Nastanak i razvoj bankarstva na tlu Maglaja

3. PRIVREDNA PANORAMA MAGLAJA IZMEĐU DVA RATA - TRGOVINE, ZANATSTVO, UGOSTITELJSTVO I USTANOVE

Privredni potencijal maglajskog sreza između prvog i drugog svjetskog rata (izostavljajući poljoprivredu) činile su isključivo sitne privatne trgovinske i zanatske radnje. Rijetki ortakluk je imao porodičnu osnovu i bez uočljive tržne snage, a angažovanje tuđeg (najamnog) rada zanemarljivo, sporadično.

Klasična zaposlenost živog rada bila je na željeznici, u organima vlasti, sudstvu i veleposjedničkim imanjiina (nadničarstvo).

a) Trgovinske radnje:

1. Jovanović Aleksa Trg. radnja mješ. robom

2. Smajić Ibrahim Trg. radnja manufakture

3. Mulalić Husein Trg. radnja mješ. robom

4. Arsenović Momčilo, Trbuk

a) Trg. radnja mješ. robomb) Otkup zemaljskih proizvoda: vune, kamena, drveta, šljiva (pekao rakiju od njih)

5. Terzimehić Sejfudin Trg. radnja mješ. robom

6. Obralić Osman Trg. radnja mješ. robom + monopol soli

7. Drnda Kasim Trg. radnja mješ. robom

8. Mulalić Mehmed Trg. radnja mješ. robom

9. Čejvan Ibrahim Trg. radnja mješ. robom + Magacin i prodaja duvana i državne takse (taksene marke i dr.)

10. Ilić Simo Trg. radnja mješ. robe (pretežno gvožđarske)

11. Smajlagić Đelal i braća Trg. radnja mješ. robe

12. Cvijanović Nikifor a) Trg. radnja tekst. i tekst. galanterije

3. Privredna panorama Maglaja između dva rata

Nastanak i razvoj bankarstva na tlu Maglaja

b) Trg. radnja mješ. robe + knjižara13. Cvijanović Božo Trg. gvožđarska radnja

14. Karahusić Began Trg. radnja mješ. robe

15. Topčagić Ašir Otkup šljiva i pečenje rakije, otkup peradi, jaja i dr. sl. zemaljskih proizvoda

16. Terzimehić Arif Trg. radnja mješ. robe

17. Gojković Spaso Trg. radnja mješ. robe

18. Božić Dimitrije Trgovina žitaricama

19. Terzimehić Mahmut Trg. radnja mješ. robe

20. “Bata” Borovo Prodavnica obuće

21.

Porodica Jakoba Sterna, a potom je prenijeta na porodicu Lajoša Holendera (u zgradi stare PTT21 gdje je danas Krojačka zadruga “Ibrišim Obralić”)

Trg. radnja mješ. robom

22. Finci Isidor Trg. radnja manufakture

23. Braća Jakob i Avram Otkup kože, peradi, jaja, sira i sl.

21 Ova zgrada nalazi se na ZK ulošku br. 2450; 1890. god. imetak je bio u vlasništvu Jakoba (sina pok. Marka) Sterna i žene mu Netle (rođ. Tausig), a 1908. g. Netlina 1/2 prešla je na muža Jakoba. Januara 1918. god. Jakob je ovu kuću sa dvorištem prodao Juliji Holender (rođ. Stern), trgovkinji iz Maglaja, tj. ženi trgovca Lajoša Holendera, da bi je januara 1922. god. njihovi nasljednici - Arpad, Josefina, Irma i Paula prodali Edhembegu Uzeirbegoviću...Ostavljajući po strani dalje vlasnike ove zgrade poslije naprijed navedenih trgovinskih radnji u njoj je, potom bila ugostiteljska radnja Šandora Lobenweina iz Babine Grede (Slavonija), zatim hotel sa spavaćim sobama na spratu Nikifora Cvijanovića, pa šumska uprava i na kraju PTT, a po njenom iseljenju 1961. g. uselila se Krojačka zadruga gdje se i danas nalazi.Iz arhivskih dokumenata saznajemo da je u Maglaju, u periodu austro-ugarske okupacije BiH, živjelo preko 25 jevrejskih porodica trgovačkih i obrtničkih zanimanja, uključiv i navedenih pod red. br. 21, 22 i 23 prednjeg spiska.

3. Privredna panorama Maglaja između dva rata

Nastanak i razvoj bankarstva na tlu Maglaja

b) Zanatske radnje:

Pekarske radnje:1. Agić Hamdo2. Ilkić Bogdan3. Ilkić Đorđo4. Karamehić Salko5. Musaefendić Ćamil6. Smajlagić Nurija

Ugostiteljske radnje:1. Arsenović Aleksije2. Cvijanović Božo3. Cvijanović Nikifor (hotel i spavaće

sobe u današnjoj zgradi Krojačke zadruge) do 1924. godine

4. Ilić Simo5. Ljuca Avdo6. Musaefendić Salko7. Obralić Osmanbegović8. Topčagić Ašir (hotel - ugostiteljske

usluge i spavaće sobe u zgradi preko puta današnje prodavnice “Borovo” i Apoteke)

9. Simić Josif

Kafane (kafa, čaj):1. Bašić Mustafa “Lika”2. Drnda Hasan3. Ibranović Ibro4. Obralić Husein Čabro5. Obralić Mehmed Cano

Mesnice:1. Bašić Edhem2. Herceg Sulejman3. Krpić Dedo4. Simić Sima Knez5. Smajić Ibrahim6. Ustalić Hazim7. Mišić Tihomir Tiko

Terzijske radnje:1. Ahmetbegović Omer2. Jusufbašić Mahmut3. Lošić Mustafa

4. Mulić Ibro5. Odobašić Edhem6. Saračević (Bege) Ibrahim

Krojačke radnje:1. Ćiha (čeh Fifka)2. Gračić Ibrahim Ibro3. Lošić Asim - Smajlagić Šahbeg,

ortaci4. Obralić Ibrišim5. Omersoftić Aziz6. Ruvić Smajl

Obućarske radnje:1. Idrizović Osman2. Mehinagić Rašid3. Simić Dimšo4. Širbegović Mujo

Kolarske radnje:1. Bašić Šaćir2. Braća Bradarići

Kovačke radnje:1. Bešić Mujo2. Borovčević Mujo3. Heralić Ramo4. Mrkić Avdo5. Sofić Hasan

Bravarske radnje:1. Spahić Muhamed

Potkivačke radnje:1. Herceg Salih2. Mulalić Šahbeg

Limarske radnje:1. Krzić Mustafa

Slastičarnice sa aščinicom:1. Ahmetović Ćamil2. Hajrulahović Jakub3. Jusufović Hazim

3. Privredna panorama Maglaja između dva rata

Nastanak i razvoj bankarstva na tlu Maglaja

Grnčarske radnje:1. ime vlasnika nepoznato

Saračke radnje:1. Obralić Emin

Kazandžijske radnje:1. Ćatić Ahmet

Brijačnice:1. Abidinović Omer - Obralić Ibrahim,

ortaci2. Delibegović Alija3. Hasanić Dedo4. Ibrahimefendić Mehmedalija5. Muratbašić Fadil

6. Obralić Ragib7. Zukić Mehmed

Ciglane:1. Topčagić Ašir

Vodenice (riječne) ispod grada:1. Bajrić Meho2. Ćuprilija Arif3. Muratbeg Smajić4. Uzeirbegović Edhembeg (“lađaš” -

mlin, sa kućicom i ostavom za brašno + dinamo-priključak za proizvodnju električne energije za uži krug potrošača)

c) Državne i druge ustanove:

1. Sreski organi vlasti (sa žandarmerijskom stanicom22)2. Šumsko gazdinstvo3. JDŽ (željeznička stanica uzanog kolosjeka)4. PTT5. Ambulanta6. Apoteka7. Stočni han8. Osnovna (4-razredna) škola9. Čitaonica: Muslimanska čitaonica, Srpska čitaonica 10. Vjerske ustanove: islamska, pravoslavna, rimokatolička

Moguće je da nisu navedene sve trgovinske i zanatske radnje i ustanove, koje su postojale između dva svjetska rata na području Maglaja iako sam ih zapisivao prema kazivanju više naših starijih sugrađana.

Najveći broj navedenih radnji i ustanova nalazio se na desnoj obali rijeke.

22 Poslije prvog svjetskog rata žandarmerijska stanica bila je u zgradi braće Jusufa i Mahmuta Kadribašića (ulica Ilijasa Smajlagića 24), a potom u zgradi “Villa Bjanka”, danas sjedište RO “22. decembar”.Do 23. maja 1912. nekretnina na ZK ul. 2412 bila je u zajedničkom vlasništvu Michaela Lurića (sina pok. Hermana) nadgruntovničara iz Maglaja i dr Moritza Sattlera (sina pok. Berharda) liječnika iz Sarajeva, a potom kupo-prodajnim ugovorom prešla u vlasništvo barona Clemensa Kettenburga, kotarskog predstojnika, tj. sreskog načelnika u Maglaju. Takođe kupo-prodajnim ugovorom imetak je 19. 9. 1916. g. preveden u vlasništvo Bosansko-hercegovačkog erara (tj. u državno vlasništvo).Ostalo je nepoznato kada je Bijela vila sagrađena. Tvrdi se da je baron Kettenburg u ovoj zgradi imao svoj kapelni odjeljak.Zgrada nosi spomen obilježje u znak sjećanja na bjekstvo iz nje mladog revolucionara našeg kraja Petra Dokića, kojeg su 1941. ustaše ovdje bile zatočile.

3. Privredna panorama Maglaja između dva rata