pripremila: senija badić, prof., zagreb - profil klett · pdf file6 važno je naglasiti da je...
TRANSCRIPT
1
Pripremila: Senija Badi, prof., Zagreb
KORAK PO KORAK S KRLEOM
Knjige su zvjezdani putovi
na raskrima vjekova.
(Miroslav Krlea)
Miroslav Krlea je bio najplodniji i najsvestraniji
hrvatski knjievnik XX.st. U njegovom opusu nalazimo
sve knjievne vrste: pjesme, eseje, drame, novele, romane, dnevnike , memoare... Kad bi se u
jednom izdanju Sabranih djela prikupilo sve to je objavio Miroslav Krlea u knjigama,
asopisima novinama, takvo bi izdanje obuhvatilo vie od 30.000 stranica , vjerojatno oko 80
knjiga, s priblino 400 stranica po knjizi. (Slavko Goldstein) Znaajno mjesto M. Krlea ima
kao enciklopedist i utemeljitelj Leksikografskog zavoda 1950.g. kada je pokrenuo tiskanje
enciklopedija i rjenika. Miroslav Krlea je bio i vrstan polemiar te publicist. Bavio se
uspjeno i urednikim poslom u asopisima: Plamen, Knjievna republika, Danas i Peat.
Vanu ulogu je imao i kao potpisnik Deklaracije o poloaju hrvatskoga knjievnog jezika
1967.
Iako postoji i podatak da je Miroslav Krlea roen u Petrovoj ulici, u samom centru Zagreba,
pedesetak metara od Trga bana Josipa Jelaia na poetku dananje Radieve ulice na
kunom broju 7 (tada se zvala Duga ulica) uoavamo spomen-plou na kojoj pie da se u toj
kui 7. srpnja 1893.g. rodio veliki knjievnik Miroslav Milan Krlea. Njegov poetak je sav u
znaku udesnog broja 7. Kua u kojoj se rodio, dan, mjesec, godina i sat roenja ?!
Zanimljive su brojke nadnevka i vremena roenja 7. 7. 1893. u 7 sati ujutro. ak i godina
roenja 1893.u zbroju
iznosi 21 to djeljivo s 3
daje ak tri sedmice....
sudbina djeteta zapletena
u ovom kolopletu od
sedam sedmica nije od
ovoga svijeta zavrit e
svoj ivot na takama!
Bravo!" (Iz Krleinog
pisma Mati Lonaru)
Njegov otac bio je gradski
redarstveni nadstraar, a
2
majka kuanica. Zanimljivo je da
Miroslav Krlea ne spominje
roditelje kao posebno bliske osobe
u svom ivotu. Oca je opisao u
svega nekoliko reenica: Vrlo
okrutan, strog i samoiv. Nisam ga
volio, mislim ni on mene naroito.
... drao me udakom i protuhom,
da nita to inim nije prema
pravilima lijepog ponaanja.
O majci je rekao da misli da nije
bio po njenoj elji, ali ga je ona ipak u svemu s ljubavlju pratila. itala je njegove tekstove,
ila na premijere i sve joj je to imponiralo.( Saa Novak)
Obitelj se esto selila, posebice u najranijem Krleinom djetinjstvu u periodu 1893.-1899.g.
To je kasnije inio i sam Krlea tijekom svog ivota tako da je promijenio u Zagrebu vie od
deset adresa. Vane linosti u njegovom odgoju
imala je baka po majci Terezija Droar-
Gorianec kao i teta Pepa Josipa Horvat
Navratil.
S mnogo topline spominje baku u opisu svoga
Djetinjstva u Agramu:...njen pozdrav bio bi
uvijek jedan te isti: Bog daj del svete mae, dete
moje! Sinek moj
zlatni.
Naputamo Radievu ulicu. Kreemo Krvavim mostom,
presijecamo Tkalievu i uspinjemo se stubama kraj crkve sv.
Marije koja stoji stijenjena na najveoj zagrebakoj trnici.
Ona je tamo od davne 1315.g. U svojoj povijesti mijenjala je
svoj izgled. Bila je upna crkva u XVI.st., a svoj dananji
izgled dobila je krajem XVIII.st. te postala velika barokna
graevina, no naalost nedovoljno uoljiva zbog viekatnica
koje je okruuju. Zanimljivo je da se u vrijeme turskih napada u
njoj nalazilo i spremite oruja.
Na Dolcu smo. Doekalo nas je mnotvo klupa sa svjeim
voem i povrem ispod crvenih suncobrana. Svuda je amor.
uju su glasovi kupaca i prodavaa. urimo do Opatovine,
malenog trga na kojem se po danu prodaje cvijee. Tu nas sa svojom tamburicom doekuje
Petrica Kerempuh i galenjaki, spomenik kipara Vanje Radaua.
3
Pitamo se: Je li uope znamo tko je Petrica Kerempuh ?
Odgovor glasi: Puki junak, zabavlja i lutalica koji se buni i
izruguje ljudsku glupost. O njemu je napisao zbirku
pripovijedaka i Slavko Mihali. Ipak najpoznatiji je kao
naslovni lik iz Krleinih Balada Petrice Kerempuha. I kao da
odjednom ujemo Krleine stihove iz Balada: Nigdar ni tak
bilo/ da ni nekak bilo,/ pak ni vezda nebu/ da nam nekak
nebu..
U veljai 1973.g. u pregrijanom kunom salonu, u razgovoru
sa Slavkom Goldsteinom o 400-godinjoj obljetnici Seljake
bune, listajui po novom izdanju svojih Balada Petrice
Kerempuha, Krlea je zamiljeno gunao kako ne vjeruje da e
se njegove knjige itati i poslije 400 godina, ali Balade ipak hoe. Usprkos naporima s jedva
razumljivim arhainim dijalektom, bit e i nakon 400 godina jo ljudi, koji e itati ove
Balade, s pijetetom, kao to danas jo itamo stare Misale uzdahnuo je Krlea.
Krlea je djelo napisao 1936.g. na drukijoj kajkavtini od one zagrebake kojom je govorio.
To je arhaina varadinsko-meimurska kajkavtina otkuda je porijeklom bila njegova baka
Terezija od koje je puno toga nauio. Krleina baka je ivjela s njegovom obitelji do 1902.g.
U svojim sjeanjima na djetinjstvo i na baku u Agramu (Zagrebu) Krlea je naveo :
Taj njen ormar sluio mi je za domau plou. Na izlizanoj polituri nacrtao sam itavu Svetu
Zemlju i tumaio joj zemljopis: Zagorje, Krapinu i kasnije cijelu Evropu....
Terezija je bdjela nad mojim djetinjstvom sa svojom madarskom kuhinjom...bila je poganski
praznovjerna, ali istodobno i katolianski uzviena. Njegova babica je imala i kuni oltar pa
je zapisao: Imao sam oltar i itav crkveni pribor sa posuem i kostimima: kadionicu,
navikulu s pravim tamjanom, svijenjake od olova s
raznobojnim votanicama, sanktuarij, monstrance sa svetom
hostijom ..
Vjerojatno je to utjecalo na njega da je kao devetogodinjak
postao ministrant u zagrebakoj katedrali . Rekao je i ovo:
Po fragmentima kojih se sjeam, bio sam dijete razigrane
uobrazilje: od prvih dana svog pamenja uivao sam u
polurasvjeti crkvenoj, kada u dnu mrane lae paluca duica
ili pucketa plamen svijee, sa aavim pramenom koji titra
okomito, uznemireno, a vani se uje cvrkut lastavica..."
Stali smo ispred katedrale Uznesenja Blaene Djevice
Marije, simbola grada Zagreba. Zagrebaka biskupija je
osnovana 1094.g. i ubrzo nakon toga je je zapoela gradnja
katedrale. U XVII.st. je imala samo jedan zvonik dok je danas
krase dva vitka tornja koja se vide iz cijelog grada. Tornjevi su visoki preko 100 metara.
4
Ispred katedrale je sagraena fontana prema nacrtima velikog graditelja Hermana Bollea.
Austrijski kipar Dominick Ritter von Fernkorn je izradio pozlaene skulpture Bogorodice i
etiriju anela koji prikazuju vjeru, nadu, nevinost i poniznost. Odmarajui se kraj fontane,
proitali smo neke misli to je M. Krlea napisao o igri u svojoj knjizi Djetinjstvo u Agramu:
Igra izvire iz djece kao vrelo iz brijega: suviak snage, proces kome je svrha samome sebi,
to jest od preobilja ivotne radosti, od snane razigranosti osjeaja, u rasplamsavanju
tjelesnog zdravlja i nagona. ... sve budue sklonosti ili nadarenosti obino progovaraju ve u
djejim igrama. Veselje , koje se rodilo u momentu osloboenja od stvarnosti, trenutak
uspona kad se balon otkinuo od ljudske ruke i
poletio....
Lagano kreemo
lijevom stranom
Kaptola.
Nailazimo jo na
jednu kulturno
zdanje.
To je Gradsko
kazalite Komedija koje ve preko ezdeset godina nie rado
gledane predstave: operete, mjuzikle i rock-opere. Prolazimo i
pokraj franjevakog samostana i crkve s vitkim zvonikom.
Postoji narodna predaja da je u XIII.st. Sv. Franjo Asiki
osobno doao u Zagreb. Nakon njegove smrti crkva je
posveena, a on je proglaen svecem.
I evo nas do Osnovne kole Miroslava Krlee na Kaptolu 16. Od 1899.g. do 1903.g. M.
Krlea pohaao je ovdje niu puku kolu koja danas nosi njegovo ime. Tada je s obitelji
ivio na Bijenikoj cesti. Bio je odlian i pohvaljivan uenik. Postao je zbog svog odlinog
uspjeha i lanom zaklade Drutva sv.
Jeronima. Pri kraju etvrtog razreda
sudjelovao je u izradbi i svoje prve kazaline
predstave. Sputamo se pokraj kole
Miklouievom do Tkalieve, a zatim se
penjemo
Felbingerovim
stubama.
Ove su drvene
tenge dobile
znakovito ime
Sto stuba - a
da se uvjerite koliko ih ima, valja se njima uspeti i prebrojiti
ih. Zahtijevaju prilian napor. (Branko poljari)
5
Imamo vremena razgovarati o Krleinom daljnjem kolovanju i sudjelovanju u Prvom
svjetskom ratu. itamo podatke... Od 1903. 1908. polazio je etiri razreda donjogradske
klasine gimnazije. Zatim odlazi u Peuh na Kadetsku
kolu. U kadetskoj koli imao je profesora pod ijim
je utjecajem zavolio knjievnost i itanje te stekao na
osnovi srednjokolskog gradiva iroku naobrazbu iz
maarske knjievnosti. (Saa Novak)
Kao jedan od najboljih aka dobiva carsku stipendiju
za vojnu akademiju Ludoviceum u Budimpeti koju
naputa svojevoljno nakon dvije godine. U vrijeme
Prvog svjetskog rata dodijeljen je priuvnoj asnikoj
koli u Zagrebu, a 1916.g. otpremljen je na bojinicu
u Galiciju. To ga je i potaknulo da kasnije napie
zbirku novela Hrvatski bog
Mars ( Bitka kod Bistrice