PAUL MAGNETTE, POLITIKI SUSTAV EUROPSKE UNIJE 2.KLK

PAUL MAGNETTE, POLITIKI SUSTAV EUROPSKE UNIJE 2.KLK

Poglavlje 7 RASCJEPKAN POLITIKI IVOT- prosvjedi na ulicama Bruxellesa protiv zatvaranja Renaultove tvornice u Vilvoordeu gdje su sa zastavama belgijskih delegacija bile izmijeane i zastave francuskih sindikata, a nazonost glavnih predstavnika naglaavala je simbolian naboj toga dogaaja. To nije prvi sluaj da neko socijalno gibanje prelazi unutarnje granice Unije, nego su i prije europski radnici, pogoeni politikom Unije, dolazili u Bruxelles da bi izrazili svoje nezadovoljstvo.

injenica da jedna multinacionalna tvrtka zatvara jedan od svojih glavnnih prroizvodnih pogona, a istovremeno vri nova ulaganj drugdje na teritoriju Unije i u dravama kandidatkinjama, bila je dobar pokazatelj slabosti nacionalnih vlada i europ institucija u noenju s promjenama na euro tritima

- nekoliko tjedana kasnije, oko 50 000 prosvjednika mariralo je Amsterdamom potiv nezaposllenosti, nesigurnosti rada i socijalne iskljuivosti, dok su predstavnici vlada privodili kraju pregovore o novom ugovoru koji e se zvati upravo po tome gradu

- te vie nacionalne manifestaccije uperene protiv Unije i njezine poliike, svjedoe o buenju svijesti o preobrazbi vlasti u Europi

- prosvjede pokreu nacionalne grupacije koje se bune protiv sputavanja od strane Europe i koje meusobno konkuriraju isto toliko koliko i surauju; pol. ivot u Europi ostaje FRAGMENTIRAN

- funkcionalistike teorije iz 50-ih godina izgledaju naivno optimistine, vlast se preobraava bre nego miljenja i stavovi javnosti. lanovi nac izvrnih vlasti danas su naviknuti na to da sve vei dio svojih javnih politika dogovaraju s europskim partnerima.

Diplomati i visoki dunosnici svjedoe jaanju prekograninih odnosa.

Suci znaju kako radi Europski sud pravde.

Kolektivni akteri koji oblikuju nac pol ivot i ostaju uvelike zatoeni unutar granica svojih drava.

- zbog toga se nastavlja produbljivati jaz izmeu sve europeiziranijih sfera pol odluivanja i onih instanca na kojima se raspravlja, kritizira i razmilja

- o europskom javnom prostoru se i dalje govori u futuru, zato to su mjesta na kojima se stvara javno mnijenje duboko ukorijenjena u drave, kolektivne se predodbe ne mogu europeizirati. EU jjo je i danas uvelike politiki prostor bez politikog ivota.- premijetanje centra odluivanja utjecalo je na strategiju nekih kolektivnih aktera. Interesne skupine su u poetku svoje akivnosti usredotoile na Bruxelles, ali drugi akteri (pol stranke) u tome kasne

- u nac arenama stranke i dalje imaju monopol nad oblikovanjem pol ivota taj monopol je okrnjen uslijed jaanja civilnih pkreta i interesnih skupina

- na razini Unije odnos snaga je obratan: veinu javnog prostora zauzimaju udruge i interesne skupine, dok se pol stranke mue da pronau mjesta i za sebeVIEGLASJE RAZLIITIH INTERESABruxelles Schumanov trg kao mali europski distrikt

FLUIDNI ODNOSI

- u Bruxellesu zastupljeno vie od 3000 interesnih skupina koje zapoljavaju desetak tisua osoba

- krug organiziranih skupina oko europskih institucija proirilo je poveane komunitarnih nadlenosti

- od sad niti jedan segment civilnog drutva ne ostaje po strani od europeizacijskih gibanja, a s druge strane skupine prilagoavaju svoju strategiju nainu djelovanja Unije

- prvotnu shemu uske povezanosti malenog brojoa aktera, zamiijenila je logika meusobnog dogovaranja sve brojnijih i razliitijih skupina i tako je korporatistiki model prepustio mjesto pluralistikijim odnosima izmeu instituucija i interesnih skupina, a tu paradigmu dobro ilustrira razvoj stvari u poljoprivredi:

bivi niz ministar poljoprivrede Mansholt stvorio je poljoprivredni korporatizam koji je u europskim razmjerima reproducirao mehanizme dogovaranja izmeu proizvoaa i javnih vlasti uspostavljene u to vrijeme unutar drava. Predstavnike org poljoprivrednika dobile poticaj za osnivanje zajednikog transnac odbora koji bi bio povlateni sugovornik Komisije. Tom nagodbom Komisija je dala odboru konzultativni monopol i tako centralizirana poljopr. politika bila je predmetom suupravljanja interesnih skupina i Komisije- ta cijela shema od 80-ih dovoena u pitanje; Komisija postupno napustila intervencionistiku koncepciju poljopr politike u korist logike slobodnog trita. Istovremeno su reforme Zajednike poljopr politike proirile manevarski prostor nac vlada i ograniile mo Komisije

- prvobitni odbori uli su u sukob s Komisijom; istovremeno su oblici dogovaranja postajali sve fleksibilniji. Radu odbora danas konkuriraju manje formalni povremeni susrti koje organiziira Komisija. Kako brojnost zastupljenih interesa raste tako se i konzultacije ire izvan same Komisije i poprimaju sve fluidnije i razliitije oblike. Iz logike vladanja, koja povezuje javnu vlast i odreeni sektor visokog stupnja koncentracije, poljopr pol prelazi u logiku upravljanja- sluaj poljopr pol pokazuje opi razvoj odnosa izmeu institucija i interesnih skupina i u velikoj mjeri odraava prijelaz s intervencionistike doktrine na logiku zasnovana na trinoj samoregulaciji

- odnosi izmeu raznih lobija i Komisije idu putanjom raslanjenom na 2 vremenska odsjeka:

u poetnoj fazi europske pol, interesi pojedinih sektora i Komisije su konvergirali pogodujui uvoenju strukturiranih oblika suupravljanja. Udruge i interesne skupine pronalazile su pak u krilu Komisije priliku da brane svoju stvar i da ponekad zaobiu otpor nac vlada

u fazi osmiljavanja i pokretanja novih politika, Komisija je uspjela postii to da u zamjenu za njezinu podrku, interesne skupine krenu putovima sustavnog dogovaranja

- s vremenom su te veze postale fleksibilnije, zato to je djelatnost Komisije postala raznolikija- prevladava tendencija da se u duhu supsidijarnosti vladama ostavlja iri manevarski prostor u provoenju europske politike. Zbog toga interesne skupine ponovno ulau neke od svojih resursa u djelovanje unutar nac granica. Osim toga, poveanje zakonodavnih ovlasti Eur parlamenta navodi ih na to da ne budu ogranienne samo na odnose s Komisijom i da uspostave veze i s europarlamentarcima. Komisija treba unijeti raznolikosti u svoje kontakte jer joj kruta mrea sstalnih sugovnornika moe postati smetnjom koja joj ograniava samostalnost

FILTRIRANJE INTERESA

- nemaju sve interesne skupine podjednak utjecaj na europsku politike, a Komisija je spremna i sposobna to ispraviti- Komisiji se predbacuje da prijateljuje s lobijima pogodujui interesima odreenih sektora, a njenim lanovima je stalo pobiti te optube za pristranost

- financijski podupirui neke org koje su joj korisne za provoennje pol regulacije trita i daui im status povlatenih sugovnornika, Komisija nastoji uspostaviti neki oblik ravnotee izmeu razliitih interesa. No, jo ne poputaju neki drugi izvori nejednakosti koji su plod samih znaaji Unije moe se rei da utjecaj kolektivnih aktera ovisi o 3 pol imbenika europske pl

1. sektorske interese nagrizaju unutarnja trevnja imeu nac sastavnica; motiviranost razliitih skupina znatno varira u ovisnosti o njihovom mjestu unutar europskog teritorija; u sindikalnom svijetu sposobnost zajednikog djelovanja umanjuju sukobi meu ideolokim tradicijama2. granice nadlenosti Unije u podrujima u kojima se glavnina politike i dalje vodi u nac okkvirima, interesne skupine nemaju poticaja za prekogranino organiziranje. Funkcionalnoj Uniji po definiciji korespondira specijalizirano civilno drutvo. injenica da neke udruge uspjenije koordiniraju svoje aktivnosti proizlazi iz podrke koju im daje Komisija nego prije svega iz toga to je sposobnost djelovanja Unije u tim materijama daleko vea. Snaga org skupina ovisi o njihovoj sposobnosti da svoje zahtjeve formuliraju jezikom usklaenim sa stoernim naelima Unije. U europ okvirima uska usmjerenost javnih politika na regulaciju trita naglaava takvu konceptualnu uokvirenost. Difuzni interesi mogu biti uzeti u obzir samo ako se uspiju uklopiti u proces regulacije trita. Komisija mora objanjavati zbog ega se mjere koje predlae podudaraju s ciljevima Unije i na kojim se pravnim temeljima zasnivaju. ciljevi i sredstva Unije koji se najjasniej tiu organiziranja trita i aktivnosti koje se uklapaju u taj okvir objeruke se prihvaaju3. modaliteti djelovanja i postupci odluivanja u okviru pojedine nadlenosti

a) kada EU koordinira nac pol i kada se odluke donose jednoglasno interesne skupine trebaju vriti izravan pritisak na vlade

b) kada EU ima normativne ovlasti i kada se u Vijeu odluuje kvalifiiciranom veinom int skupinama se vie isplati djelovati na razini Unije

- socijalna Europa soc pol bila na margini europskih procesa; sindikalni krugova pobojali se da e doi do soc dampinga. Jedinstveni europski akt prijetio je produbljivanjem jaza izmeu sve europeiziranijeg ek prostora i nac soc sfera. Komisija je tada stavila na dnevni red socijalna pitanja; gospodarska integracija napredovala je bre nego drutvena. Uspostavljanje eur mehanizama dogovaranja meu soc partnerima nailo je na 3 maloprije spomenute opisane prepreke.- dogovaranje na europskoj razini ogranieno je strogom definicijom djelokruga Unije; aktivnosti EU tek nadopunjavaju aktivnosti drava i obuhvaaju samo neke jasno odreene domene, te se ograniuju na donoenje min postupno primjenjivih propisa kojima je svrha spprijeavati nametanje admin, finan i pravnih ogranienja za osnivane i razvoj malih i srednjih poduzea u takvim okolnostima su se soc partneri dog samo o tome da se treba dog i ustanoviti neka naela reguliranja traita rada- odluke se mogu donositi klasinim zakonodavnim putem ili sporazumima izmeu soc partnera - u najosjetljivijim pitanjima ostaje na snazi jednoglasnost

- akteri drutv regulacije nisu dovoljno usklaeni meu sobom nisu motivirani

- okvir voenja javnih pol koji predstavlja EU nije neutralan

- Unija vie ne ide na ruku kapitalu nego radu i gradskim potroaima vie nego poljoprivrednim proizvoaima, te da odnose izmeu sredita i periferije ureuje preteno u korist ove potonje.

EUROPSKE STRANKE U ZAMETKU- europske stranke igraju drugorazrednu ulogu

- 70-ih kada je odlueno da e se Eur parlament birati putem neposrednih izbora, nac stranke su se obvezale na to da e znatnije foormalizirati odnose unutar eur pol stranaka

- u tom trenutku zastupnici su se opredijelili za to da formiraju teek fleksibilne saveze stranaka po uzoru na meunarodne koalicije svrha je usklaivanje preizbornih kampanja; europske stranke su ostale na tom stadiju izborne mainerije, mobilizirajui se tek prilikom izbora - uloga eur stranaka poinje se iriti i jaati krajem 90-ih sve ei sastanci (danas 3-4x godinje)

- eur stranke formaliziraju svoj ustroj: Maastricht Pol stranke na eur razini vane kao imbenik integracije unutar EU te doprinose stvaranju eur svijesti i izraavanju pol volje graana. to sve zapravo ostaje skromno ali nakon toga stranke mijenjaju pravilnike, nazive i ustroj (svaka stranka se snabdjela klasinim stranakim aparatom koji obuhvaa kongres, viee, predsjednitvo i tajnitvo) STRUKTURNA OGRANIENJA RAZVOJA EUROPSKIH STRANAKA

- europske stranke ostaju fleksibilne org s povremenim i neredovitim aktivnostima.

Njihov razvoj koe 3 strukturalna obiljeja Unije:

1. HETEROGENOST KONCEPCIJA I INTERESI LANOVA: jo uvijek vrlo izraen meuvladin karakter EU odrava podjele. Svaki lan pojednine eur stranke zna da njegove prferencie esto snanije podupiru njegovi sunrodnjaci iz drugih stranaka nego njegovi pol saveznici iz drugih zemalja2. stranke se razvile iz lokalnih temelja pa zadravaju partikularistika obiljeja; Eur izbori e odreuju sastav Komisije koja i nije eur vlada. Nita ne spreava eur stranke da imenuju svoga kandidata za predsjednika Komisije. U sustavu u kojem ni Vijee, ni Parl, ni Komisija ne mogu trajno nametnuti svoje vostvo, eur stanke su prisiljene vriti istodobni pritisak na sva 3 polla institucionalnog trokuta umjesto da se usredotoe na samo jedno dominantno tijelo

3. NAIN FUNKCIONIRANJA EU I SEGMENTIRANOST NJEZINIH NADLENOSTI: pol stranke predstavljaju org oblik loe prilagoen prirodi EU koja je najmanje aktivna u pogledu onih pitanja koja najvie zaokupljaju pol stranke. Oporezivanje, soc pol, kazneno pravo, sigurnost, obrazovanje i kultura su u nadlenosti drava ukoliko se ne vodi rauna ni o jednom od tih pitanja a usredotouje se samo na jedinstveno trite i njegovu regulaciju, razada jednoga eur programa koji bi mogao mobilizirati graane postaje teko ostvariv

* ta ogranienja su razlog to eur stranke ne igraju onu ulogu koja pripada nac strankam unutar parlam sustava; one nemaju udjela u odabiru elita: lanovi Vijea iz nac izbora, eur zastupnici od nac stranaka, lanovi Komisije od vlada, sastav vodstava eur stranaka ovisi o pregovorima izmeu nac delegacija*stranke nemaju lanstva ni aktivista nisu instrumenti mobilizacije i pol socijalizacije biraa

*koordinacija se svodi na to da lanovi Eur parlamenta se prilikom glasovanja dre zajednikih donesenih odluka

*tome ne ide na ruku neutralnost Komisije i soc norma koju ona namee svojim lanovima (negira se slaganje)

*Vijee ministara i Eur vijee - pokuavaju uskladiti svoja stajalita ali znaju da raune moraju polagati nac birakim tijelima

OBRISI IDEOLOKE POLARIZACIJE

- jedina funkcija koju eur stranke djelomino ispunjavaju je PROGRAMIRANJE trude se uoi eur izbora koncipirati zajednike izborne manifeste

- manifesti se malo spominju jer birai gledaju na stanke kao nacionalne a one su zaokupljene domaim problemima i nailaze na medijski odjek iskljuivo unutar nac granica pol ivot Europljana jo je i danas zbroj nac pol ivota- posljednjih godina jasnija polarizacija eur pol prostora, ali nac gledita i dalje ostaju gl odrednice djelovanja veine predstavnika u Parl i Vijeu dolazi do izraaja podjela na ljevicu i desnicu

- politika EU je vie regulacijska nego redistribucijska polarizacija nastaje oko pitanja regulacije- produbljivanje polarizacije sve snanijim ukljuivanjem EU u azilantsku i imigracijsku politiku i pitanja pravosudne i policijske suradnje

- DESNE stranke: naglasak na sigurnosti; LIJEVE: graanske slobode to produbljuje ideoloko svrstavanje

- u federalnim sustavima opozicija lijevo-desno nikada ne dominira pol ivotom u potpunosti

- u EU pristuna podjela na federaliste i suvereniste i pitanje je kako se preklapaju ta dva oblika federalizacije, tri su teze: dugo vremena se inilo da se ukrtavaju

ljevica: dio otvoreno federalistiki, a drugi dio privren nac soc steevinama i nepovjerljiv prema pol EU

desnica: fed i suvern frakcije; sve podjele na pro i anti eu struje takva konstelacija snaga tipina za formativnu fazu pol sustava i da e se usporedo s njegovim stabiliziranjem te 2 podjele objediniti ljevica: sklona regulaciji trita, trae vei stupanj integracije, bre donoenje eur zakona i jaanje institucija koje ih provode

desnica: protivne regulaciji, opiru se kondsolidiranju institucija i politika EU objedinjavanje je konjunkturno komparativna povijest nas ui da je u federalnim ureenjima odnos izmeu 2 podjele nestalan demokrati se sve vie poistovjeuju s federalnom vlau kao nositeljem soc pol

republikanci na strani saveznih drava sve dok admin R.Reagana nije otkrila snagu fed vlade i ukinula pol koje su sputavale trite

kako su se mijenjala ideoloka opredjeljenja i strategijske potrebe, tako je privrenost federalizmu postupno prela s ljevice na desnicu

SLABO STRUKTURIRANA MNIJENJA

- ukrtenost podjela odraz stanja javnih mnijenja u Europi

- JM zaokupljena nac temama koje se razlikuju od drave do drave

- vienje EU i stavovi ovise o kult i pov zasadama svake pojedine zemlje

- primjeuje se i europeizacija JM podrka eur integraciji pala 91.; pristajanje uz EU ovisi o sockult imbenicima koji su gotovo identini u svim dravama postoji soc stavova u pogledu Europe- najvie soc kult kategorije stanovnitva daju podrku eur projektu

- vee odobravanje: imuniji i obrazovaniji

- te kategorije koje podravaju EU, uvjerene u svoju sposobnost razumijevanja drutvenih inovacija i ovladavanja njima i zato smatraju da im pripada uloga unutar EU. poistovjeivanje s EU podjednako uvjetovano opim soc imbenicima i povijeu svake pojedine nacije

- JM se razvijaju paralelno i oblikuju se pod utjecajem istih determinanta

- percepcije i stavovi graana nisu bitno razliiti u razliitim dravama, ali izraavaju se kroz nac kontektse, a ne na eur razini jer se europski izbori jo uvijek naslojavaju na nac izbore

- pol sustav EU konzervativan

- sustav sredinju ulogu daje vladama i nac subjektima uva soc zasade iz kojih je proistekao;vlade ele zatiti svoje nac interese

- pretpostavlja se da e u sljedeim razdobljima ee dolaziti do prekograninog mobiliziranja: poticaj preko mehanizma Konvencije o budunosti Europe kako bi graani stekli pravo na jedan oblik zakonodavne inicijative (zahtijevanje od Komisije da predloi donoenje odreenih europskih akata)- mehanizam potvren Lisabonskim ugovorom - tenja prema razvijanju transnac pol pokretaPoglavlje 8 PREMA STVARANJU TRANSNACIONALNE DEMOKRACIJE?

- Europska unija pati od demokratskog deficita koji joj potkopava legitimitet

- veina graana manje zadovoljna Europom nego svojim dravama stalan pad izlaznosti na izbore

- nerazumijevanje institucija EU i naina na koji funkcioniraju

- EU zapravo ini malo stvari: ne ubire porez, ima proraun 40x manji od prorauna drava lanica, ograniene mogunosti redistribucije dobara, ne raspolae sredstvima prisile, institucije su joj najnadziranije na svijetu i na njih imaju utjecaj nacionalne vlade koje ih stalno nadziru; Komisija je pod stalnim povealom parlamenta i Vijea, dok ministri pomno nadziru rad europskih zastupnika koji pak sa svoje strane budno prate aktivnosti nacionalnih vlada i uprava

- EU dobro podnosi usporedbu s politikim sustavom SAD-a

- EU nema nikakve ovlasti u pitanjima javnog zdravstva, socijalnog osiguranja, zapoljavanja i kolstva, no ti segmenti javne politike nisu poteeni utjecaja izgradnje zajednikog trita. Zbog nepostojanja fiskalne politike, objedinjavanje trita potie konkureciju izmeu nacionalnih sustava, a ti oblici dampinga negativno se odraavaju na solidarnost meu dravama u nekim sluajevima europski pritisak je jo izravniji

- teret Europe koji pritie graane nije lien svakog temelja; Razlog injenici to tako mnogo graana Uniji spoitava demokratski deficit lei u tome to opaaju da se politika volja koju jasno iskazuju u nacionalnim arenama sudara s europskim opredjeljenjima, za koje ne znaju ni kako su nastali ni kako bi ih mogli preusmjeriti.- u dananjoj Europi, pojam demokracije obuhvaa 2 stremljenja: stvara osjeaj ovladavanja kolektivnom sudbinom i sadrava ideal graanskog odgoja i izjednaavanja politikih uvjeta u oba pogleda Unija nezadovoljavajua jer je njezin pol sustav koncipiran tako da su pol pitanja rascjepkana i da su odluke kompromisi zasnovani na promjenjivim koalicijama manjinskih interesa

- u tvrdnjama o demokratskom deficitu ogleda se osjeaj iskljuenosti iz pol procesa kojemu se ne vide jasno ni ideoloka usmjerenost ni nain na koji ona nastaje

PARLAMENTARNI TROPIZAM

- zbog toga to su je sainjavale vlade podlone nadzoru biraa, Unija se doivljavala kao posredno demokratska

- umanjujui ulogu nadnacionalnih institucija i pokazujui da one ostaju pod nadzorom nacionalnih vlada, takve su izjave upuivale na to da je briselska Europa tek jedna od klasninih meunarodnih org te da nije ni manje ni vie demokratska nego bilo koja druga

- tema demokratskog deficita pojavila u trenutku prvog proirenja; u VB i Danskoj, mnogi su znanstvenici i politiki elnici smatrali da europska integracija jaa izvrne vlasti nautrub parlamenta: vodei tajne pregovore iza zatvorenih vrata Vijea ministara u Bruxellesu, predstavnici izvrnih vlasti mogli su izmaknuti parlamentarnom nadzoru. Ulazak novih lanica u Uniju prijetio je remeenjem simbolino i politiki vrlo bitne unutarnje ravnotee.

- ta institucionalna dijagnoza otvarala je vrata jednostavnom demokratskom scenariju: pojaavanje mogunosti nadzora, tj demokratski deficit e se rasplinuti ako se Eur Parlament bude birao putem izravnih izbora i ako mu se daju ovlasti zakonodavnog i proraunskog nadzora kakve imaju nacionalni parlamenti to gledite usvojila veina eur zastupnika

- mnoge reforme proistekle iz volje da se suzbije demokratski deficit reproducirajui na eur razini mehanizme svojstvene nac parlamentarizmu to formalistiko razmiljanje pokazalo se nepotpunim

- stalno jaanje Eur parlamenta nije bilo dovoljno da uvjeri graane kako je EU postala demokratskom

- neodaziv na izbore je rastao dok je istovremeno Parlament neprestano dobivao nove ovlasti

- institucionalne reforme ubrzo su pokazale svoju ogranienost

- pol sustav EU je takav da se na njega ne mogu lako nacijepiti ravnotee koje vladaju u nac parl to pokazuju eur zastupnici

- istrauju se novi putovi koji bi omoguili da se EU osigura demokratskiji profil pol elnici su isprva polagali nade u nac parlamente, ali postali su svjesni granica eur parlamentarizma, trudili su se uvesti onakve oblike nadzora nad izvrnim vlastima kakvima slue nac parlamenti

- ustroj EU oteava rad predstavnici nac parlamenata traili da se procedure eur odluivanja prilagode na taj nain da im omogue stalniji nadzor

- nac parlamenti povratili nadzorne ovlasti koje su izgubili tijekom integracije nema naznaka da je to osnailo eur osjeaj kod zastupnika i graana

- eur standardi nisu meu prioritetima elnika i preokupacijama graana. Impliciranost nac parlamenata moda je zastupnicima omoguila da bolje nadziru lanove izvrne vlasti, ali sve dosad nije pridonijela europeizaciji pol programa

- osnovni nedostatak toga oblika decentralizirane demokracije lei u tome to raspravu zatvara u okvire drava

- Europarlamentarci se od 90-ih trude meusobno suraivati i u tu svrhu su utemeljili Konferenciju odbora za poslove nac parlamenata (COSAC) koja zasjeda 4x godinje, ali ju ne ele uzdii na razinu kolektivne institucije, ograniijui se na razmjenu iskustava i gledita o tome kako bi mogla izgledati parlamentarna suradnja. Zahtjevi koje su iznijeli u sklopu Konvencije o budunosti Europe, kao i nespremnost da se konstituiraju u stalan kongres, ukazuju na to da eur zastupnici vie nastoje ojaati svoje ovlasti pojedinane kontrole nego kolektivno utjecati na smjer u kojemu se kree Europa.

DEMOKRATSKO UPRAVLJANJE

- pored analiza koje se usredotouju na formalne aspekte demokratskog deficita, druga razmiljanja radije istiu specifinost ustoja Unije i tragaju za prikladnim oblicima demokratizacije zagovaraju demokratsko upravljanjekoje se temelji na sljedeim konstatacijama:

U prvom redu polazi od ideje da Unija nema za svrhu postati dravom i da je raznolikost drutava koja je sainjavaju takva da je iluzorno oekivati nastanak nekakvoga europskog naroda. Njezini se graani definiraju prvenstveno svojim nacionalnim identitetom, a Unija nema i ambicije ni mogunosti da se pretvori u naciju koja bi ih sve obuhvatila. U takvim je okolnostima institucionalna jednoobraznost tek relativna pomo. Oponaanje parlamentarizma vodi u slijepu ulicu. Svjedoimo razvitku jednoga formalno parlamentarnog pol sustava, no nedostaju mu drutveni temelji na kojima poiva istinski parlamentarizam.

- graani prihvaaju da budu nadglasani ili otjeraju u oporbu, to zahtijeva osjeaj zajednitva koji nadilazi pol podjele

- prva ambicija zagovornika upravljanja je ta se ostvari takav modus pol odluivanja koji ne bi ovisio o postojanju snanog graanskog identiteta

- Europske politke povode se za logikom reguliranja trita, dok se nac pol usredotouju na pitanja redistribucije. Regulatorne norme u svojoj sri se razlikuju od nac zakonskih rjeenja koje su manje stroge od zakonodavnih rjeenja. Pri odluivanju u tim materijama moralo bi se voditi rauna o geografskoj raznolikosti, tehnikoj sloenosti, rasprenosti zadaa i sve brem tehnolokom razvoju.

Prilagodba tom promjenjivom kontekstu zahtijeva uspostavljanje sloenijih i fleksibilnijih oblika dem upravljanja koji bi se zasnivali na inicijativama pojedinih vlada i na raspravama unutar parlamenta.

Meutim, autori se razilaze u pogledu moguih scenarija za demokratizaciju Unije. Prema jednoj struji, upravljanje Europom moralo bi se temeljiti na radu neovisnih agencija, a vidjeli smo da je takav oblik centralizirane regulacije jedan od modusa djelovanja Unije. Te nove agencije bi bile sposobne objektivno analizirati situaciju i osmiljavati ispravne mjere, bile bi poteene ciklikih mijena izazvanih izbornim ishodima i zbog toga bi mogle voditi rauna i o naglim promjenama konteksta i o dugoronim promjenama. U takvoj institucionalnoj shemi klasini parlamentarni oblici pol nadzora vie nisu primjenjivi. Kao njihovi osnivai, vlade mogu tim agencijama nametnuti proceduralne uvjete koji ih prisiljavaju na polaganje rauna o svome djelovanju. Pravo pojedinaca na uvid u njihovu dokumentaciju i obveza obrazlaganja odluka ve postoji u ustavu Unije kao mogue sredstvo naknadne kontrole. Pojedinci mogu pokretati postupak protiv agencija koje zlorabe svoje ovlasti ili ne rade nepristrano i zato se agencije strogo pridravaju uvjeta povjerenog mandata. U tom sluaju, pol rauni se polau irokoj, dobro informiranoj javnosti podloni kontinuiranom utjecaju zainteresiranih skupina na regulatorna tijela, a to bi prema nekima i vie odgovaralo opem razvoju demokracije u Uniji (problem je postii kako da oni koji vladaju budu podloni nadzoru i kritikama); upravljanje se moe oslanjati na tehnokraciju, ali pod uvjetom da je rije o otvorenoj tehnokraciji

- drugi autori nastojali razraditi radikalniju varijantu demo upravljanja koja bi se temeljila vie na aktivnom sudjelovanju zainteresiranih skupina u donoenju odluka; materije o kojima odluuje Unija esto je nemogue pretoiti u ope i trajne zakone i tu se razmilja o participativnim oblicima odluivanja: neke provedbene mjere bile bi povjeravane privatnim subjektima. Bilo bi poeljno decentralizirati izradu normi prema mjestima na koja se one primjenjuju i u njihovo osmiljavanje ukljuiti subjekte kojima su namijenjeni. Toj logici podlijeu neki aspekti djelovanja Unije, npr soc dijalog ili zajednika standardizacija nekih proizvoda; povjeravajui te materije privatnim subjektima, eur institucije ne oslobaaju se u potpunosti svojih zadaa. Deliberativna poliarhija, koju tvori ukupnost tih decentraliziranih procesa, zahtijeva da im prethodi i da ih slijedi intervencija institucija kako bi im se osigurala stanovita usklaenost. Na Vijeu i Parlamentu je da odreuju koja se pitanja mogu rjeavati na taj nain. Funkcija Komisije je da podupire taj proces pruajui info, a Sud moe biti pozvan da nadzire pridravaju li se ovlateni subjekti uvjeta povjerenog im mandata.

Eur Komisija poela se zalagati za nove modalitete odluivanja europsko odluivanje prilagoeno kontekstu i legitimnije, bilo bi uinkovitije. Ustvrdila je da bi ukljuivanje civilnog drutva u donoenje odluka, uinilo Uniju demokratskijom. Uz demo logiku, trebalo bi razvijati i jedan manje krut oblik demokracije kroz neposredno i otvoreno sudjelovanje zainteresiranih skupina i graanskih udruga. Ta strast prema civ drutvu izaziva nedoumice, postavlja se pitanje u kojoj mjeri ta dva fenomena mogu pruiti odgovor na openitiji problem demokratskog deficita.

Paradoks opinjen civilnim drutvom lei u tome to je ono osmiljeno da ispravlja nedostatke javne vlasti, a zapravo ukljuuje nove oblike javne regulacije i nove institucionalne strategije. Civilno drutvo ne moe bez drave. Komisija se mora uvati zamjerki za pristranost jer c. udruge nisu reprezentativne pa je teko odluiti koje skupine treba ukljuivati i konzultirati, uvijek postoji rizik produbljivanja neravnopravnosti meu subjektima a Komisija je svjesna tih opasnosti (nepostojanje normi pothranjuje sumnju u proizvoljnost) iako uva svoj manevarski prostor ali se izlae optubama za nepristranost.

Objava naela i kriterija za ukljuivanje c. drutva obvezalo bi institucije na dokazivanje da ih potuju i otvorilo prostora za nove sporove koje bi morali rjeavati sudovi.

- Parlament je takoer zapoeo dijalog s c. drutvom (zbog straha od naruavanja monopola)

- Gospodarski i socijalni odbor cilj prenoenje glasa c. drutva; iri kontakte i predstavlja se kao oslonac c. dijaloga

- Udruge se boje da e se utopiti u institucionalnim igrama i izgubiti neovisnost

- ni c. drutvo nije poteeno profesionalizacije i birokratizacije po uzoru na pol.stranke i sindikate

- u svim zapadnim drutvima veina graana ostaje pasivna, pa tako i u EU, ali ono to je karakteristino za EU, je nepostojanje subjektivne participacije graana ija pasivnost nije strukturna. Unija kao da generira jedno trajno depolitizirano civilno drutvo (graani misle da na nita ne mogu utjecati pa ni ne prate nita).

Uzrok graanske apatije: glomaznost i tromost struktura pol sustava EU; graani se ukljuuju tek onda kada osjete da su pol. kompetentni to pretpostavlja njihov dojam da shvaaju osnovne mehanizme sustava.

Zasnovan na stalnom supranitvu triju polova trokuta odluivanja, njezin institucionalni sustav onemoguuje nastanak sredinje vlasti na koju bi mogla usredotoiti pozornost. Zato to iri lepezu sudionika u odluivanju, zamagljuje granice izmeu javne i privatne sfere, razvodnjava pregovore i olabavljuje norme, upravljanje samo naglaava zamrenost voenja politike. Neki od njegovih najvaternijih zagovornika kau kako se vode eljom d se u ivot vrate odgojne ambicije demokracije.

Iskustvo upuuje na to da ukljuenost u lokalne ili tematske rasprave moe ili na tetu irih interesa.

NADILAENJE PLURALIZMA

- politiki sustav mora biti u stanju graanima nudit jasne opcije koje strukturiraju javno mnijene. Dahl, koji je bio zagovornik pluralistike demokracije, dri da takav sustav pretpostavlja odreeni stupanj prosvijeenog razumijevanja od strane graana, to zahtijeva potpunu pol jasnou. Pol teorija otkriva ono to pol znanost nije nikada zaboravila: stranke su kraljenica demokracije, privlae usredotoenu pol pozornost kompenzirajui zamrenost mainerije odluivanja i uobliuju ideologije koje omoguuju socijalizaciju graana.

- Komisija je politike stranke uklonila s popisa civilnih org

- Unija ne moe oponaati oblike pol ivota svojstvene dravama

- nadlenost Unije obuhvaa tehnika ili opa pitanja koja nadilaze postojee pol podjele u takvim je okolnostima teko politizirati europske agende

- proanaliziraju li se programi eur stranaka i njihovi stavovi, mogu se nazreti stanovite polarizacije

- ono to nedostaje Uniji je organiziranost pol rasprava stranke su nedovoljno strukturirane- kada stranaki krajobraz nije suvie rascjepkan, graani bez potekoa shvaaju projekte i ideje onh 4-5 stranaka koje dominiraju scenom. To to ih je veina povezana s obnaanjem vlasti i to su odluke vie plod kompromisa nego izraz volje monolitne veine, nita ne mijenja stvari.

Graani 21.st sposobni su shvatiti da se pol odabiri ne svode na binarne opreke i da su izbalansirani kompromisi izmeu prisutnih snaga mogui i poeljni. U dananjoj je Uniji takva shema savreno zamisliva bez strukturalnih potresa i radikalne promjene naina miljenja. U skladu sa svojim monopolom na inicijativu, Komisija e i nadalje podastirati prijedloge kojima pokuava meusobno pomiriti gledita nac vlada i pol grupacija, no koji po definiciju ne mogu biti nita drugo doli kompromisi ije e pronalaenje i dalje nalagati logika eur odluivanja i remanentna optereenost nac podjelama. Kad bi stranke bolje strukturirale eur javni prostor, problemi reprezentativnosti org civilng drutva bili bi manje izraeni. Jaanje eur stranaka olakalo bi priznavanje pol uloge civilnog drutva.

Tocqueville Unija je golemo tijelo koje moe pobuditi tek nejasan osjeaj domoljublja koje je najee tek izdanak individualnog egoizma, ostalo je unutar pojedine drave i nije prelo na Uniju. Zbog toga objedinjeni interesi, obiaji i osjeaji dolaze do izraaja u pol ivotu drava, a ne u pol ivotu Unije. Budunost Unije jo nije napisana.

9. poglavlje BITI GRAANIN EUROPE

- status graanina Europe ima krhko korijenje, ali polagano sve vie zaivljuje. S pravnog gledita, taj status definiran Lisabonskim ugovorom posluio je kao poluga za rasprostiranje slobode kretanja ljudi iza irenje dometa zabrane diskriminacije na temelju dravljanstva. Taj se koncept postupno nametnuo i na diskurzivnom planu. Drugim rijeima, europsko graanstvo je danas postalo drutvena injenica.

- glavna zapreka razumijevanju graanstva Unije lei u pregnantnosti nacionalne sheme politikog integriranja

- ako je drava rezultat objedinavanja lokalnih zajednica i s njima povezanih prava, zato i EU ne bi objedinjavala drave koje su je stvorile u jednu zajednicu koja bi pritom ne ukinuvi nuno, te drave na neki nain stavila pod svoju kapu?

- EU se shvaa kao nova dimenzija vlasti koja bi, barem donekle, trebala naslijediti drave, kao to su ove naslijedile polise i feude koji su im prethodili

- takvo gledite prevladava i u razmiljanjima o graanskom identitetu Europljana. Zbog toga to se Europa izgrauje preuzimajui neke elemente drave, kolektivne predodbe takoer bi se trebale usmjeriti prema vertikalnom integriranju. Jaanje transnacionalnih komunikacija trebalo je postupno pribliiti percepcije,dok je svijest o premjetanju centra moi trebala izazvati politike akcije usmjerene na nastajuu vlast. Na taj bi se nain formirao europski identitet, a shvativi i pozitivno ocijenivi Europu, graani bi bili potaknuti na mobilizaciju.

- glavni problem lei u specifinom karakteru prelaska s jedne integracijske razine na drugu. U prijelaznom razdoblju prolazimo kroz jednu razvojnu fazu u kojoj skupina u niem redu gubi u oima vlastitih pripadnika znatan dio svoje vrijednosti kao jedinice Mi-identiteta, dok istovremeno via skupina jo nije u stanju preuzeti na sebe funkciju jednice Mi-identiteta koja na afektivnom planu prua istovrijedno opravdanje. Regionalna integracija e biti bolna jer e morati proi kroz dugotrajnu fazu anomije. Norbert Elias potvruje ideju prema kojoj e se svijest pojedinca na kraju prilagoditi novim dimenzijama vlasti

- takav tip analize vie ne dri vodu, opovrgnuo ga je pravni i pol. razvoj EU. Umjesto da funkcije drave prenesu na nadnacionalne institucije, tvorci eur ugovora su od Maastrichta nadalje umnoili tehnike kojima se koliko god je mogue izbjegavaju transferi suvereniteta. Kodifikacija ovlasti EU vie je ila za tim da ih ogranii nego da ih proiri. Na nova podruja zajednikog djelovanja primjenjuju se sve manje i manje obvezujue metode suradnje. Zastupljenost drava u institucijama EU vie se poveala nego smanjila, dok je upravljanje prelo s Komisije na Europsko Vijee naelo na kojemu poivaju institucionalne reforme Unije su pod zatitom pravnih sustava drava, a o tome svjedoi i jezik pokojnog Ustavnog ugovora.

-Prema podacima Eurobarometra, nacionalni ponos u Europi je jo uvijek vrlo snaan: svaki deseti graanin se ponosi svojom nacijom 7/10 je izjavilo da se ponose i time to su Europljani, a to

otkriva sve veu kompatibilnost tih dvaju oblika poistovjeivanja. Tijekom 90-ih utvreno je da se broj graana koji se poistovjeuju samo sa svojom zemljom smanjio za oko 20%, dok se udio onih koji osjeaju pripadnost i svojoj zemlji i Europi poveao za otprilike isto.

NESTAJANJE PREGRADA IZMEU DRAVLJANSTVA

- zamagljuje se narav graanstva Unije

- bit EU je transnacionalna: prava sloboda kretanja na teritoriju Unije i trajnog nastanjenja u bilo kojoj dravi lanici. Zamisao o eur graanstvu odrava sr eur projekta, a to je uklanjanje granica izmeu dravljanstva

- U iskustvima Europljana sloboda kretanja je prvo oitovanje eur graanstva; graani imaju pravo ne samo slobodno se kretati nego i ne biti u dravama lanicama tretirani kao stranci nastajanje europskog graanstva proizlazi iz postupnog rasprostiranja tih dvaju naela. Sve je poelo time to je talijanska vlada zatraila od svojih partnera da prihvate slobodu kretanja kako bi mogla izvoziti svoj viak radne snage. 5 ostalih je na to pristalo ali uz restrikcije da e se to odnositi samo na radnike u industriji ugljena i elika zaokupljenost gospodarskom racionalnou.

Da bi zajedniko trite bilo djelotvorno a trino natjecanje stvarno, valjalo je osigurati slobodno kretanje radne snage. Izjednaavanje plaa i soc prava svih radnika oduzelo je migracijskoj radnoj snazi nisku cijenu koja je bila njena osnovna ekonomska prednost. Taj ustupak se moe objasniti jedino imperativnom pol i pravne jednakosti. Graanstvo Unije uspostavljeno Maastrichtskim ugovorom pravna je i politika kruna tog puta koji jo nije dovren jer su drave zadrale stanovite uvjete za ostvarivanje slobode kretanja i izbora prebivalita.

Praksa Suda u vezi graanstvom Unije nadovezuje se na ta gibanja. Suci u Luxu i dalje u svojim presudama doputaju pravo na dravljanstvo u nadlenosti drava. No Sud se ne zadovoljava odravanjem statusa quo. Nakon uvoenja graanstva Unije u ugovor, poziva se na taj pojam u cilju proirivanja dosega naela nediskriminacije na temelju dravljanstva. Sud inzistira na meusobnom otvaranju nac dravljanstava i sebi pridrava pravo prosuivati o tome mogu li drave na svom teritoriju liavati soc pogodnosti druge dravljane drugih zemalja lanica bez obzira na njihov ekonomski status. Sud zabranjuje diskrimnaciju.

Teko je procijeniti uinak tih promjena na nacionalne svijesti. Konkretan uinak statusa graanina Unije najkonkretnije osjea mobilna radna snaga koja se koristi slobodom kretanja i boravka (5% populacije) ostvarujui u drugim zemljama soc prava koja su nekad bila rezervirana samo za dravljane tih zemalja.

Nepovjerenje se premijeta prema zemljama eur Juga. Nepovjerenje vrijea, slabi samopotovanje i oteava suradnju i solidarnost.PREMA ZAJEDNIKOJ GRAANSKOJ SVIJESTI?

Meusobno otvaranje nacionalnih dravljanstava i preobrazba nacionalnih identiteta i uzajamnih percepcija nisu sve to pretpostavlja graanstvo EU. Osim te horizontalne dimenzije, prava koja to graanstvo donosi i pol stremljenja koja iz njega izviru potiu na uspostavljanje neposrednih odnosa izmeu graana i Unije te na razvijanje osjeaja politikog zajednitva koje nadilazi dravne granice.

Znatan dio europskog javnog mnijenja dijeli uvjerenja Jurgena Habermasa: Ili emo uspjeti stvoriti europski identitet ili e stari kontinent nestati sa svjetske pol scene. Privren je projektu Unije koja bi ostvarila transnac demo praksu, pripitomila trite i utjecala na svjetske poslove.

Habermasov argument je previe simplicistiki jer ne vodi rauna u uvjetima postizanja svojih elja. Njegovo zauzimanje za europski graanski identitet previe je usmjeren na normativnu perspektivu razvoja Unije. Jaanje takvog identiteta je nuno zato da se odri i uvrsti sklonost snoljivosti i potovanju koje u svojoj horizontalnoj dimenziji pretpostavlja graanstvo Unije. Habermas ne vodi rauna niti o moguim negativnim uincima koji se kriju u njegovoj perspektivi. Osjeaj zajednitva se moe poveati kroz meusobno priznavanje, ali podjednako tako moe i ugroziti postignute rezultate jer moe doi do tenzija meu skupinama.

Moramo se pitati koji uvjeti mogu omoguiti ouvanje postignutog napredka ne koei daljnji razvoj. Prvi korak je propitivanje uvjeta trajnog odravanja uzajamnog povjerenja proces koji se pokree i odrava samo posredstvom institucija i normi. Institucije su potrebne za odravanje povjerenja. Pridravanje temeljnih naela europskih prava i uvjerenost u to da su institucije kojima je povjerena njihova primjena dostojne povjerenja minimalna su prepostavka graanstva Unije. Postupanje u skladu s naelima, potovanje institucija, prihvaanje i primjena procedura koje one propisuju ve je samo po sebi oblik europskog pol identiteta. Podrobnije kvantitativne analize pokazuju da je sadraj toga identiteta vie graanski nego kulturni. Sve studije pokazuju da je percepcija Unije kao mjesta dopunske pripadnosti uz onu svojoj naciji rairenija meu obrazovanim i radno aktivnim graanima nego meu prosjekom. Odnos prema Europi varira od zemlje do zemlje.

- Austrijska kriza 2000. godine pokazala je da zajednitvo europskih vrijednosti nije tako vrsto kako izgleda na prvi pogled i da uinak pripadnosti Uniji na nac demo nije ni izdaleka podjednak. Dolazak na vlast radikalne desne Slobodarske stranke (FPO), koja nije nikada potpuno porekla svoju faistiku prolost, izazvao je reakciju 14 lanica u ime europskih demo naela. 14 vlada se odluilo za sankcije protiv Austrije. Jedni su negodovali zbog toga upletanja smatrajui ga nezakonitim mijeanjem u ivot jedne demo zemlje, pa ak i latentnim oblikom antigermanizma. Drugi su pak upozoravali na kontraaproduktivne uinke sankcija tvrdei da e one potpiriti iskazivanje nac ponosa pa ak i nacionalistike ispade.

Sve ei sluajevi mijeanja u unutarnje stvari doprinose banaliziranju prava na uzajamni nazor i tjera Europljane a proirivanje vlastite nacionalne povijesti. Ustrajavanje na jaanju zajednikog identiteta moglo bi probuditi reflekst diferencijacije. U prvom redu lako je mogue da e jaanje europkog ideniteta ii na tetu treega. Paradoksalan uinak poistovjeivanja s Unijom ogledao bi se u smanjenju snoljivosti prema ne-Europljanima, ukljuujui i prema onima u svojoj sredini.

To distanciranje prema van nije jedina potencijalna negativnost jaanja europskog identiteta. Druga sociopsiholoka istraivanja ukazuju na to da s jaanjem sutinskog sadraja kolektivnog identiteta mogu rasti i unutarnje tenzije. To se osobito dogaa kada jedna znaajna skupina svoje vienje opeg dobra projicira na Europu kao to to ini Habermas dajui graanskomm identitetu Europe izrazito njemaki sadraj. Pripadnici nacija koje su devijantne u oima onih drava koje nastoje nametnuti svoj nain gledanja na Uniju osjeaju taj negativan sud kao uskratu priznanja. Jaanje zajednikog identiteta moe suzbiti uzajamnu nesnoljivost jedino ako bude predmetom konsenzusa pri kojemu nijedna lanica nee imati osjeaj da se njezina poimanja potiskuju u drugi plan. Ta dva mogua zastranjenja nisu meutim nikakav argument za odbacivanje perspektive uvrivanja identitetskih temelja graanstva Unije. No postavljaju odreene granice: pretjerano forsiranje europskog identiteta koje bi moglo potkopati temelje uzajamnog uvaavanja europskih naroda ili oiviti ksenofobiju prema treima ilo bi na tetu ciljeva kojima treba sluiti.

ZAKLJUAK

UNIJA, NJEZINA PRIRODA I VRIJEDNOST

- Paul Valery: Europa e se izgraditi, ako se uope izgradi, pod prijetnjom propadanja.

- Strah od propadanja uslijed uspona drugih trgovinskih i vojnih divova ostaje najvaniji pokreta europske integracije. Ponovni uzlet izgradnje Europe do kojeg je dolo tijekom 80-ih i koji simbolizira Jedinstveni europski akt iz 1980. imao je tek jedan uzrok. Uvjerivi se u nunost jaanja svoje konkurentnosti nasuprot upravo drskom rastu Amerike i Japana, ondanja su Desetorica odluila dovriti jedinstveno trite koje su bili zapoeli graditi 30 godine ranije. Novi temelji udareni Maastrichtskim ugovorom povodili su se za tom istom logikom. Da nije dolo do pada Berlinskog zida i oivljavanja straha od Njemake Europljani vjerojatno ne bi imali pol.volje da se odreknu monetarne samostalnosti i da zajedniki ostvaruju svoje suverene prerogative u voenju vanjske politike i unutarnjih poslova. Zastoj Europe u razdoblju nakon Maastrichta lako je razumljiv. Budui da vie nema jasne prijetnje, Europljani vie ne vide razog za poduzimanje zajednikih projekata. Trud Delorsa da uvjeri drave i vlade u potrebu ponovnog pokretanja izgradnje u keynezijanskom duhu ostao je potpuno uzaludan. Na sastanku u Amsterdamu 1997. nisu se mogli dogovoriti o politici rasta i zapoljavanja. Zatim su doli Ugovor iz Nice i Konvencija o budunosti Europe kojom je predsjedavao Valery Discard dEstaing napori da se institucije prilagode novim dimenzijama proirene Europe. Nakon Maastr. ugovora, Europa je uspjela ispuniti zadae koje je preuzela jedinstvena valuta, prijam novih lanica iz Srednje Europe ali nije bila kadra zadati si nove ciljeve. Jedina prava novost u posljednjem desetljeu prolog stoljea je zaokupljenost javnim europskim pitanjima. Da bi se nastavila integrirati, Europi nije samo potrebno da njezini elnici utvruju nune ciljeve nego i da u njih uvjeravaju graane. Europa e se, ukoliko je ne pogodi kakav snaan strukturalni (nepredvidljivi) potres, malo-pomalo stabilizirati.

UVRENA DRAVA, OTKRAVLJENA NACIJA

Izgradnja Europe je nov stadij u neprekidnoj integracijskoj dinamici koja karakerizira zapadni svijet. Integracija pogaa dravu, ali ne prijeti da e je progutati. Jo i danas, kada je Unija dosegnula dosad nevien stupanj integriranosti, drave preputaju zajednikim institucijama tek malen djeli svojih prerogativa. Drava ostaje kamen temeljac Unije, a postpuno irenje ini jo manje vjerojatnim da e se utopiti u kakvoj centraliziranoj Europi. Integriranje Europe nije bez ikakva utjecaja na drave koje ju sainjavaju. Kretanje ljudi, roba i kapitala postupno mijenja nac identitete. Nacionalna privrenost graana gubi na iskljuivosti i agresivnosti. Identiteti postaju kritiniji i refleksivniji. Taj fenomen doao do izraaja na podruju prava. Temeljno naelo nediskriminacije kao klju europskog prava prislio je drave da prilagode svoja zakonodavstva i svoje upravne prakse kako bi ih oslobodile nacionalnih restrikcija koje su ih kaljale. Supostojanje Unije i nacija raa suparnitvima i tenzijama, ali su te opreke pol.zdravije nego to se esto misli. Natjerane da iz svoje pravne prakse uklone sve oblike diskriminacije i pozvane da preispitaju svoju povijest, drave postaju tolerantnije. Civilizirano suprotstavljanje nac osjeaja i europskih naela suzbija i tehnokratsko zastranjivanje i nacionalno nasilje. Kritika Europe u ime nacionalnih vrijednosti esto je vektor zdravoga politikog suparnitva. Zbog toga je po svoj prilici tvrdokornija nego to se misli.

REGULATORNA VLAST

Ta bitna znaajka europskog politikog sustava navodi na zakljuak da je ravnotea raspodjele nadlenosti izmeu drava i Unije takoer stabilizirana. Europa nije i ne moe biti socijalna drava. Njezin mravi proraun ne doputa joj voditi pravu redistribucijsku politiku , iako poljoprivredna politika i kohezijski fondovi predstavljaju oblike raspodjele dobara izmeu prof kategorija i izmeu regija koje nadilaze dravne granice. Uspostavljanje socijalne politike uvijek je prethodilo stvaranju zajednikog trita.

S jedne strane, nacionalni socijalni modeli neprestano se sukobljavaju s europskim normama i time povratno doprinose oblikovanju europskog trita. S druge strane, od poetka prisutna suprotnost izmeu negativne (ukidanje nac. normi radi formiranja zajednikog trita) i pozitivne integracijske logike (uspostavljanje zajednikih normi radi reguliranja objedinjenog trita) postojat e i dalje.

HIBRIDNI POLITIKI SUSTAV

EU nije i nee biti veinska demokracija. Ugovori koji Uniji slue kao ustav i dalje Europskom vijeu daju znatne ovlasti, ne samo u podruju vanjske i sigurnosne politike u kojemu ostaje dominantno tijelo nego i u golemom podruju koje obuhvaaju Gospodrska i monetarna unija i otvorena koordinacija socijalnih politika i politika zapoljavanja. No valja odmjeriti i opasnosti koje vrebaju na predsjednika Komisije ako politizira svoju ekipu. Oduivi se da prednost daje svojim tal, brit, panj i poljskim saveznicima nautrub francusko-njem para, Barroso riskira osvetu. Fra i Njem bi mogle doi u iskuenje da mu pokvare igru.

Zato to ne moe postati parlamentarni reim, a ni klasina meunarodna organizacija, Unija je prisiljena zadrati onu mjeavnu nadnacionalnih i meuvladnih obiljeja koja joj daju osebujnost od prvih dana. Budui da se ugovori mogu mijenjati iskljuivo jednoglasnom odlukom, uvijek e se nai barem jedna vlada koja e spreavati naginjanje prema jednom ili drugom institucionalnom polu.

CIVILNA VELESILA

Unija nije i u dogledno vrijeme nee biti vojna sila. Odugovlaenje drava lanica u punom jeku irake krize u proljee 2003.pokazalo je svu krhkost europskog zajednitva. Glavna potekoa europske vanjske politike je ona koju je uoio Raymond Aron: Potrebno je da se europska vanjska politika dovoljno razlikuje od politike SAD-a kako bi ispunila nade onih kojima je stalo do europskog identiteta. Ali ne bi smjela biti ni takva da je amerika vlada smatra agresivnom, inae bi je mogli odbaciti oni Europljani koji u prvi plan stavljaju atlantsko saveznitvo. Aron je predloio rjeenje te alternative. Vidio je jednu drugu vrstu svjetske politike u kojoj bi Europljani mogli biti ujedno i samostalni, i mudri i djelotvorni, a to je svjetska gospodarska politika kroz koju bi europske zemlje mogle projicirati prema van svoje ideje i svoje gospodarske potencijale bez sustavnog podreivanja ili pak suprotstavljanja SAD-u.

I doista je od tada Europa krenula tim putem, tj putem civilne velesile. Osim u kriznim okolnostima, kada se mora opredijeliti je li europska ili atlantska, Unija uspijeva imati takav vanjski profil i takav utjecaj na svjetska zbivanja koji je ne prisiljavaju ni da se svrstava uz SAD ni da im se frontalno suprotstavlja.

EU je prva trgovinska velesila na planetu gdje ju predstavlja povjerenik zaduen za trgovinu koji djeluje po nalogu nac vlada i pod njihovim je nadzorom. Najvei je svjetski davatelj pomoi zemljama u razvoju i najprisutniji politiki entitet u operacijama odravanja mira i u potpori demokratskoj tranziciji. Njezin novac postaje uz dolar jedna od dviju svjetskih referentnih valuta.

Europa nije vojna sila, ali stremi biti mirna velesila.

POLITIKA KOMPROMISA

Zbog politike heterogenosti Europe u kombinaciji s pravilima njezina politikog sustava koja jame zastupljenost nacionalnih vlada, donoenje odluka koje nisu sporazumne malo je vjerojatno. EU ima vie izgleda da, na veliko nezadovoljstvo federalista ali na veselje znanstvenika, sauva politiki ivot sazdan od sloenih i promjenjivih kompromisa. Europljani koji stvaraju Europu moraju konano rei to ele napraviti stvarajui je. Ali ta dilema je moda prije prividna nego stvarna: kriza koja traje vie nije kriza nego stalna unutarnja tenzija. Nije li upravo postojanost razliitih stremljenja pokreta europskoga projekta i najbolji tit protiv pokuaja tipizacije?

Osim ako se ne vrati homogenizacijskim fantazijama, Europa e ostati raznolika i komplicirana. U njoj e kompromis i dalje biti glavni nain rjeavanja sukoba jer ne postoji jednostavna sloenost i jer je kompromis jedini modus odluivanja koji ne izaziva bojazan od razmimoilaenja i ne zatire raznolikosti. Nedvojbeno je da u tome lei danas europski problem: kako oblikovati graansku kulturu koja se prilagouje neizvjesnosti i koja shvaa pravinost odmjerenih odluka? Kako postii da graani formirani u simplifikatorskom kalupu binarne politike i u mitu o nepogreivosti vlasti bez straha prihvate jednu skromniju i podatniju politiku?

18