programska podrška - skole.hr

1

Programska podrška

Teme

• Programi

• Operacijski sustav

• Korisničko sučelje

• GUI

• Prijava (engl. logon)

• Korisničko ime i lozinka

• Namjenski programi

© L. Blagojević i D. Grundler, 2009 2

Teme

• OCR

• DTP

• Programi obradbu slike

• Programi za obradbu zvuka

• Baze podataka

• Tablično računanje

• Uredski paket


Teme

• Inženjerski programi

• CAD CAM

• Multimedija

• Prividna zbilja

• Umjetna inteligencija

• Ekspertni sustav

• Virus


Teme

• Mjere zaštite

• Antivirusni programi

• Autorska prava

• Neovlašteno kopiranje

• Haker

• Programi


Teme

• Komercijalni programi

• Shareware

• Freeware

• Program u javnom vlasništvu

• Otvoreni program


Programi

• Programskim dijelom računala ili programskom podrškom (programskom potporom, engl. software) zove se skup svih programa koji se mogu izvršavati na računalu.

• Programi kojima se korisnik često služi pohranjeni su najčešće na tvrdom disku računala i kaže se da su instalirani na računalu.


Operacijski sustav

• Operacijski sustav (engl. OS, operating system) jest skup programa koji povezuju i objedinjuju sve sklopovske dijelove računala i omogućuju njihovu djelotvornu uporabu.

• On je podloga svim ostalim programima koji se izvode na računalu.

• Tijesno je vezan za sklopovsku građu računala pa je za svaku vrstu računala potrebno izraditi drugi operacijski sustav.


Operacijski sustav

• Svako osobno računalo mora djelovati pod nekim operacijskim sustavom jer je bez njega nekorisno.

• Svaki je namjenski program građen tako da pretpostavlja postojanje nekog od operacijskih sustava i pri svom radu rabi njegove funkcije.


Operacijski sustav

• Najpopularniji operacijski sustavi za osobna računala jesu: MS-DOS, Microsoft Windows (razne inačice), Linux i Mac OS.


Operacijski sustav

• Dio operacijskog sustava smješten je u ROM-u računala i usko je vezan za građu tog računala (BIOS, engl. basic input output system).

• Drugi, veći dio operacijskog sustava pohranjen je na tvrdom disku i njega je moguće promijeniti, npr. zamijeniti novom inačicom.


Korisničko sučelje

• Dio operacijskog sustava koji je zadužen za komunikaciju s korisnikom zove se korisničko sučelje (engl. user interface).

• Operacijski sustavi koji komuniciraju s korisnikom znakovima i slikovnim simbolima zovu se operacijski sustavi s grafičkim korisničkim sučeljem (engl. GUI, graphic user interface).


GUI


Prijava (engl. logon)

• Pri pokretanju višekorisničkoga operacijskog sustava od korisnika se zahtijeva prijava (engl. logon).

• To je postupak kojim se korisnik predstavlja računalu tako da na početku upiše korisničko ime (engl. user name) i lozinku (engl. password).


Korisničko ime i lozinka

• Korisničko ime je obično jedna riječ duljine pet do osam znakova koja je javna i korisnik je slobodno može objaviti.

• Lozinka je, također, obično jedna riječ duljine pet do osam znakova, a za razliku od korisničkog imena strogo je povjerljiva i korisnik je ne bi trebao nikom priopćiti.


Namjenski programi

• Namjenski su programi namijenjeni rješavanju stanovita specifičnog zadatka čiji je rezultat korisniku neposredno zanimljiv.

• Pojedini namjenski program pokriva relativno usko područje primjene, npr. programi za pisanje, crtanje, reprodukciju glazbe, računanje i dr.

• Namjenski su programi relativno jednostavni za uporabu i korisnik takva programa ne treba znati gotovo ništa o djelovanju i građi računala.


Programi za obradbu teksta

• Programi za obradbu teksta (engl. text processor, word processor) služe za pisanje, uređivanje, oblikovanje i ispis teksta. Primjeri takvog programa su: Microsoft Word i OpenOffice Writer.


OCR

• Sustav koji računalu omogućuje izravno strojno “čitanje” napisanog teksta zove se sustav za optičko raspoznavanje znakova ili OCR (engl. optical character recognition).

• Sustav omogućuje unos otisnutih ili rukom napisanih podataka u računalo (obično skenerom), npr.: ABBYY FineReader OCR, OmniPage i Microsoft Office Document Imaging.


DTP

• Stolno izdavaštvo (engl. DTP, desk top publishing) jest računalni sustav koji omogućuje pripremanje teksta u obliku spremnom za tisak, npr.: Adobe InDesign, QuarkXPress i Microsoft Publisher.


Programi obradbu slike

• Programi za crtanje i obradbu slike omogućuju radnje kao što su: crtanje, prepravke, ispis, pohrana i dr.

• Primjeri takvog programa su: Paint, Photoshop, OpenOffice Draw i CorelDraw.x


Programi za obradbu zvuka

• Programi za obradbu zvuka omogućuju jednostavno rukovanje zvukom: stvaranje, snimanje i reprodukciju zvuka, promjenu i sintetiziranje zvuka, pohranu zbvuka itd.

• Primjeri takvog programa su: Adobe Audition, Audacity i WaveSurfer.


Baze podataka

• U programe za obradbu baza podataka (engl. DBMS, data base management system) ubrajaju se namjenski programi koji omogućuju obradbu velike količine istovrsnih podataka pohranjenih u tzv. bazu podataka, npr.: Microsoft Access i OpenOffice Base.


Tablično računanje

• Namjenski programi za tablično računanje (proračunske tablice, engl. spreadsheet) omogućuju jednostavno i djelotvorno računanje s mnogo brojčanih podataka te njihov grafički prikaz, npr.: Microsoft Excel i OpenOffice Calc.


OpenOffice

• Svi programi iz skupine OpenOffice su bestplatni, dok druge uredske pakete treba platiti.


Uredski paket

• Skup programa koji sadrži više često rabljenih programa poznat je pod nazivom uredski paket (engl. office suite).

• T takav skup programa sadrži nekoliko programa koji se najčešće rabe, npr.: program za obradu teksta, program za tablično računanje, program za crtanje itd.

• Najpoznatiji uredski paketi su Microsoft Office i OpenOffice.


Inženjerski programi

• Inženjerski programi omogućuju i olakšavaju rješavanje specifičnih inženjerskih zadaća.

– Programi za projektiranje s pomoću računala (engl. CAD, computer aided design) namijenjeni su izradbi projekata.

– Programi za proizvodnju s pomoću računala (engl. CAM, computer aided ma nufacturing) omogućuju proizvodnju uz pomoć računala (strojevi upravljani računalom).


CAD CAM


Multimedija

• Pod multimedijskim prijenosom informacija podrazumijeva se kombinirani i često istodobni prikaz teksta, pokretnih i nepokretnih slika te reprodukcija zvučnih zapisa.

• Multimedijskim računalima nazivaju se ona koja mogu istodobno i kvalitetno reproducirati pokretnu i nepokretnu sliku i zvuk.


Multimedija

• Primjer multimedijskog programa je program Power Point tvrtke Microsoft koji služi za izradbu i reprodukciju multimedijskih prezentacija.


Prividna zbilja

• Prividna zbilja (prividnost, virtualna stvarnost, engl. virtual reality, VR) jest sustav koji se sastoji od računala, priključnih naprava i programa koji treba oponašati zbilju, tj. stanovit čovjekov okoliš.


Prividna zbilja


Prividna zbilja

• Tri su glavna razloga primjene prividne zbilje.

– Otkloniti opasnost za ljude i materijalna dobra (npr. pilot uči upravljati “prividnim zrakoplovom”).

– Smanjenje troškova (npr. znatno je jeftinije izgraditi “prividnu zgradu” i pokazati je potencijalnom kupcu nego izgraditi stvarnu građevinu).

– Stvaranje “nemoguće zbilje”, tj. takva prividnog okoliša koji nije moguć u stvarnom svijetu (npr. računalne igre).


Prividna zbilja


Umjetna inteligencija

• Područje istraživanja zamjene ljudskog rasuđivanja računalnim sustavom naziva se umjetnom inteligencijom (engl. artificial intelligence, AI).

• Od računala i odgovarajućih programa se očekuje obavljanje “misaonih” radnji koje su tipične za čovjeka: rasuđivanje, razlučivanje bitnog od nebitnog, uočavanje važnih činjenica, raspoznavanje govora, pisma i slika i sl.


Ekspertni sustav

• Ekspertni sustav je računalni sustav koji treba zamijeniti čovjeka stručnjaka u relativno usko ograničenu stručnom području.

• Takav sustav može u stanovitoj mjeri savjetovati pri rješavanju složenih zadataka kao što su npr. postavljanje zdravstvene dijagnoze, procjena kreditne sposobnosti, otkrivanje kvara na složenim postrojenjima i sl.


Virus

• Virus je naziv za posebnu vrstu programa koji oštećuju ostale programe i podatke na računalu ili izazivaju kakvo drugo, s gledišta korisnika neželjeno ponašanje računala.

• Jedini cilj virusnog programa je više ili manje ometati korisnika u radu.


Mjere zaštite

• Mjere zaštite:

– strogi nadzor pristupa računalima,

– uporaba samo originalnih programa,

– provjera svakog medija za pohranu podataka prije uporabe,

– provjera ponašanja svakoga novog programa na izdvojenom tzv. karantenskom računalu i dr.


Antivirusni programi

• Programi koji pronalaze i uništavaju viruse (engl. anti virus, virus killer) pretražuju memoriju računala te pronalaze i uklanjaju viruse. U načelu takvi programi mogu pronaći samo poznate viruse.

• Neprestano u optjecaj puštaju novi virusi, pa je potrebno što češće nabavljati nove inačice programa za pronalaženje virusa (neki od programa za pronalaženje virusa mogu se obnavljati posredstvom interneta).


Autorska prava

• Pod prijetnjom kazni, primjerice, zabranjeno je umnažanje i uporaba programa bez odobrenja vlasnika.

• Ograničenja i kazne razlikuju se od zemlje do zemlje, ali im je zadaća ista – zaštititi prava autora ili vlasnika programa.


Neovlašteno kopiranje

• Neovlašteno kopiranje i prodaja programa je amoralan, a često i zakonski kažnjiv čin.

• Osobe koje se time bave poznate su kao pirati (engl. pirate).

– Business Software Alliance (BSA) je najistaknutija organizacija posvećena unapređenju sigurnog i zakonitog digitalnog svijeta i zastupa interese svjetske industrije komercijalnih programa.


Haker

• Haker (engl. hacker) u vrijeme nastanka tog naziva bio je naziv za osobu “zaljubljenu” u računala, koja odlično i podrobno poznaje građu računala i programe za računala.

• U novije se doba naziv rabi za osobe koje pokušavaju neovlašteno prodrijeti u tuđe računalne sustave, uglavnom iz dokolice, i dokazivati vlastite sposobnosti.


Programi

• Glede dopuštenja (licenci) za uporabu programa te načina naplate i distribucije, većina programa pripadaju:

– komercijalni programi,

– shareware,

– freeware,

– program u javnom vlasništvu,

– otvoreni program.


Komercijalni programi

• Komercijalni programi su oni na kojima postoji autorsko pravo i za čiju se uporabu plaća naknada pri kupnji.

• Kupnjom takva programa kupac preuzima zakonom propisana prava i obveze.

• U prava, primjerice, pripada uporaba programa, a u obveze različita ograničenja preprodaje, umnažanja i dr.


Shareware

• Shareware (engl. shared software) je program kojeg korisnik može bez naknade isprobati i rabiti određeno vrijeme.

• Ako korisnik, po isteku probnog roka koji je naveden u prilogu takva programa, odluči nastaviti rabiti program i dalje, dužan je to prijaviti vlasniku programa i platiti propisanu naknadu.


Freeware

• Freeware je naziv za programe koji se bez naknade mogu rabiti i umnožavati bez vremenskog ograničenja.

• Kod ovih programa postoji autor ili vlasnik programa koji zadržava autorska prava proizašla iz vlasništva, no za njih ne traži nikakvu naknadu (program ustupa svima bez naknade).


Program u javnom vlasništvu

• Program u javnom vlasništvu (engl. public domain, PD) naziv je za programe koje je slobodno rabiti, umnažati i mijenjati bez ikakva ograničenja ili plaćanja naknade autoru programa.

• Na takve programe nitko ne polaže prava koja bi proizlazila iz vlasništva i takvi se programi smatraju općim dobrom i mogu se slobodno rabiti za bilo kakve namjene.


Otvoreni program

• Otvoreni program (otvoreni kôd, otvoreni softver, engl. open source) je vrsta programa koju je moguće rabiti bez naknade.

• Za razliku od ostalih vrsta ovdje spomenutih programa, otvoreni program mora uključivati i izvorni program (izvorni kôd) i mora dozvoliti izmjene izvornog programa bez naknade i ograničenja.


Pitanja za provjeru znanja

1. Što je programska podrška?

2. Koji je zadatak operacijskog sustava?

3. Što je GUI?

4. Koji je rasprostranjeni operacijski sustav besplatan?

5. Zbog čega je čovjeku lakše raditi s grafičkim korisničkim sučeljem nego sa znakovnim korisničkim sučeljem?



6. Što znači prijaviti se na višekorisnički računalni sustav i zašto je to potrebno?

7. Zašto lozinku treba tajiti?

8. Kako se zove osoba koja upravlja pravima korisnika višekorisničkog računalnog sustava?

9. Što bi se dogodilo kad bi dvije osobe imale isto korisničko ime i istu lozinku na istom višekorisničkom računalnom sustavu?

10.Nabrojite glavne skupine namjenskih programa.



12. Što su uredski paketi?

13. Koji je popularni uredski paket besplatan?

14. Što znače kratice CAD i CAM?

15. Čemu služe multimedijski programi?

16. Što su računalni virusi?

17. Zbog čega su virusi opasni i kakvu štetu mogu nanijeti korisniku?

18. Zašto je antivirusni program potrebno često obnavljati?



19. Zašto je antivirusni program potrebno često obnavljati?

20. Kakva je razlika između hakera i pirata?

21. Smije li se shareware program rabiti bez naknade i kakve su posljedice?

22. Koju vrstu programa nije potrebno nikad platiti?


programska podrška - skole.hr

Documents