PROGRAMŠKOLESKIJANJAHZUTS-aGlavnesmjerniceunaprijeđenjaprogramaškoleskijanja:

• Jednostavnost–jednostavnijirazvojniputprivlačnijijeučeniku.

• Logičnost – razvojni put skijaša u kojemu jedan element logično vodi premaidućem. Svaki naučeni element na nižoj razini, trebao bi biti funkcionalan navišoj.Posebnusmopažnjupridalielementimakojisusepokazaliproblematičnimu skijaškom razvoju. Primjerice: Budući da smo svjesni presudne važnostiaktivnosti gležnja za vrhunsko skijanje, kao i problema tendencijeprevelike savinutosti vanjske noge na relaciji koljno kuk, fokus na oveelemente ugrađen je u program već od prvog susreta sa skijama. Na taj načinnastojimo učenicima pružiti relevantnu podlogu na kojoj sustavno grade svojskijaškinapredak.

• Prirodni,spontaninapredak–Napredakspunoskijanja,prikojemuseskijašrazvija s odličnim izborom terena i brzine kretanja koristeći jezgrovitu, bitnuverbalnu informaciju oslobođenu prevelikog broja detalja, koji, iako točni,mogupreopteretitiprocesnekapaciteteučenika.

• Otvorena forma – likovi trebaju biti uvjetovani psihofizičkim sposobnostimaučenika i specifičnom situacijom (nagib skijaške staze, kvaliteta snijega), a nedefinicijom. To omogućava učenicima i učitelju da napreduju unutar vlastitihmogućnosti prilagođavajući izvedbu osobnim predispozicijama i zahtjevimaterena.Otvorena forma, stogaomogućavadanapredniji, talentiraniji iodvažnijiučenici postižu paralelni položaj skija prilikom izvođenja plužno paralelnogzavoja puno ranije nego oni kojima odgovara sporiji prilazak padnoj liniji ikasnijauspostavaravnoteženavanjskojskiji.Otvorenaformaomogućavadanekiučeniciskijajusaznačajnoširimplužnimstavomjersusenašlinaterenukojijemoždastrmijinegoštobismoželjelinatojrazininapretka.

• Biomehanička opravdanost – učiteljev je zadatak da otvorenu formuusmjeravaunutar biomehanički opravdanih granica! Primjerice akoučenik imatendenciju korištenju pluga koji svojom prevelikom širinom sputava kružnagibanjanogunužnazaizvođenjeplužnogzavoja,učiteljtadaintervenirairadinasmanjenju veličine pluga. Slično, ako učenik koristi uski paralelni položaj skijakoji mu onemogućava kvalitetno postavljanje skija na rubnike, tadabiomehanička opravdanost postaje važnija od otvorene forme, pa će učiteljusmjeravatiučenikapremaotvorenijemskijaškomstavu.

• Prioritizacija fokusa (usmjerenostipažnje)namanjibrojključnihdetaljausvakojfazinapretka–Budućidanašiučeniciskijašiimajuograničenemogućnostiparalenog, istovremenog procesiranja, bitno je selekcionirati manji brojinformacijakojepogađajuusržonongaštoželimoprenijeti.Stogasmopokušaliizdvojiti te bitne informacije na svakoj razinin napretka kao glavni fokus.Prioritizacija fokusa za učenike ne znači da učitelj nema uvid u sve najsitnijedetalje važne za razumijevanje pojedine skijaške razine. Prioritizacija fokusaupućujenavažnostučiteljadausmjeravanapredakskijašauznajmanjimogućibroj u tom trenutku bitnih informacija. Primjerice, fokus na prednji diostopala, te aktivnost i savijenost gležnjeva jedan je od elemenata koje smoizdvojilikaoposebnovažantijekomčitavogskijaškognapretka.Savijenigležnjevinamomogućavaju:savijanjeukoljenuikukupričemuskijašostajeusredišnjempoložajunaskijama.Bezsavijenihgležnjeva,samonaosnovusavijanjaukoljenuikukudolazidonajčešćegproblemanasvimrazinamaskijaškograzvoja–gubitkasredišnjeg stava na skijama prema nazad. Ako stavimo fokus na prednji diostopala i savijanjegležnja, savijanjeukoljenu ikuku jenužnaposljedica.Dakle,jednostavni, jednodimenzionalni fokus (čvrst kontakt između prednjeg dijelaskijaške cipele i potkoljenice na osnovu savinutosti gležnjeva) istovremenorješavanizskijaškibitnihelemenata:zadržavanjesredišnjegpoložajanaskijama,aktivnostprednjegdijelaskijau izvođenjuzavoja,omogućavaboljepostavljanjeskijanarubnike,doneklekontroliraamplitudusavijanjaukoljenuikuku.Drugimriječima,učenik jekoncentriranna jedandetalj,apri tomenesvjesnoradinavećembrojuskijaškirelevantnihelemenata.

• Relevantne povratne informacije – učenici vrlo brzo stvore vizualni dojamkako bi njihovo skijanje trebalo izgledati. Često se poduka i sugestije učiteljatakođer odvijaju na vizualnoj razini. Budući da učenik nema istovremenuvizualnupovratnuinformacijuosvomskijanju,vizualnajeinformacijaposredna(video zapis, učiteljeva interpretacija), stogamanje relevantnaodneposredne,direktne povratne informacije. Zato je korisno da, kada god je to moguće,učitelj prioritet daje relevantnim, neposrednim unuarnjim, direktnimpovratnim informacijama. Evo nekoliko primjera: Već pri samim prvimkoracima na skijama učitelj bi trebao «probuditi» vrlo važni direktni izvorpovranih informacija, a to je kontakt između prednjeg dijela stopala skijaša iskijaškecipele.Ukoliko je«upaljen»,ovaj izvordirektnih,relevantnihpovratnihinformacija ima ogromnu vrijednost i na najvišim razinama skijaškog znanja.Sličnu vrijednost i značaj ima savijenost gležnja koja nam omogućava čvrstkontaktpotkoljenicesprednjimdijelomskijaškecipele.Uspješno izvođenjeovadva elementa, zapravo garantira kvalitetno dužinsko opterećenje skija, koje jeinačenajvećaboljkaskijašanasvimrazinamanapretka.

Uskladusopisanimsmjernicama,skijaškisulikoviimenovaninanačinkojiihpribližavaučeniku, jervećsamoimelikaopisujeokakvomseskijanjuradi.Skijaški likovisuonikojiomogućavajuskijašudasespustinizskijaškustazu:

• Plužnizavoj• Plužnoparalelnizavoj(PPzavoj)• Osnovniparalelnizavoj(OPzavoj)• Napredniparalelnizavoj–(NPzavoj)• Brzovijuganje• Dinamičniparalelenizavoj–većegimanjegpolumjera(DPdugiiDPkratki)

Ovakvom smo terminologijom željeli pojednostavniti sustav skijaških likova unutarprograma škole skijanja. To naravano ne isključuje metodički važne elemente školeskijanja, koji nisu prikladni za spuštanje skijaškom stazom, ali su izuzetno korisni uizgradnjiikorekcijamaskijaškihelemenata:

• Upoznavanjesaskijaškomopremom• Elementiprilagodbeivježbenaravnom• Osnovniskijaškistavispustravno• Plugravno• Spustkoso• Otklizavanje• Zavojkbrijegu

Opisskijaškihlikova:Skijaške elemente, kao i do sada, opisujemo pomoću osnovnih skijaških gibanjapodjeljenihu4skupine:

• Gibanja uzduž skija (naprijed natrag) – omogućavaju središnji položaj naskijama.Glavni sukontrolordinamičkeravnoteže–omogućavajuskijašudasekrećeistovremenosaskijama.

• Gibanjauzdužtijela–opterećenje,rasterćenje,kontrolapritiskaskijanasnijeg.• Bočna gibanja – postavljanje skija na rubnike, skijaški otklon, otpor silama

tijekomskretanja.• Kružnagibanja–kontrolasmjeraskijarotacijomnogu,kružnagibanjapraćenja

putanjeskija.

U opisu skijaških likova usredotočiti ćemo se prvenstveno na detalje koji neposrednoproizlazeizranijespomenutihsmjernicakojeseodnoseprvenstvenonaselekcijubitnihinformacijazaučenikanapojedinojrazvojnojrazini.

Plužnizavoj:Već prije učenja plužnog zavoja, tijekom vježbi na ravnom, osnovnog skijaškog stava,važno je učeniku osvijestiti središnji položaj na skijama kao osnovu dinamičkeravnoteže. Učenik već ima pristup relevantnim povratnim informacijama unutarskijaške cipele: stajanje na punom stopalu, s dominantnim opterećenjem prednjegdijalastopalaisavinutostgležnjevapremanaprijedkojomseostvaruječvrstkontaktizmeđu potkoljenice i prednjeg dijela skijaške cipele. Time učenici već primjenjujugibanja uzduž skija tražeći središnji položaj uz relevantnu, direktnu povratnuinformaciju.Izborterenazaučenjeplužnogzavojamožebitipresudanzauspješnost.Blagapadinasistekom,nakojojseučenikneosjećaugroženoidelanjeizbor,iakoneuvijekmoguć.Sunožnakružnagibanjausmjeravajuparalelnopostavljeneskijepremapadnoj liniji inakon padne linije do trenutka kada skijaš postigne zadovoljavajuću brzinu na krajuzavoja(osjećajkontrole).Velikidioučenika,osvještenihodstraneučitelja,prepoznaje iprihvaćaprijenostežinena vanjsku skiju. Učenici koji to nisu u stanju izvesti spontanim putem, uče skijaškiotklon putem poznatih korektivnih elemenata. Skijaški otklon postiže se bočnimgibanjima pomoću kojih se gronji dio tijela dovodi nad vanjsku skiju. Učeniku trebausmjeritifokusnakontrakcijubočnihmišićatrupakojaostvaruježeljenipomakgornjegdijelatijelapremavanjskojskiji.Gibanjauzdužtijela–potičusegibanjaizgležnja,kojaprategibanjaukoljenuikuku.Tijekom tranzicije (prijelaza između zavoja) opružanje, a tijekomdrugogdijela zavojasavijanje prilikom čega se pojačava kontakt između potkoljenice i prednjeg dijelaskijaškecipele.Korisnemetodičkevježbeprilikomučenjaiusavršavanjaplugaiplužnogzavoja:

• Zauzetiplužnipoložajposkokomizparalelnogpoložajaskija.• Prijećiuplužnipoložajizparalelnograspluženjemumjestuikretanju.• Promjeneveličineplužnogpoložajaskijaprilikompluženjaravno.• Uvježbavanjeiosvješćivanjesunožnihkružnihgibanjanoguprilikomstajanjana

vezovima.• Prilikompluženjaravno,minimalnaskretanjaudesnoilijevonaosnovukružnih

gibanjanogu.• Postepenopovećavanjeamplitudeskretanjanaosnovukružnihgibanjanoguuz

osvješćivanjeprirodnogprijenosatežinenavanjskuskiju.• «Tapkanje» repom unutarnje skije tijekom izvođenja plužnog zavoja odlična je

vježbazaprijenostežinenavanjskuskiju.• Vježbe skijaškog otklona tijekom plužnog zavoja (staviti jednu ili obje ruke na

vanjskokoljeno,vanjskomrukomdotaknutivanjskuskijaškucipelu,itd.).• Izvoditi plužne zavoje sa skijaškim štapovima u predručenju. Zadatak je da su

štapoviparalelnisramenimainagibompadine.

PlužnoparalelnizavojU idealnim uvjetima, do plužno paralelnog zavoja moguće je doći bez verbalizacije inajave–prirodni,spontaninapredak.Kadajeučenikusvojioplužnizavojigibanjaseodvijaju točno i automatizirano, učitelj usmjeravanapredakpremaplužnoparalelnomzavoju prikladnim izborom terena (lagani spust blagog nagiba) i postepenimpovećanjem brzine kretanja. Čim se brzina poveća, uz uspostavu ravnoteže navanjskojskiji,unutarnjaskijaželiprijećiuparalelnipoložaj.Većinaučenikatakopočinjeskijati plužno paralelnim zavojima spontano, bez da su toga uopće svjesni. Učiteljposvećuje pažnju učenicima kojima su potrebne korektivne vježbe, odnosno neuspijevaju se spontano riješiti plužnog položaja skija u drugom dijelu zavoja. Najčećirazlozi su: problemi s ravnotežom na vanjskoj skiji i problemi s pronalaženjemsredišnjegpoložajanaskiji.Osnovnaskijaškagibanjaprimjenjujusekaoikodplužnogzavoja,stomrazlikomdaunutarnjaskijaprijeđeuparalelnipoložajutrenutkukadajeravnotežauspostavljenanavanjskojskiji.Poštujućipravilootvorenosti forme, trenutakukojemuskijepostajuparalelneovsiospecifičnim psihomotoričkim osobinama pojedinca i zahtjevima terena. Plužna fazazavoja trajati će duže kod pojedinaca kojima prijenos težine dulje traje, vole sporijiprilazak padnoj liniji. Isto tako strmiji i teži teren će za posljedicu imati dulju plužnufazu.Prioritizacija fokusa – Prijenos težine na vanjsku skiju i skijaški otklon. Kaopreduvjet za uspješan prijenos težine – središnji položaj na skijama koji se očituje upovećanom opterećenju prednjeg dijela skijaševog stopala, te savijenosti gležnja kojaomogućava čvrst kontakt između skijaševe vanjske potkoljenice i prednjeg dijelaskijaškecipele.Tajjekontaktslabijiuulaskuuzavoj,ajačiudrugomdijeluzavoja.Korisnemetodičkevježbeprilikomučenjaiusavršavanjaplužno-paralelnogzavoja:

• Izborprikladnepadine, blagognagibauz raznovrsnuprimjenubrzine i veličine(polumjera) zavoja, najbolje su metodičko sredstvo za prirodni, spontaniprelazakizplužnoguplužnoparalelnizavoj.

• Vjenčićplužnoparalelnogzavojanajednuidrugustranu.• Zavojkbrijegu.• Vježbeskijaškogotklonakojesmoopisalikodplužnogzavoja.• Vježbe dobrog oslonca na vanjskoj skiji, primjerice tapkanje repom unutarnje

skijetijekomzavoja.

OsnovniparalelnizavojPuno skijanja na prikladnom (ne pre zahtjevnom!) terenu, postepeno skraćuje fazupluženja. Velik broj skijaša u stanju je spontanim, prirodnim napretkom prijeći uskijanjeosnovnimparalelnimzavojemadatoganisunitisvjesni.Učiteljomogućavaovajprijelazkoristećipravilan izborterenaupostepenopovećanjebrzineskijanja.Prijenostežinenavanjskuskijupostajesvebrži,atimeipotrebazafazompluženjasvemanja.SunožnaKružnagibanjaskretanjapostajuvrlovažnajeromogućavajukontroluradiusazavoja, a time i brzine. Prilikom izvođenja osnovnog paralelnog zavoja, skije su narubnicimasamoprizavršetkuzavojakojijepolukružnogoblikaaskretanjejeuprvomreduomogućenosunožnimkružnimgibanjimanogu.Bočna gibanja i dalje imaju važnu ulogu u održavanju ravnoteže na vanjskoj skiji(skijaškiotklon),aliiukontrolipostavljenostiskijanarubnike.Ovojeposebnovažnousamompočetkuzavojakadaskijašmorasmanjitirubljenje,kakobikružnimgibanjimamogaousmjeritiskijepremapadnojliniji.Gibanja uzduž skija imaju posebnu važnost na samom ulasku u zavoj –neposrednopredpočetakskretanjaunovizavoj.Dabiprijelazizmeđuzavojabiomoguć,ključnojeda skijaš u tom trenutku stoji pretežno na prednjem dijelu stopala, jer jedino skije stočnimsredišnijmpoložajemskijašalaganoiglatkoskrećupremapadnojliniji.Gibanja uzduž tijela skijaša – usmjerenje pažnje je i dalje na gležnjeve skijaša kojidefiniraju amplitudu gibanja uzduž tijela. Naravno, gibanja u koljenu i kuku nužna suposljedica idešavajuse istovremeno.Posebno jevažnodagibanjanarelacijikoljeno–kuknisudominantnasvojomamplitudom,jertodovodidopreniskogspuštanjakukovaskijaša, a time i poremećaja dužinskog opterećenja skija koje je osnovni preduvjet zauspješnoskijanjenabilokojojrazini.Budući da su zahtjevi za paralelnim procesiranjem prilikom izvođenja osnovnogparalelnogzavoja ionakopovećani,nežurimospočetkomkorištenjaskijaškogštapadotrenutkapotpuneautomatizacijeskijanjaosnovnomparalelnomtehinkom.Korisnemetodičkevježbeprilikomučenjaiusavršavanjaosnovnogparalelnogzavoja:

• Vježbeočuvanjasredišnjegpoložajauzdužskija:skijanjebezskijaškihštapovasrukama prekriženim na prsima i kontrolu pritiska na prednjim dijelovimastopala,skijanjesaštapovimaupredručenju.

• Vježbe uspostavljanja i otpuštanja rubljenja tijekom promjena između spustakosoiotklizavanja.Posebnopažnjuobratitinadominantnoopterećenjeprednjegdijelastopala.

• Vježbe skijaškog otklona: skijanje sa štapovima u predručenju prilikom čegaštapovimoraju biti paralelni s ramenom osi i padinom, crtanje crte na snijeguvrhomvanjskogštapatijekomparalelnogzavoja.

• Vježbe ravnoteže na vanjskoj skiji: Tapkanje repom unutarnje skije tijekomzavoja,skijanjespodignutomunutarnjomskijomtijekomzavoja.

NapredniparalelnizavojDaljnimkorištenjemprirodnog,spontanogputanapretka,učiteljpostepenopovećavabrzinu, a prioritizacija fokusa premješta se na bočna gibanja postavljanja skija narubnikeipostavljanjaskijašaupoložajukojemumožekoristitisilenanajfunkcionalnijimogućinačin.Kontrakcijombočnihmišića trupaa izmeđukuka i rebaraskijašpostižeotklon koji učvršćuje oslonac na vanjskoj skiji. Uspješan napredak prema naprednomparalelnomzavojumogućjesamoakoskijašvečimaautomatiziranukontrolusredišnjegopterećenjaskijaikvalitenogprijenosatežinenavanjskuskiju.Kadaučiteljprepoznadaježeleljenarazinaautomatizacijepostignuta,počinjesuvođenjemubodaskijaškogštapakaododatnogelementakojipotičeučenikadaprilikompočetkazavojapomaknemasutijela u smijeru i prema središtu idućeg zavoja. Uloga štapa je da pomaže skijašuusmjeritimasu(tijelo)dakreneupravomsmjeruprilikompočetkanovogzavojaito:1.Smjer kretanja tijela (i štapa) treba biti prema naprijed, kako bi skijaš predvidioubrzanje skija i time zadržao središnji položaj uzduž skija, omogućivši čvrst pritisakvrhavanjskeskijenasnijegštojemogućeranijeuzavojui2.Smjerkretanjatijelaprekoskija, lateralno, prema središtu novog zavoja koji pak omogućava skijašu da postaviskije na rubnike, a tijelo u prikladan položaj za otpor centrifugalnoj sili tijekomnadolazećegzavoja.Kretanjetijelapremanaprijedipremasredištunadolazećegzavojanajmanje su popularna gibanja tijela kada su u pitanju ljudski ugrađeniobrambenimehanizimi (Strah, oklijevanje, nepovjerenje itd)! Uloga kontakta štapa isnijega,usituacijikojuskijašdoživljavakao“bacanje” tijelausmjerupremanaprijed iprema centrunadolazećeg zavoja, presudna je iz 2 razloga: 1.Kontakt štapa i snijega,omogućavaskijašudodatnioslonacbašutrenutkukadajenajranjiviji.2.Kontaktštapaisnijegaimavelikupsihološkukorist,jerpredstavljasvojevrsni“osigurač”kojipovećavapovjerenje skijaša u tranzicijsko gibanje tijela prema naprijed i prema središtunadolazećeg zavoja; ukoliko tranzicijsko gibanje naprijed i preko skija (koje skijašdoživljava kao opasno "bacanje na glavuniz brdo”) ne uspije u potpunosti, skijaš imaspremankontaktštapaisnijegakojidoživljavakao“rezervnorješenje”.Prioritizacijafokusa-kontaktskijaškogštapaisnijeganalaziseusmjerunovogzavojačimepotičemotranzicijskogibanjeusmjerunovogzavoja.Smjerimjestokontaktaštapaisnijegamožemoopisatipomoćubrojčanikasata:Ukolikozamislimodasuvrhoviskijausmjereniprema12sati,mjestokontaktaštapaisnijeganalaziseotprilikeusmjeru10satiili2sata,ovisnookojemsezavojuradi.Kružnagibanjanogusupresudnazapočetakskretanja iprilazakpadnoj liniji.Bočnagibanja su dominantna u drugom dijelu zavoja. Bočnim gibanjima nogu i tijela skijašpostavlja skije na rubnike i čitavo tijelo pomiče prema središtu zavoja omogučavajućitime otpor centrifugalnoj sili. Bočna gibanja gornjeg dijela tijela prema vanjskoj skijiosiguravaju skijaški otklon koji podržava dominantno opterećenje vanjske skije. U

drugom se dijelu zavoja očituje skretanje skija na osnovu konstrukcijskih značajki–postraničnog luka i savitljivosti. Gibanja uzduž tijela skijaša bi na ovoj razini većtrebalabiti automatizirana.Aktivnostgležnjeva je idalje fokus, a gibanjena relacijikoljeno kuk nužna posljedica. Povećanje pritiska potkoljenice na osnovu savijanjagležnjavanjskeskijeglavnijemehanizamkojiomogućavaaktivacijuprednjegdijelaskijei korištenje njenih konstrukcijakoh značajki. Kako se dinamika skijanja povećava, ovogibanjepostajeiglavnikontrolorpritiskaskijenasnijeg.Gibanjauzdužskijabitakođerveć trebala imati razinu automatizacije koja ne zahtijeva fokus skijaša da bi pronašaosredišnjeopterečenjeskija.Ukolikojetajfokuspotreban,kaoidosada,ciljjestajanjenapunim stopalima s povećanim opterećenjem njihovog prednjeg dijela uz savijenostgležnjeva kojom se ostvaruje čvrst kontakt između skijaške cipele i prednjeg dijelapotkoljeniceskijaša.Učitelj koristi prikladni teren i različitu brzinu zavoje većeg i manjeg polumjera.Otvorenost pristupa ne definira polumjer zavoja. Na polumjer zavoja utječu osobnepsihofizičkepredispozicijeiželjeskijaša,ali iokolinskifaktorikaoštosuvrstasnijega,nagib padine. Povećanjem dinamike skijanja, konstrukcija skija i njihov polumjertakođerpostajuvrlovažanfaktor.Korisnemetodičkevježbeprilikomučenjaiusavršavanjanaprednogparalelnogzavoja:

• Uz sve vježbe koje smo nabrojali u prethodnom poglavlju za osnovni paralelnizavoj, posebno su važne vježbe uspostave pravog oslonca na rubniku vanjskeskije. Izvođenje zavoja k brijegu iz različitih strmina spusta koso izuzetno jekorisna vježba. Posebno je važno osvjestiti trenutak prelaska skija iz skretanjapretežno kružnim gibanjima nogu, u skretanje skija na osnovu njihovihkonstrukcijskih značajki (polumjer i elastičnost). Skijaš koji prepoznaje i imakontroluovepromjenerubljenja,spremanjezadaljnjinapredak.

• Vježbe koje osvješćuju ispravno gibanje uzduž tijela skijaša. Tijekom aktivnogizvođenjazavoja,amplitudusavijanjaukoljenuikukutrebadefiniratiiograničitiamplitudomsavijanjaugležnjuskijaša.

• Vježbeubodaskijaškogštapa,uspustukosoponavljatiubod

Brzovijuganje

PoštujućismjernicuJednostavnostiilogičnosti,daljnjinapredaktražimouskraćivanjuradijusaizvodećiNapredniparalelnizavoj.Uzmnogoskijanjapoadekvatnimskijaškimstazama (bez prevelikog nagiba) moguće je postići da skijaš prirodno i spontanozapočne brzo vijugati bez većih verbalnih uputa. Navedeno je moguće jer je Brzovijuganje vrlo slično Naprednom paralelnom zavoju u svim svojim bitnimkarakteristikama,samosesveradnjemorajuizvoditibržeienergičnije.Zavoj započinjemo ubodom štapa i opružanjem uzduž tijela prema centru istog.Opružanje prema centru nadolazečeg zavoja rezultira s dvije vrlo bitne stvari:1. prelaskom težišta preko skija niz padnu liniju (bočno gibanje) dovodimo skije naunutarnjerubnikeuvrloranoj fazizavoja,a takopostavljeneskijenamomogućujudakružnimgibanjemnogupovedemoskijevrhovimapremapadnojlinijiporubnicimai2.zavojzapoćinjevrhskijeradiopterećenjaprednjegdijelastopala(gibanjeuzdužskije).Ubodštapa jevrlobitan jerosimusmjeravanjaopružanja,određuje i tempo izvođenjasamihzavoja.Dominantnoopterećenjevanjskeskijeskijašodržavausklađivanjemstavaspadinom(skraćivanjemunutarnjenoge),tebočnimgibanjimadodavanjemskijaškogotklona. Zavojimoraju biti završeni, što se očituje u stalnosti brzine izvođenja. Tijeloskijašamoraputovatipojednojodabranojpadnoj liniji(bezrotacjatijela),dokbiskijetrebale izvoditi zavoje u što širem koridoru. Ispravno izvedeno Brzo vijuganje morarezultiratijednakimzavojimaizvedenimistombrzinom.KorisnemetodičkevježbeprilikomučenjaiusavršavanjaBrzogvijuganja:

• Vježbe nezavisnih kružnih gibanja nogu: vijuganje na skijaškim cipelama,sunožno skretanje nogu prilikom stajanja na skijaškim vezovima, vijuganje uplužnomstavunaskijama.

• Široko vijuganje: vijuganje kružnim gibanjima nogu u vrlo širokom skijaškomstavu,uznaglašenagibanjauzdužtijela

• Prelasci iz Naprednog paralelnog zavoja u Brzo vijuganje postupnimskraćivanjemradijusatijekomskijanja

• Vježbe ritma i tempa: dodavanje štapova iz ruke u ruku oko tijela u ritmuizvođenjazavoja,skijanjeuparovimaiformacijama

• Brzovijuganjesaskokovima• Vježbeumirivanja tijela: skijanjesavertikalnimštapovima ispred tijela, skijanje

sarukamanaprsimailiobokovima

Dinamičkiparalelnizavojvećegimanjegpolumjera

Poštujući prirodni, spontani put učitelj usmjerava skijaša prema sve ranijempostavljanju skija na rubnike. Cilj je aktivirati konstrukcijske značajke skija(polumjerisavitljivost)štojemogućeranijeuzavoju.Točnomjestoivrijemeaktivacijekonstruckihznačajkiskijaoviseo:razinivještineipredispozicijamaskijaša,vrstisnijega,nagibustazeikonstrukcijskimznačajkamaskijanakojimasenalazi.Stoganijenitidobroniti moguće, mjestom i vremenom u zavoju, točno definirati trenutak aktivacijekonstrukcijskih značajki skija. Prema principu otvorene forme, učitelj usmjeravaučenika na daljnji napredak s razumijevanjem faktora koji nužno utječu na izvedbu(konstrukcijskeznačajkeskija,strmina,brzina,kvalitetasnijegaistaze).Prioritizacija fokusapodrazumijeva da su do sada naučena gibanja relativno točna iautomatizirana (izvode se bez razmišljanja). Fokus je i dalje na bočnim gibanjimakojima skijaš postiže sve veću nagnutost u zavoj u otporu centrifugalnoj sili, kao ikontrakciji bočnihmišića trupa kojima postiže skijaški otklon. Posebna važnost koddinamičnogparalelnogzavojapridajesedugojičvrstojvanjskojnozikojaomogućavaskijašudaimačvrstoistabilnouporišteuaktivnomdijeluzavojagdjejepritisakskijanasnijeg najveći. Ovdje posebno dolazi do izražaja savinutost gležnja vanjske noge kojadefinirakutkoljenaikuka.Naime,ukolikosukoljenoikukprevišesavinutiuodnosunagležanj, skijaš nećemoći ostvariti:1. Čvrst oslonac – noga koja je previše savinuta ukojenu i kuku nije čvrsta niti2. Stabilnost – savinuto koljeno pomiče kukove premanazad, pa skijaš nema središnje opterećenje vanjske skije kada mu je to najvišepotrebno. Gubitkom središnjeg opterećenja (gibanja uzduž skija), skija je višeopterećenanarepunegonavrhu,paizostajenjenoskretanje,askijaštodoživljavakaonedostatakkontrolesmjeraibrzineuznarušenudinamičkuravnotežu.Kružnagibanjaočitujuseukontrolipolumjerazavoja.Iakojeciljštojemogućeranijaaktivacijakonstrukcijskihznačajkiskija,kružnimgibanjima,kadajetopotrebno,skijašvršikorekcijupolumjerauulaznomdijeluzavoja.Tasekorekcijasastojiuusmjeravnjuskija do onog mjesta u zavoju od kojeg je moguće korisititi njihove konstrukcijskeznačajke uz zadržavanje optimalne kontrole brzine i smjera. Točno mjesto od kojegpočinje korištenje konstrukcijskijh značajki skija ovisi o: razini usvojenosti vještineskijaša (manja vještina, kasnija aktivacja skija), strmini (manja strmina, ranijaaktivackijaskija),polumjeruskijauodnosunaželjenipolumjerzavoja.Gibanja uzduž tijela su na ovoj najvišoj razini usko povezana s već spomenutimbočnimgibanjima.Ovo je posebno važno prilikom tranzicije između zavoja prilikomkoje se vanjska noga iz prethodnog zavoja skraćuje (savija), dok se vanjska noganadolazećegzavojaprodužuje(opruža).Ovdjeposebnodolazidoizražajaulogagibanjauzdužtijelaprilikomkontrolepritiskaskijanasnijeg:Kadapritisakpodskijamanaglorasteiprijetizadržavanjudinamičkeravnoteže,primjenjujemosavijanje(fleksiju).Kadapritisak pod skijama naglo pada i prijeti zadržavanju dinamičke ravnoteže,primjenjujemoopružanje.

Zaprimjenudinamičnogparalelnogzavojamanjegpolumjera,važnesuskijeprikladnihkonstrukcijskih značajki (skije radiusa oko 12m). Iako se radi o vrlo sličnom sklopugibanja, kod dinamičnog kratkog zavoja promjene se odvijaju brže, pa jepravovremenost gibanja najveći izazov za učenika. Vježbanje na prikladnom terenu,blažegnagibajeiovdjeodvelikekoristi.Korisnemetodičkevježbeprilikomučenjaiusavršavanjadinamičnogparalelnogzavoja:

• Vježbeaktivacijevrhaskijepritiskomprednjegdijelastopalapriulaskuuzavoj.Vježbanjejepotrebnoizvoditinapoloženomterenu,aciljjeprepoznatiuzročnoposljedičnu vezu između pritiska skije prednjim dijelom stopala i skretanjavanjskeskijenaosnovunjenihkonstrukcijskihznačajki.

• Vježbeosvješćivanjaprepoznavanjatrenutkaukojemujegležanjpostigaoželjenusavinutost. To je trenutak u kojemu daljnje savijanje u koljenu i kuku nijefunkcionalno.Težimopostizanju«čvrsteidugačke»vanjskenogetijekomzavoja.Aktivacijaskijepostižesepritiskomprednjegdijelastopalaipodržavapritiskompotkoljenicenaprednjidioskijaškecipele.

• Vježbe unutarnje kontrole kontrakcije lateralnih mišća trupa u postizanjuskijaškogotklona(mišićneskupineizmeđukukaidonjegrebra).

• Vježbe unutarnje kontrole položaja zdjelice. Kontrakcijom trbušnih mišićazdjelicudovodimouneutralni,čvrstpoložajprikladanzaotporcentrifugalnojsilitijekomzavoja.Vizualno,skijašnesmijeimati«sedlasti»donjidioleđa.

• Vježbe skraćivanja krmarice. Iako unutarnja skija nije dominantno opterećena,težimo«uključenosti»kojaseočitujeukontaktuunutarnjepotkoljeniceiskijaškecipele. Potrebno je unutarnje stopalo «povući» prema nazad tijekom zavoja dopostizanjakontaktaunutarnjepotkoljeniceiprednjegdijelaskijaškecipele.

• Vježbekorištenjarukuupodršcidinamičkojravnoteži.Ruketrebajubitišireodramena i naprijed. Pomakom vanjske ruke prema dolje tijekom zavoja, skijašpomažeotklonuiosloncunavanjskojskiji.Ovujevježbuvrlokorisnoizvoditisaštapovima u predručenju, a štapovi moraju uvijek biti paraleleni s nagibompadineiparalelnisramenima.

• Vježbe «produžene» tranzicije na unutarnjoj skiji, dok se vanjska nogamaksimalnoopružaprijespuštanjanasnijeg.Ovojeodličnavježbazadobivanjeosjećajaza«dugačku,čvrstuvanjskunogu».

• Vježbeskijanjana jednojskijiuzpromjenurubljenjas jednihrubnikanadruge.Skijaš treba biti u stanju izvesti zavoj na unutarnjem i vanjskom rubniku naosnovu pritiska prednjeg dijela stopala i potkoljenice na prednji dio skijaškeciplele.

Ovimsmoprikazomželjeliukazatinaprednostikojesemoguostvaritikadaseučenikarastereti istovremenog procesiranja prevelikog broja informacija, usmjerivši se namanji broj uputa koje sudugoročno bitneu napretku skijanja. Također smo željeliskrenuti pažnju na kompleksnost tehnike skijanja u kojoj postoji ogroman brojrješenja, pri čemu treba težiti onima koja imajuvišestrukukorist – «dvije (ili više)muhejednimudarcem»!Željelismoiukazatinavažnostsamogskijanjatijekomučenja–punoskijanja,prilikomkojeg su dobar izbor terena i brzine izvrsno metodičko sredstvo. U takvimokolnostima dolazi do podsvjesnog, nesvjesnog (neverbaliziranog) učenja koje neopterećuje učenika, pa je izvedba slobodnija a skijanje bolje i zabavnije. Željeli smotakođerpotaknutinarazmišljanjeoskijaškojformikaoodgovorunastalnuvarijacijuskijaških uvjeta (strmina, kvaliteta snijega, promjene u konfiguraciji terena), a neunaprijeddefiniranomsklopupokreta.

PredsjednikNastavnekomisije:

IvanVučinić