psihologija odgoja i obrazovanja

5/28/2018 Psihologija Odgoja i Obrazovanja

1/86

Psihologija odgoja i obrazovanjaDr.sc.Ana Kurtovi, via asistentica

F ilozofski fakultet u Osijeku

Odsjek za psihologiju


2/86

Plan predavanja

Definicija psihologije odgoja iobrazovanja

Vrste istraivakih nacrta Vrste testova

Testovi znanja


3/86

Uvod

Povijesni dio-uruak

to je pedagoka psihologija?-uruak

Pedagoka psihologija i drugepsihologijske discipline-uruak


4/86

to je psihologija obrazovanja?

Koji su efikasni naini uenja?

Kako motivirati uenike?

Zato su neki uenici bolji od drugih? Koja obiljeja tome pridonose?

Kako pouavati itanje, pisanje, aritmetiku?

to ini dobrog nastavnika? Je li bolje uiti sam ili u grupi?

Je li grupiranje prema sposobnostima dobro ili loe za uenike?

psihologija obrazovanja pokuava dati odgovor na ova, a i

brojna druga pitanja o procesima uenja i pouavanja,faktorima koji djeluju na te procese, te nainima na koje seuenje i pouavanje mogu unaprijediti

Prema: Vizek Vidovi Vlahovi- teti Ri avec i Mil kovi 2003


5/86

Evo i definicija

Psihologija obrazovanja grana je psihologije

koja istrauje i prouava psiholoku stranuprocesa odgoja i obrazovanja

(Vizek Vidovi, Vlahovi- teti, Rijavec i Miljkovi:

Psihologija obrazovanja, IEP: Vern, 2003)

Dijeli se na:

psihologiju uenja psihologiju pouavanja

Prema: Vizek Vidovi, Vlahovi- teti, Rijavec i Miljkovi, 2003


6/86

to je psihologija obrazovanja?

Psihologija obrazovanja obuhvaa spoznaje i teorije iz podruja:

UENJA I MOTIVACIJE

RAZVOJA DJECE I ADOLESCENATA

PSIHOLOKOG MJERENJA I PROCJENE znanja, sposobnosti,osobina linosti, motivacije

Istraivanja u podruju psihologije obrazovanja:

unaprjeuju teoriju teorije uenja i pouavanja, motivacije i sl.

unaprjeuju praksu kako uenje i pouavanje uiniti to efikasnijim



7/86

to e nam psihologija obrazovanja?

to nam kau sami uenici istraivanje provedeno 2003. godine u 121 hrvatskoj osnovnoj koli

(Baranovi i sur., 2006)

sudjelovalo 2674 uenika prosjene dobi 14 godina - 1322 uenice,1345 uenika

procjenjivali su za svaki predmet koliko im je:

Zanimljiv

Razumljiv Teak Koristan u sadanjem ivotu Vaan za budui ivot


8/86

Zanimljivost

1 2 3 4 5 6 7

Tjelesna i zdravstvena kulturaStrani jezik

BiologijaZemljopis

PovijestLikovna kultura

VjeronaukFizika

MatematikaTehnika kultura

Glazbena kulturaKemija

Hrvatski jezik

Ukupni uzorak

Uenice

Uenici


9/86

Razumljivost

1 2 3 4 5 6 7

Tjelesna i zdravstvena kulturaVjeronaukZemljopis

Biologija

Likovna kultura

Povijest

Tehnika kultura

Glazbena kultura

Strani jezik

Hrvatski jezik

FizikaMatematika

Kemija

Ukupni uzorak

Uenice

Uenici


10/86

Lakoa

1 2 3 4 5 6 7

Tjelesna i zdravstvena kulturaVjeronauk

Likovna kultura

Glazbena kulturaTehnika kultura

ZemljopisBiologijaPovijest

Strani jezik

FizikaHrvatski jezik

KemijaMatematika

Ukupni uzorak

Uenice

Uenici


11/86

Korisnost

1 2 3 4 5 6 7

Strani jezikMatematika

Tjelesna i zdravstvena kultura

Hrvatski jezikZemljopisBiologija

VjeronaukFizika

Povijest

Tehnika kulturaKemijaGlazbena kultura

Likovna kultura

Ukupni uzorak

Uenice

Uenici


12/86

Vanost

1 2 3 4 5 6 7

Strani jezikMatematika

Hrvatski jezik

ZemljopisTjelesna i zdravstvena kultura

BiologijaVjeronauk

Fizika

PovijestTehnika kultura

KemijaGlazbena kultura

Likovna kultura

Ukupni uzorak

Uenice

Uenici


13/86

to kau uenici na nacionalnim ispitima?

Bezinovi i sur., 2006 ispitivali vane aspekte iskustvauenika sa kolskim uenjem:

Motivacija za uenje predmeta Percepcija osobne kompetentnosti za uenje

predmeta

Podrka nastavnika Angaman na nastavi

Vjetine uenja


14/86

Ovaj predmet je jedan od mojih omiljenih predmeta u koliukupno

MAT HJ EJ NJ BIO KEM FIZ INF

NE 69,5 49,0 34,2 53,3 60,1 73,8 77,7 43,8 57,2

DA 30,5 51,0 65,8 46,7 39,9 26,2 22,3 56,2 42,8

Zanima me gradivo koje uim u ovom predmetuukupno


NE 57,2 38,7 26,6 46,5 45,2 60,2 62,9 31,4 45,5

DA 42,8 61,3 73,4 53,5 54,8 39,8 37,1 68,6 54,5

Intrinzina motivacija


15/86

Ovaj predmet uim samo zbog ocjeneukupno


NE 48,4 60,8 82,6 61,9 49,9 39,6 36,8 75,4 57,3

DA 51,6 39,2 17,4 38,1 50,1 60,4 63,2 24,6 42,7

Znanja iz ovoga predmeta bit e mi potrebna u budunosti

ukupnoMAT HJ EJ NJ BIO KEM FIZ INF

NE 28,8 14,3 1,5 11,7 42,0 54,9 53,3 4,3 25,4

DA 71,2 85,7 98,5 88,3 58,0 45,1 46,7 95,7 74,6

Ekstrinzina (instrumentalna) motivacija


16/86

Ovaj predmet mi openito dobro ideukupno


NE 51,9 22,5 19,7 30,2 28,9 46,9 57,6 19,7 35,0

DA 48,1 77,5 80,3 69,8 71,1 53,1 42,4 80,3 65,0

Lako svladavam novo gradivo ovoga predmetaukupno


NE 44,6 12,8 15,5 24,9 19,6 37,9 48,7 14,5 27,4

DA 55,4 87,2 84,5 75,1 80,4 62,1 51,3 85,5 72,6

Percepcija osobne kompetentnosti

za uenje predmeta


17/86

Uenje

Uzimam privatne sate-instrukcije iz ovoga predmeta

ukupno


NE 52,4 98,2 86,6 87,7 98,9 86,0 76,0 98,1 82,8

DA 47,6 1,7 13,4 12,3 1,1 14,0 24,0 1,9 17,2


18/86

Ono to uim, pokuavam povezati s vlastitim iskustvom,

dogaajima u ivotu ukupno


NE 67,5 48,7 42,6 48,8 45,7 53,4 53,3 42,4 51,7

DA 32,5 51,3 57,4 51,2 54,3 46,6 46,7 57,6 48,3

Koristim raunalo ili internet za uenje ovog predmetaukupno


NE 67,3 32,3 37,7 52,9 46,2 58,1 55,9 6,3 45,2

pone

kad 27,6 54,0 46,9 41,7 47,1 36,5 36,8 27,7 40,3

esto 5,1 13,7 15,4 5,4 6,7 5,5 7,4 66,0 14,5


19/86

to pokazuje PISA?

meunarodno istraivanje jezine, matematike iznanstvene pismenosti PISA pokazuje da:

uenici koji imaju vei interes za matematiku i koji u njoj vie uivaju

(intrinzina motivacija) postiu bolje rezultate

uenici koji vie vjeruju u svoju sposobnost za uenje matematike(matematiko samopoimanje) postiu bolje rezultate

ak 67% uenika ne slae se s tvrdnjom Na satu matematike razumijemak i najtee gradivo

ak 50% djeaka i 60% djevojica izjavljuje da esto brinu da e im satovimatematike biti preteki i da e dobiti loe ocjene (anksioznost vezana uzmatematiku)


20/86

to pokazuje PISA?

u PISA ispitivanju znanja provedenom 2006. po prvi putje sudjelovala i Hrvatska

prema rezultatima iz podruja matematike pismenostiHrvatska je 36. od 57 zemalja

Bolji rezultat postigli su:

djeaci u odnosu na djevojice djeca iz obitelji s boljim ekonomskim i socijalnim statusom


21/86

I mi konja za trku imamo!

1859. asopis Napredak1991.Napredak:asopis za pedagogijsku teoriju i praksu.


22/86

Poznati psiholozi

Ramiro Bujas

Zoran Bujas Dokimologija

Ivan Furlan

Ubrzano napredovanje darovitih

uenika, tzv. Akceleracija, te

Konstrukcija jednominutnog ispita glasnog itanja(brzina itanja)


23/86

Metode istraivanja psihologijeobrazovanja


24/86

Vrste istraivakih nacrta

Deskriptivna istraivanja

Pregledna ili anketna istraivanja

Korelacijska istraivanja Komparativna istraivanja

Kauzalna-eksperimentalna istraivanja



25/86

Ljestvice procjene (PROFNAD)Procjena nadarenih-nastavnika procjena

Indikativne osobine ponaanja Ocjena1 2 3 4

Uenik ima za svoju dob neuobiajenorazvijen rjenik. Govor mu je karakteriziranpreciznim stilom, bogatstvom izraza,

elaboracijom i tenou.

Uenik pokazuje izvanredan osjeaj zaprostorne odnose. Ima sposobnost uoavanjamalih razlika ili slinosti u oblicima,sposoban je brzo i jasno percipirati objekte

na osnovi malog broja podataka.



26/86

Vrste testova i nizova zadataka

objektivnog tipa (ZOT)

S obzirom na predmet mjerenjarazlikujemo:

Testove znanja Testove linosti

Testove sposobnosti

Testovi senzornih sposobnosti Testovi psihomotornih sposobnosti

Testovi intelektualnih (kognitivnih) sposobnosti



27/86

Svrha provjeravanja znanjapodaci namijenjeni uenicima

Povratna informacijaPodaci o stvarnom znanju i napredovanju

Jesu li strategija uenja odgovarajue?Dati komentar na to bi se uenik trebaododatno usmjeriti

Selekcija



28/86

Svrha provjeravanja znanjapodaci namijenjeni uenicima

Motivacijska svrhaPov. informacija moe djelovati poticajno

ee i krae provjere znanja bolje od rijetkihi dugih pismenih ispita

Vrednovanje (evaluacija)



29/86

Svrha provjeravanja znanjapodaci namijenjeni nastavnicima

Evaluacija napredovanja uenika vana je iz DVArazloga:

daje informaciju o postignutoj kompetentnosti iz

pojedinih podruja pouavanja, odnosno jesu li i ukojem stupnju postignuti postavljeni ciljevi pouavanja

omoguuje nastavniku vanu povratnu informaciju opouavanju kako bi mogao donositi obrazovne odlukei prilagoavati ciljeve i pouavanje predznanjustudenata



30/86

Svrhe provjere znanjapodaci namijenjeni nastavnicima

Formativna provjera praenje napredovanja uenika;vrednovanje predznanja i planiranje pouke (npr.

grupiranje prema predznanju)

Sumativna provjera:evaluacija znanja nakonpouke-ocjenjivanje

uenika;pokazuje djelotvornost pouke planiranje pouavanja (dopunska nastava,

ponovna obrada pojedinog gradiva)



31/86

Svrhe provjere znanjapodaci namijenjeni nastavnicima

Dijagnostika provjera tekoe u uenju,

manjkave strategije uenja



32/86

Procjenjivanje znanja

Dokimologijaznanstvena disciplina kojoj jezadaa da pronae najprikladnije naine

prosuivanja i ocjenjivanja (Zoran Bujas)

kolska dokimologija se bavi pitanjima ispitivanjai procjenjivanja uenikih postignua

na temelju ljestvice ocjena od 1 do 5.

Cilj joj je postii to objektivnije mjerenje znanja



33/86


Brojevi se uvijek ine najboljim ili baremnajelegantnijim rjeenjem jer izgledajujednostavni i nedvosmisleni.

Meutim...

Je li to ba tako? Jesu li zaista ocjenerealistine, valjane i pouzdane procjeneznanja uenika?

Mnogi sluajevi pokazuju da to ba i nijetako!



34/86


Problemi:

Nastavnik je istovremeno mjerniinstrument i procjenjiva (mjerilac)

ovjek se pokazao loim mjerniminstrumentom



35/86

imbenici koji utjeu naprocjenjivanja znanja

Prema Grginu, to su:

1.faktori oblikovanja odgovora koji ukljuuju:jasnou odgovora

verbalne sposobnosti uenikavjetine opaanja reakcija nastavnika

sposobnosti ili vjetini itanja svih onih poruka

oko sebe. Npr. praenje lica nastavnika ili gestikojima on odobrava ili se protivi odreenomodgovoru



36/86


prilagoavanje odgovaranja i emocionalnaotpornost uenika

Jaka uzbuenost blokira kognitivne funkcije, dovodi

do oteanog razumijevanja, sporijeg miljenja,gubitaka sjeanja.Tjelesno se osjea drhtavica znojenje dlanova,

bljedilo lica

Uz to ispit je esto javan nastup ispred cijelograzredaEmocionalno otporniji uenici bolje prolaze naispitima



37/86


2. subjektivni faktori nastavnika ukljuuju:

osobnu jednadbu (razliite interne kriterije

procjene);halo-efekt(utjecaj opeg dojma o ueniku na

procjenu);

logiku pogreku (ocjenjiva misli da suznaajke koje procjenjuje logiki povezane, npr.

povezanost sadraja fizike s matematikom);pogreku sredine (tendenciju davanja srednjihocjena);



38/86


pogreku diferencije (tendenciju da seznanje razlikuje pretjerano i

neopravdano),

pogreku kontrasta (prethodno izuzetnodobar ili lo odgovor ini sljedeiodgovor loijim, odnosno boljim nego toobjektivno jest), i

tendenciju prilagoavanja kriterijaocjenjivanja kvaliteti uenike skupine.



39/86


3. faktori tehnike ispitivanja ukljuuju:

aktivnost nastavnika koji za vrijeme ispitivanja

uglavnom ispituje prepoznavanje sadraja iprocjenjuje znanje.

Nastavnik nakon to je postavio pitanje, razliitimdodatnim potpitanjima i objanjenjima navodi na

toan odgovor-precjenjuje znanje



40/86


Izuzetnopasivan nastavnik(uti i ekaodgovor)

ispituje dosjeanje, podcjenjuje znanje, a precjenjuje

vjetine i sposobnosti. Kvaliteta odgovora uenika ovisi o znanjima ali injegovoj sposobnosti da se aktivno izrazi

O emocionalnoj otpornosti u ispitnim situacijama

Sugestivnost pitanja i sluajan izbor pitanja,takoer je jedan od faktora tehnike ispitivanja.



41/86

Primjer: Osobna jednadba nastavnika

0

2

4

6

8

10

12

14

16

1 2 3 4 5

15

8

4

21

Strog nastavnik

Broj uenika



42/86


0

2

4

6

8

10

12

14

16

1 2 3 4 5

12

4

8

15

Blag nastavnik

Broj uenika



43/86


0

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

1 2 3 4 5

3

6

10

6

3

Umjeren nastavnik

Broj uenika



44/86

Vrijeme trajanja usmenog

ispita

1961: Bujas i Grgin

Utvrdili su da je u viim razredima O

optimalno vrijeme trajanja ispita 6minuta..

Vrlo kratko ispitivanje (npr. 3 min) s

malim brojem informacija kao i dueispitivanje (15, 20, 25 min) smanjujutonost ispitivanja!



45/86

Vrijeme trajanja usmenog

ispita

Kratka ispitivanja su loa jer je maloinformacija.

Duga ispitivanja su loa jer je previeinformacija i teko je donijeti pravu ocjenu

Kada ima vie informacija nastavnik je

vie pod utjecajem prvih i posljednjihinformacija.

Postoji tendencija da se sredinjeinformacije zanemare ili podcijene.



46/86

Kako poveati objektivnostprovjere znanja?

KORITENJEM TESTOVA i NIZOVAZADATAKA OBJEKTIVNOG TIPA!


i j j i j j i


47/86

Da bi neko mjerenje bilo valjano, mjerni

instrument ne smije imati nikakvog utjecaja na

mjerenje!!!

Valjano da zaista mjeri ba ono za to jenamijenjenoznanje, a ne sposobnost ili uvstvenuotpornost uenika Objektivnoda ne ovisi o nastavniku i njegoviminterpretacijama, raspoloenjima i sl. Pouzdano da je stabilno u vremenu i da se u viemjerenja dobivaju isti ili slini podaci. Osjetljivoda se s mjerenjem uspijevaju razlikovati

pojedinci u varijabli koja se mjeri. Npr. da ispitivanjem

znanja ne dobiju svi petice, ve da se uspiju razlikovati

uenici s obzirom na stupanj znanja.Prema: Vizek Vidovi, Vlahovi- teti, Rijavec i Miljkovi, 2003


48/86

Mjerenje znanja

Znanje mjerimo kada je maksimalno smanjenutjecaj subjektivnih imbenika o kojima smogovorili pri procjeni znanja.

Objektivno ispitivanje znanja provodi se pomounizova zadataka objektivnog tipa (ZOT) i pomoutestova znanja.

Zadaci objektivnog ispitivanja znanjaprimarnoslue zapraenje napredovanja uenika a testoviznanja naformalnim ispitima nakon odreenogobrazovnog perioda (npr. na kraju kolske godine).



49/86

Po svojoj formi ZOT i testovi znanja se nerazlikuju jer sadre iste vrste zadatakaobjektivnog tipa.

ALI

Testovi znanja

razlika od ZOT u unaprijedodreenim kriterijima i normama



50/86

Prednosti i nedostaci ZOT

PREDNOSTI NEDOSTACI

mjere znanje

objektivni su, i

ekonomini: za kratkovrijeme mogu se ispitati velik

broj uenika, te su brzi zaispravljanje.

ispituje se uglavnom

poznavanje injenica;

ne mogu se postavljati

potpitanja anksioznim i

nesnalaljivim uenicima;

skupi, dugo se izrauju ilako postaju poznati.



51/86

Testovi znanja

Testovi znanja su takvi standardni postupci kojima sekod ispitanika izazivaju reakcije znanja.

Oitovani uinci tih reakcija zatim se procjenjuju i

mjere. Testove znanja treba razlikovati od testova

sposobnosti .

Testovi sposobnosti ispituju i mjere uglavnom

mogunosti uenika za uspjeno obavljanje razliitihaktivnosti.



52/86

Testovi znanja

Testovi znanja sastoje se od manjeg ili veegbroja zadataka koje uenici najee rjeavajupismeno.

Ono po emu se testovi znanja razlikuju odtradicionalnog usmenog ili pismenog izlaganja

iskljuuju utjecaj svih onih subjektivnihfaktora nastavnika ocjenjivaa koji inae znatnoutjeu na ocjenu.



53/86

Testovi znanja

Razlikujemo:Normativne

Kriterijske

Dva kraja istog kontinuma, a ne razdvojeni

oblici.



54/86

Normativni testovi znanja

Svrha: to bolje razlikovanje ispitanika

Procjenapojedinanih rezultata prema

unaprijed odreenim normamanorme premapilot ispitivanjima zadaci prosjene teine 50% uspijeva rijeiti

Diskriminativnost Razlika izmeu kriterijske grupe 25% najboljih i

kriterijske grupe 25% najloijih uenika



55/86

Kriterijski testova znanja

Svrha: to bolje opisivanje steenih znanja

preduvjet: unaprijed odreeni obrazovni

kriteriji apsolutna mjera postignua

Kriterij za evaluaciju zadataka usporedba uinka prije (do 20%) i nakonpouavanja (vie od 90%)


Usporedba kriterijskih i


56/86

Usporedba kriterijskih i

normativnih testova

OBILJEJE NORMATIVNITESTOVI

KRITERIJSKI

TESTOVI

Gradivo Vee cjeline Detaljna provjeramanjih cjelina

Teina zadataka Najvie zadatakaprosjene teine

Zadaci prilagoenikarakteristikama

gradiva

Interpretacija

rezultata

U odnosu na druge

uenike (u razredu)U odnosu na cilj i

zadatke nastave


N d i i ih i


57/86

Nedostaci normativnih i

kriterijskih testova

Normativni testovi: rezultat ne govori o koliini znanja razvija se kompetitivnost

ne pokriva obrazovne ciljeve ograniava se na koliinu (znanja i neznanja)

Kriterijski testovi: ne omoguava usporedbu s vrnjacima teko oekivati da nastavnici dovoljno poznaju

obrazovne ciljeve

teko je tono definirati kriterije (razumijevanja)



58/86

Vrste zadataka

Za ispitivanje znanja u ZOT i testovima znanja koriste serazliiti zadaci objektivnog tipa. Za sve je karakteristino daodgovori mogu biti jednoznano interpretirani i objektivnovrednovani kao toni ili netoni. Postoje:

zadaci dosjeanja i dopunjavanja; alternativni zadaci;zadaci viestrukog izbora; zadaci s dva tipa kr i ter i ja izbora;

zadaci ispravljanja;zadaci sreivanja; zadaci povezivanja; esejski zadaci.


Z d i d j j i


59/86

Zadaci dosjeanja idopunjavanja

To su pitanja koja trae kratak odgovor od jednedo nekoliko rijei, npr.

Kako se zove dio mozga zaduen za pamenje?

Druga varijanta ovoga tipa je oblik nedovrenetvrdnje koju treba nadopuniti, gdje je tononavedeno koliko se rijei trai.

Primjer nedovrene tvrdnje je: Mali mozak zaduen je za_________.



60/86

Zadaci dosjeanja i dopunjavanja

Prednosti nema pogaanja

lako se sastavljaju

ekonominost

Nedostaci

problem objektivnosti

neekonomini (za korigiranje)

ne odraavaju razumijevanje gradiva



61/86

Alternativni zadaci

Predstavljaju tvrdnje za koje se trai procjenatonosti. Tvrdnje moraju biti nedvosmislene i nesmiju se sastojati od dijelova koji su toni i dijelova

koji nisu toni. Preporua se izbjegavanje sloenihreenica.

Primjer alternativnog zadatka je:a) Temperament je uroen DA NE

b) Hipomnezija je poremeaj linosti DA NE



62/86

Alternativni zadaci

Prednosti ekonominost (u ispravljanju)

mogu dati informaciju o razumijevanju

Nedostaci

mogunost dvosmislenosti pogaanje (50%) korekcija!



63/86

Zadaci viestrukog izbora

Tvrdnje uz koje je predloeno vie odgovora,najee 4 5 i od uenika se trai da izaberu

jedan odgovor.

Ovakvi su zadaci vrlo fleksibilni pa se moe

traiti toan odgovor meu netonima, netoanmeu tonima, uzrok meu posljedicama i dr.

Svi predloeni odgovori moraju izgledatipodjednako prihvatljivi i traeni odgovor ne

smije odskakati ni po jednoj svojoj znaajki(duinom ili znaenjem).

Mjesto traenog odgovora treba varirati.



64/86

Primjer :

Jedina metoda koja nam omoguavaspoznavanje uzorka i posljedica pojava je:

a) eksperiment

b) introspekcija

c) anketa d) opaanje u prirodnim uvjetima



65/86

Zadaci viestrukog izbora

Prednosti fleksibilni manja mogunost pogaanja

moe ispitivati razumijevanje

Nedostaci

nisu jednostavni za konstrukciju zauzimaju prostor (na papiru)nove

tehnologije



66/86

Zadaci s dva kriterija izbora

U ovim zadacima s dva kriterija izbora, od uenika sezahtijeva da niz podataka koje zadatak sadri razvrstava

prema dvama kriterijima izbora.

Primjer: Meu dolje navedenim rijeima potcrtaj poremeaje

linosti a zaokrui one rijei koje se odnose na poremeajpamenja.

hipomnezija sangvinikfuga hipohondrija

afekt paramnezija



67/86

Zadaci ispravljanja

Zahtijevaju prepoznavanje i/ili ispravljanjepogreaka.

Ispitivanje znanja iz (stranog) jezika (pravopis) i

matematiketreba paziti da broj pogreaka neuini reenicu ili odlomak nerazumljivim.

Sastoje od jedne ili vie reenica u kojima su

pogreno napisane rijei. Ispitanikova je zadaada ispravi rijei s pogrekom.



68/86

Primjer:

Je li majka bolestna?

Majka upita Ivana dali je bijo u koli. Avion je preljetao iznad nae kue.



69/86

Zadaci ispravljanja

Prednosti pogodni za ispitivanje viih razina

obrazovnih ciljeva

Nedostaci

zbog previe (namjerno unesenih)pogreaka reenice mogu bitinerazumljive



70/86

Zadaci sreivanja

Zadacima ispravljanja slini su zadaci sreivanja. Uenik po nekom naelu treba srediti podatke

koji se navode u zadatku.

Elementi koji se sreuju moraju biti jednakovani i meusobno koordinirani.

Sastoje se od niza pojava ili injenica koje trebaporedati s obzirom na neki kriterij, npr.vremenski slijed.



71/86

Primjer:

Oznai ispod svake navedene tvari brojkama od1 do 5 redput ivanog impulsa.

Oko----aferentni neuron-----eferentni neuron----mii-----mozak



72/86

Zadaci sreivanja

Prednosti lako se sastavljaju

pogodni za ispitivanje viih razinaobrazovnih ciljeva

Nedostaci zauzimaju dosta prostora



73/86

Zadaci povezivanja

Povezivanje lanova dvaju nizova rijei ilireenica.

Duina nizova ne smije biti jednaka- visoka

vjerojatnost pogaanja pri povezivanju posljednjihlanova nizova. Pri izradi zadataka povezivanja treba voditi brigu o

tome da broj elemenata koji se povezuju ne budemanji od etiri para ni vei od esnaest parova.

Prikladni su za ispitivanje i mjerenje uenikihznanja iz veine kolskih predmeta.


P i j


74/86

Primjer: Povei granu psihologije i predmet istraivanja:

a) psihologija rada b) pedagoka psihologija

c) bioloka psihologija

1. istrauje centre psihikih funkcija

2. vri profesionalnu selekciju i orijentaciju

3. ispituje naine ocjenjivanja 4. ispituje promjene tijekom razvoja



75/86

Zadaci povezivanja

Prednosti pogodni za ispitivanje viih razina

obrazovnih ciljeva

Nedostaci

zauzimaju dosta prostora



76/86

Esejski zadaci

U pismenom se ispitivanju esejski zadaciprimjenjuju kada se eli procijeniti sposobnostuenika da sagledaju sloene probleme koji mogu

zahtijevati sve razine obrazovnih ciljeva utaksonomiji intelektualnih zadataka (znanje,

razumijevanje, primjena, analiza, sinteza i

evaluacija).



77/86

Ali, kao i pri procjenjivanju usmenih odgovorauenika iprocjenjivanje pismenih odgovora naesejska pitanja ima loe metrijske karakteristike.

Osim toga, problem je i u tome to s nekolikoopirnih zadataka ne moemo ispitati poznavanjecijeloga podruja.

Takoer, odgovore je teko ispravljati, aispravljanje je dugotrajno.

Esejski zadaci


Vrste zadataka u testovima znanja


78/86

Vrste zadataka u testovima znanja

1 ZNANJE

prepoznavanje informacija

Sastavi popis, imenuj, zapamti, zabiljei,

ponovi, ispriaj, prisjeti se, izvijesti.2 RAZUMJEVANJE

shvaanje informacijaOpii, objasni, identificiraj , izvijesti,

razmotri, izrazi, prepoznaj, raspravljaj,

smjesti.

3 PRIMJENA

u rjeavanju problema.

Izloi, vjebaj, primjeni, ilustriraj, izvedi,

prevedi, protumai, intervjuiraj, pokai.4 ANALIZA

razdvajanje informacijakako bi se prilagodile

situacijama.

Razlui, usporedi, napravi inventuru, rijei,napravi dijagram, eksperimentiraj,

diferenciraj.

5 VREDNOVANJE prosuivanje korisnosti.

Izaberi, prosudi, predvidi, procjeni, odrediprioritete, vrednuj, izmjeri.

6 SINTEZA

primjena informacija radipoboljanja kvalitete

Predloi, organiziraj, kreiraj, povei,pripremi.



79/86

Metode ocjenjivanja

Na temeljunormalne distribucije

apsolutnih standarda


Metode ocjenjivanja


80/86

Metode ocjenjivanja

Normalna distribucija

U koliko se radi o standardnim kolskimocjenama (1-5)

nedovoljan (1) dobiva 10% najloijih uenika dovoljan (2) dobiva 20% sljedeih

dobar (3) dobiva 40% srednjih

vrlo dobar (4) dobiva 20%

odlian (5) dobiva samo 10% najboljih


Metode ocjenjivanja


81/86

Metode ocjenjivanja

Normalna distribucija

Nedostaci: premali broj uenika u razredu

ne govore o pravom znanju uenika


Metode ocjenjivanja


82/86

Metode ocjenjivanja

Apsolutni standardi

Zahtijevaju poznavanje prihvatljive razinekompetentnosti uenika

Primjer:

odlian (5) uradak 91% i vie vrlo dobar (4) uradak 81-90%

dobar (3) uradak 71-80% dovoljan (2) uradak 61-70% nedovoljan (1) uradak ispod 60%


Metode ocjenjivanja


83/86

Metode ocjenjivanja

Apsolutni standardi

Prednost ocjene se dobivaju na osnovi znanja (tonih

odgovora)

nema ogranienja za pojedine ocjene uenik ne dobiva lou ocjenu zato to je loiji oddrugih

Nedostaci proizvoljnost i neopravdana promjena kriterija(previe dobrih ocjena!)


Poveavanje kvalitete metrijskih


84/86

Poveavanje kvalitete metrijskihosobina testova

preciziranjem standarda (HNOS, dravna matura?)

usklaivanje standarda meu nastavnicima

jasno odreivanje ciljeva pouavanja nezavisno procjenjivanje svakog odgovora uenika

unaprijed odreeni kriterij

....

esejski zadaciprimjer variranja ocjena urasponu cijele skale



85/86

VJEBA

Osmislite 5 pitanja razliitog tipa (iz svogpodruja), vodei rauna o prozicijama,prednostima i nedostacima svakog tipa

zadatka

Prema: Vizek Vidovi, Vlahovi-teti, Rijavec i Miljkovi, 2003


86/86

Pitanja za raspravu

Uenje za ocjenu? Unaprijed odreen kriteriji? Motivacijski aspekt ocjenjivanja?

Dugoroni efekti uenja kako to postii?

Konstrukcija testova: koji testovi najbolji?

kako postii dobre metrijske osobine testova? Sluajno pogaanje Objektivnost Pouzdanost Norme

psihologija odgoja i obrazovanja

Documents