Živan petković - nastanak i razvoj bankarstva na tlu maglaja

7/29/2019 ivan Petkovi - Nastanak i razvoj bankarstva na tlu Maglaja

1/157

ZIVAN PETKOVI

NASTANAK

IRAZVOJ

BANKARSTVANATLUMAGLAJA

BOS.BRODBOS.SAMACDERVENTADOBOJGRAANICA

GRADAACMAGLAJMODRICAODAKTESLITEANJZAVIDOVIIEPE MAGLAJ,1990.


2/157

Dipl . ek. ivan Petkovi

NASTANAKI RAZVOJ BANKARSTVA

NA TLU MAGLAJA( s a p r e g l e d o m r a z v o j a p r i v r e d n i h

i d ru g ih o rgan izac i ja )


3/157

RECENZENTI:PROF . DR JOZO SOVIPROF. DR URO URI

FOTOGRAFIJE:Prof.Radivoje Sunjevi

Miodrag Boi

ODGOVORNI UREDNIK:


4/157

Maglaju, gradu prelijepih i

bogatih starina


5/157

Sadraj

Strana

Predgovor 7

I. Umjestouvoda 11II. Zaeci bankarstva uMaglaju 13

1.Novani zavodiMaglajas poetkavijekado 1941. g. 152. Registar banaka nadobojskojregiji 303. Privredna panoramaMaglajaizmeu dva ratatrgovine, zanatstvo, ugostiteljstvoiustanove 35

III. Poslijeratno bankarstvo 471. NB FNRJ fil. Maglaj 502. Sreska komun. bankai ted. Doboj fil. Maglaj 623. Poslovno bankarstvo 71

3.1. Komunalna bankaMaglaj , 713.2. Komunalna bankaDoboj fil. Maglaj 78

3.3. Kornere, invest. bankaDoboj fil.Maglaj 803.4. Kreditna bankaDoboj fil.Maglaj 843.5. IBS Fil.Doboj ekspoz. Maglaj 873.6. PBSFil.Doboj ekspoz.Maglaj 913.7. PBS Osnovna bankaDoboj fil. Maglaj 993.8. tedno-kreditneorganizacije 117

4. NB FNRJfil.Maglaj 1195.SDK-a ekspoz. Maglaj 125Zakljunetransformacijskeparalele 134

IV. Likovimaglajskogbankarstva 137V. Pregled razvoja privred. i drugih

drutveno-pravnih subjekata 19451989. god 145VL Novac na naim prostorima 155

Prilozi, izvoriiliteratura 163


6/157

P R E D G O V O R

Svjetski bankarski sistem imasvojustrukturu iciljeve. Ovekomponentetrpepromjene paralelno sa privrednimidrutvenimrazvojemsvake konkretne dravnezajednice. Osnovna je funkcija bankarstvasnabdijevanjeproizvodno-poslovnogprocesa potrebnom koliinom novca ikredita,to se postie preko banaka kaospe-cijalizovanihinstitucija.

Istorijaje zabiljeila da se bankarska djelatnost zaelajou robovlasniko do-ba, kadasu u Vavilonu postojale privatnekue kojesu primale nauvanje itariceidrugenamirnicei pozajmljivaleih zainteresovanim licima uz zelenaku kamatu.Ovekuesu se zvaletezauri,odakle potieizraz tezauracija (gomilanje) robe ilinov-ca,sauvan do naih dana.

U antikojGrkoj,sa pojavommetalnog novca razviose mjenjaki posao, dabitokom vremena mjenjaipoelidase baveidavanjem zajmova. Odatlesu izraslevelike mjenjanice kojesudavale zaloge, razvilehipotekarni kredit i primale novacna tednju. Kasnijee po uzoru na Grku bankarski poslovi se razviti u starom Ri-mu,ijisu bankari pored mjenjakogposla primali idepozite,davali zajmove i po-sredovaliu plaanju.

Interesantno je podsjetiti da sutemeljeevropskog bankarstva postavili tem-plari,kako se zvaojedan duhovno-vitekired. Onisu jo u XIII stoljeudrali najz-naajnijebankarske ustanove u Evropi sa snanim centrima u Parizu i Londonu irazvijenommreom filijalaugradovima Francuske i Levanta. Vladari togadobaicrkvaulagali su novac uoveinstitucije, preputali im ubiranje prihodaiodrijihuzi-malizajmove.

Italija je kolijevka bankarstva. Najstarijom bankom smatra se asa di SanGiorgio, osnovana 1407. godine udruivanjem vie saveza povjerilaca gradskedraveenove.UXVIIstoljeu niu iro-bankeu Veneciji, enovi,Hamburgui dru-gim gradovima,koje obavljajubezgotovinsko plaanje prenosomodreenogiznosasaraunana raun i predstavljaju pretee kliringa i virmanskog naina plaanja.

Istorijskije poznato da suAmsterdamska iHamburka bankajo na poetku XVIIstoljea vodile raune svojih klijenata u imaginarnoj jedinici, tj. u bankovnom(knjinom)novcu.

U analima finansijskihorganizacijazabiljeeno je daje prva emisiona banka

nBankof England" osnovana1694.godine iodrala se donaih dana.UXIX stoljeuformirane subrojneakcionarske banke sa velikim kapitalomionesu u monopolistikoj fazi kapitalizmaodigraleznaajnu ulogu u privrednomrazvoju.

7


7/157

Bankarstvojeuloujugoslovenske zemljesasjeverozapadauvremenu prijeprvog svjetskog rata, paralelno sa razvojem industrijskog naina proizvodnje.U ze-mljama kojesubilepodAustrougarskom vlau, zajednosauticcgima stranogka-

pitala osjealasusestrujanja bankarskih centaraizBea, PeteiPraga,dok je najugupreovladao uticqj otomanskih banaka.

UBosniiHercegovini bankarstvo nastcjeuperiodu Austrougarske okupacije(1878). Zapotrebe hipotekarnog kredita beka Union banka osnovalaje1883. godi-nesvoju filijaluuSarajevu,da binakon dvadesetak godina (1895) bila osnovanaPrivilegovana zemaljska banka. Pored nekoliko gradskih tedionica, domai kapi-talosniva kreditne ustanoveuobliku zadrugaiakcionarskih drutava.Na tojosno-visepojavilaiprva dioniarska banka u Maglaju 1905,apotomi1920. godine koje

autor obradujekaoklicu bankarstvananaznaenom podruju.Usavremenom svijetu prisutnajepolarizacija bankarskog sistemauskladusaparalelnim egzistiranjem zemaljasakapitalistikimizemljama sa socijalistikimdrutveno-ekonomskim ureenjem. Zemlje kapitalistikog ustrojstva imalesuprijedrugog svjetskog rata uglavnom akcionarske banke u dravnoj svojini,aposlije ra-ta su tocentralne banke. Izuzev centralnih dravnih banaka,sveostale bankesu pre-tenouprivatnom vlasnitvu. Najeeje zastupljeno kolektivnoiakcionarskovlasnitvo,arjee individualno.

Karakteristikajekapitalistikog bankarstvadaje onoposlovno orijentisanoipodrava razvoj kapitalistikih oblika proizvodnjeirobno-novanih transakcija,aciljjenjegove poslovne aktivnosti ostvarivanje profita. Danasuzemljama trineekonomije bankarski sistem sadri (1) centralne bankei(2)poslovne banke: komer-cijalne, investicione, mjeovite, specijalizovane, univerzalne, eskontne, efektne,tedne, zatim bankezaizvoz i uvoz, organizacijezakontroluinadzornadbankama,

finansijske organizacijezaduniko-povjerilake odnose idr.

Usocijalistikim zemljama bankarski sistem sadri: dravne banke, bankezafinansiranje investicija, banke za spoljnu trgovinuidravne tedionice.Sveorgani-zacije imqju razuenu mreu filijala.

Hronologija razvoja bankarstvauJugoslaviji poslije drugog svjetskog ratapokazuje dajeonoprelo prvoudravnu,azatimudrutvenu svojinu.To jebilouskladu sa osnovnim ciljem postojanja banaka u socijalizmu toga doba, kadasuban-ke izvravale posloveodinteresa za dravuidrutvo.

Udevedesetim godinama, saglasno privrednoj reformi,uJugoslavijijeuve-denmultibankarski sistem koga sainjavaju (1) Narodna banka Jugoslavije sana-rodnim bankamaurepublikamaipokrcjinama, (2) poslovne bankeudrutvenoj,mjeovitojiprivatnoj svojini i (3) Sluba drutvenog knjigovodstvaukojojjelociran

platni promet, kontrolaidruge funkcije.Ponainu rada jugoslovenske banke mogu biti opteg tipa, specijalizovanei

univerzalne.Sve sudomae banke organizovanekaodionina drutva takoda po-slujusaogranienom odgovornou,ato znaidaosniva odgovara samouvisini

svog uloga Banke vie nisu depozitneveprofitne institucije.s

vojomknjigompod naslovom .Nastanakirazvoj bankarstva natluMaglqja"ivan Petkovi ukljuioseuprikaziizuavanje bankarske mreeuJugosla-

viji. Kao dugogodinji bankarski radnik ifinansijski strunjak pratiojeneposrednorazvojitransformacije bankarske funkcije,pa jesvoje znanjeiistraivaku radoz-nalost vjeto ukomponovaoutivo omeeno koricama ove knjige.Uradujeizloenairoka deskripcija zaetaka bankarstva na naznaenoj teritorijiuijem centruje na-stanak prve dioniarske bankeuMaglqju. Zatim slijedi kronoloka prezentacija bo-gate argumentacijeo organizovanju i estom reorganizovanju poslijeratnogbankarstva.

8


8/157

U pisanju knjige autor je znalaki uspostavio vezu izmeu funkcije ban karstvaiprivrednog razvoja pomenutogpodruja. Knjiga prua podjednako prijatan ugoajkako strunom znatielji, tako i iroj italakoj klijenteli o privrednom razvoju po-druja, u ijem centru je grad Maglaj, smjeten na dvije obale rijeke Bosne, ije staroi novo ruko povezuje most moderne armiranobetonske konstrukcije.

U Sarajevu, maja 1990. god. Prof. drJozo Sovi

9


9/157

Pojavairazvoj bankarstvana tluMaglajauuskojsuvezisadrutveno-eko'-nomskim prilikama,: kakouperiodu austro-ugarske uprave tako ikasnijedo da-nanjih dana.-Posleratneprilikeizaprvog; svjetskog rata motimsale smjmti razvojzomicarstua mnpeaposebna m bankarstvu, koje je:u ondanjim okolnostimadbmfamdsa najbru. mobilizaciju mmiSMmg kapitalaufunkcijiprivrednog razmja.Pojava Privredne banke akdmmarskmg drutvamMaglaju makom kraka Mmmtske

im(po'kapitdl-prvrojdnj} objema mijeMMsirana misao stvaranja bogatstva odrmsmaubiranja profita.

Po- zavretku drugog svjetskog rata,, odnosnojpopobjedonosnom zavretkummmdmmssii&mjdMa^ke barbe: naih narodatnarodnostiiuspostavljanja vlastirad-

odnosimaiprogresivnim osnovamaiciljevima. Uspostavljanje Filijale Narodne-banke'FN'RJuMaglajju 1B47.,god.jeplodproklamovanih ciljeva jugo slovenskeso>djathtieke remdudjeoekonomskom, preobraaju zemlje odmorna bregizvlaenjaizvjekomme: zaostalosti svih mjernih krajeva

Narodima Immika FNRJ (FitjallaMagllajj odliigrraEaje: mmu mlogm uprmrmtmomhraz&mjjm su&gm jpormejm ipasiala em&irvom pasiljeratnmg bmzkarstva mMagjkgm!..NasMjerikrnje^imjjfoamciiiMedi&MkDobxj$FilI^ apoi&m smsMjedMefmmetFOMsfm-ma-

11

UMJESTO UVODA

I.


10/157

ijei traganja za efikasnijim poslovnim bankarstvom. U znatno drugaijem obliku(1961. god.)ponovo je formirana Filijala NB FNRJ uMaglaju, a paralelno s njom

pojavila se samostalna (optinska) Komunalna bankaMaglaj.Filijala NB Maglajuskorosetranformisala u Slubu drutvenog knjigovodstva, a poslovna banka ulau novoformirani sistem regionalnog bankarstva i unjemu,pod razliitim nazivima,ostala sve do danas.

Kakoemokasnijevidjeti,od poslovnog bankarstva najduesezadrala PBSOsnovna bankaDobojsa svojom bankarskom mreom na regionalnoj teritoriji tonedvosmisleno potvruje, daje ovaj oblik bankovne organizovanosti (uovom perio-du) najvie pogodovao najirem krugu privrede do dananjih dana.

Da piem overedoveprihvatio sam u elji da otrgnem od zaborava mnogeznaajneinjeniceiz blie i dalje prolosti Maglaja, nastalih iz njegovih napora daskromne snove koliko-toliko pretvori u javu, odnosno da se izvue iz zaostalosti inerazvijenosti.

Uborbizatobolje iovjeni} e maglajsko sjutra,jedan odbeougaudugom lan-cu napora bilo je nae bankarstvo koje je, po svojoj prirodi, od prvih dana na fonutih stremljenja poev odnjegovogzaetka pa sve do dananjih dana.

Daizvuem na svjetlo dana pionirske poduhvate maglqjskog bankarstva mo-ralno mevezujei obaveza prema njegovim radnicima sa kojima samradio, odnosno

prema onima koji su mu samoprijegornim radom i odgovornou obezbijedili za-paenu poziciju u drutveno-ekonomskom razvoju svoje sredine uz striktno poto-vanjezakonskih i drutvenih normi.

Ovaj,po mnogo emu, mukotrpan rad (koji prati 85-godinji razvojni periodbankarstva u Maglaju) uzeo sam nasebei kao veliki dunik prema sredini, koja me

je prije 34 godine sa porodicom svojski prihvatila, i vezala uzaristarearije,do-skoranjim epencima, esmama, ukraenim starinskim kapijama, spomenicima iumovitim brdima...

Najtoplije se zahvaljujem mnogim maglqjskim sugraanima i ustanovama

koje su mi svojim sjeanjimailiustupljenim dokumentima pomoglidauspjenije ra-zrijeim odreene probleme i upotpunim rad.Toplo hvalaidrugovima iz PBS Osnovne bankeDoboj iSDKFil. Dobojna

podacima i sugestijama.

ivan PetkoviMaglaj, januara 1990.

12


11/157

II.

ZAECI BANKARSTVA U MAGLAJU


12/157

1. NOVA NI ZAVODI MAG LAJ A SA PO E TK AVIJEKA DO 1941. GOD.

H rva t s ka t rg ova ka ban ka i t ed i o n i ca M ag l a j

Nastanak novarstva u BiHiua egp rve nca 1905L god. pod nazivo m H rv ats katrgovaka ba nk a i tedio nica Magla j, rapsMe su ondan je pr il k e nas tal e po *ku -paciji Bosne i Hercegov ine od str ane Austro-U garske ISIS. go di ne vo jno prisu -stvo, politika aktiviranja uspavanog privrednog organizma i novi ekspanzionistikiapetiti prema Srbiji i Crnoj Gori (u njoj su pozadini stajali strategijski i|evi Izbi-

janja na Crno i Sredozemno m ore) , ;alii narasla sv ij es t bG^ansfeolvercegovaSiOgite -Ijstva da se nacionalna privreda moe dii i usmjerili ka viemrazvojno-produkcionom nivou samo uz pomo organizovanog i osavremenognovarstva...

Austro-Ugarskoj politici u naim krajevima veoma je bilo stalo da, uz pomosvog i domaeg pa i str ano g kapitala, aktivira razvoj odreenih gran a bosnas ko-he r-cegovaeke privrede, s tvarajui materi jaln e pretpo stavke zau\Tavanj;e svoph o ku-patorskih pozicija i pom enu tih ambicija ua planu novih osvajakih iga ra ane ksi jaBiH 1908, prvi svjetski rat 1914. god. ML

Reorganizacija dravne uprave i sudstva u Maglaju, i s tim u vezi, uvoenjesvojih inovnika u njoj, izgradnja inf ras tru ktu rni h obj eka ta put eva , PTg slube,eljeznike pr uge Bos. Brod S ar aj ev o ttako e sa svojim osobljem),11*osnovneko-le i prem oa vanj e rijeke Bosne pozitivno su uticali na razvoj zana tstv a, po seb nona trgovinu i eksploataciju u msko g i drug og blaga n iaglajsk ogsre za.

1) P rvi voz uz an og kolo sijeka s veanoje doekamumaglajsikojondamjoj%deasni|tugataawxa2-1. marta1879.. godine uz gr omogl asnu topovsku p ucnjav u aust rou gar ske vo jske sa tvrave ; ...vatrenjaca" jedola szpravca Dobojapo kazivanju na^sai^aiaMnarcanaRoptecaapri povjodaa Edhem :Mu -labia: Iza bra na djela, knji ga II SvjetslostT Sar aje vo2974.god.,str ,87..

2) -.Prije izgr adn je mo sta u Magla ju prelazil o se skelom pr ek o Bosn e. Ta se skela izdav ala pod zak up.Drao ju je 1278. (= 186 L god. primj edba . P.) neki Os ma n eti plat io dr avno j blagajni od25ha -ziramadoM msam,2,826gr.i 30 para "Ham ija karavansaraj i uBnsnii Hercegovin i", Sar aje vo 1957, str. 122.Skela je s desne st ra ne polazila ispod slapova pod tvravom , tj. sa mj es ta zvanog koran ice" (tu jcpo noi za klju a rana o dno sno hi vstvovaia), a izlazi Ja je fcod Deilibcgova hama n a 1 ijevcjjstr ani. Pr o-voeni su ljudi, stoka i sav drugi teret plugovi

a dr. poljoprivredna orua, sjeme, plodovi sa polja,

trgovinska i dr. slina roba; gonjena je ne snagom vode, ve dugakom motkom zvanom opor".Meuti m, jedna grav ura Maglaja iz 1878. nakon aus tro- ugar ske ok upacije ukazuje da je skela pola-zila ili pristaj ala ispod stepen ita koje se od k urum lije damije sp utalo pre ma rijeci. Materijal nepodloge ni za jedn u verziju nisa m naao. Pr em a publika ciji Hamd ije Kreevljak ovia (Esnafi i obrtiu Bosni1Hercegovini", S araj evo 1961, st r. 8-t) skela je rad ila sv e do 1886. g.

15


13/157

Dinamiziram privredni ivot Maglaja i ve pomenuti sve iri pokret za osni-vanje domaih ban aka u BiH, koji je i do naeg grada dopirao, iznudili su pot reb u zaosnivanjem svoje banke, koja je trebala da ga novano i kreditno pomogne i daljeunapri jedi. Uinj eno je to 1905. godine.

Naziv prve maglajske banke snano asocira da ju je osnovao kapital namije-njen potpo magan ju i razvoju trgovine vienu kao motor nu s nagu magl ajske ekono-mike ondanjeg vremena.

Nisam uspio pronai taan datum osnivanja naeg bankarskog prvenca dale-ke 1905. godine; ne zna se ni ko su bili dioniari ove banke (brojni preanski ili do-mai stale), pa niti koji su uticajn i fakto ri bili presudn i nje nom gaenju aneksi jaBiH 1908. i kri zak oja je tim povodom nast ala, balkan ski ra t 1912/1 3. godine voenu neposrednoj blizini ili je progutao ratni vihor prvog svjetskog rata 19141918.Najs tari ji itelji Maglaja uop te je se nesjeaju,niti bilo ta opjojznaju. Predstoje,dakle, nova istraivanja, budui je u pitanju dio burne maglajske istorije na krajuXIX i s poetka XX vij eka.

U vrijeme formiranja ove banke maglajski srez pripadao je tuzlanskomokruju. Na elu sreske administracije stajao je gradonaelnik Loeve Gustav, Sre-skog suda dr Josef Schon, sanitets ke slube dr Hildes Oskar, um ske upra ve SoltysAlois, kancelari jske slu be Knoor Alois, Nar odn e osnovne kole Dervi olakovi,an dar mer ijs ke post aje Leskovar Marko . Vojni logor je i dalje bio u Magla ju.

Prema popisu stanovnitva BiH 1895. god., objavljenom 1905. godine, ma-glajski kotar brojao je 25028 stanovnika slijedee strukture zanimanja:

a) dravna uprava, sudstvo, eljeznica, trgovina, obrti druga zanimanja 1060stanovnika, i

b) poljodjelstvo 23968 stanovnika, u okviru kojeg su: vlasnici 432, slobodnizeml j odj elci 7337, kmeto vi 12401, slobodni zemljodj elci koji suikmetovi 34 23 i osta-li koji se bave poljodjelstvom 375.

Gornji izvori svjedoe da se preko 95% stanovni tva bavilo poljopriv redom iratarstvom, koja je godinje proizvodila 680 hiljada oka penice, 18,5 hiljada oka

je ma, dva mi liona oka kukuruza i 1,1 mi liona oka ljiva ( jedna oka = 1,28 kg) , dokje b ro jn o s ta nje st oke bilo: 9000 ovaca i 7897 koza.

U objavljenim podacima B osni scher Bote (Bosanskog glasnika) 1907. god. po-minju se protokolisane firme: Aleksa Arsenijevi, Spasoje Gojkovi, Milan Ili,Adem Mehi, IsakMusafija,Mehmed Mulabdi, Ibrahim Mulabdi, Nu rij aMu lab -di, Meh med Om ersofti , Ma hm ud irbegovi, Musta fa Smaji, Jak ob St ern i AbidBai, zatim hotel Lobenweina Alexan dra (pet spavaih soba sa kasi no lokalom, tj.gostionicom) i Apoteka Mr. ph. Rudolfa Loebela2 a) .Njas noje, meu tim, to u po-pisu ne ma i dr. trgovinski h i zanat skih radnji koje su postojale obuara Dan onaIsaka i trgovaca Lajo Holandera, Leopolda Sprunga i dr.

Pr ema istom izvoru, u pomenu tom vre menu Maglaj je pored Narodn e osnov-ne kole imao mekte b, gr adsk u itaonicu sa 50 lanova (dobijenu na poklon od pred -

Drveni mo st pr eko rijeke Bo sne (iji se ostari i danas mog u vidjeti u rijeci dva-tri me tr a uzvodn o uparaleli sa dananjim) puten je u promet (logino rasuujui) one godine kada je skela prestala ra-diti, tj. 1886. g.

2a) Prem a glavnom kolsko m imeni ku 1884/5. prvi put se u Maglaju javlja ljekarnik i to Gvorak (nanekim mjestima Gvojak) Ivan iz austro-ugarskih krajeva pri upisu kerke Zorice u I razred Na-rodne osnov ne kole. kolske 1886/7. Ivan se pominje kao ljekarnik u Doboju sa stano m u Maglaju Skela bb. Nisam naao pismenih tragova daje drao Apoteku u Maglaju, a niti daje bio u nekojupravnoj funkciji tadanjeg sreza u Maglaju u svojstvu ljekarnika.

16


14/157

sjednika Sresk og suda dr Jo sefa Schona) , biciklistiki klub , potu (pot anski i tele-grafski odjel), te p ozn atu pijac u ljiva i stoke sa nag lae nim izvozom ljiva i ja ja.Okolina Maglaja bila je pod jaki m u ticajem aust ro-ug arsko g pa i in ostr anog

kapitala: na Us ori kod Doboja 1892. god. osno vana je fab rik a eera, u Teslicu 1896.hemijska industrija na bazi prerade drveta, u Zavidoviima 1900. velika parna pi-lana "Eissler i Ortlieb", a 1908. Grege rseno va um sk a ind ust rij a", u epu 1908.Bosanska tvornica magnezita", a net o dalje od na s u Zenici 1892. Indu stri jael -

jeza" i u Bos. Brod u 1893. ..Fabr ika k amenog ulja".

Nasuprot prednjim podacima, zasigurno znamo daje na prostoru maglajskogsreza radio pogon za proizvodnju duga za bu ra d tvr tk e ..lezinger" u um sk om pred -

jelu Kablovac L ozna 2 b\ Pr et pos tav lja se da da na n ji industr ijski k ompleks ..Kri-vaja"Zavidovii vodi porijeklo iz pom enu tog pog ona lezinger". Pr em a in form aci jidipl. ing. rudarstva Alekse Simia iz Doboja u vrijeme austrougarske vladavine nalokalitetu Mravinjci (Ostrvica) kod sela Brezici kopana je ruda hromita i ista tran-

sportovana austro-ugarskim talionicama. Rudnik je zatvoren 1936. god.Za nap ome nu je, meu tim, i podatak pa i pitanje, ka da je rije o prod oru stra-

nog kapital a u naim kr ajev ima, st aj e u to vri jem e tra io u Maglaj u dosko ran ji ge-neralni konzul Velike Britanije pri Zemaljskoj vladi u Saraj evu Ed war d B. Fr ee ma nkadaje, prema gruntovnim spisima 10. 8. 1905. god. kupio zemljini posjed na ko-

jem se danas na la zi ma glajska ri mo -k at ol i ka cr kva i ok ol ne s tambene zg ra de?Moda je u centru interesovanja bila mogunost eksploatacije bakra, cinka, olova,magnezita, kaolina i aluminijske sirovine ..demit" (za potrebe avionske industrije)ili pak uglj ena na po dru ju Novog eh era .

P r i v r e d n a b a n k a d i o n i a r s k o g d r u t v a M a g l a j

Poev od tvrave pa preko Gornje i Donje arije sve do ua Jandroca iSrpske varoi, mnogo ma nje preko rijeke Bosne, razast rlo se poslije zav ret ka prvogsvjetskog rata mnotvo sitnih trgovinskih, ugostiteljskih i zanatskih radnji Magla-

jlija.Tih dvadese tih godin a maglaj sku kasa bu kitilo je oko 20-tak razliitih priva t-

nih trgovi nskih ra dnji, zat im oko deset ak ugostitel jskih i vie dese tina z ana tsk ih ra-dnji (peka rskih , mesar ski h, kazandijsk ih, sarakih, kovaki h, pot kivakih ,limarskih, brijakih , kroj aki h i drugi h), a uDonjojariji jo si O sno vna kola, velikibunar n a ekrk , tri esm e i po koji fenje r.

Meutim, prema zapisu Bosanskog glasnika (Bosniseher Bote) 1902. god. Loebel Rudolf, ljekarnikiz Maglaj a osnovao je 1901. god. Apo teku u Maglaj u Kolodvorski k ra j bb. Apo tek a Loebe la bila jeu zgradi koja je doskora post ojala na uglu dana njih ulica Narod nog her oja Pe tr a Dokia i Aleje na -rodnih heroja, tj. gdje je dana s nova stambeno-p oslov na v iesp ratn ica A3. Pr ek o kolskih i ma-tinih knjiga saz naje mo, nadalje, daj e porodica Loebel 1905. god. upisal a ker ku Ann u u prvi raz redondanje osnov ne kole u Mag laju i da im se ovdje te iste godine rodio jedan od sinova. P ozit ivno sezna, da je sa Loebelom u Apoteci izvjesno vrijeme radi la i ker ka Anna (Anrela), ma gi sta r ph ar ma -cije, roena 1899. god. u Grottau Bohmenu, eka. Apotekar Loebel roenje 1870, a umro i sahra-njen u Maglaju 1938. god.).

2b) Poda tak uzet iz lanka prof. Radivoja Sunj evia iz Magla ja objavljenog u listu ..Natron" Magla j mje-seca novembra 1972. god. lanak prof. Sunjevia nas je izmeu ostalog obavijestio o trajku 280radnika ovog maglajskog pogona daleke 1890. godine.)

17


15/157

Nad svim tim velianstveno se uzdizala tvrava ljepotica srednjovjekovnearhit ektur e' sa neu mor nom Sahat-kulom u predvorju.Sredinom maglaj skih rodnih polja provlaila se kao nit eljeznika pruga uza-

nog kolosijeka kojom je, slabane snage, brektao zadihani iro", skupljajui snaguod stanice do stanice na dalekom putu za Sarajevo ili obrnuto za Bos. Brod.

Pija na srijeda pun a kolorita: na ljudima i na zaprezi. Od ranog ju tr a arijase punila i svijetom i espapom s domaih njiva, sirom, mlijekom, peradi, povrem ivoem, maslom, volovskom i konjskom zapregom, sve to u ve zadimljenoj Carijikoj a je sa svoje st ra ne nu dil a topao som un, lepinje, evape, pek u, kah vu, z ejtin , gas,"bijelo platno, svilu, porete, limene i bakrene posude, plugove, ulare, amove...

Bogati kolorit maglajske pijace upotpunjavali su udarci s nakovnja kovaa,rzanje konja u potkivanicama ili, pak, muk krava ija su telad ostala daleko prekobrda... paz ar je padao i sj ed ne i s druge stra ne, uz glasno cjenkanje i pljut anje akakao znak sklopljenog pazar a.

Pred p odne je svijet nap ut ao pijacu, ulice su bile zakrene u svim p ravcima;uzj aha ni konjii natova reni do zemlje i sa lijeve i sa desne st ran e kreu pu t uskihstaza prema Ulinjaku i drugim mjestima odakle su doli. Trgovci i zanatlije e seuz brojanje paza ra prihva titi pristiglog im ruka. Podnevn u tiinu za tr en ut ak e samina ret aku rum lij e damije mujezin prekinuti, a nastaviti um kola brojn ih vode-nica uz obalu Bosne ili huk rijeke oko laa-mlina nie mosta, iji ga laa snagomvode as blie, as dalje od obale micao, ve po potreb i i vnja .

Po podne oglasie se lupe vrijednih domaica (opet na rijeci) peru potopljenorublje, a kraj njih poput siunih galija na moru plove jata domaih gusaka i plo-vaka. U smi raj dan a mnoga domai nstva ovdje e stoku napaja ti, a u Hadino m virupristigli zavidoviki splavari teke oblovine spustie sidra svojih splavova na putuza rijeku Savu do Zemuna...

Neto kas nije, krcn ue posvandija na paljenje rijetko postavljenih fenj era (tj.na ulazu eljeznog mosta i nekim raskrima), a iz stotinu kua zakilie kroz maleprozorie petro lej ske lam pe. Ok o dese tak esam a irom kasa be skup ljae se en skamlade... pa e ovdje i koji ibrik, i koja suza, ne sta ni vrisak. .., a sa oblinjih rod nihnjiva, s naramkom ili sepetom na leima, sporim hodom, uzbrdicom idu vraaese svojim kuama umorni ljudi.

Veere su na sofri...... a dolje, bistra rijeka prebacujui mjesec sjedne na drugu obalu uzaludno

pokuava da ga zgrabi i na krilima svojih vala ponese na daleki put...

Prema pronaenim dokumentima drugi maglajski novani zavod zaeo seprije 70 godina, tj. 29. februara 1920. godine osnivanjem Privredne banke (dio-niarskog drutva) Maglaj".

Bilo je to nepos redno iza pobjedonosnog zavret ka prvog svjetskog rata nadCent raln im silama i for mira nja jedin stven e Jugoslovenske drave kraljevine SHS.Odm ah iza toga u svim kraj evim a zemlje, pa i u kraje vima Bosne i Hercegovine, na-stajala je tenja za bri m prevladav anjem na slijeene rat ne pusto i i za daljim pri-vrednim razvojem. Mobilizacija novanog kapitala za potrebe tadanjegdrutveno-ekonomskog razvoja (putem masovnog osnivanja dioniarskih banaka)

3) ..Sagradili su je stari Bosan ci kr aje m XIII vijeka radi kontr ole van og prolaza kr oz dolinu rijek e Bo-sne. Prvi put se u dokumentima spominje 1399. godine u povelji bosanskog kralja Ostoje. 1408. go-dine pripada Mad arima, kada za nju kralj Sigismund izjavljuje: ,.sub castro nostro Maglav" (tj. podnao m tvrav om Maglaj, primjedba autor a): Branko Beli, arheolog, Glas komu na" Dobo], Kult ur-no-istorijski spomenici dobojskog sreza.Mag laj se, dakle, prvi pu tpojavljujepod ovim i meno m u Sigis mund ovoj povelji izdanoj 1G. sept. 1408.godine, mad a pr em a prof. I. Bojan ovsko m (Osloboenje" 18. 8. 19G3, str. 8) ima pre tpo sta vka..da se na M agl aj odnosi i povelja koju je 15.janu ara 1399. god. izdao kralj Ostoja Dubrovanima"...

18


16/157

"bila je odraz pat riot ske dunosti , ali i tepja da se brzo i lako doe o profi ta, do bo-gatstva.

Tih poratnih godina na podruj u dana nje doboj ske regije (i bliih nam susje-da) nikle su iz preiv jele banke iz ranijeg perioda nove banke, takoe, dion iar skogkaraktera.

U mnogim kraje vima BiH prvob itno bankarstvo" (i novani krediti) se znat-no ranije razvijalo i u najveoj mjeri ilo preko vjerskih ustanova (zanimljive i isto-rijske podatke o radu tih kreditnih" ustanova na naoj regiji od prije tri i po vijekaostavili su nam stari Tenjaci) , dok se nor mat ivn o zainjalo poev od aust ro -ug ar -ske okupacije pa nadalje. Dio tih bana ka s naeg regiona, vidjeemo kasnije, uspj elesu preivjeti ve pome nut i prvi svjetski rat, nastavivi svoju funk cij u u okviru mo-

netarno-kreditnog sistema novoorganizovane jugoslovenske drutvene zajednice(Teanj, Derventa, Bos. Brod, Graanica), a ove poratne sa razliitom ivotnomsreom mnogima je, naime, teka ekonomska situacija predratne Jugoslavijeprekratila ivot skoro na samom s tartu , dr uge su se dravnom z atitom izvj esno vri-

jeme vjetaki odravale na rovi toj pr iv rednoj sceni, da bi se ka sn ij e fu zion isale sjaim ba nk am a u Sa ra jevu ili su i one pod te re to m dubioze iezle iz pr iv redn ogivota svojih podru ja.

Prvi javni a kto o nam je ram a osnivanja druge po redu b anke u Ma glaju je ob-javljeni Pro spekt Pr iv re dn e ban ke (dioniar skog d rut va ) u Maglaju' ) 16. februar a1920. godine (datiran u Maglaju 11. februara 1920. g.) kojim Osnivaki odbor bu-due banke, n a osnovu trgovakog zakona za Bosnu i Hercegovinu, obavjetava uui iru javno st da pristup a osnivanju naprij ed pomen ute Ban ke. Istim oglasnim pro-spektom iznijeti su uslovi za prist upanj e banci, nav edeni projic irani poslovi koj imae se Banka baviti (u 17 taaka), visinu temeljn e (ulagake) glavnice dionice ,poziv za upis i up la tu (dionica) poev od 16. febr uara 1920. godine.

4) Os man A. Sokolovi, Teanj prije tri stolje a (16391642.)", Dra vna t isk ara Saraj evo, 1941.5) Objavljen u Narodnom listu", br. 30/1920.6) Dionica (Akcija), isprava o uplat i dijela osnovnog kapit ala akcio narsk og dru tva. Dionica je vrijed-

nosni papi r to se prenosi pros tom predajom iz ru ke u ruk u, ako glasi na donosioca, to je naje ebilo". Privr edni lek sikon". Zagreb, 1961.

ti ovoj zgradi (a spra tu) radila je Privredna bauka d. d. Maglaj

19


17/157

Objavljeni Prosp ekt Pri vre dne ba nke d.d. u Maglaju, oglasi i kasni ji pozivi zaodravanje godinjih skuptina pisani su zavidnom preciznou i dobrim poznava-njem bankarske tehnike i poslova onog doba, koji ne blijedi pred dananjim.

..Drutvo e se, kae u Pr ospe ktu, baviti ovim poslovima:Prima novac na priploda) na ulo ene knjiice,b) na stalnu nedjeljnu tednju uz knjiicu, daje poslije odreenog vremena

vrati odjednom sa kamatama,c) na tekui raunEsk ont uje i reeskont uje mjenice..., a zatim:dajezajmove po teku em ra unu

na podlozi hipoteke; kup uj e i prod aj e svakovr sne pap ire od vrij ednosti; kup uj e i pro-daj eza sobstv eni ra un papir e od vrij ednosti; vri sve bank ovne i mj enine poslo-

ve kao i svakovrsne isplate i naplate za tui raun; prima na uvanje razne ostave;kup uj e i proda je svakovrsne nepokretnosti; posre duje kod sklapanja trgovakih po-slova za tui raun i u tue ime; posreduje u poslovima konzorcija za pojedina pri-vredna poduzea; daje zajmove na zalogetj .na zlato, srebro i dragocjeno sti; bavi setra nsp ort nim i pedicionim poslovima; doputa kr edite zemljoradnicima i zemljo-radnikim zadrugama u svrhu unapreenja njihove privrede; osniva, organizuje irukovodi kred itna i privre dna dru tva i udru enja zadruge i preuzea u inter esupoboljanja i podizanja zemljoradnje, poljske i umske privrede, i kupuje i prodajenepokretn osti i drug e pred mete zemljoradnike i ums ke privrede a potom:

Temeljna glavnica iznosi K 400.000 (itaj kruna, jer su na teritoriji Bosne iHercegovine austro-ugarske krune dugo po zavretku prvog svjetskog rata bile uopticaju)... rasporeena na 2000 dionica po K 200 nomin aln e vrijednosti"... itd.

U pome nut om pro spe ktu dalje itamo: da upis i uplata dionica poirge 16. fe-bruara, a traje do 29. februara 1920. god., a zatim daje dioniar dnan da pri upisupoloi polovinu nominalne vrijednosti od svake upisane dionice (plus 10 kruna zasvaku upisanu dionicu na ime trokova osnivanja drutva), a drugu polovinu 30 da-na nakon odrane glavne skupt ine. Data su i druga obavjetenja.

Za osnivaki odbor poziv za for mir anj e Pri vre dne ban ke d. d. u Magla ju (pro-spekt) potpisali su 11. fe br ua ra 1920. god. ondanji nai su gra an i (inicijalni dio-niari, akcionari): Uzeirbeg Uzeirbegovi, posjednik iz Maglaja, Ehembeg H.Uzeirbegovi, veleposj ednik iz Maglaja, Halil Osman agi, pos jednik izMaglaja,H u-sein Smajlagi, trgovac i posjednik iz Maglaja, Air Topagi, trgovac iz Maglaja,

7) I pored ovakvog dekla risanj a nae pred rat ne Privr edn e dioniarske banke ostaje, u izvjesnoj mje.ri,nejasno zato prikupljeni novac za Oblasnu bolnicu u Maglaju nije tranzitiran preko nje.Pr ema pro naen im arhiv skim do kume ntima Upra vni odbor za izgradnju Oblasne bolnice u Magla-

ju (p re ds je dn ik Du a n J. Niko li, pr ot op re zb it er iz Ma glaj a) pi sm en o je obav ije te n od S rp sk e pr i-vredn e banke d.d. iz Sara jeva22 .ju na 1920. god. dajeOdjeljenjeza zatitu djeceimladei iz Sarajevapoloilo 50.000 kruna, daje avgusta 1920. Josif Simi, grad. preduzima iz Maglaja darovao 20.000,a maja 1921. daje Zdravstveni odsjek Zemaljske vlade za Bosnu i Hercegovinu poloio 400.000 kru-na.Pred kraj decembra 1921. god. pomenuti Zdravstveni odsjek Zemaljske vlade pismeno se saglasioda Upravni odbor za izgradnju Oblasne bolnice u Maglaju proda ranije kupljeno zemljite i da s timnovcem i novcima saku pljenim na teku em ra unu kod Banke otkupi kuu od maglajskog trgovcaHolendera i istu adaptira za Oblasnu bolnicu.Uvidom u gruntovne knjige, trgovaka porodica Holender Lajoa od 31. 1. 1918. do 5. 1. 1922. god.bila je u posjedu ZK uloka br. 2450 na kojoj je zgrada sta re P TT (dana nje Krojake zadru ge), koja

je 5 . jan . 1922. god. p re l a u v la sn i tvo E dh em be ga Uz ei rb eg ov i a iz Mag la ja . O si m p omen ute dru guzgradu Holenderovih nisam uspio pronai. Bolnice se u Maglaju danas niko ne sjea (niti Holende-rovih ), to bi moglo da zna i da do nje nog ak tiv ira nja nije ni dolo i pored pri kup lje nih finansijskihsredstava.)

8) Pre nij eti tek st iz pro spe kta da t je u skra eno j verziji (izvorno kako je u origina lu pisan) s obziromda u materijalu dajemo njegov faksimil.

20


18/157

21


19/157

Meho Bradari, teak iz Lijenice, Paan Omi, teak i opanar iz Tujnice, BeganKarahusi, trgovac iz Maglaja, Mehmed Suljakovi, posjednik i opanar iz Tajnice,Meh med Hulus i, na dgrunt ovni ar u Maglaju i Has an Kadribai, posjednik iz Ma-glaja.

Osam dana po objavljenom prospektu uslijedila su jo tri manja oglasa po-ziva potencijalni m dioniar ima budu e bank e na upis dionica, obavjetenje o datu-mu i mje stu odravanja osnivake skup tine sa dnevnim redom:

1.Uvjerenje, da je teme ljna glavnica valjanim potpisivanjem i upla tom osigurana.2. Uglava p ravila.3. Donoenje zakljuka o konstit uisanju drutva.4. Izbor upravnog i nadzor nog odbora.5. Davanje razrjenice osnivakom odboru.

6. Eventualije".Realno je pretpostaviti (jer nemamo pismene potvrde) da je Osnivakaskuptina Privredne banke dioniarskog drutva u Maglaju odrana zakazanog da-na (19. februara U920. godine) i u zakazanim prostorijama, tj. u ondanjoj Musli-man sk oj itaonici , a tak oe i da su usvoj ene predvi ene odred be i sva dru ga a ktazakonom predviena.

Postoje, meutim , ma terija lni dokazi da je Banka osnovana 1920. godine, jerje ve 11. juna 1921. god. nj en o Ravna te lj stvo up ut il o ..Poziv na r e d o v i t u gl avnuskup tin u Priv redn e ban ke (d. d.) u Maglaju koja e se o bd r a ti u nedjelju, dne 10.

ju la 1921. g. sa sl ijedeim dn ev ni m redom"... u okvi ru kojeg se nalazilo i ..Izvjeeravnateljstva o dosadanjem radu, tj. o radu Banke u 1920. godini.

Privredna banka dioniarskog drutva Maglaj radila je u zgradi EdhembegaUzeirbegovia (takoe dioniara ove Banke) u Donjoj ariji (na spratu, dvije kan-celarije lijevo od ulaza), t j. u zgradi do dana nje ugostitel jskog objekt a Ozren" zva-nog -Teksas". T u j e ostala sve do likvidacije.

Nisam uspio pronai drutvenu knjigu diqniara" (a mor al aje postojati), niti

podatke koliko je Banka uku pno imala dioniara , pa niti da lij e sve najavlj ene po-slove obavljala, ali iz onog to sam pronaao jasno se vidi masa dionikog kapitala,uloga na te dnj u i mjenin og pokria, zat im pozicije ree sko nta i jo ne ke akt ivne bi-lansne pozicije.

Kako je ve reeno, juna mjeseca 1921. god. ravnateljstvo Banke uputilo jePoziv na redovitu glavnu skuptinu Privredne banke d. d. u Maglaju koja e seob dr a ti u nedjelju, dne 10.ju la 1921. g. sa slijedeim dne vni m redo m:

1. Izvjee ravnateljstva o dosadanjem radu.2. Izvjee nadzo rno g vijea.3. Izrijebanje lanova koji imadu ispuniti & 35. drutvenih pravila itd.Ne ma podat aka o radu i zakljucima sa ove skup tine magla jskih banko vnih

akcionara, koja je razma tra la rad Banke u 1920. god. Prim jeu je se, me uti m, da jezatraeno poveanje dionike glavnice i promjena Pravila drutva (u kom pravcuteko je naslutiti). Iz dokumenata vidimo daje poveanje akcionarske glavnicevreno u tri emisije, jer su poratne prilike to zahtijevale.

Supr otno tad anji m obiajima, maglajska Privred na bank a d. d. nije uz javni

poziv za Prvu glavnu godinju skup tin u objavila raun bilans e i raun gubitk a (ra-shoda) i dobitka (prihoda), te iz tih razloga ne znamo sa kojim je poslovnim rezul-ta to m zavrila 1920. godinu, tj. prvu godi nu svog rada, a niti znam o bil ans nu su mu

9) U to vrije me u Mag laju su postojal e dvije itaonice. Musl ima nsk a itaonica nalazil a se u priz emn improst orija ma ondanje Osnovne kole na ariji (danas Dom penzionera), dok se Srps ka itaonicanalazila u zgradi zvanoj Sokolana", koja je bila gdje je danas nova zgrada Sk up tin e op tine M agla j(lijeva obala rijek e Bosne )),

!)a) Vidi spisak dijela dioniara u poglavlju: Prilozi, liter atu ra i izvori".

22


20/157

aktive i pasive. Pozitivno znamo d a j e zapoela rad sa austro-ug arski m kru na ma ,jer su kako smo napri je d rekli u to vri je meineto kasn ije jo uvijek bile u optic ajuu ovom dijelu zemlje.

Iz bilan snih podat aka koji slijede moe se solidno stei preds tav a o bil ans nimpozicijama koje su inile ban in finansijski potencijal i nov anu sna gu.

RAUN BILANCEdne 31. decembra

Raun bilanse (raun razmjere ili raun izravnanja) 1928. godine pokazujeporast glavnihpozicija:u aktivi mjeni ca i dunik a, a u pasivi: dionike glavnice, te-dovnih" uloga i vjerov nika za vie pu ta pr ema 1921. god ini 10 ) .

Podaci u navedenoj tabeli veoma ilustrativno pokazuju razvojnu liniju ovenae Banke. Da ra spola emo podac ima iz 1920. godine (prve godine njen og rada) taslika bi bila jo relj efn ija .

10) U originalnim dokumentima 1921. god. bilansni podaci iskazani su u austro-ugarskim krunama.Za ovu priliku prevedeni su na vrijednost u nacionalnoj valuti, tj. u dinare na bazi pariteta 1 dinar= 4 krune.

23

(u din. bez para)Aktiva: 1921. 1928 Pasiva: 1921. 1928.Gotovina 24.819 25.161 Dionika glavnica 100.000 500.000Mjenice 130.050 461.475 Pri uv na zakl ada 150 12.650Dunici: Pose bna priu va 6.000u tek. ra un n 156.422 440.028 Prenosni kamati 1.125 8.000Nekretn. i otpis 6.250 9.000 Rees kont 25.000 50.000Namjetaj 11.250 1 Uloci (tedovni) 173.033 242.670

Vjerovnici u privremenom raunu 18.818 115.424Dobitak 10.665 921

328.791 935.665 328.791 935.665


21/157

Raun gubitka i dobitkaPrivredne banke (dd) Maglaj

1927. 1928.Kamata od uloaka 33.122 18.412Plate, doplaci i nagr ade 60.000 45.000Porezi, takse i pristojbe 18.952 5.938Upra vni trokovi 8.712 9.390Otpis 3.000 3.000Dobitak 2.444 921Uk. raun gubitka 126.230 82.660

(u din. bez para)1927. 1928.

Prenos dobitkaiz preth. god. 452 2.444Kamati:od tek . ra. 27.818 36.678od mjenica 49.036 40.247Provizija 48.924 3.291Uk. raun dobitka 126.230 82.660

Lijeva stra na pred nje tabele pokazuje ostvarene trokove poslovanja, a desnaostvareni prihod za odnosne godine.

Novana snaga predratne dioniarske banke bila je kako slijedi:

1921. 1927. 1928.(u krun.) (u din.) (u din.) (u din.)

Glavnica (kapital) 400.000 100.000 500.000 500.000 rez. fond (rezerve) 600 150 18.650 18.650

Sopstvena sredstva 400.600 100.150 518.650 518.650 ulozi (tua sredstv a) 529.132 132.283 265.626 242.670

Uk. nov. (obrtni) kapit. 929.732 232.433 784.276 761.320

Izvor: izvedeno na bazi bilan snih poda takaodnosnih godina.

U poreenju sa 1921. god. sopstvena sredstva Banke porasla su 1927. i 1928.god. za preko pet puta, dok su tua angao vana s redstva (ulozi) znatno s porije rasla,tj. porasla su samo za dva puta. Shodno ovome, ukupan banin kapital porastao jeza 3,4 puta.

Napominjemo daje Upravni odbor Privredne banke d. d. Maglaj na osnovuovlatenja prve redovn e glavne sku pti ne od 10. jula 1921. god. (saglasno dobivenojdozvoli od Ministarstva trgovine i industrije od 12. novembra 1921. god.) poveaodioniki ulog sa 400.000 na 800.000 kruna (200.000 dinara).

Raspolaemo podatkom da je Banka u tri emisije novih dionikih uloaka(dionica) poev od 1922. god. pa zakljuno sa 1924. godinom, poveala dioniki ka-pital na 500.000 dina raitim e prim jet no umnoi la svoju novanu sna gu. Kako su sestvar i poslije 1928. god. pa do likvidacije 1931. god. odvijale nij e nam poznato.

U periodu 19201928. godine masa dionike glavnice i ostvarenog istog do-bitka bila je:

24


22/157

1920.1921.1922.1923.1924.1925.1926.1927.1928.

Dionika glavnica100.000100.000200.000

200.000

500.000500.000500.000500.000500.000

(u dinarima)ist dobitaknema podat.

10.66513.608

nema podat.28.61429.28528.279

2.444921

Poev od 1927. god. ist dobitak Banke naglo je opao sa tendencijom daljegdrastinog pada. Pret post avlj amo da je ve u 1929. god. ban ka ula u poslovni gubi-tak koji ju je mak sim aln o pribliio poslovnom k ra hu 1931. godine. Pod atk e za ovajperiod nisam uspio pronai, pa su dalje hipoteze na ovoj relaciji rizine.

Prve tri godine rada Bank a je svoje poslovanje iskazivala u aus tro -ug ars kimkrunama. Radi uporedivo sti i ovdje je njihovo pretvar anje uprednjoj tabeli izvrenona bazi 1 dinar = 4 krune.

Prema ondanjim zakonskim normama Privredna banka d. d. Maglaj imalaje sl ijedee org ane up ra vl ja nj a:

Rav natel jstvo (up ravni odbor) koje je bilo sastavlj eno od predsjed nika, pot-predsjednikaipet lanova. Do 1929. god. nafunkcijipredsjedni ka Ravnateljstva bilisu: Edhe mbeg H. Uzeirbegovi, Uzeir Uzeirbegovi i Uze irn uri Uzeirbegovi;

Na dzo rno vijee (kasnije Nadzor ni odbor) sastavl jeno od pet (kasn ije od tri)lanova. Na elu ovog organa bioje predsjednik. U svojstvu lanova pominju se: Mu-stajbe gH. Uzeirbegovi, Delal Smajlagi, dr Viktor Jan kijevi , advok at iz Tuzle idr.

Ravnatelj a (tj. poslovnog direktora), i Glavnu godinju skuptinu.Ravnatelj stvo i Nadz orni odb or bir ani su i razr jea vani svake godine na glav-

nim godinjim skuptinama.Kontrolu nad radom Banke vrila je Finansijska direkcija iz Banja Luke.Ko je bio prvi ravnatelj (poslovni direktor ) Pri vre dne b ank e d. d. Maglaj? Po-

zitivno znamo daje 1921, 1922. i 1925. godine to bio Stjepan Vukojevi. Kasnijeemo ovo ime nai i na drugim f unk cij ama u ovoj Banci. Po je dn om nep otpi san omdokumen tu po likvidaciji maglajs ke Bank e Stj epa n je odselio u Doboj i ta mo osno-vao novu d. d. ba nk u, aida je iz Most ara. Musl iman ska trgovakaipoljodjelska ban -ka d. d. u Tenj u jav nim oglasom, na prim jer , trai la je pogodn u osobu za ravna telj abanke (i nudila stan), to ukazuje daje poslovima dioniarskih banaka rukovodilostruno, profesionalno lice.

U ovo vrijeme predsjednik ravnateljstva bioje Edhembeg H. Uzeirbegovi, apotpreds jednikHuse ineff. Smajlagi. U ovakvoj hijerarhi jskoj postavi teko je pret-postaviti injenicu daje Uzeirbeg Uzeirbegovi, inicijator osnivanja Banke i njennajjai dioniar, bio u pasivnoj ulozi (makar je u posmatranom trenutku bio lannjenog ravnate ljstva ). Da bogati posjedn ik Uzeirbeg nije bio nijemi pos mat ra zbi-vanjapot vr uje i poda tak da je skoro stalno bio lan ravna teljst va, a poto m uz astop -no predsjednik Ravnateljstva od 1925. do 1927. godine. Stoji i injenica, daje po

25


23/157

likvidaciji Banke sav tadanji inventar prenijet u njegovu porodinu zgradu kan-celarijski namj eta j, eljezna kasa, d okumentaci ja 1 ..., a to ve dovoljno asoc ira od-govor koje tu bio glavni stoer.

Posve sigurno znamo daje Banka imala svogknjigovoublagaj nika i podvornika. Prvi bankarski radni-ci na tlu Magla ja za koje uovojfazi istra ivanja z nam o bilisu: Musta fa (sin Mahmut a) Kadribai12 >iMujo Bajrak-tarevi Bajtal13 )iz Maglaja.

Privredna banka d. d. Maglaj (pored ondanjegSreskog suda, Konakzgrade i porodine zgrade naakalovcu Edhembega Uzeirbegovia) imala je elek-tri no svjetlo sa agregata ins tali sanog na laamlinu"

na Bosni, vlasnitvo pomenutog Edhembega dioniaraBanke.Iz dokumenatasaznajemo, da je dionica Ban ke bila

50 dinara + 10 dinara po dionici na ime trokova osni-vanja, a iz nepotpisanog dokumenta da je po osnutkuBank e i uplae nog dionikog (akcijskog) kapi tal a Narod-na banka Kraljevine SHS odobrila Privrednoj banci d. d.

Mustafa Kadribai Magl aj 100.000 dinara , no da je to bi lo nedovoljno za nor-malan rad.

Banka je na povuene dionice pri prekidu dioniarstva isplaivala dividenduu visini od pet odsto godinje po dionici.

Delal Smajlagi imao je, na primjer, 1.500 dionica u nominalnoj vrijednostiod 75.000 dinara (najvjer ovatnije nakon tree emisije), i s tom sum om nije s matr anu vee dioniare.

Iz navedenih podataka proizilazi, daje Banka imala upisanih 10.000 dionica

1924. god. (500.000 : 50 = 10.000).Ni uj ed no m dokume ntu prek o kojeg se Banka obraal ajavnosti kam at na sto-pa na odobrene kredite a niti na uloge nije saoptavana, to bi moglo da znai dajebila nejedin stve na, d aj e zavisila od kvalite ta jem stv eno g pokria, pa i od dru gih fak-tora. U neslubenom dokumentu stoji da su neke mjenice tereene kamatom od4060 odsto, nek e sa 20 odsto. U ovom kon tek st u pomi nje se neki Meh o Mrehi izBajva ta (Opt ina Zavidovii) koji je dobio trogodinji kred it uz 48% ka ma ta godinje.Uz to je ila i hipoteka na Mehine nekretnine...)

* * *

Jo u davna vremena u naim krajevima drutvena svijest o nunostinovanog (zajmovnog) potpomaganja privrednog razvoja, uz obostrani interes

11) Vei dio ovog inv ent ara izgorio je u poaru koji je zahvatio ma gac insk u zgra du Uzeirb ega (prekoputa dananjeg Zdravljaka") u vrijeme okupacije nae zemlje, a dio je nestao u seobi. Osim dijelanamjetaja, nasljednici Uzeirbega ne posjeduju nikakvu dokumentaciju o ovoj prvoj maglajskojBanci.

12) Iz pisanih do kum ena ta koje je iza sebe ostavio pok. Mus taf a (otac nae uiteljice emse iz Donjearije) vidi se, da je u pome nut oj Banci (u svojstvu ban kovn og inovnik a) radio od 1. jul a 1922.godine do 28. februara 1933. godine.

13) Nekolik o Maglaja nina mi je prialo daj e Mujo Bajrak tare vi Bajta l bio podvor nik u Uzeirbego-vievojbanci". Kako pismenu potvrdu nisam naao, to sam se (nenajavljeno) uputio njegovom sinuMuharemu. Na pitanje da li zna gdje mu je otac sve radio, bez predomiljanja mije rekao: biojeizvjesno vrijeme u Uzeirbegovievoj banci..., a bioje i Jada" na mlinu Edhembega na Bosni... Odkada i do kada Muharem to nije sigurno znao.

26

Mustafa Kadribai


24/157

spontano je rasla i na razliite na ine kril a sebi put, pa i uz kren je vlast itih vlada-' juih crkvenih dogmi. Jer, p rirod no, bez intere sa nij e ilo. Uspj eno probij anje ovihI barijera dovelo nas je do dananjeg, savremenog bankarstva, uprkos dramatinih

padova i krahova.....Naziv ban ka potie od tal ijan ske rijei banco, tj. stol, na koj em su srednjov-

j jekovnimjenjairazno vrsn og kovano g novca obavljali svoj posao. Taj je naz iv o buh -I vatao i druge poslove... za uvanje, pozajmljivanje i izdavanje novca, za olakavanjei meusobnog plaanja (platno g prom eta )"1 \

..Usvom pri miti vnom obliku, kredi t je i u BiH postojao oduvijek. Robni kre ditu njima stariji je od novanog, a seoski (poljopri vredni) od gradsk og. K ao novani

[ povjerioci javlj aju se jo od prije 400 godina vakufi, crkvene o ptine, ma nas ti rs ke

uprave... Iako ni hri ans tvo ni isl am n e dozvoljavaju posao davanja novca pod in-| teres; Bank arsk im poslovima, pored Jevre ja, bavili su se i hri ani i mus lim ani , i

njihove ustanove" .Primjera kren ja navedenih zabra na im a mnogo i svjesno, jer su sve te kon-

I fesionalne usta nove imal e potreb u za prih odom, ali i osjeanje pot reb e p otpo ma-I ganja drutveno-ekonomskog razvoja ondanjeg drutva odnosno privrednogI sistema.

..Od damija u Te nju , iji su vak ufi imali gotova novca i davali ga n zaj am, spo-l minju se u spom enu tom sidilu (slu bena knjiga moja pri mje dba ): 1. Sul tan Se-

limova, 2. Gazi Ferhatbegova, 3. Hadi Omerova... Jedan dosta jak vakuf gotovog| novca je nekog Alibega... Nadalj e, Ap-anzi s Osm ano v vakuf... Nek a boga ta dje-; vojica, Rabi ja ki Hadi Hasa nov a, imal a je 75.210 aki gotova novca, i ova svota

dataj ena zajam 47-morici dunika"16 ).

Pozivajui se na gornje g aut ora O sm an a A. Sokolovia, pisca lanka ..Kreditneprilike u Tenju prije tri stoljea" (objavljenog u ..Novom Beharu", Sarajevo, br. 8

j 10/1932. g.) veliki poznavalac ban kar stv a Bi H Ma rko Markov i n svom ve pome-nutom radu pie: ..Teanjski kadil uk ima o je, na pr imj er, 1052 /3 godine po hi dr etu

[ ( = 1643/4) pored Ferha tbe gov avakufa,namijenjenog damiji, mekt ebu i karavan -saraju(ijajeglavnica 1052g.(= 1640) iznosila 127.811, ka ma ta 18.131, kiri ja 3.660i mukata 1081 aku, u ku pn o 150.683 ake) jo 34 vakuf a (za damij e, kole i ra znepopravke esama, puteva, hanova, damija) ija je gotovina, neto preko 600.000aki, pozajmljivana"17 ).

Iz pronaeno g ..teftera"Mutavelje Alije, tean jsko g kadi je koji je pre ko Osma -naA.Sokolovia 1941. godine uao u nau b ank ars ku public istiku saznajemo da suzajmovni korisnici to g doba bili svi slojevi ondanj eg teanjsko g drut va, da su da-vani uz sig urn oje mst vo i 15% ka ma ta (jedan mli nar" i to neki Alija, sin Kur ti a, kojizalae svoj mlin ka o jam stv o za poz ajmlj eni novac" i 15% kam at a 1 8 ) itd.

14) Privredni leksikon", Zagreb 1961. str. 4815) Marko Markovi: Bankarstvo Bosne i Hercegovine", izdanje pievo, tamparija BosanskaPota", Sara jevo , 1938. st r. i.

16) Osman A. Sokolovi: ..Teanj prije tri stoljea (1639.1642.)", Dravn a ti ska ra u Saraj evu 19 41,str. 4.

17) Marko Markovi: Bankarstvo Bosne i Hercegovine", izdanje pievo, tamparija BosanskaPota", Sarajevo, 1938. str. 5.

18) Osman A. Sokolovi: Teanj prije tri stoljea (16391642)", Dravna tiskara u Sarajevu 1941,str. 8.

27


25/157

Ima poda taka koji govore da su znatn o kasnije i kod Srba dav ani zajmoviuika ma tu (:.. Znat i se kad a dodos mo Jova nu Gabeli groa 190, na sto 12; dado smonssv. Sim eun a Stlpnika"), zatim: Uze ja Jova n Simi aspri 1000. Na mjesec nagropo dinar, o ktom bra 26.1 plati isti Jovan Simi i fajde dado (h) 400"19 ).

Tefter i rabo dugo su bili jedine ..bankovne knjige" u kojima su biljeeni zaj-moprimci, jemci, svjedoci...

Na scenu su potom u kadilucima Bosne stupili Menafi sanduci (Pripomonezaklade, narodne tedionice) uvedeni naredbom vilajetske vlade 1866. god. Po toniosnovu Menafi. sanduci nastali su i u kadilucima (kotarevima) Maglaja, Gradaca,Graanice, Derve nte, Tenja i epa.

Na te aljskom ..bankarstvu" od prije triipo vijeka due s am se zad ra o u nam-je ri da kolikotol iko o sv ijet lim d ugogodinju tr ad ic ij u na i h su se da u bankarstvu,koja je bila prete a rano m pravom ba nka rst vu u ovom gradu.

Prema raspoloivim podacima Teanj je ve 1906. godine imao osnovanu svo-ju normativno ureenu b anku pod naz ivom: . .Prva musl imanska k redi tna zadrugakasni je pret vore na u Musl ima nsk u trgovaku i poljodjelsku ban ku; Uslijedila jepo-tom N ar odn a kre dit na b ank a d. d. koja je po zavretk u prvog svjetskog rata promi-

jen il a naziv u Kr editna banka d. d. Iz p re zent iran og re gi st ra banaka uo a va mo dasu Tenjaci na svojoj privrednoj pozornici izveli pravi bankarski bal pun kolora i di-namike...

Druga ban kars ka meka na dobojskoj regiji bil ajeD erve nta. Stru na literatu-ra pominje daje Hrvatska centralna banka 1907. godine preuzela ..Hrvatsku vere-sijsku zadrugu" u Derventi. Kasnije je ovdje radila Srpska kreditna banka d. d.",jgodinu dana docnije Dervenani su osnovali ..Hrvatsku banku d. d.; pominje se, za-tim, Muslimanska banka d. d." i druge.

Dioniar Uzeirbegovi Mustaj bcg, Dio ni ar Delal Sma jla gi , Dion iar Air Topa gi,posjednik trgovac trgovac

Dosta rano, tanije 1910. god. u Odaku je osnovana Prva veresijska tedio-

nica i veresijska zadruga", 1911. god. u Bos. Brodu Hrvatska kreditna banka i te-dionica d. d." i u Gra ani ci ..Srpska tedionic a d. d." itd.Pr em a str uno j publikaciji, Pri vre dna ba nk a (d. d.) Maglaj otila je u likvida-

ciju 1931. godine. Najv erova tnij e je da je tako, mada ni sam n aao dokum entov anu

19) Vla disl av kari : Druge bele ke, rau ni. .. iz 1759 /6 0 i 17 85 /6 g.". Bos. Vila" br. 8 191 3 g. (uzetosa str. 5 Marko Markovi: . .Bankarstvo Bosne i Hercegovine", Sarajevo, 1938.

28


26/157

potvrdu, pa ni javni oglas o razv rgnu u d ru tv a i postavl janje likvidatora. U specifi-kaciji svog radnog staa (prezentiranog personalnoj slubi Sreskog NO Maglaj1946. godine) banin slu benik Mus taf a Kadriba i na dva mje sta kae d aj e u ovojbanci radio do28.feb rua ra 1933. godine, a to moe da znai daj e unjojostao da izvriprotestiutuivanje mjen ica i dr. poslove vezan e za likvidaciju.

Na likvidaciju ove Bank e, pret posta vljam o, moglo je utic ati vie faktor a. Na i-me, poratne dravne reije skoile su i do 40 odsto na kapital to mali zavodi, poputoveBanke, nisu mogli bezbolno p odnijeti .

Duboka ekonomska kriza, koja je zahvatila tadan jujug oslov ensku ekonomi-ku, porazno je djelovala na kup ovn u sn agu st anovni tva, n a trgovinsk i i zana tsk iobrt, na otplatnu mo baninih dunika. Svjetski ekonomski kriznit a j fundopro jedo naih obala 1931. god. u najdrastinijim razmjerama, stoje u drugom dijelu go-dine imalo za posljedicu naglo povlaenje uloga iz svih bankovnih zavoda u BiH pai iznae dioniarske Banke, ukoliko je u to vri jeme jo bila na nog ama .

Uz sve to, na bankarski zavod potresali su i unutranji nesporazumi koji sumu (vjerovatno) skratili agoniju.

esnaest godina kas nij e u osloboenoj zemlji, u uslovima vlasti radn ik e kla-se, u Maglaju je uspostavljena nova bankar ska ustan ova Nar odn a bank a FN RJ Fil. Maglaj, zasnovana na novim drutvenim osnovama, sa obiljejima socijali-stikog bank ars tva i u slubi opted rut veno g razvoja, liena zel enake psihologijei ciljeva.

29


27/157

2. REGISTAR DI ONIAR SKIH BANAKA U AUST RO UGARSKO MPE RI ODU I IZMEU PRVOG I DRUGOG S VJETSKOG RATA NA

DOBOJSKOJ REGIJI

Pr em a nepot pun im podacima u periodu Austr o-Ugar ske vladavine na naemregionalnom pod uju i susje dnih nam mjest a postojale su slijedee bank e:

Bos. Brod

Prva hrvatska tedionica i veresijska zadruga (ogr. jamstvo) u Bos. Brodu;osnovana 1907, a 1916. u likvidaciji; likvidator Gregor Potuek;

Srpska tedionica sa ogran. jamst. u Bos. Brodu; osnovana 1909. god.;H rv at sk a kre di tna b an ka i ted. d. d. Bos. Brod; osnova na 1911, a pod steaj

pala 1926;

Bos . Samac

j Pr iv il egovan a ze malj ska ba nka za Bi H Ce nt ra la u Sa ra je vu IspostavaBos. amac; osnovana 1904;

Hrv ats ka dioniarska tednja Vukovar Podrunic a u Bos. amcu; osno-vana 1904. god. (?);

Derventa Privilegovana zemalj. banka za BiH Centrala u Sarajevu Ispostava u

Derventi; osnovana 1904; preivjela I. svjetski rat; Hrv ats ka t edna i veresijska zadruga u Derv enti; osnovana 1911. god.; Srpska kreditna banka . d. u Derventi; osnovana 1911, preivjela je prvi

svjetski rat, a 1920. god. fuzionisala se sa Srpskom privrednom bankom d. d. u Sa-rajevu;

Doboj

Privilegovana zemalj. bank a za BiH Saraj evo Ekspoz. uDoboju; datumosnivanj a nepoz nat, a javlja se 1905. i 1916. godine; preivjela je prvi svj etski rat;

Privilegovana zemalj. banka za BiH Sarajevo Samostalno produktno od-je lj en je u Brk om , za st up ni t vo u D oboju; osnovano 1905. god. ;

Srpska cent ralna bank a za BiH d. d. Sarajevo fil.Doboj; osnovana 1913.god.;

30


28/157

Graanica

Srpska tedionica d. d. Graanica; osnovana 1911. god., preivjela je prvisvjetski rat, a krajem tridesetih godina likvidirala. Godine 1937. akcijski kapital iz-nosio je 1,000.000, rezer vni fond 16.000, a tedn i ulozi 25.000 d ina ra;

Maglaj

Hrv atsk a trgovaka ban ka i tedionica, Maglaj; osnovan a 1905. godine nabazi dionikog kapit ala od 1,000.000 kru na; n em a podata ka k ad aj e likvidirala, nit idaje preivjela prvi svjetski rat;

Odak Prva veresij ska tedionica i veresijska zad ruga s.o.j. u Odaku; osnova na1910, likvidirala 1923. godine; predsjednik Mustajbeg Gradaevi;

Teanj

Piva muslimanska kreditna zadruga u Tenju; osnovana 1906. godine,predsjednik Ademaga Mei; 1911. god. promijenila naziv u Muslimanska trgo-vaka i poljodjelska banka d. d.;

Musl iman ska tr govaka i poljodjelska ban ka d. d. Teanj; osnovana 1911.god., predsjednik Ademaga Mei; dioniki kapital 400.000 kruna;

Nar odn a kr edi tna ban ka d. d. Teanj; osnovana 1912. god. akcijski k apital100.000 kruna; predsjednik Mirko M. Samargj, direktor Duan Obrad, potpred-sjednik Tomo Novakov; preivjela prvi svjetski rat promjenivi naziv u Kreditnabankad. d.aod 1924 god. pa sve dolikvidacije 1928. god.bila afilijacija Gaj ret banke

u Sarajevu.Poslij e zavre tka p ivogs vj etskog rata, skoro da i nem a opt inskog sre dita da-nanje dobojske regije i susje dnih n am mjes ta koja nisu imala dion iars ku ban ku,poslovnicu, podrunicu ili ispostavu u nekima po jednu, u mnogima po vie.

Iz pronaenih podataka proizilazi da su u periodu izmeu pivog i drugogsvjetskog rata postojali novani zavodi u slijedeim mjestima:

Bos. Brod

Hiva tska kreditna banka itedionica d. d. Ova ban ka o snov ana je 1911. go-dine, a podsteajje pala 1926. Imala je svoje podru nice u D eiv ent i i Bos. Gradi ki;

Bos. amac

Srpska banka d. d. osnovana 25. maja 1921. godine iz Bankarskog zavodaMahmutbegovi i drug. Bos. amac". Najista knuti ji akcionar i bili sujoj: Podunav-

sko Trg. akcion arsko Dr utv o Beograd, Srp ska ban ka d. d. u Zagreb u i niz d rugi hpreuzea, banaka, drutava i fizikih lica;

Agrarna iveresijska za druga (s. o. j.) radila je veoma kra tkovrijeme , a 1929.god. otila u likvidaciju;

j Privi legovana Ze ma ljs ka b anka za B iH Cen tral a u arajevu Ispostava uBos. amcu, osnovana 1904. godine;

Hrv ats ka ce ntra lna ba nka d. d. u Sarajeivu Podrunic a u Bos. a mcu;

31


29/157

Derventa Srp ska kre di tn a ba nk a d. . Po odluci Skup tin e feb ru ar a 1920. god. fuzio-

nisala se sa Srpskom privrednom bankom d. d. u Sarajevu; fuziju potvrdila Zema-ljska vlada Bi H 27.6. 192 0, a potom i banjaluk i Okru ni su d. Osnov ano je vjero vatidaje nastala 1913. godine;

Hrvatska banka d. d.; sredinom 1921. god. redovna godinja skuptina sa-sluala je izvjetaj likvidatora, a potom za predsjednika likvidacione komicije ime-novala Ivana Papia;

Hrv ats ka ce ntr aln a bank a za BiH d. d. u ara j evu Pod ru nic a u Derven -ti; javlja se pod ovim nazivom 1920. i 1921. godine, mogue i kasnije;

Hrvatska kreditna banka i tedionica d. d. Bos. Brod Podrunica u Der-venti;

Privilegovana Zemaljska banka za BiH Centrala u Sarajevu Ispostava uDerv enti ; osn ova na 1904. godine, a postojala je i 1920. i 1921. godine, vjer ova tno ikasnije;

Doboj

Privile govana zemal jska ban ka za BiH Cent ral a u Saraje vu Ispostava u Do-boju; postojala je 1905. i 1916, ali i 1920. godine, a vjerovatno i kasnije;

kred itna za druga Srb a privrednika z. s.o.j. (za tednj u i kredi t); osnovanaj e 1931. godine , a pojavl jivala s e i 1937. god .;

Graanica

Srpska tedionica dioniarskog drutva; osnovana 1911. god.; likvidiralakrajem tridesetih godina; Musli mansk a pri vred na bank a d. d.; osnovana febr uar a 1920;

Gradaac Priv red na b an ka d. d.; javl jaju se dva poda tka o njeno m osnivanj u: 1921. i

1923;

Maglaj Privredna banka d. d.; osnovana u februaru 1920. godine; ugaena 1931.

god. (podatak o gaenju nepotvren);

Modrica Kreditna banka d. d.; osnovana 1920. godine; sazvanu godinju skutinu1931. god. potpisali: predsjednik ravnateljstva Ibrahim Hadialilovi i potpredsjed-nik Niko J. Nikoli;

Srpska kreditna zemljoradnika zadruga; godine 1931. stupila u likvidaci-ju ;

32


30/157

Odak

Pr va veresijska tedionica i veresij ska zadruga s.o.jo s n ov a n a 1910, a lik-vidirala 1923. godine;

Tesli

Narod na kr edit na ban ka d. . Teanj fil. u Teslicu; osnovana u drugojpolovini 1921. godine na osnovu odluke skuptine Narodne kreditne banke d. d.Teanj;pod kra j 1921. god. rasp isa n je oglas za uprav itel jafil.u Teslicu;

Teai\j

Prva ipuslimanskakreditna zadruga; u bankovnoj literaturi pominje se daje osnovana 1906. godine, pr ed sj ed ni k Ad em ag a Me i; 1912. god. tran sfor mis alaseu Musli mansk u trg ovaku i poljodjelsku ba nk u d. d. Teanj;

Musl iman ska trgova ka i poljodjelska ba nk a d. d.; osnov ana 1912. godine;1920. god. uputila poziv dioniarima za poveanje dioniarske glavnice sa 500.000na 1,000.000 kruna, zatim poziv za supskripciju dionica 20 ); godine 1936. iskazalagubitak, a drav nu za tit u nij e dobila ; 31. 12. 1937. akcio riarski kapi tal 1,000.000,tedni ulozi 683.000 dinara ; dat um likvidacije nisam naa o.

Na rod na kreditn a ban ka d. d. osnovana 1.2.1912. u poslije ratnom perioduprelau naziv Kre dit na b an ka d. d. Teanj; 1920. god. upu til a je poziv za odravan jeVIII godinjeskuptine, slijedee u avgustu zatraila povienje dioniarske glavnicesa 1,200.000 na 4,000.000 kr un a i zakljuila da osn ujefilijalskizavod u Teslicu;

Kred itna b an ka d. d. Tean j (nastala iznaprijed naveden e Narod ne kre dit-nebanke d. d. Tean j); od 1924. pa sve do likvidacije 1928. god. bila je afili jacij a Ga-

jret banke u Sa ra je vu . Pod ovim nazivom javi la se 1930. g. pozivom di on i ar im a narazmatranje izvjetaja o radu za 1927. i 1928. godinu;

Zavidovii Srpska banka d. d. osnovana je 1923. god. Na Xgodinjojskupt ini obavi-

jestila dioniare da je poslovni gubi ta k za 1932. godinu u iz no su od 49 .712,83 di nar apokrila sredstvima rezervnog fonda Banke;

Na sugraanin Aleksa Jovanovi u vie navrata bioje (u svojstvu dioniara)potpredsednik Nad zor nog odbor a ove Banke, a kao bankov ni inovnik i zvjesno vri-

jeme unjojje radio Momilo Arsenovi iz Maglaj a;

epe

Hrvats ka kredit na bank a i tedionica. Jeda n nepro vjereni podatak govoridaje 1926. god. otila pod steaj;

Hrvatska banka d, d. Osnovana je u januaru 1922. god. S maglajskog po-druja u osnivakom o dbor u ove Bank e bio je Pod rui Fra Blaa, u pni k iz Novogehera, i brojni drugi iz epa, Zavidovia i drugih mjesta meu kojima dosta fra-tara i upnika.

20) Supskripcija: .... poziv na supskripciju je poziv kojim drava ili banka javno poziva graane naupisivanje zajma, akcija i si." Leksikon stranih reci i izraza", Milan Vujaklija, Prosveta"Beograd 1972.

33


31/157

elim napo men uti , da se u ovom regist ru dioniar skih ban ak a na naoj regijii nekih sus jedni h na m mj est a nalaze one banke na koje sam naiao u postu pku tra-ganj a za podaci ma magla jsko g ban kar stv a. Mogue je da ih sve nisam identifikovao,

jer mi ni raspoloivo v ri je me , a ni drug i fa ktor i to ni su dozvol javali , a niti su bil e u!obradnom planu.

Pren io sam o njima u naj krae m otkrivene informacije; tamo gdje nisam biosiguran nisam pominjao datum njihovog osnivanja odnosno likvidacije. Iskrenoreeno, radujem se da sam u okolnostima u kojima sam radio smogao snage da diovre men a izdvojim i zanjih.Bili su to preda mnom dragulji nae bankarske istorije, lkoji se jednostavno nisu mogli zaobii...

U prologodinjem razgovoru sa drugom Ismetom Alibegoviem, dugogo-dinjim ban kars kim radni kom i prenzio nisani m direktorom SDK u Derventi!reeno mi je, daje zanemarljivo mali broj ovih banaka preivio okupacioni period,

a po osloboenju zemlje ukljuio se u njenim naporima na poratnoj konsolidacijiekonomsk ih i finansijs kih prilika.

Pod uticajem Zakona o nacionalizaciji iz 1946. g. privatno, dioniarsko ban-karstvo na ovom podruju (pa i ire) je ukinuto.

34


32/157

3. PRIVREDNA PANORAMA MAGLAJA IZMEU DVA RATA TRGOVINE, ZANATSTVO, UGOSTITELJSTVO I USTANOVE

Privredni potencijal maglajskog sreza izmeu prvog i drugog svjetskog rata(izostavljajui poljoprivredu) inile su iskljuivo sitne privatne trgovinske i zanat-ske radnje. Rijetki ortakluk je imao porodinu osnovu i bez uoljive trne snage, aangaovanje tueg (najamnog) rada zanemarljivo, sporadino.

Klasina zaposlenost ivog rada bila je na eljeznici, u organima vlasti, sud-stvu i veleposjednikim imanjima (nadniarstvo).

a) Trgo vinsk e rad rge :

1. Jovanovi Alek sa2. Smaji Ib rah im3. Mulali Husein

4. Arsenovic Momilo, Trbuk

5. Terzimehi Sej fud in6. Obrali Osman7. Drnda Kasim8. Mulali Mehmed9. ejvan Ibrahim

10. Ili Simo11. Smajlagi Delal i bra a12. Cvijanovi Nik ifo r

13. Cvijanovi Boo14. Karahusi Began15. Topagi A ir

16. Terz imeh i Arif17. Gojkovi Spaso18. Boi Dimit ri je19. Terzimehi Ma hm ut20. Bata" Borovo

Trg. radnja mje. robomTrg. radnja manufaktureTrg. radnja mje. robom

a) Trg. radnja mje. robomb) Otkup zemaljskih proizvoda: vune,kamena, drveta, ljiva (pekao rakiju od njih)Trg. radnja mje. robomTrg. radnja mje. robom + monopol soliTrg. radnja mje. rob omTrg. radnja mje. robomTrg. radnja mje. robom + Magacin i prodajaduvana i dravne takse (taksene marke i dr.)Trg. radnja mje. robe (preteno gvoarske)Trg. radnja mje. robea) Trg. radnja tekst, i tekst, galan terijeb) Trg. radnja mje. robe + knjiaraTrg. gvoarska radnjaTrg. radnja mje. robeOtkup ljiva i peenje rakije, otkupperadi, jaja i dr. si. zemaljskih proizvodaTrg. radnja mje. robeTrg. radnja mje. robeTrgovina itaricamaTrg. radnja mje. robeProdavnica obue

35


33/157

21. Porodica Jako ba Ste rna, apotom je prenijeta naporodic u La j osa Hol ender a(u zgradi stare PTT 2 1 )

gdje je da nas Krojakazad rug a Ibriim Obrali") Trg. radn ja mje . robo m

22. Finci Isidor Trg. radnja ma nuf akt ure23. Bra a Ja ko b i Avr am Ot ku p koe, peradi , jaj a, sira i si.24. Terzim ehi Sul ejma n Trg. pecerajske robe (ivotne namirn ice)

b) Zanatske radnje:

Pekarske radnje:1. Agi H am do2. Ilki Bogdan3. Ilki oro4. Kara mehi Salko5. Loi Salko6. Musaef endi amil7. Smajlagi N uri ja

Ugostiteljske radnje:

1. Arsenov i Aleksij e2. Cvijanovi Boo3. Cvijanovi Nikifor (hotel i spavae sobe u danan joj zgradi Krojake zadr uge)do 1924. godine4. Ili Simo5. Ljua Avdo6. Musaefendi Salko7. Obrali Osman8. Topagi Air (hotel ugostiteljsk e usluge i spacae sohe u zgradi prek o pu ta

dan an je prodav nice ..Borovo" i Apoteke)9. Simi Josif (u gordnj oj zgradi, priz emno)

Kafane (kafa, aj):

1. Bai M us ta fa ..Lika"2. Drnda Hasan3. Ibranov i Ib ro

21) Ova zgrada nalazi se na ZK ulok u br. 2450; 1890. god. ime ta kj eb io u vlasni tvu Jako ba (sina pok.Marka) Sterna i ene mu Netle (rod. Tausig), a 1908. g. Netlina 1/2 prela je na mua Jakoba.Januara 1918. god. Jakob je ovu kuu sa dvoritem prodao Juliji Holender (rod. Stern), trgovkinji

iz Maglaja, tj. eni trgovca Lajoa Holendera, da bi je januara 1922. god. njihovi nasljednici Arpad, Josefina, Irm a i Paula prodali Edhembe gu Uzeirbegoviu.. .Ostavlj ajui po str ani dalje vlasnik e ove zgrade poslije naprije d naved enih trgo vins kih r adnji u njoj

je , po to m, bi la ugo s ti te lj sk a rad nja an dora Lo be mv ei na iz B ab in e Gr ed e (S la vo ni ja ), zat im ho te lsa spava im sobam a na spra tu Niko fora Cvijanovia, pa u ms ka upr ava i na kr aju PTT , a ponje nom iseljenju 1961. g. uselila se Krojaka za druga gdje se i danas nalazi.Iz arhivskih dokumenata saznajemo daje u Maglaju, u periodu austro-ugarske okupacije BiH,ivjelo pre ko 25 jevre jskih porodica t rgovakih i obrtn ikih zani manj a, ukljuiv i nave deni h pod.red. br. 21, 22 i 23 pred njeg s piska.

36


34/157

4. Obrali Hus ein ab ro5. Obrali Mehmed Cano

Mesnice:

1.Bai Edhem2. Herceg Su lej man3. Kipi Dedo4. Simi Sim a Kne z5. Smaji I bra him6. Ustali Ha zim7.Mii Tihomir Tiko

Terzijske radnje:

1.Ahmetbegovi Omer2. Jusufbai Ma hm ut3. Loi Mus ta fa4. Muli Ib ro5. Odubai Edhem6. Saraevi (Bege) Ibrahim

Krojake radnje:

1.iha (eh Fifka)2. Grai Ibrahim Ibro3.Loi Asim Smajlagi ahbeg, ortaci4. Obrali Ib rii m

5. Omersofti Aziz6. Ruvi Smajl

Obuarske radnje:

1.Idrizovi Osman2. Mehinagi Rai d3. Simi Dimo4. irbegovi M uj o

Kotarske radnje:

1.Bai air2. Braa Bradarii

Kovake radnje:1. Bei M uj o2. Borovevi Mujo3. Herali Ramo4. Mrki Avdo5.Sofi Hasan


35/157

Bravarske radnje:

1. Spah i M uh am ed

Potkivake radnje:

1. Herceg Salih2. Mulal i a hb eg

Limarske radnje:

1. Krzi Mustafa

Slastiarnice sa ainicom:

1. Ahm et an ovi a mil2 . Ha j ru lahov i Jakub3. Jus ufo vi H az im

Grnarske radnje:

1. ime vlas nika ne poz nat o

Sarake radnje:

1. Obrali Emin

Kazandijske radnje:

1. at i Ahmet

Brijanice:

1. Abidinovi Om e r Obral i Ibr ahi m, or taci2. Delibegovi Alija3. Ha sa ni De do4 . I b r a h i m e f e n d i M e h m e d a l i j a5 . Mur a tb a i Fa d i l6. Obrali Ragib7. Zuki M eh me d

Ciglane:

1. Topagi Air

Vodenice (rijene) ispod grada:1. Bajri Meho2. uprili ja Arif3 . Mura tbeg Smaj i4 . Uze i rbegov i Ed he mb eg

(..laa" mlin, sa ku i co m i os tav om za br a no + di na mo -p ri kl ju a k zaproizvodnju e lektr ine energi je za ui krug potroaa)

38


36/157

c) Dravne i dr ug e us ta no ve :

1. Sreski organi vlasti (sa an darm eri jsk om str ani com 22 J

2. umsko gazdin stvo3. JD (eljeznika stanica uzano gkolo sjek a)4. PTT5. Ambulanta6. Apoteka22

7. Stoni han8. Osnovna (4razredna)kola9. itaonica: Muslimanska itaonica, Srpska itaonica

10.Vjerske ustanov e: islamska, pravoslavn a, rimokatolika

Mogu e je da ni su n avede ne sve trgovinske i zanat ske radn je i usta nove, kojesu postojale izmeu dva svjetska rata na podruju Maglaja iako sam ih zapisivaoprema kazivanju vie naih stariji h sug raa na.

Najvei bro j naved eni h radnj i i ust ano va nalaz io se na desno j obali rijeke.

22) Poslije prvog svjetskog rata and armer ijsk a stani ca bila je u zgradi bra e Jus uf a i Mali mu taKad ri ba i a Tu lica Ilijusa Smajl agi a 24), a p oto m u zg radi Villa Bjanka ", dan as sjedi te R O 22.decembar".Do 23. maja 1012. nekretnina na ZK ul. 2112 bila je u zajednikom vlasnitvu MiclVaela Luriea

(sina pok. Hormana) nadgruntovniara iz Maglaja i dr Moritza Sattiora (sina pok. Berharda)lijenika iz Sarajeva, a potom kupo-prodajnim ugovorom prela u vlasnitvo barona ClemcnsoaKettenburga, kotarskog predstojnika, tj. sreskog naelnika u Maglaju. Takode kupo-prodajnimugovorom imetak je 10. 0. 1910. g. preveden u vlasnitvo Bosansko-hercegovakog erara


37/157

*

40


38/157


39/157

cl j e / . i i i most . poni i n j e se 1909. ( l i j e vo od n j e ga dr ve ni mosl sa d \u Ivr i je ra n a ul az u) .

H o t e l s a 5 sp a v a i h so b a i k a s i n o - l o k a l o m . v l a sn i t v o L o b e m v e i nAle xai idr a , po mi nj e se j o 1909. godi ne: od 1913. god ine u v l a sni tv u j ep o r o d i c e T o p a g i A i r a , a o d 1 9 24 . s t a m b e n a z g r a d a p o r o d i c a S i m i

Jo s i f a i I l i k i B o g d a n a .


40/157


41/157

44

eljeznica uzane pruge.Snimio: Ajdiu Fcvzi ja Braco. Sa raje vo.


42/157

45

Star i fe nj er na ulazu ul ice pre ma Gor nj oj ar i j i (preko pu ta esme kod d amij e) .


43/157

III.

POSLIJERATNO BANKARSTVO


44/157

III. POSLIJERATNO BANKARSTVO

Temelji jugos love nskom socijalistikom bank ars tv u postavl jeni su po oslo-boenju zemlje u vie faza, od kojih je prva bila ruenje kvislinkog, a zatim i likvi-dacija privatnog, kapital istiko g ban kar st va. Slijedile su, potom, mno gob roj nezakonske mjere i reforme koje su ga uvrivale i dalje dograivale.

Pred kraj 1945. god. na osnovu Zakona o nreenju i djelovanju kreditnog si-stema (SI. list DF J, br. 87/ 45 od 9.1 1.1 945 ), u svojstvu savez nih kr ed itn ih ust an o-va, zapoele su rad na cijeloj teritoriji Jugoslavije dravne, zadrune i privatnebankarske organizacije Naro dna ba nka, Z adru na i poljoprivredna bank a, Jugo-slovenska ind ustr ijs ka bank a i Zan ats ka ban ka.

U sklopu postavlja nja novog fu nd am en ta u prvoj polovini 1945. god. o snov anesu (po republikama) zemaljske banke pod nazivom privredne banke", koje ubrzopostaju fmansijske centrale naprij ed pomen utih ban aka s ovlatenjem da un ut arrepublike for mir aju vlasti tu filij alsku mre u po tom osnovu u D obojuje osnova-na prva poslijeratna banka pod nazivom Privredna banka BiH fil.Doboj, koja e24.oktobra 1947. god. po slovu zakona iz 1946. ustu pit i mj est o filijali N ar od ne ba n-

keFNRJ Doboj.Piva reforma jugos loven skogb ankar stva nas tup ila je 1946. god. (preko dvijuuredaba SI. list FN RJ , b r. 7 8/4 6 od 27. 9. 1946) fuzijo m svih postoje ih ba na kaiz dravnog sekto ra u Na ro dn u ban ku F N R J (osim Drav ne invest icione ban ke,osnovane 1946. iz ugaene Dravne hipotekarne banke) s prvenstvenim ciljem efi-kasnijegpraenja izvrenja Pivog petogodinjeg plana razvoja naro dne privrede...

Iz tako pregrupisanog, podrutvljenogjngoslovenskog bankarstva i drutve-no-ekonomske klime t og vrem en a n ast ala je i filijala Na ro dn e ba nk e u Mag laj u i iznje, kasnije, sve drug e ban ka rs ke organizacij e koje se u ovom rad u hrono lokiobrauju.

49


45/157

1. NARODNA BANKA FNRJ CENTRALA ZANR Bi H FIL. MAGL AJ

Nepo sred nim pr ipr ema ma za otvaranje NB FN RJ Fil. u Maglaju direktno )je rukovodio Sr es ki nar od ni odbor Ma glaj a \ koji j e ivotno bio za in te re sovandaova ustanova to prije doe i povee niti novoformiranih privrednih organizacijoosnovanih nakon osloboenja i svih drugih drutvenih inilaca u borbi za izgradnju;...novog socijalistikog drutva ovdje, pod obroncima slavom NOB-a ovjenanog;Ozrena.

I ovdje su, kao t o je to bilo irom zemlje, nako n u spost avlja nja nar odn e vlasti,nastal a tri pri vredn a sektora : drutven i, zadr uni i privatni. Revolucionarni zanosmasa , en tuz ija zam iroki h slojeva stano vnit va gajio je neodoljivu elju za razvojemnovog drut va, li enog eksplo atacije ovjeka nad ovjekom, i elju da se to prijeiz-vue iz vjekovne zaostalosti. Na sve strane se poelo graditi, staro razgraivati...

Nakon provedene agrarne reforme, konfiskacije imovine (licima koja su bihu slubi okupat ora) i prelaza privatnih trgovinskih i zanatsk ih radnji u drutveniili

zad ru ni sekt or, ovdje u Magla ju naglo se irio zadru ni pok ret. U predve er je osni-|vanja Narodne banke u Maglaju ovdje su ve bili osnovani:Sreski savez zemljoradnikih zadruga, Sreski zadruni savez (trgovinsko pre-

duz ee koj eje pod sobom imalo seda m zemljoradnikih za druga tr govinskog karak-tera: Maglaj, Lijenica, Jablanica, Paklenica, Kosova, Trbuk i Novi eher), zatimTrgov insko pr edu ze e SSZZ Zadrugar", Obu ar ska z adru ga, Sr esko trgovinsko :predu zee, D ra vno tr govi nsko predu ze e BiH Zemaljski magaz in ZeMa" direk-;cija Tuzla, Omladinska ZeMa", Radniko-slubenika zadruga, eljeznika za-druga Doboj, Sresko ugostiteljsko preduzee, Ciglana, J, Dom zdravlja, Apoteka.PTT, Prodavnica obue Borovo".

Ne ke org anizac ije form ir ane su 1945, neke 1946, a neke 1947. godine, tj. prijenastanka Banke. Mnoge od njih e kasnije nestati, a na mjesto njih e doi druge1

(seljake rad ne zad ruge i brojne druge).

1) Saz naj emo to iz svjedoe nja prvih rad nik a Bank e, koji su od str an e Sroskog narod nog odboraposlani na bankarske kurseve i praktinu obuku u Sarajevo, Tuzlu i Banja Luku (u tamonjefilijale Nar od ne ba nke) p rije nego to je Filijala u Maglaju osn ovan a, a i po tome to se neposrednoukljuio u odabiranje povjerljivih kadrova, radnog prostora i inve ntara.

50


46/157

U desnom prizemlju ove zgrade NB FNRJ fil. Maglaj razvila je svoju zastavu (Donja arija).

U to vrij eme istak nut i privrednici bili su: Mar ija n Sovi, Hu se in Omerovi,Boo Cvijanovi, Abdulah Hadizulfi, Ibrahim onli, Zijah Smajlagi, MomiloArsenovi, Ibrahim Hadiehi, Nusret Krzi i dr.

Takvo je, otprilike, bilo maglajsko privredno podneblje u tre nut ku f ormir anjaNBFNRJ Fil. Maglaj.

NB FNRJ Fil. Maglaj nastala je u p r v o j godini Prvog petogodinjeg planarazvitka privrede Jugoslavije )iji su zadaci bili stvara nje osnove za postepe ni izla-zak tek osnovane socijalistike Jugoslavije iz kruga najsiromanijih agrarnih ze-maljaEvrope. Omla dins ke ra dne brig ade iz itave zemlje zavravale s u u tovrijemeprugu normalnog kolosijeka amac Saraj evo (medu njim a i Oml adi nsk a briga daizMaglaja3)ivrile pripreme za sveanu predaju raporta drugu Titu te 1947. godineu Sarajevu,odnosno zadefilepred voom jugos lovens ke socijalistike revolucije na-kon prijevremenog zavr etka omladin skog gradi teljskog djela.

NB FN RJ Fil. Maglaj formi ran a je u mjese cu novem bru 1947. godine. Ni-sam naao podatak koji bi pismeno potvrdio kojeg je datuma banka otvorila svojavrata maglajskoj privredi, ali zasi gurno se zna da su petoro ba nka rs kih pioni ra u ovovrijeme bili za alteri ma ba nke: D ragom ir Mii, direktor , Aziz Omers ofti , blagaj-nik, emila (Ibr ahima) Smaji, zatim D iha Smaji i podvornik Beir ibri.

Prvi direk tor Ban ke Dragom ir Mii doao je iz dervent ske Na rod ne ba nk e 9.oktobra 1947. godine i u saradnji sa Sreskim narodnim odborom Maglaja i NB

FNRJ Centralom u Sarajevu sinhronizovao otvaranje Banke, a zatim su ubrzo stu-

2) Prvi Peto godi nji plan priv red nog razvoja Jug osl avi je 19-171951. godi ne zapoeo je saizvrenjem 1. januara 19-17. godine.

3) Maglajska radn a brigada koja je radila na ter en u Kakn ja od 23. av gu st a do 17. no ve mb ra 1917.godine, brojala je 300 dobrovoljnih omladinaca. Brigada je stekla zvanje dva puta udarna", akomandantj ojje bio Fa hir Loi.

51


47/157

pili u ra dni o dnos s nj om na pri jed p ome nu ti radnic i (koji su se upra vo vratili sa ban-karsk ih kurs eva i prak tine obuke u NB u Saraj evu, Tuzli i Banja Luci).

Oevici kau da j e in otvaran ja Bank e protekao bez ikakvih cere monija.Jedan dokument (ovjeren igom nove banke) nosi datum 17. novembar 1947.

godine (potp isan od st ra ne di rek tor a Mi ia i supo tpis nika emi le Smaji ) ukazujeda je Ban ka ve zvanino postojala .

Magla j ska filijala Na ro dn e ba nk e obavljala je, u p rvo vri jem e osnivanja, po-slove platnog prometa, poslove blagajne, poslove budeta Sreskog narodnog odborai NOO-e, zatim je vrila distribuciju potroakih bonova i ..R-karata" za snabdije-vanje stanovnitva prehrambenim i drugim proizvodima, snabdijevanje PTTpotanskim markama, distribuciju dravnih taksenih maraka, unificiranih instru-menata platnog prometa (uplatni i isplatni nalozi i si.), odobravala je potroake

kredite zaposlenim graanima, a zatim vrila kontrolu potronje drutvenih sred-stava i njihov blag ajni ki mak si mu m, poslove svog knjigovo dstva i mno ge dr uge po-slove odreene ovlatenjem NB Centrale za NR BiH Sarajevo.

P o s l i j e m n o g i h s e o b a , 1957: nova z g r a d a f i l i j a l e NB M a g l a j .

Nak on kadro vske pop unjenos ti Filijala je prela na krat koro no i dugorono ikreditiranje privrednih organizacija.

Uslijedili su potom poslovi vezani za raspisane narodne zajmovenjihovih obveznica stanovnitvu, a nakon dospijea i njihovu isplatu.

Po donoenju rjeenja Vlade NR BiH o osnivanju fabrike sulfatne celuloze i inatron papira (7. 8. 1951. godine) Jugoslovenska investiciona banka iz Tuzle otvo- ;

~5)izdavanje

4) Vidi fotoko piju do ku me nt a u prilogu.5) Prv i Nar odn i zajam 5-godinjeg plan a razvitka privred e Jugos lavij e rasp isan je 1948. godine,

kojom je pril iko m pre ko etiri milion a gra ana Jugosl avij e otku pilo vie od est mil iona obveznicau vrijednost i od 3,9 mili ja rdi dinara.Drug i Nar odn i zaj am 5-godinje g plan skog razv itk a Jugoslavij e ras pis an je 1950. godine i tompril ikom je otku plj eno njegovih obveznica u vrijednosti od 5,2 mili jar de di nara. ,

52


48/157

lila je tzv. pre laz ni r a un Di rekci ji Tvorn ice u izg radnj i kod Filij ale Magl aj sa o ba-vezom izvrenja investcija, a zatim pratila njenu probnu proizvodnju.

Godine 1954. bani ni radnici preuzeli su, u gra nic ama ovla tenja Ju gosl oven -ske investicione ban ke, izvrenje nov ofo rmi ran ih dru tve ni h fondov a (Opti inve-sticioni fond, Republiki investicioni fond, a u cijelosti poslove Lokalnoginvesticionog fonda optina Maglaj i Novi eher). Godinu dana kasnije, tj. 1955.preuzela je izvrenj e i nov ofo rmi rani h Opt ins kih fondova st am be ne izgra dnje (ta-koe obiju optina) , to znai da j e pored d ugor oni h investicion ih kre dit a priv rediipotroakih kre dit a stanovn itv u, Ban ka preu zela na sebe i kre dit ira nje dr u tv en ei individualne st am be ne izgr adnje na svo me p odru ju.

Ubrzo po otvaranju Banke dolazili su novi radnici: podvornik Devla Smajla-gi, noni uvar Mu ni b Ahmetovi , Andr ija Mikovi, Zarif a Mus aef end i ud. Sm a-

jlagi, Re mza Smaji , Raid Zee vi , Drago l jub Go jk ov i , Vel ida Mulabegovi,Desanka Bi, Vojisl av Jov ano vi Bato , Bor ka Boi, Su ad a Muj ezi nov i i dr. iji spi-sak dajemo u -Pril ozim a" ovog r ada .

Po odlasku prvog direktora Fil . NB Maglaj Dragomira Miia, na dunost di-rektora doao je dr ug Rai d Zeevi, a po tom : Vojisla v Jov ano vi Bato, Ib ra hi m Isa-kovi i posljednji Vladi mir Do maz et.

Lokaci ja i radni prostor . NB FNRJ Fil. Maglaj zapoela je rad u donjimprostorijama nekadanje Osnovne kole na Trgu osloboenja (Donja arija) u dvijeradne pros tori je (desn o od ulaza u zgr adu ). Tu je ostal a sve do av gu st a 1949. godi ne.Uono vrij eme to je bila vrlo repr ezen tati vnal okac ija, t j . u cen tr u on da nje g Magl aja .

5 3


49/157

Slijedea lokacija bila je u go rnji m prosto rij am a konfi skov ane zg rade Edhem-bega H. Uzeirbegovia (desno od ulaza na spratu). To je danas zgrada uz restoranOzren" (zvani Teksas"). Ovdje je drala tri prostorije, a telefonsku vezu dobijalaposredstvom telefonske centrale PTT. U septembru 1949. god. Filijala je dobilaelekt rinu s tr uj u , a sept emb ra 1950. god. preselila u zgradu Mulabeg ovi (donjeprostorije).

Mag laj ska Nar odn a bank a 1. aprila 1957. godine uselila se up ri ze mn i dio novoizgraene jednospratne zgrade koju je fabrika ..Natron" (u vrijeme svoje izgra-dnje) izgradila za nju. Korisna povrina useljenog radnog prostora iznosi oko 500m , ima veliku al ter-s alu (est alte ra i dio za stra nke) , konf eren s-sa lu i dru ge rad-ne prostorije i sadraje koji zgradu ine savremenim poslovnim prostorom unu-tranje i vanjske telefonske linije, parni sistem grijanja, poslovni namjetaj,luksuzni bakreni lusteri, instalacijaza ukljuivanje elektrinih maina, voda, savre-

meni sanitarni vor itd.Investitor zgrade: Tvornica Natron" Maglaj, prjektant Arhitektonsko-pro-jektni zavod Plan" Za gr eb , a i zvoa ra do va Sloga", Z ana tsko preduzee Maglaj .

Lokacija zgrade je veoma povoljna. Nalazi se u sreditu novog dijela grada uUlici Aleje na rod ni h he roj a br. 5 koja sijee pra vac sj ev er j ug . Ulica je izraenofrek vent na pjeakim stanovni tvom i prist upan a poslovnim ljudima i graanima(sa manjim auto-parkiralitem ispred zgrade). Zgrada je licem okrenuta zapadnojstr ani , a iza nje je, ne t o ran ij e sagr ae ni, hotel Sana", dan as h ote l Galeb", podkro nj ama je velikih drv ored a 100-godinjih pla tan a koji su prot eu skra ja nakrajulice.

Sveanom useljenju u zgradu Banke prisustvovali su predsjednik NOO-e Ma-glaj Dejan Vujasinovi, ispred NB FN R J Centra le Sarajevo sekr etar Stomakovlija,preds tavni ci OZEBiH-a, Jaros lav Kude ra' dire ktor tvor nice Natron" i dru ge zva-nice.

NB FNRJ Fil. Maglaj upravljao je direktor, a postojala je i komisija zaslubenika pitanja. Direktora Filijale postavljao je generalni direktor NB FNRJ

Centrala za NRBiH

r o y

.

6) Post oje sigur ni dokazi da jeM ag laj u sep tem bru 1919. god. sveano prikljuen u elek trin u mreuiz novoiz graen ih dalekovoda, a poto m se elekt rin a st ruj a razvodila kroz cijeli grad p a i poproizvodnim pogonima i svim drugim privrednim predu zeim ai ustan ovam a.

7) Ulica je dobila ovo ime poslije oslob oen ja u po as t izgin ulih bor aca NOR- a 1941 -1915. god.odnosno narodnih heroja Jugoslavije, a upotpunjena je bistama narodnih heroja SulojmunaOmero via Ca ra i Pe tr a Dokia postav ljenih ispre d dviju 8-godinjih (osnov nih) kola ija imenai same nose.

8) Prij e trid eset ak godina sta ri Magla jani su mi priali da je maglajsk e drvored e pla tana , o kojimaje ov dj e r ij e , i b or ov e u B or iku" za sa di o ne kad an ji e f umar i je u Ma gl aj u ing Ed ua rd Muller.Tragajui za podacima ove osobe, pronaao sam daje Eduard (Ferdinanda) Muller roen 1860. godu Komotovu (ehoslovaka), da je oenjen sa Marijom Geschwindovom (roena u Tefiici,choslovak a), a ivjeli su u svojoj kui dana nje porodice iran in u Magla ju. Sup run ici Mullerimali su vie djece (roene u Maglaju)... Mullerovi su um rli i svi sahr anj eni n a ovdanjemrimokatolikom groblju.Izvje sno je da su pla tani zasae ni oko 1884. godine, to znai da su stari p reko sto tinu godina.

9) Jar osl av (Jaros lava) Kud era je rje enje m Vlade NR BiH postavljen za dir ekt nor a Direkc ije zaizgra dnju Tvorn ice sul fat ne celuloze i natr on pap ira u Maglaju 1.6. 1951. god.; sa gru pom strunih

sara dnik a Jar osl av je rukovodio iz gradn jom fabr ike (i novog dijela Maglaja) , a potom joj je bio naelu

Živan petković - nastanak i razvoj bankarstva na tlu maglaja

Documents