program restrukturiranja brodotrogira d.d
DESCRIPTION
Na sjednici Gradskog vijeća 23.05.2008. Uprava Brodotrogira d.d. je predstavila program restrukturiranja Brodotrogira d.d.TRANSCRIPT
Program restrukturiranja Brodotrogira d.d.
Integralni plan razvitka Brodotrogira d.d.
revizija 05.1
23. SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA GRADA TROGIRA
Trogir, 03. svibnja 2008.
Sadržaj programa restrukturiranja:
UVOD ANALIZA STANJA TRŽIŠTE PROGRAM RESTRUKTURIRANJA EKONOMSKO – FINANCIJSKA
ANALIZA ZAKLJUČAK
&PRILOZI
UVODSvrha i cilj Programa restrukturiranja: Cilj procesa restrukturiranja je povećanje produktivnosti i racionalnosti
poslovanja, te postizanje dugoročne održivosti poslovanja brodogradilišta na postojećoj lokaciji.
Da bi ostvarili planirani cilj moraju se poduzeti aktivnosti koje se dalje razrađuju u Programu: Financijske promjene (sanacija financijske situacije unutar Brodotrogira d.d.). Tehničko-tehnološko restrukturiranje brodogradilišta (funkcijsko i prostorno
preoblikovanje proizvodnje brodova) sa ciljem povećanja efikasnosti proizvodnje na razinu vodećih svjetskih brodogradilišta.
Statusne promjene unutar Brodotrogira d.d. (pripajanje, gašenje ili izdvajanje i privatizacija ovisnih društava).
Prostorne promjene (dimenzioniranje raspoložive kopnene i morske površine). Aktivacija novih inovativnih djelatnosti unutar Brodotrogira d.d.
(diverzifikacija djelatnosti, usmjerenost Brodotrogira d.d. na osnovni proces – proizvodnja brodova).
Navedene mjere trebaju rezultirati pozitivnim učincima već tijekom procesa restrukturiranja, a konačni efekti očekuju se nakon 2012. godine.
INSTITUCIJSKI OKVIRI - PEP
VLADA REPUBLIKE HRVATSKEPRED-PRISTUPNI EKONOMSKI PROGRAM
2005-2007Zagreb 14. listopad 2004.
- IZVADAK O PRIVATIZACIJI BRODOGRADILIŠTA -4.STRUKTURNE REFORME – 4.1. SEKTOR PODUZETNIŠTVA – 4.1.1. Privatizacija
BrodogradilištaRepublika Hrvatska danas raspolaže manjinskim vlasničkim udjelom (manje od 25 posto vrijednosti temeljnog kapitala) u dva društva iz sektora brodogradnje, sa udjelom od 25 – 50 posto nema niti jedno društvo dok većinski udio od preko 51 posto vrijednosti temeljnog kapitala, ima u pet brodogradilišta.Kada je riječ o brodogradilištima s većinskim vlasničkim udjelima u državnom vlasništvu u kojima je djelomično provedena financijska konsolidacija (Zakon o sanaciji određenih poduzeća - NN 56/95), njihova privatizacija iziskuje opsežnu pripremu, odnosno plan privatizacije sa definiranjem subjekata koji će biti privatizirani.Stoga, sva brodogradilišta dužna su, kao pripremu za buduću privatizaciju, prvenstveno provesti izdvajanje sporednih djelatnosti sukladno modelu privatizacije Hrvatskog fonda za privatizaciju i okončati proces restrukturiranja osnovne brodograđevne djelatnosti koji obuhvaća racionalizaciju poslovanja, tehnološko osuvremenjivanje te suradnju u razvoju prateće industrije do stupnja da ona može kvalitetno nastupati u tržišnim uvjetima poslovanja. Taj proces mogao bi biti završen do 2006.godine, čime bi se stekli nužni uvjeti za konačnu privatizaciju brodogradilišta.
INSTITUCIJSKI OKVIRI - PAL
ANALIZA STANJA
Ključni podaci o investitoru: Statusno pravno stanje Lokacija Zemljište i morske površine
Financijska analiza: Poduzetnik u poteškoćama Okolnosti koje su poduzetnika dovele u poteškoće Analiza financijskih izvješća (2002.-2007.)
Poduzetnik u poteškoćama:
Evidentan je gubitak iznad visine kapitala. Poduzeće se financiralo kratkoročnim zaduživanjem i
subvencijama. Financiranje poslovanja se temeljilo na potporama Vlade RH. Iz računa dobiti i gubitka vidljivi su permanentni gubici
financijske godine. Tehničko -tehnološko zastarijevanje proizvodnih kapaciteta,
zbog nedovoljnog i parcijalnog ulaganja. ..... Na Brodotrogir d.d. tijekom restrukturiranja primjenjuje se
pravilo poduzetnik u poteškoćama.
Opis okolnosti koje su dovele Brodotrogir u poteškoće:
Posljedice rata Tehnološko zaostajanje Rizici ugovaranja posla na dugi rok Promjene tržišnih cijena brodova Tečajne promjene Cijene inputa Financiranje Nerazvijena domaća industrija Broj režijskih i administrativnih radnika Informacijski sustav Sustav vrednovanja i plaća
Zaključno, najveći utjecaj na poteškoće koje ima Brodotrogir d.d., a koje se odražavaju u prezaduženosti i tehnološkom zaostajanju, posljedica su rata na području Republike Hrvatske, te problemima u tranzicijskom gospodarstvu.
Financijska analiza (2002.-2007.):
Brodotrogir d.d. bilježi kontinuirani gubitak iznad visine kapitala.
U strukturi imovine dugotrajna imovina nije bilježila velike promjene izuzev laganog pada i to zbog redovite amortizacije, kratkotrajna imovina poduzeća raste , zalihe su u promatranom periodu konstantno visoke.
Zabilježen je visok rast dugoročnih i kratkoročnih obveza prema kreditnim institucijama.
Pokazatelji tekuće likvidnosti ukazuju na veći iznos kratkoročnih obveza od imovine. Iz toga proizlazi da se povećanim obvezama (i kratkoročnim i dugoročnim) pokriva ostvareni gubitak, a ne rast imovine poduzeća.
Omjer pokrića kamata ,te svi pokazatelji profitabilnosti imaju negativan predznak zbog ostvarenih gubitaka.
Poduzeće u puno kraćem roku naplaćuje svoja potraživanja, nego što plaća obveze.
TRŽIŠTE - postojeći proizvodni program:
Svjetske nagrade brodovima izgrađenim u Brodotrogiru d.d.
mv „Trogir“- GREAT SHIP of 1996 (Maritime Reporter and Engineering News, New York).
mv „Azov Sea“- GREAT SHIP OF 1998 (Maritime Reporter and Engineering News, New York).- SIGNIFICANT SHIP of 1998 (The Royal Institution of Naval Architects, London)- DISTINCTIVE SHIP of 1998 (Marine Log, New York)
mv „Tarantella“- SIGNIFICANT SHIP of 2002 (The Royal Institution of Naval Architects, London).- TOP SHIP of 2002 (The Motor Ship, London)
mv „Siteam Explorer“- SIGNIFICANT SHIP of 2007 (The Royal Institution of Naval Architects, London).- DISTINCTIVE SHIP of 2007 (Marine Log, New York)- ″A beautifully designed chemical tanker from Brodotrogir″ (Shipps and Shipping,
Melbourne, izdanje od 09.2007.).
TRŽIŠTE - zaključak:
Obzirom na značajke brodograđevnog tržišta podložnog cikličnim promjenama, Brodotrogir d.d. svoj rast i razvitak temelji na diversificiranom i uravnoteženom proizvodnom programu, koji se zasniva na gradnji prototipova različitih specijalnih brodova i nastavka serije tzv. „standardnih“ brodova, uz fleksibilnu prilagodbu tržišnim segmentima za kojima u danom vremenu postoji potražnja na tržištu, uz najbolji odnos cijena/brod/rad.
Program sanacije i restrukturiranja
Mjere u programu restrukturiranja: Mjere financijske sanacije Tehničko – tehnološko restrukturiranje
brodogradilišta Organizacijski model i kadrovi u procesu
restrukturiranja Prostorne promjene Statusne promjene
Mjere financijske sanacije - analiza stanja:
Brodotrogir d.d. je u prethodnom razdoblju poslovao s gubitkom iznad visine kapitala, a pokazatelji teškoća u poslovanju su nelikvidnost, insolventnost i visoka zaduženost. Temeljem nepovoljnog financijskog stanja iskazanog u financijskim izvješćima nije u stanju zadovoljiti kriterije banaka i pribaviti avansne garancije i kredite za financiranje gradnje broda na financijskom tržištu.
Financijske mjere koje je Vlada RH temeljem Zaključka od 22.08.2002. izvršila u proteklom razdoblju odnose se na: Subvencije na prodajnu cijenu broda Izdavanje državnih jamstava za avanse i kredite za gradnju brodova.
Mjere financijske sanacije – analiza stanja:Bilanca državnih jamstava za avanse i kredite u
razdoblju 2002.-2007.
Opis Izdana državna
jamstva
Vraćena državna
jamstva Razlika
31.12.2007
Aktivna državna jamstva
31.12.2007
1 2 3 4 5
Državna jamstva za avanse za financiranje novogradnji
1.259.059.590 941.671.564 317.388.026 250.136.970
Državna jamstva za kredite za financiranje novogradnji
901.462.112 1.118.537.047 -217.074.935 479.155.901
Ukupno državna jamstva za avanse i
kredite za financiranje novogradnji2.160.521.702 2.060.208.611 100.313.091 729.292.8711
Državna jamstva za financiranje
proizvodnog programa i restrukturiranje duga
481.435.258 0 481.435.258 481.435.258
Državna jamstva za sanaciju odobrena
Rješenjem AZTN od 21.09.2006. 371.056.616 0 371.056.616 371.056.616
Ukupno državna jamstva 3.013.013.576 2.060.208.611 952.804.965 1.581.784.745
Potrebna sredstva za sanaciju gubitaka:
Zbog prezaduženosti Brodotrogir nije sposoban vlastitim sredstvima zaustaviti negativna kretanja poslovanja te je potrebna pomoć države kako se ne bi ugrozio opstanak poduzetnika.
Programom je predviđena cjelovita sanacija s danom 31.12.2008. preuzimanjem obveza Brodotrogira d.d.
Sanacijom je predviđeno pokriće obveza po dugoročnim kreditima za financiranje proizvodnog programa i restrukturiranje duga, kratkoročnim sanacijskim kreditima odobrenim Rješenjem AZTN-a od 21.09.2006., te dijelom kredita za financiranje novogradnji .
Zaključak mjera financijskog restrukturiranja:Što sve čini mjere financijskog restrukturiranja?
SANACIJA 31.12.2008. Programom predviđeno preuzimanje obveza Brodotrogira i pokriće ukupnih gubitaka – uključen dio dugoročnih i kratkoročnih obveza predviđeneih za preuzimanje od Vlade RH i kamate koje dospjevaju do 31.12.2008 Državne potpore u već izdanim i vraćenim jamstvima, te jamstvima koji još nisu vraćeni, a vratit će se isporukom brodova iz vlastitih sredstava .Posebne državne potpore iza restrukturiranje iz državnog proračuna (do 2010.).
Izdavanje državnih jamstava za avanse za već ugovorene brodove Nov 323, 324 koji nisu stupili na snagu, te za neugovorene brodove BB1, CC1, BB2, za 2008. i 2009. godinu, a planiraju se vratiti kod isporuke brodova .
Izdavanje državnih potpora u obliku jamstava za kredite za već ugovorene brodove Nov 321 ,322, te za Nov 323 koji nije stupio na snagu, za 2008. i 2009. godinu, a planiraju se vratiti iz vlastitih sredstava kod isporuke brodova
Izdavanje državnih jamstava za avanse i kredite za neugovorene, planirane brodove predviđene Programom restrukturiranja nakon sanacije kad je Brodotrogir bez poteškoća, a koja se planiraju vratiti iz vlastitih sredstava isporukom brodova. (Jamstvo prema principu 80/20 – ne smatra se državnom potporom)Izdavanje državnih potpora u obliku garancija za tri komercijalna kredita prema SCENARIJU 1 (3 planirana investicijska paketa od 2009. do 2012.) ili prema SCENARIJU 2 (realizacija prvog i drugog paketa) za tehnološku obnovu u periodu provedbe restrukturiranja, a koja se planiraju vratiti iz vlastitih sredstava.
efik
asno
st
danasvrijeme
Postojeći proizvodni
sustav Novi vitki(lean) proizvodni
sustav
Primarna intervencija Dugoročna intervencija
Optimizacija sustava Bussines Process Reengineering
max postoječeg sustava
max of FMS (Flexible Manufacturing System)
Proces restrukturiranja•Kratkoročne mjere•Srednjeročne mjere•Dugoročne mjere
Tehničko-tehnološko restrukturiranje brodogradilišta:
m a la sre d nja viso ka
b ro j va rija nti p o p ro izvo d u
uč e sta lo st p o na vlja n ja se rije
viso
kasr
ed
nja
ma
lavr
lo v
isoka
velič
ina
se
rije
viso
kisr
ed
nji
ma
li
vre
me
nski
cik
lus
pro
izvo
dn
je
G rup e p o vrsti o b ra d e
sre d nji viso ki vrlo viso ki izu ze tno viso ki
stup a n j a uto m a tiza c ije
TSTra nsfe rsu sta vi
Fle ksib ilnep ro c e sne g ru p e
o to c i( )
Fle kisb ilne p ro izvo d ne stru ktu re
FTSFle ksib iln itra n sfe rsu sta vi
FM CFle ksib ilne
o b ra d ne ć e lije
FM SFle ksib iln i
i su sta vio b ra d n
BrodotrogirDANAS
BrodotrogirSUTRA
Tehnološki skok
Kritično područje za konvencionalna brodogradilišta
2004 2006 2008 2010 20202012 2014 2016 2018
160
140
120
100
80
60
40
20Razvitak novih fleksibilnih brodogradilišta
.
Životni vijekkonvencionalnihbrodogradilišta
Plan preoblikovanja brodogradilišta :
Godina 2009 2010 2011 2012 2013 Porast produktivnosti 3% 15% 22% 22% 6%
Trajanje investicije Paket 1
Paket 2 Paket 3
POSTOJEĆAFUNKCIJSKA I PROSTORNA ORGANIZACIJA
1 s k la d iš t e č e l ič n ih l im o v a i p r o f i la2 i z r a d a d i je lo v a i p a n e la3 m o n t a ž a s e k c i ja4 b o ja n je
5 m o n t a ž a b lo k o v a6 g r a d n ja p r s t e n a7 g r a d n ja t r u p a8 o p r e m a n je n a o b a l i
9 s k la d iš t e o p r e m e1 0 r a d io n ic e z a iz r a d u i o p r e m a n je1 1 d o k z a r e m o n t p lo v i la1 2 r e m o n t n e r a d io n ic e
1 s k la d iš t e č e l ič n ih l im o v a i p r o f i la2 i z r a d a d i je lo v a i p a n e la3 m o n t a ž a s e k c i ja4 b o ja n je
5 m o n t a ž a b lo k o v a6 g r a d n ja p r s t e n a7 g r a d n ja t r u p a8 o p r e m a n je n a o b a l i
9 s k la d iš t e o p r e m e1 0 r a d io n ic e z a iz r a d u i o p r e m a n je1 1 d o k z a r e m o n t p lo v i la1 2 r e m o n t n e r a d io n ic e
12
2
3
4
3
7
3
8
8
9
1 2
1 1
1 01 0
14
52
9
2
9
1 0
P O S T O J E Ć E S T A N J E
PRIJELAZ S POSTOJEĆE NA BUDUĆU FUNKCIJSKU I PROSTORNU ORGANIZACIJU 1
1 s k la d iš t e č e l i č n ih l im o v a i p r o f i la2 i z r a d a d i je lo v a i p a n e la3 m o n t a ž a s e k c i ja4 b o ja n je
5 m o n t a ž a b lo k o v a6 g r a d n ja p r s t e n a7 g r a d n ja t r u p a8 o p r e m a n je n a o b a l i
9 s k la d iš t e o p r e m e1 0 r a d io n ic e z a iz r a d u i o p r e m a n je1 1 d o k z a r e m o n t p lo v i la1 2 r e m o n t n e r a d io n ic e
1 s k la d iš t e č e l i č n ih l im o v a i p r o f i la2 i z r a d a d i je lo v a i p a n e la3 m o n t a ž a s e k c i ja4 b o ja n je
5 m o n t a ž a b lo k o v a6 g r a d n ja p r s t e n a7 g r a d n ja t r u p a8 o p r e m a n je n a o b a l i
9 s k la d iš t e o p r e m e1 0 r a d io n ic e z a iz r a d u i o p r e m a n je1 1 d o k z a r e m o n t p lo v i la1 2 r e m o n t n e r a d io n ic e
12
2
3
4
3
7
3
8
8
9
1 2
1 1
1 01 0
14
52
4
9
9
2
23
1 9
1 0
3
P O S T O J E Ć E S T A N J EP R O I Z V O D N J A T R U P A
P O S T O J E Ć E S T A N J E I Z R A D A I M O N T A Ž A O P R E M E
P O S T O J E Ć E S T A N J E R E M O N T B R O D O V A
P R I P R E M A P R O V E D B ET R A N S F O R M A C I J E – 5 S
P R O V E D B A P A K E T A 1S T A B I L I Z A C I J A P R O C E S A A K Z
P R O V E D B A P A K E T A 1I Z G R A D N J A F M S P A N E L I
P R O V E D B A P A K E T A 1I Z G R A D N J A F M S S E K C I J E
P R O V E D B A P A K E T A 1O s l o b a đ a n j e p o v r š i n a z a a k t i v a c i j u
PRIJELAZ S POSTOJEĆE NA BUDUĆU FUNKCIJSKU I PROSTORNU ORGANIZACIJU 2
1 s k la d iš t e č e l i č n ih l im o v a i p r o f i la2 i z r a d a d i je lo v a i p a n e la3 m o n t a ž a s e k c i ja4 b o ja n je
5 m o n t a ž a b lo k o v a6 g r a d n ja p r s t e n a7 g r a d n ja t r u p a8 o p r e m a n je n a o b a l i
9 s k la d iš t e o p r e m e1 0 r a d io n ic e z a iz r a d u i o p r e m a n je1 1 d o k z a r e m o n t p lo v i la1 2 r e m o n t n e r a d io n ic e
1 s k la d iš t e č e l i č n ih l im o v a i p r o f i la2 i z r a d a d i je lo v a i p a n e la3 m o n t a ž a s e k c i ja4 b o ja n je
5 m o n t a ž a b lo k o v a6 g r a d n ja p r s t e n a7 g r a d n ja t r u p a8 o p r e m a n je n a o b a l i
9 s k la d iš t e o p r e m e1 0 r a d io n ic e z a iz r a d u i o p r e m a n je1 1 d o k z a r e m o n t p lo v i la1 2 r e m o n t n e r a d io n ic e
12
2
3
4
3
7
3
8
8
9
1 2
1 1
1 01 0
14
52
4
9
9
2
23
1 9
P A K E T 2
8
1 09
3 5 t 1 2
88
75
1 6 0 t
6
< 4 b r o d / g o d .
3
P O S T O J E Ć E S T A N J EP R O I Z V O D N J A T R U P A
P O S T O J E Ć E S T A N J E I Z R A D A I M O N T A Ž A O P R E M E
P O S T O J E Ć E S T A N J E R E M O N T B R O D O V A
P R I P R E M A P R O V E D B ET R A N S F O R M A C I J E – 5 S
P R O V E D B A P A K E T A 1S T A B I L I Z A C I J A P R O C E S A A K Z
P R O V E D B A P A K E T A 1I Z G R A D N J A F M S P A N E L I
P R O V E D B A P A K E T A 1I Z G R A D N J A F M S S E K C I J E
P R O V E D B A P A K E T A 1O s l o b a đ a n j e p o v r š i n a z a a k t i v a c i j u
P R O V E D B A P A K E T A 2F M S P R S T E N I - P O Č E T A KP R O V E D B A P A K E T A 2
O P R E M A C J E V A R S K O - B R A V A R S K AP R O V E D B A P A K E T A 2
A K T I V A C I J A Z A P A D N E O B A L EP R O V E D B A P A K E T A 2
S K L A D I Š T E N J E I O P R E M A N J E P R O V E D B A P A K E T A 2
P R E O B L I K O V A N J E B R O D O R E M O N T AP R O V E D B A P A K E T A 2
F M S P R S T E N IP R O V E D B A P A K E T A 2
O s l o b a đ a n j e p o v r š i n a z a a k t i v a c i j u
PRIJELAZ S POSTOJEĆE NA BUDUĆU FUNKCIJSKU I PROSTORNU ORGANIZACIJU 3
1 s k la d iš t e č e l i č n ih l im o v a i p r o f i la2 i z r a d a d i je lo v a i p a n e la3 m o n t a ž a s e k c i ja4 b o ja n je
5 m o n t a ž a b lo k o v a6 g r a d n ja p r s t e n a7 g r a d n ja t r u p a8 o p r e m a n je n a o b a l i
9 s k la d iš t e o p r e m e1 0 r a d io n ic e z a iz r a d u i o p r e m a n je1 1 d o k z a r e m o n t p lo v i la1 2 r e m o n t n e r a d io n ic e
1 s k la d iš t e č e l i č n ih l im o v a i p r o f i la2 i z r a d a d i je lo v a i p a n e la3 m o n t a ž a s e k c i ja4 b o ja n je
5 m o n t a ž a b lo k o v a6 g r a d n ja p r s t e n a7 g r a d n ja t r u p a8 o p r e m a n je n a o b a l i
9 s k la d iš t e o p r e m e1 0 r a d io n ic e z a iz r a d u i o p r e m a n je1 1 d o k z a r e m o n t p lo v i la1 2 r e m o n t n e r a d io n ic e
12
2
3
4
3
7
3
8
8
9
1 2
1 1
1 01 0
14
52
4
9
9
2
23
1 9
P A K E T 2
8
1 09
3 5 t 1 2
88
75
1 6 0 t
6
< 4 b r o d / g o d .
P A K E T 3
35 6
= 4 b r o d / g o d a k t iv a c i ja m a le b r o d o g r a d n je , s e r v is a i u s lu g a
P O S T O J E Ć E S T A N J EP R O I Z V O D N J A T R U P A
P O S T O J E Ć E S T A N J E I Z R A D A I M O N T A Ž A O P R E M E
P O S T O J E Ć E S T A N J E R E M O N T B R O D O V A
P R I P R E M A P R O V E D B ET R A N S F O R M A C I J E – 5 S
P R O V E D B A P A K E T A 1S T A B I L I Z A C I J A P R O C E S A A K Z
P R O V E D B A P A K E T A 1I Z G R A D N J A F M S P A N E L I
P R O V E D B A P A K E T A 1I Z G R A D N J A F M S S E K C I J E
P R O V E D B A P A K E T A 1O s l o b a đ a n j e p o v r š i n a z a a k t i v a c i j u
P R O V E D B A P A K E T A 2F M S P R S T E N I - P O Č E T A KP R O V E D B A P A K E T A 2
O P R E M A C J E V A R S K O - B R A V A R S K AP R O V E D B A P A K E T A 2
A K T I V A C I J A Z A P A D N E O B A L EP R O V E D B A P A K E T A 2
S K L A D I Š T E N J E I O P R E M A N J E P R O V E D B A P A K E T A 2
P R E O B L I K O V A N J E B R O D O R E M O N T AP R O V E D B A P A K E T A 2
F M S P R S T E N IP R O V E D B A P A K E T A 2
O s l o b a đ a n j e p o v r š i n a z a a k t i v a c i j uP R O V E D B A P A K E T A 3
F M S B L O K O V IP R O V E D B A P A K E T A 3
O s l o b a đ a n j e p o v r š i n a z a a k t i v a c i j u
Skladište limova i profila
Rezanje profila
Izradapanela
Izrada podsklopova
Izrada trupa
Bojanje
Rezanje limova
Izrada blokova
Izrada prstena
Izrada sekcija
Izrada cjevovoda
Izrada saća
Skladište i radionice za opremanje
Zaštita limova i profila
Završno opremanje, probna vožnja i isporuka
Prostorne promjene (1)
Prostorne promjene (2)
Statusne promjene:
Gašenje poduzeća Brodotrogir-Transport d.o.o. Pripajanje ovisnog Društva, Hrvatske brodogradnje Trogir d.o.o. vladajućem društvu Grupe, Brodotrogiru d.d. Izdvajanje Remonta u posebni pravni subjekt. Sektor Remonta počinje poslovati kao posebni pravni subjekt (Brodoremont Trogir d.o.o.) od 2009. godine. Na ovakav način se postiže bolja kontrola troškova i bolje upravljanje resursima. Sektor brodoremont sada ima 146 zaposlenika. Izdavanje Društvu Brodotrogir d.d. koncesije na 50 godina za korištenje pomorskog dobra za luku posebne namjene - brodogradilište (LB). Produljenje ovisnom društvu Servisni centar Trogir d.o.o.
roka trajanja koncesije za luku posebne namjene – luka nautičkog turizma (LN).
Dinamika primjene mjera:Opis
Vrijeme 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.
Mjere financijske sanacije
Financijska sanacija (31.12.2008.)
Posebne državne potpore za restrukturiranje
Jamstveni program
Tehničko tehnološko restrukturiranje
Paket 1 – investicija; Integracija proizvodnje dijelova s proizvodnjom panela
Paket 2 – investicija; Rušenje malog navoza i građevinsko uređenje terena
Paket 3 – investicija; Implementacija sustava transporta i centriranja prstena
Statusne promjene
Pripajanje ovisnog Društva, HBT d.o.o., vladajućem Društvu Brodotrogiru d.d.
Gašenje Brodotrogir –transporta d.o.o.
Produljenje i prijenos koncesija na pomorsko dobro za Brodotrogir d.d. i SCT d.o.o.
Izdvajanje Remonta u poseban pravni entitet i privatizacija
Aktiviranje Servisnog centra Trogir d.o.o.
Prostorne promjene
Reduciranje površine Brodogradilišta
Nova zona parkirališta
Oslobađanje površine za nautički turizam
Reduciranje površine Remonta
Oslobađanje površine za servis malih plovila
Kompenzacijske mjere: zatvaranje jednog od postojeća dva navoza i proizvodnju na samo
jednom navozu; napuštanje jedne od dviju opremnih obala i korištenje smo jedne
za opremanje brodova u izgradnji; reduciranje površine koja se sada koristi za potrebe
brodogradilišta na oko 60%, odnosno prenamjenu preostalih 40% površine drugim djelatnostima (nautički turizam, servisi, uslužne djelatnosti...);
zadržavanje minimalno potrebnog broja radnika u brodograđevnoj djelatnosti, a evenualni višak preusmjeriti u nove djelatnosti;
iako preostala površina naknadnim ulaganjem u tehnologiju posjeduje veći proizvodni potencijal, prema principu održivog razvitka proizvodnja se ograničava .
Vlastiti doprinos:
Naknade za izgubljenu vrijednost zbog izuzeća zemljišta, koje u naravi ne predstavlja pomorsko dobro, u postupku pretvorbe.
Naknade za izgubljenu vrijednost objekata
Prihoda od privatizacije nebrodograđevnih djelatnosti:• brodoremonta koja je planirana 2009. • Servisnog centra Trogir d.o.o.;• uslužnih djelatnosti.
Ekonomsko-financijska analiza – uspostava dugoročne održivosti
U ekonomsko-financijskoj analizi izrađena su tri SCENARIJA poslovanja: SCENARIJ 1 – Prikaz održivosti budućeg poslovanja Brodotrogira d.d. u slučaju
poduzimanja sanacije i investiranja u 3 paketa tehničko-tehnoloških mjera restrukturiranja.
SCENARIJ 2 - Prikaz održivosti budućeg poslovanja Brodotrogira d.d. u slučaju poduzimanja sanacije i investiranja u prvi i drugi paket tehničko-tehnoloških mjera restrukturiranja.
SCENARIJ 3 – Prikaz održivosti budućeg poslovanja Brodotrogira d.d. u slučaju poduzimanja sanacije, ali bez budućeg investiranja u tehnologiju. U ovom scenariju projiciran je isti proizvodni program u budućnosti kao kod prvog scenarija.
SCENARIJ u kojem je sagledavana likvidacija poduzeća nije razmatran u ovom programu.
Usporedba outputa SCENARIJA 1, 2 i 3
Usporedba kategorije neto dobiti Brodotrogira d.d. u pojedinom scenariju
Kretanje EBIT-a (dobiti prije kamata i poreza) Brodotrogira d.d. u pojedinom scenariju
-210.000.000
-180.000.000
-150.000.000
-120.000.000
-90.000.000
-60.000.000-30.000.000
0
30.000.000
60.000.000
90.000.000
120.000.000
150.000.000
2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018 2019 2020
Neto dobit - Scenario 1 Neto dobit - Scenario 2 Neto dobit - Scenario 3
-150.000.000
-100.000.000
-50.000.000
0
50.000.000
100.000.000
150.000.000
200.000.000
2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018 2019 2020
EBIT- Scenario 1 EBIT- Scenario 2 EBIT - Scenario 3
Zaključna ocjena ekonomsko-financijske analize:
Može se zaključiti da je program restrukturiranja potrebno provesti prema predloženoj dinamici SCENARIJA 1 ili 2 kako bi Brodotrogir d.d. mogao neometano poslovati u narednom periodu. Svako pomicanje dinamike realizacije programa restrukturiranja u desno, kumulira dodatne gubitke i čini poziciju Brodotrogira d.d. nepovoljnom.
Zaključak programa sanacije i restrukturiranja:
U prethodnim poglavljima smo pokazali da je nužno sprovesti aktivnosti predviđene programom restrukturiranja (bilo da se radi o provedbi scenarija 1 ili 2), a to su:
Mjere financijske sanacije i konsolidacije Brodotrogira d.d. na dan 31. prosinca 2008.godine, kojom se Brodotrogiru omogućava provođenje ostalih mjera restrukturiranja i izlaz iz poteškoća, te se može samostalno pojavljivati na financijskom tržištu.
Otklanjanje uskih grla u proizvodnji i unaprijeđenje tehnologije investiranjem
prema scenariju 1, odnosno scenariju 2 , a prema planiranim koracima, u cilju dovođenja efikasnosti na svjetsku razinu.
Primjena mjera koja će omogućiti efikasnije korištenje resursa, uz naročiti naglasak na optimiranje potrebne radne površine i svođenje na minimalno potrebnu, te prenamjenu oslobođenih resursa, dakle uz primjenu kompenzacijckih mjera i vlastitog doprinosa.
Dakle, omogućava se ostvarenje zadanih ciljeva programa restrukturiranja, odnosno dugoročna održivost poslovanja na postojećoj lokaciji, prema načelu održivog razvitka.
PROCES RAZVITKA BRODOGRADNJEU TROGIRU
JUČER
SUTRA
DANAS
EVOLUCIJSKI RAZVITAK
Proizvodnja brodova iz drva 1888. – 1946.
Objektna proizvodnja brodova iz čelika 1946. – 2011.
Proizvodnja brodova iz čelika po Lean production
konceptuu kompaktnom
brodogradilištu od 2012.
Nijedan narod, koji raspolaže morskom obalom, nije nikada nesretan bez vlastite krivnje.
Hekman
(R)
KRAJNJE JE VRIJEME ZA FULL SPEED AHEAD
.PMS-cFellbach
.
Hvala na pažnji, komentarima i sugestijama !