RACUNOVODSTVO-DIJELOVI RACUNOVODSTVA ILI PODSISTEMI: 1.Knjigovodstvo 2.Analiza 3.Kontrola 4.Planiranje 5.Informiranje -TEMELJNE KATEGORIJE RACUNOVODSTVA 1.Kapital 2.Imovina ili sredstva 3.Obaveze 4.Prihodi 5.Rashodi 6.Finansijski rezultat VLASNICKI KAPITAL je onaj dio imovine koji nema obavezu vracanja imovine. Drugi dio kapitala su obaveze ili dug. KAPITAL+SREDSTVA=IZVOR SREDSTAVA IMOVINA je skup svih resursa da bi mogli obaviti aktivnosti. Dijele se po obliku na prava,stvari i novac. Sa aspekta rocnosti dijele se na: -Dugotrajnu : - materijalna(zgrade, strojevi) - nematerijalna(istrazivanja) - finansijsku(vrijdnosni papiri,udjeli u rdugim firmama) - dugorocna potrazivanja(potraz.kredite,prodaja robe na duzi rok) -Kratkotrajna: - novac, cekovi, zalihe, kratkotrajna potrazivanja, kratkotrajna finan.sredstva. SVE OVO SU UKUPNA SREDSTVA PREDUZECA ILI AKTIVA Ako su poznata sredstva i obaveze,kako izracunati kamatu? KAPITAL = UKUPNA SREDSTVA OBAVEZE Dijelovi vlasnickog kapitala su: - temeljni kapital dionicara - revolvizacijske rezerve - kapitalni dobitak - akumulirana ili zadrzana sredstva PRIHOD je svako povecanje ekonomske koristi ili smanjenje obaveza. Dijelimo ih na: redovne i vandredne prihode. RASHODI nastaju trosenjem faktora proizvodnje. Smanjuje se ekonomska korist i imamo odliv prihoda. Dijelimo ga na redovne i vandredne. FINANSIJSKI IZVJESTAJ = PRIHODI RASHODI RACUNOVODSTVENI INSTRUMENTI 1. Knjizne isprave 2. Konta 3. Poslovne knjige - Fiktivna faktura je nestvarna faktura,fiktivna firma je nestvarna firma. - Knjizenje mora imati dokument:racun,izvod - Sve izmjene,rashodi,prihodi,itd.knjizimo na kontima.Onaj ko prima duguje,ko trazi potrazuje. Imamo dvojno knjigovodstvo duguje potrazuje + Ulaz Izlaz Rashod Prihod OBLICI RACUNA 1. Jednostrani ili pagini 2. dvostrani ili folio 3. stepenasti 4. T racun

datum(prodaje) Jednostr. Racun Dvostrani Racun

Isprave

Opis promjene

Duguje

Potrazuje

SALDO

prva kolona duguje, pa sve ostalo

Stepenasti jedno ispod drugog i odmah saldo. Koristi se kod stednih knjizica. VRSTE RACUNA PRVA PODJELA RACUNA PREMA SADRZAJU: - aktiva- (svi racuni aktive sred.) 1.dugovni saldo, 2.da pocetno prvo knjizenje bude na dugovnoj strani - pasiva - aktivno-pasivno - pasivno-aktivno POJAM SALDA St.(Stanja) Razlika izmedju dugovne i potrazne strane Imamo dvije vrste salda: - dugovni (dugovana strana veca od potrazne) - Potrazni (potrazna strana veca od dugovne) PASIVNI RACUN ima potrazni saldo ili saldo 0 (S) i prvo knjizenje ide na potraznu stranu. Pasivni racuni su: kapital i knjizimo ga na potraznu stranu AKTIVNO-PASIVNI RACUNI su racuni koji su najvecim djelom aktivni.To su racuni kupaca. Kupci 1000 1200 Ako se desi da nam kupac uplati vise sredstava. PASIVNO-ATIVNI Racuni su racuni dobavljaca Dobavljaci 1500 1000 Ako se desi da zbog nekih popusta cijene vratimo dobavljacu vise novca.

OTVARANJE RACUNA Vrsi se kada se otvara firma ili na pocetku kada se desavaju neke promjene. Otvaranje racuna se vrsi upisivivanjem salda.Prenosenje iz prosle godine se upisuje na dugovnu stranu-aktiva,sa potrazne strane pasiva.Otvaramo ga na osnovu zavrsne bilanse.Ona je u stvari i pocetna,ista sa zavrsnom. ZATVARANJE RACUNA Saldo izravnanja koje se unosi na manju stranu zove se saldo izravnanja S St. 5000 (3) 4000 (1) 6000 (4) 5000 (2) 7000 (5) 18000 9000

Znaci : sabrati strane, utvrditi razliku potrazne i dugovne strane i upisati na dugovnu stranu.

DRUGA PODJELA RACUNA PREMA USPJESNOSTI 1.Racun prihoda 2.Racun rashoda 3.Racun finansijskog rezultata Knjizenje prihoda: Knjizimo sve na stranu potraznje i ti racuni nemaju saldo jer se svi racuni prenose. Knjizenje rashoda: Knjize se svi na dugovnu stranu i nemaju potraznu stranu. Knjizenje fin.rezultata - dobit kada su prihodi veci od rashoda. Knjizimo ih na potraznu stranu. Prihodi xxx Rashodi xxx Dobit xxx Gubitak xxx

TRECA PODJELA RACUNA SA ASPEKTA MOGUCNOSTI RASCLANJIVANJA 1. Sinteticki ili zbirni racuni 2. Analiticki Kupci 100.000 Ne znamo koji su to duznici pa ga analiticki rasclanjujemo i to rasclanjivanje mora biti do 100.000

CETVRTA PODJELA RACUNA SA ASPEKTA BILANSA 1. Bilansni racuni 2. Izvanbilansni racuni (tudja imovina koju mi koristimo,ali ih moramo proknjiziti) PETA PODJELA RACUNA SA ASPEKTA SAMOSTALNOSTI RACUNA 1. Samostalni 2. Racuni ispravke vrijednosti (vrijednost+amortizacija masine=utvrdjivanje stvarne vrijednosti) 3. Prelazni racuni (novac knjizimo, cekamo da prodje dan i imamo tek sansu prebacivati ga na ziro racun) POSLOVNE KNJIGE 1. Osnovne: dnevna i glavna knjiga 2. Pomocne: knjiga kupaca, knjiga dobavljaca, knjiga blagajne, knjiga osnovnih sredstava.

Dnevna knjiga je evidencija svih podataka, a glavna knjiga je funkcionalna knjiga.ZADATAK: Prema pocetnoj bilansi na dan 01.01.09. g. otvorite ove knjige: dobavljaci 4.580KM, kupci 1.360 KM, zalihe materijala 6.580KM, ambalaza 490KM, gradj.objekti 30.000KM, namjestaj 14.000KM, kratkorocni krediti 68.000KM, dugorocni krediti 80.000KM, zakonske rezerve 9.000KM. 1. Kapital? 2. Odrediti koji od ovih racuna su aktiva, a koji pasiva? 3.Koji od ovih racuna moze biti aktivno-pasivni, a koji aktivno-pasivni? Kupci S1.360 Gradj. Objekti S 230.000 Dobavljaci 4.580 S Dugoroc. Krediti 80.000 S Zalihe S 6.580 Namjestaj S 14.000 Ambalaza S 490 Zakonske rezerve 9.000 S Kratk. krediti 68.000 S

Zbir sredstava zbir obaveza, ili Zbir aktive zbir pasive 252.430 KM 161.580 = 90.850 KM BILANSA STANJA Predstavlja sistemski pregled sredstava (imovina, kapital, obaveza na odredjeni dan) Osnovni karakter bilanse stanja je ravnoteza izmedju imovine sredstava s jedne strane (aktiva) i pasiva s druge strane . BILANS sadrzi izvanbilansnu aktivu i izvanbilansnu pasivu. Izvanbilansna aktiva pokazuje tudju imovinu, a izvanbilansna pasiva prikazuje porijeklo tudje imovine. STRUKTURA BILANSA stanja ili ELEMENTI bilansa stanja (struktura aktive ili struktura sredstava) 1. Potrazivanja za upisani, a ne naplaceni kapital (otvaranje firme, a nemamo dovoljno novca) 2. Dugotrajna imovina i sredstva (stalna sredstva) - nematerijalna imovina i sredstva (sto nema fizicki oblik, a ima vrijednost-patenti, licence, zastitni znak) - materijalna imovina (zgrade, oprema, hoteli, restorani) - dugorocna finansijska sredstva (ulozi u drugim firmama) 3. Kratkorocna imovina ili sredstva (obrtna sredstva) - zalihe - novci -kratkorocna fin.sredstva ili kratkorocna potrazivanja

4. Unaprijed uplaceni troskovi tj. aktiva vremenski razgranicena 5. Gubitak iznad visine kapitala (promjena vlasnika, nema firme) To su ukupna sredstva imovine ili ukupna imovina AKTIVA PASIVA (izvori sredstava) 1. Kapital i rezerve (upisani ili temeljni kapital) - kapitalni dobitak - revalorizacijske rezerve - zakonske i ostale rezerve - akumulirana ili zadrzana dobit - dobit ( tekuca i finansijska ) - vlastite dionice koje je otkupila firma 2. Dugorocna rezerviranja(garancije auta i stvari) 3. Dugorocne obaveze(duze od god.dana,dug.krediti) 4. Kratkorocne obaveze(prema placi) 5. Pasivna vremenska razgranicenja To je ukupna PASIVA VRSTE BILANSA STANJA - Prema vremenu sastavljanja - Prema svrsi kojoj sluzi razlikujemo: - pocetna bilansa - zakljucna bilansa - bilansa pripajanja ili fuzijska bilansa - dobivena bilansa - bilansa ozdravljenja ili sanacijska bilansa - likvidacijska bilansa - konsolidovana bilansa POCETNA BILANSA STANJA Sastavlja se na temelju provedenog popisa pri osnivanju preduzeca i pocetkom svake poslovne godine, na temelju kojih se otvaraju poslovne knjige. ZAKLJUCNA BILANSA Nazivamo je zakljucnom jer iskazuje stanje imovine, kapitala i obaveza na kraju poslovne godine ili pri zakljucivanja jednog poslovnog razdoblja. FUZIJSKA BILANSA ili bilansa pripajanja Sastavlja se u trenutku spajanja dvaju ili vise pravnih lica, da bi se utvrdilo ukupno stanje aktive i pasive pripojenih preduzeca. Pri sastavljanju ove bilanse svako preduzece koje se pripaja sastavlja svoju bilansu. DOBIVENA BILANSA Sastavlja se na dan diobe. Kad od jednog pravnog subjekta diobom nastaju dva ili vise pravnih subjekata. BILANSA OZDRAVLJENJA ili sanacijska bilansa Poteskoce u poslovanju zbog neplacanja obaveza dovode do insolventnosti preduzeca. Prezaduzenost nastaje javljanjem obaveza koje se ne mogu podmiriti.U postupku ozdravljenja, tj. sanacije poduzeca koje je prezaduzeno, pravimo bilansu ozdravljenja, da bi se utvrdila potrebna finansijska sredstva za ozdravljenje tvrtke. LIKVIDACIJSKA BILANSA Provodi se da se utvrdi vrijednost aktive i pasive u trenutku prestanka rada preduzeca. KONSOLIDOVANA BILANSA Sastavlja se kao prikaz vrijednosti aktive i pasive samostalnih drustava medjusobno povezanih zajednickim interesima. Temelj za sastavljanje konsolidovane bilanse cine pojedinacne bilanse samostalnih drustava. BILANSIRANJE JE racunski postupak kojim se na odredjen dan u bilansnu semu unose podaci iz glavne knjige, kako bi se na obliku bilansne ravnoteze utvrdila vrijednost ukupne imovine kojom poduzetnik obavlja svoju aktivnost, a u pasivi bilanse vrijednost kapitala i obaveza na kraju obracunskog razdoblja. Ovakvo balansiranje nazivamo potpuno ili integralno bilansiranje. Bilansirati se ne moze svaka pozicija bilanse ili svaka aktivnost poduzetnistva. Tada govorimo o parcijalnom balansiranju.

========================================================================================= ZADATAK: Poduzetnik tvornice TRAVNIK ima na dan 31.12.08. g. stanje na racunima: 1. Rn. potrazivanja za upisani, a ne naplaceni kapital 90.000KM, 2. Rn. licence 60.000KM, 3. Rn. strojevi 500.000KM, 4. Rn. transportna sredstva 150.000KM, 5. Rn. ispravak vrijednosti potrojenja i opreme 50.000KM, (vodi se amortizacija), 6. Rn. zalihe materijala 165.000KM, 7. Rn. sitan inventar u skladistu 50.000KM, 8. Rn. proizvodnja 435.000KM, 9. Rn. gotovo proizvodi u skl. 200.000KM, 10. Rn. potrzivanja od kupaca 42.000KM, 11. Avans za sluzbena putovanja 8.000KM, 12. Novac u blagajbni 5.000KM, 13. Novac na ziro racunu banke 295.000KM 14. Upisani dionicki kapital 950.000KM SVE NABROJANO SU UKUPNA SREDSTVA, tj. IMOVINA AKTIVA Rn.zakonske rezerve 50.000KM, Rn.statutarne rezerve 80.000KM, Rn.dobit tekuce fin.god. 120.000KM, Rn.dugorocne obaveze na kredit 40.000KM, Kratk.obaveze prema dobavljacima 40.000KM, Rn. kratk.obaveze za kredite 280.000KM. SVE NABROJANO JE PASIVA TRAZI SE: 31.12.08. sastaviti bilansu stanja? Na temelju zakljucne bilanse otvoriti poslovne knjige? Aktiva Imovina Potrazivanja za upisani a nenaplaceni A. kapital Licence (nemat. imovina) I. Mat. imovina(postr. i opr.) - Strojevi B. -Transportna sredstva -Ispr. vrijednosti postroj. i opreme II. Potrazivanja(krat. imov.) 1. Zalihe - zalihe materijala C. - sitni inventar u skladistu - proizvodnja - gotovi proizvodi 2. Potrazivanja - kupci u zemlji - avans za sluzbena putovanja 3. Novac u banci i blagajni - blagajna - ziro racun - Placanje troskova buduceg D. razdvajanja - Gubitak iznad visine kapitala 60.000 500.000 150.000 -50.000 165.000 50.000 435.000 200.000 42.000 8.000 5.000 295.000 --Pasiva Glavnice i obaveze Kapital i rezerve I. Upis dionicarskog kapitala - zakonske rezerve 90.000 A. - statutarne rezerve - zadrzana dobit i prenos 660.000 gubitka - dobit tekuce finans. godine Dugorocne obaveze B. - dugorocni krediti u zemlji Kratkorocne obaveze C. - krediti 1.200.000 - dobavljaci Odgodjeno placanje troskova D. i prihvatanje buducih razdvajanja E. UKUPNA PASIVA 1.200.000 950.000 50.000 80.000 -120.000 430.000 430.000 320.000 280.000 40.000 --1.950.000

1. 2. 3. 4. 5. 6.

E. UKUPNA AKTIVA AKTIVA I PASIVA MORAJU BITI ISTI!!

1.950.000

Otvaranje poslovne godine (knjiga) - AKTIVA Rn. Potraz. za upis. a neupl. kapital Rn. Nematerijalna imovina Rn. Postrojenja S 90.000 S 60.000 S 500.000 Rn. Transportna sredstva Rn. Ispravka vrijednosti Rn. Zalihe materijala Rn. Sitni inventar S 150.000 50.000 (-)S S 165.000 S 50.000 Rn. Proizvodnja S 435.000 Rn. Novac u blagajni S 5.000 Otvaranje knnjiga - PASIVA Rn. Upis dionickog kapitala 950.000 S Rn. Krediti u zemlji 430.000 S BILANSNE PROMJENE I promjena: Kupci su doznacili na Ziro racun 42.000 KM (smanjuje se potraznja kupaca, a raste ziro racun) Rn. Potraz. od kupaca u zemlji S 42.000,00 42.000,00 (1) Rn. Ziro racun redovni S 295.000 (1) 42.000 Rn. Zakonske rezerve 50.000 S Rn. Dobavljaci 40.000 S Rn. Statutarne rezerve 80.000 S Rn. Krediti 280.000 S Rn. Dobit tek. finans. god. 120.000 S Rn. Gotovi proizvodi S 200.000 Rn. Ziro racun S 295.000 Rn. Potrazivanja kupaca S 42.000 Rn. Avansi za putovanja S 8.000

II Promjena: Iz dgorocnog kredita od 40.000 KM podmirena je obaveza prema dobavljacima. Rn. Dugorocni kredit u zemlji 280.000 S 40.000 (2) Rn. Kratkoroc. obaveze prema dobavljacima (2) 40.000 40.000 S

III Promjena: Dobavljaci su isporucili materijal vrijedan 140.000 KM Rn. Obaveze prema dobavljacima 40.000 S 140.000 (3) Rn. Zalihe materijala S 165.000 (3) 140.000

IV Promjena: Sa ziro racuna ciji je saldo 337.000 KM vracen je dugorocni kredit u banci od 200.000 KM. Rn. Ziro racun redovni S 337.000 200.000 (4) Rn. Dugoroc. obaveze za kredit u zemlji (4) 200.000 430.000 S

Kraj zadatka ========================================================================================= 1. Promjene koje izazivaju promjene na aktivi gdje se povecava jedna stavka aktive, a druga se smanjuje. Prve cesto zovemo koncentricne promjene. 2. Promjene u pasivi jedna stavka se smanjuje, a druga povecava. Ukupni zbir pasive je nepromijenjen i ove promjene zovemo periferne promjene. 3. Dolazi do povecnja i aktive i pasive.To su centripetalne promjene. 4. Smanjuje se i aktiva i pasiva. To su centrifugalne promjene.

RACUNOVODSTVENI CIKLUS Predstavlja niz koraka, niz postupaka da bi rezultat bio finansjski izvjestaj. Koraci su: 1. Analiza i kontrola dokumenata 2. Kontira 3. Knjizenje u dnevniku 4. Knjizenje u glavnoj knjizi 5. Izrada zakljucnog lista(sastoji se od bruti bilanse i salda bilanse) Funkcije zakljucnog lista: 1. Funkcija sluzi za kontrolu knjizenja 2. Funcija sluzi za izradu dva kljucna izvjestaja:bilansa stanja i bilansa uspjeha 3. Bilansu stanja pravimo iz salda bilanse.Iz saldo bilanse pravimo bilansu stanja(prepisujemo saldo konta) 4. Bilnasu uspjeha pravimo iz bruto bilanse(promet svih racuna) s racuna prihoda i rashoda. 5. Bilansa uspjeha su prihodi,rashodi i saldo. 6. Izrada predhodne bilanse stanja i bilanse uspjeha znaci da na osnovu onog sto smo izradili radimo modificiranu bilansu stanja. Zadnji korak je zakljucivanje racuna. SALDO IMA KLASU 0,1,2 AKTIVA (dugovni ili 0) 4, 5 PASIVA (potrazni saldo ili 0) Zbir klasa 0,1 i 2 zovemo aktiva ili sredstva, a zbir klasa 4 i 5 zovemo pasiva (kapital i rezerve). Klasa 3 troskovi, NEMA saldo ( klasa obracunskog karaktera 0) Klasa 6 i 7 troskovi, NEMA saldo (klasa obracunskog karaktera 0 ) KONTNI PLAN Je sistemski pregled svih racuna (konta) po sadrzaju nazivu i broju.Osnovni princip kontnog plana je dekatski, sto znaci da ima 10 KLASA ili razreda. Klase se oznacavaju brojevima: 0 potrazivanja za upisani a nenaplaceni kapital i stalna sredstva,dug.imov.,zgrade,objekti 1 zalihe(kratk.obrtna sredstva-robamproizvodnja u toku,gotovi proizvodi) 2 novac i potrazivanja 3 troskovi 4 kapital i rezerve 5 obaveze 6 prihodi i rashodi 7 finansijski rezulata 8 slobodna 9 vanbilansna evidencija 00 sa dvije cifre oznacava se grupa. U okviru klase imamo 10 klasa, a 100 grupa. 000 sa tri cifre = sinteticki konto (imamo 10 sin.konta) 0000 analiticki konto (10anal. Konta) 00000 subanaliticki konto TRI METODE ZA UPRAVLJANJE KONTNIM PLANOM: 1. Bilansni pristup kontnom planu 2. Funkcionalni pristup kontnom planu 3. Kombinirani pristuo kontnom planu PRIHODI, RASHODI (klasa 6) i OBRACUN FIN. REZULATA (klasa 7) PRIHODI Definiramo ih kao povecanje ekonomske koristi privrednog subjekta ili smanjenje obaveza, sto za glavni rezulata ima povecanje kapitala.

U racunovodstvenom smislu razlikujemo sljedece prihode: 1. Prihodi od kooperativnih aktivnosti, to znaci redovnih osnovnih aktivnosti preduzeca tj.prihodi od prodaje proizvoda i usluga, robe. 2. Ne opearativni prihodi dijele se na: - prihodi od finansiranja - prihodi od ulaganja - ostali prihodi Prihodi se vrijednuju po 5 vrijednosti: - koja se primjenjuje i koja se ocekuje u racunovodstvenom smislu. Prihode evidentiramo u onom obracunskom periodu u kojem nastaju. Prihodi od prodaje u kontnom planu, grupa 60. Prihodi od prodaje se dijele u sljedece prihode: 1. prihodi od prodaje proizvoda, konto 600, sinteticki 2. prihodi od prodaje usluga, konto 601 3. prihodi od prodaje robe, konto 602 4. prihodi od prodaje proizvoda i usluga poreznim pravnim licima, konto 603 5. prihodi od prodaje dobara u inozemno trziste, konto 604 6. prihodi od prodaje dobara za potrebe pravnog lica, konto 605 7. prihodi od prodaje izgradnji, konto 606 8. prihodi od zakupnine, konto 607 9. prihodi od prodaje fin.najma(lizing), konto 608 10. ostali prihodi, konto 609 Prihodi se knjize na potraznoj strani. Ako se radi o prodaji proizvoda (proizvodnja), poduzece prodajom proizvoda ostvaruje prihod, a to je konto 600 koji se odobrava tj.potrazuje. A mogu zaduziti konta od 210 do 212, kao potrazivanja od kupaca. Konto 202 je blagajna. PDV ne ukljucuje se u prihod, on se smatra obavezom koja se evidentira na racun 560. Vrijednost prodanih proizvoda iskazuje se na osnovu iznosa u fakturi ili nekom drugom dokumnent u o izvrsenoj prodaji, grupa 60. Grupa 61 finansijski prihod. To su prihodi na osnovu udjela u dobiti, dividendi, uloga, kamata, kursnih razlika i drugih naknada iz finansija. Grupa 62 prihodi na osnovu promjene vrijednosti i otudjenja stalnih sredstava Grupa 63 ostali prihodi (viskovi, otpis potrazivanja, donacije, subvencije) Grupa 61,62,63 = Evidentiramo ih na potraznu stranu RASHODI Predstavljaju smanjenje ekonomske koristi tokom obracunskog period u vidu odliva sredstava ili povecanja obaveza, sto za krajnju posljedicu ima smanjenje sredstava. Rashode evidentiramo: Operativni rashod grupa 65 Ovi rashodi predstavljaju najbitniju rashodnu stavku. Podijeljeni su u tri velike grupe: 1. Troskovi prodatih proizvoda klasa 650 2. Troskovi obavljenih usluga klasa 651 3. Troskovi sadrzani u prodatoj robi klasa 652 4. Troskove distribucije klasa 653 5. Troskovi uprave robe klasa 654 Knjize se na dugovnu stranu i kontra su klasi 6. Grupa 66 finansijski rashodi 1. Konto 660 rashodi odlaganja u pridruzena pravna lica 2. Konto 662 kamate po osnovu zajmova Grupa 67 Gubitci od umanjenja vrijednosti i otudjenja stalnih sredstava Grupa 68 ostali rashodi

FINANSIJSKI REZULTAT Je mjerilo uspjesnosti poslovanja u obracunskom periodu. Moze biti pozitivan, ako je zbir prihoda veci od zbira rashoda. Negativan gubitak je kada je zbir ukupnih prihoda manji od zbira ukupnih rashoda. Obracun fin. rezultata grupa 70 Vrsi se posredstvom konta 7 1. Konto 700 razlika prihoda i roshoda 2. Konto 701 dobit prije poreza 3. Konto 702 g ubitak Finansijski rezultat utvrdjujemo po principu suceljavanja prihoda i rashoda konto 700 Svi prihodi evidentirami po grupama 60, 61, 62 i 63 prenose se na potraznu stranu konta 700. 700 xxx 61 xxx 62 xxx Racun 700 duguje, a 701 potrazuje! 63 xxx Br. Opis Obracun rezultata, razlika prihoda i rashoda - Troskovi prodaje proizvoda - Troskovi prodaje robe - Troskovi distribucije - Troskovi uprave i administracije Utvrdjivanje bruto finansijskog rezultata Prihod od prodaje proizvoda Prihod od prodaje robe Prihod od ulaganja Dobit Konto 700 650 652 653 654 600 602 700 701 00 700 122.400 (1) 700 xxx Duguje 437.600,00 240.000,00 80.000,00 21.600,00 96.000,00 456.000,00 104.000,00 560.000,00 122.400,00 122.400,00 Potrazuje 60 xxx Rashodi sa grupa65, 66, 67 i 68 evidentiraju se na dugovnu stranu konta 700.

1.

2. 3.

700 437.600 560.000 (1) 122.400

Ako imamo potrazni saldo (potrazna strana) na kontu 700 veci od dugovne, tada imamo dobit. Ako imamo dugovni saldo na kontu 700, a rashodi su veci od prihoda, imamo gubitak. Dobit se knjizi: racun 700 duguje, a 701 potrazuje. Racun 701 je dobit prije poreza. Gubitak knjizimo na konto 702. Kad utvrdimo porez na dobit, to je konto 710. Neto dobit je konto 713 Kada smo konto 713 prebacili na konto 460, prebacili smo racune rashoda na racun stanja.