije i3. prestanak esnafskog sistema.

Umjesto zanatske proizvodnje, poinje se razvijati proizvodnja u veim radionicama, s veimbrojem radnika koji rade runim oruima za rad tzv. prostakooperacija. Ona prerasta umanufakturu, kao vii oblik kooperacije.Krajem XVIII stoljea u Engleskoj dolazi doindustrijske revolucije, nastupa era mainske proizvodnje, koja se postepeno prenosi udruge evropske zemlje i potom i u druge krajeve svijeta.


26/80


WWW.BH-PRAVNICI.COM

Drutveni radni odnos esnafsko-statusnog karaktera biva zamijenjen novim najamnimodnosom.Zbog velike potranje radne snage primjenjuju se razne pravne i ekonomske mjerepoznate pod nazivom krvavo zakonodavstvo, kojima se, pod najteim fizikimprijetnjama, eksproprirani seljak prisiljava da se zaposli u proizvodnji.

Nastajanje radnog odnosa

Iako se ne moe precizno odrediti vrijeme nastajanja radnog odnosa, ipak se cijeni da senjegov poetni razvoj deava u razdoblju druge polovine XIX stoljea, a to je vrijemeintervencije drave u oblasti rada i kapitala.Termin radni odnos znai pravnu odreenost. To je uvijek jedan sloen odnos iji je sadrajprotkan pravnim, ekonomskim i sociolokim sadrajem.

1. U pravnom smislu, radni odnos razmatra se kao odnos koji se zasniva na pravnojregulativi i pravnoj vezi meu subjektima i to neovisno od donositelja pravnih odredbii vrste subjekata u tom odnosu.

2. ekonomski promatrano, radni odnos odslikava poloaj subjekata prema vlasnitvusredstava za proizvodnju, njihov poloaj u raspodjeli profita- dobiti, riziku poslovanja.

3. Socioloki aspekti radnog odnosa treba da svestrano odraze sve odnose svih

uesnika u procesu rada, koji se prvenstveno temelje na njihovom pravu naparticipaciji u upravljanju i odluivanju u poduzeu.

Radni odnosi u teoriji

Pravna priroda radnih odnosa u radnopravnoj doktrini se najee vezuje za tri teorijskashvaanjai to: ugovornu teoriju, b) teoriju institucije i c) njemaku teoriju radnog odnosa.Teorija ugovora radnog odnosa polazi od civilno pravne koncepcije, prema kojoj se odnosizmeu radnika i poslodavca graanskopravni odnos, sa adekvatnim pravima i obvezama ukojima radnik prodaje radnu snagu, a poslodavac plaa naknadu za izvrene poslove.Ovdjese polazi od negiranja radnog odnosa kao drutvenog i eli prikriti sutina odnosa rada ikapitala.Teorija institucijeradni odnos, prema nekim teoretiarima, predstavlja sjedinjenje onoga

tko radi i svih drugih radnika u jednom poduzeu sa direktorom tog preduzea, pa je prematome, radni odnos izvjesna inkorporacija ili ukljuivanje u obavljanje odreene djelatnost kaoinstituciju.Njemaka teorija nastala je za vrijeme razvoja faizma u Njemakoj, u kojima radnici ivlasnici sredstava za proizvodnju imaju osnovnu dunost da rade za vie ciljeve Treegrajha tj. faistike Njemake.Poznato je da je stvarnost u faistikoj Njemakoj bila sasvimdrukija i da je u praksi provoena najgrublja eksploatacija izrabljivanja radnika.

Pojam radnog odnosaPravni odnos je uvijek odnos izmeu najmanje dva pravna subjekta koji imaju jedanprema drugom pravnu obvezu i pravno ovlatenje s obzirom na neki pravni objekt,bez obzira da li se pojavljuje kao jednostrani ili dvostrano obvezujui pravni odnosi. Da bi nastao konkretan pravni odnos potrebno je:

- da bude ve utvren u objektivnom pravu, odnosno propisan apstraktno u nekom odizvora prava,

- da nastupe okolnosti-pravne injenice predviene u hipotezi pravne norme,- da postoji subjektivno prvo, koje se izvodi iz objektivnog, i da se sastoji u ovlatenju

subjekta prava da neto sam ini ili da od drugog zahtijeva da ini ili da netopodnosi

Radni odnos je pravni odnos koji pripada grupi pravnih odnosa to nastaju u procesu rada izkojih slijede specifina prava i obveze za uesnike i to na osnovu normi radnog prava.Radni odnos u pojmovnom smislu moe se definirati kao dobrovoljni ugovorni odnosizmeu posloprimca (zaposlenika, radnika) i poslodavca, na osnovu kojeg seposloprimac, ukljuuje u organizirani proces rada, na nain i pod uvjetima koje utvrdiposlodavac, lino obavljajui na profesionalnoj osnovi poslove radnog mjesta, i


27/80


WWW.BH-PRAVNICI.COM

ostvarujui na temelju toga, plau i druga utvrena, garantirana i ugovorena prava iobveze.

Elementi pojma radnog odnosa

Elementi pojma radnog odnosa su specifine osobine na temelju kojih se radni odnosirazgraniavaju kao posebna vrsta pravnih odnosa unutar iroke lepeze pravnihodnosa, kao i odnosa koji se uspostavljaju u radu. Razlikujemo osnovne (bitne) isporedne (nebitne) elemente pojma radnog odnosa.Bitni elementi pojma radnog odnosa su:

1. dobrovoljnost,2. lina, radnopravna funkcionalna veza,3. ukljuivanje u procesu rada i4. ostvarivanje prava i obveza na radu, u vezi sa radom i povodom rada.

Dobrovoljnost

Je prvi bitni element radnog odnosa, jer radni odnos nastaje kao dobrovoljni odnos izmeu

dva pravna subjekta- poslodavca i posloprimca. Dobrovoljnost se javlja kao drugo liceslobode rada, koje je sastavni dio ljudskih prava na radu i u vezi sa radom.To podrazumijevapravo na izbor zanimanja, izbor rada i mjesta gdje e se rad obavljati.Faktika realizacija naela dobrovoljnosti je u velikom stupnju ovisna od ponude i potranjeradne snage i ukupnog stanja zaposlenosti u jednom drutvu na tritu rada. Ako je ponuda ipotranja vea, dobrovoljnost kao najvaniji element radnog odnosa dolazi vie do izraaja.

Lina, radnopravna i funkcionalna vezaKao bitni element radnog odnosa ukazuje da je radni odnos specifino lini odnos, kojipodrazumijeva da primljeno lice od momenta stupanja na rad, pa sve do prestanka rada, imaobvezu da lino i samo ono vri odreene poslove i radne zadatke u doviru svog radnogmjesta, odnosno funkcije. Posloprimac ne moe svoje obveze ili prava prenijeti na drugo lice

koje bi u njegovo ime vrilo poslove i zadatke njegovog radnog mjesta, odnosno funkcije.Pravni objekt radnog odnosa vezan je za tekui (ivi) subordinirani i plaeni rad, tj. prava iobveze iz toga rada su neotuiva i lina prava.Bitna karakteristika radnog odnosa je da je to pravni odnos koji za cijelo vrijeme svogatrajanja zakljuen i ugovoren izmeu jednog konkretnog lica posloprimca (radnika) sjedne strane i jednog konkretnog poslodavca, s druge strane, kao dva samostalna iindividualna pravna subjekta.

Ukljuivanje u proces radaUkljuivanje u proces rada koji je organizirao poslodavac je u neposrednoj vezi saprethodnim elementom. Zapravo, lina radnopravna i funkcionalna veza moe se jedino iostvariti ukljuivanjem, odnosno stupanjem na rad. Ova inkorporacija primljenog radnikatreba da omogui radno funkcionalnu vezu pomou koje se, u pravilu, vri kako ukljuivanjeu kadrove poslodavakog subjekta, tako i ostvarivanje prava i obveza na radu i u vezi saradom.Ukljuivanje u proces rada treba da se obavi na nain i pod uvjetom koji su utvreni u aktu ozasnivanju radnog odnosa. Ukoliko radnik ne stupi na rad onog dana koji je odreen kao napoetku rada, smatra se da radni odnos nije ni zakljuen.

Prava i obveze koje se stjeu na radu i povodom radaOstvarenje prava i obveza koja se stjeu na radu, u vezi sa radom i povodom rada , kao bitnielement radnog odnosa pretpostavlja ostvarivanje same sadrine radnog odnosa. Pravai obveze u radnom odnosu odreuju poloaj samih strana radnog odnosa: poslodavcai posloprimca. Radni odnosje dvostrano obvezujui pravni odnos,jer svaka strana imaistovremeno prava i obveze prema drugoj strani.


28/80


29/80


WWW.BH-PRAVNICI.COM

RADNO ZAKONODAVSTVO ISISTEM RADNIH ODNOSA U BIH

Radno zakonodavstvo BiH ine propisi koji se donose i primjenjuju u FBiH i RS, te u BrkoDistriktu BiH.Kao zajedniko i tipino, na podruju individualnogradnogpravapojavljuje se:

- subordinacija (obavljanje poslova radnog mjesta pod kontrolom i nalozima

poslodavca)- nepostojanje monopola na radno mjesto i- uvjeti koji utemeljuju konkurenciju znanja i sposobnosti.

Uz to, kao relevantni segment individualnog radnog prava javlja se princip da zaradapredstavlja izraz kvaliteta i kvantiteta rada, uz dosljedno potovanja radne itehnoloke discipline.Posebno je vano naglasiti dadravno zatitno zakonodavstvo u trinom modelu radnogprava, a tako je i u Bih, ne titiposloprimce od djelovanja trinih zakonitosti, niti moeotkloniti posljedice neefikasnog poslovanja i privrednih kriza, ali moe, instrumentima urukama sindikata, pravosua i inspekcija, sprijeiti i otkloniti zloupotrebe, kao i poboljati

rjeenja koja nisu adekvatna.U okviru kolektivnog radnog prava primjerenost radnog zakonodavstva trinim uvjetimaprivreivanja podrazumijeva:

- pravo na osnivanje i organiziranje sindikata, tj. slobodu udruivanja,- pravo na kolektivno pregovaranje i zakljuavanje kolektivnih ugovora,- pravo na sudjelovanje u upravljanju kod poslodavca, suodluivanjei participaciju,- pravo na rjeavanje kolektivnih radnih sporova mirnim metodama,- pravo na trajk,- pravo na uee u postupku donoenja autonomnih akata date radne sredine

razliitih kategorija.

Sistem radnih odnosa

Oslonom na pravne izvore radnog prava BiH neophodno je podcrtati sve veu prisutnost:1. antinormativnog naela i2. naela in favorem laboratoris.

Antinormativno naelo je posljedica shvaanja da je sve doputeno to nije izriitozakonom propisano, odnosno zabranjeno, to kolidira sa stanovitem da vladavina prava udravi znai pravno ureenje svih drutveno interesantnih odnosa.Ovo naelo u oblastiradnih odnosa u BiH ne smije, ni u kom sluaju, svoditi se na negaciju naelaustavnosti i zakonitosti, to je osnovni postulat svakog suvremenog demokratskogpravnog poretka.Iz antinormativnog naela proizlazi naelo in favorem laboratoris, koje se na podrujuradnog i socijalnog prava svodi na prioritet u primjeni onog pravnog pravila koje jepovoljnije za radnika. Za primjenu ovog naela veoma je vano polaziti od hijerarhije izvoraprava iz radnog odnosa. Polazei od ovog naela ,u literaturi radnog prava, po kriteriju jaihprema slabijim najvaniji izvori radnog prava klasificiraju se na sljedei nain:

1. ugovor o radu;2. pravilnik oradu, odnosno autonomni opi akt;3. kolektivni ugovor nieg ranga;4. kolektivni ugovor vieg ranga;5. meunarodni ugovor po principu zakona pojaanog djelovanja u odnosu sa drugim

domaim izvorima;6. posebni zakoni;7. opi zakoni o radu i8. podzakonski akti.


30/80


31/80


WWW.BH-PRAVNICI.COM

subjekta koji prihvata ponueni posao posloprimac i koji svoju eko

radno pravo - pomoÄ‡ni materijal za pripremu ispita

Documents