1

Pripremila: Senija Badi, prof., Zagreb

KORAK PO KORAK S KRLEOM

Knjige su zvjezdani putovi

na raskrima vjekova.

(Miroslav Krlea)

Miroslav Krlea je bio najplodniji i najsvestraniji

hrvatski knjievnik XX.st. U njegovom opusu nalazimo

sve knjievne vrste: pjesme, eseje, drame, novele, romane, dnevnike , memoare... Kad bi se u

jednom izdanju Sabranih djela prikupilo sve to je objavio Miroslav Krlea u knjigama,

asopisima novinama, takvo bi izdanje obuhvatilo vie od 30.000 stranica , vjerojatno oko 80

knjiga, s priblino 400 stranica po knjizi. (Slavko Goldstein) Znaajno mjesto M. Krlea ima

kao enciklopedist i utemeljitelj Leksikografskog zavoda 1950.g. kada je pokrenuo tiskanje

enciklopedija i rjenika. Miroslav Krlea je bio i vrstan polemiar te publicist. Bavio se

uspjeno i urednikim poslom u asopisima: Plamen, Knjievna republika, Danas i Peat.

Vanu ulogu je imao i kao potpisnik Deklaracije o poloaju hrvatskoga knjievnog jezika

1967.

Iako postoji i podatak da je Miroslav Krlea roen u Petrovoj ulici, u samom centru Zagreba,

pedesetak metara od Trga bana Josipa Jelaia na poetku dananje Radieve ulice na

kunom broju 7 (tada se zvala Duga ulica) uoavamo spomen-plou na kojoj pie da se u toj

kui 7. srpnja 1893.g. rodio veliki knjievnik Miroslav Milan Krlea. Njegov poetak je sav u

znaku udesnog broja 7. Kua u kojoj se rodio, dan, mjesec, godina i sat roenja ?!

Zanimljive su brojke nadnevka i vremena roenja 7. 7. 1893. u 7 sati ujutro. ak i godina

roenja 1893.u zbroju

iznosi 21 to djeljivo s 3

daje ak tri sedmice....

sudbina djeteta zapletena

u ovom kolopletu od

sedam sedmica nije od

ovoga svijeta zavrit e

svoj ivot na takama!

Bravo!" (Iz Krleinog

pisma Mati Lonaru)

Njegov otac bio je gradski

redarstveni nadstraar, a

2

majka kuanica. Zanimljivo je da

Miroslav Krlea ne spominje

roditelje kao posebno bliske osobe

u svom ivotu. Oca je opisao u

svega nekoliko reenica: Vrlo

okrutan, strog i samoiv. Nisam ga

volio, mislim ni on mene naroito.

... drao me udakom i protuhom,

da nita to inim nije prema

pravilima lijepog ponaanja.

O majci je rekao da misli da nije

bio po njenoj elji, ali ga je ona ipak u svemu s ljubavlju pratila. itala je njegove tekstove,

ila na premijere i sve joj je to imponiralo.( Saa Novak)

Obitelj se esto selila, posebice u najranijem Krleinom djetinjstvu u periodu 1893.-1899.g.

To je kasnije inio i sam Krlea tijekom svog ivota tako da je promijenio u Zagrebu vie od

deset adresa. Vane linosti u njegovom odgoju

imala je baka po majci Terezija Droar-

Gorianec kao i teta Pepa Josipa Horvat

Navratil.

S mnogo topline spominje baku u opisu svoga

Djetinjstva u Agramu:...njen pozdrav bio bi

uvijek jedan te isti: Bog daj del svete mae, dete

moje! Sinek moj

zlatni.

Naputamo Radievu ulicu. Kreemo Krvavim mostom,

presijecamo Tkalievu i uspinjemo se stubama kraj crkve sv.

Marije koja stoji stijenjena na najveoj zagrebakoj trnici.

Ona je tamo od davne 1315.g. U svojoj povijesti mijenjala je

svoj izgled. Bila je upna crkva u XVI.st., a svoj dananji

izgled dobila je krajem XVIII.st. te postala velika barokna

graevina, no naalost nedovoljno uoljiva zbog viekatnica

koje je okruuju. Zanimljivo je da se u vrijeme turskih napada u

njoj nalazilo i spremite oruja.

Na Dolcu smo. Doekalo nas je mnotvo klupa sa svjeim

voem i povrem ispod crvenih suncobrana. Svuda je amor.

uju su glasovi kupaca i prodavaa. urimo do Opatovine,

malenog trga na kojem se po danu prodaje cvijee. Tu nas sa svojom tamburicom doekuje

Petrica Kerempuh i galenjaki, spomenik kipara Vanje Radaua.

3

Pitamo se: Je li uope znamo tko je Petrica Kerempuh ?

Odgovor glasi: Puki junak, zabavlja i lutalica koji se buni i

izruguje ljudsku glupost. O njemu je napisao zbirku

pripovijedaka i Slavko Mihali. Ipak najpoznatiji je kao

naslovni lik iz Krleinih Balada Petrice Kerempuha. I kao da

odjednom ujemo Krleine stihove iz Balada: Nigdar ni tak

bilo/ da ni nekak bilo,/ pak ni vezda nebu/ da nam nekak

nebu..

U veljai 1973.g. u pregrijanom kunom salonu, u razgovoru

sa Slavkom Goldsteinom o 400-godinjoj obljetnici Seljake

bune, listajui po novom izdanju svojih Balada Petrice

Kerempuha, Krlea je zamiljeno gunao kako ne vjeruje da e

se njegove knjige itati i poslije 400 godina, ali Balade ipak hoe. Usprkos naporima s jedva

razumljivim arhainim dijalektom, bit e i nakon 400 godina jo ljudi, koji e itati ove

Balade, s pijetetom, kao to danas jo itamo stare Misale uzdahnuo je Krlea.

Krlea je djelo napisao 1936.g. na drukijoj kajkavtini od one zagrebake kojom je govorio.

To je arhaina varadinsko-meimurska kajkavtina otkuda je porijeklom bila njegova baka

Terezija od koje je puno toga nauio. Krleina baka je ivjela s njegovom obitelji do 1902.g.

U svojim sjeanjima na djetinjstvo i na baku u Agramu (Zagrebu) Krlea je naveo :

Taj njen ormar sluio mi je za domau plou. Na izlizanoj polituri nacrtao sam itavu Svetu

Zemlju i tumaio joj zemljopis: Zagorje, Krapinu i kasnije cijelu Evropu....

Terezija je bdjela nad mojim djetinjstvom sa svojom madarskom kuhinjom...bila je poganski

praznovjerna, ali istodobno i katolianski uzviena. Njegova babica je imala i kuni oltar pa

je zapisao: Imao sam oltar i itav crkveni pribor sa posuem i kostimima: kadionicu,

navikulu s pravim tamjanom, svijenjake od olova s

raznobojnim votanicama, sanktuarij, monstrance sa svetom

hostijom ..

Vjerojatno je to utjecalo na njega da je kao devetogodinjak

postao ministrant u zagrebakoj katedrali . Rekao je i ovo:

Po fragmentima kojih se sjeam, bio sam dijete razigrane

uobrazilje: od prvih dana svog pamenja uivao sam u

polurasvjeti crkvenoj, kada u dnu mrane lae paluca duica

ili pucketa plamen svijee, sa aavim pramenom koji titra

okomito, uznemireno, a vani se uje cvrkut lastavica..."

Stali smo ispred katedrale Uznesenja Blaene Djevice

Marije, simbola grada Zagreba. Zagrebaka biskupija je

osnovana 1094.g. i ubrzo nakon toga je je zapoela gradnja

katedrale. U XVII.st. je imala samo jedan zvonik dok je danas

krase dva vitka tornja koja se vide iz cijelog grada. Tornjevi su visoki preko 100 metara.

4

Ispred katedrale je sagraena fontana prema nacrtima velikog graditelja Hermana Bollea.

Austrijski kipar Dominick Ritter von Fernkorn je izradio pozlaene skulpture Bogorodice i

etiriju anela koji prikazuju vjeru, nadu, nevinost i poniznost. Odmarajui se kraj fontane,

proitali smo neke misli to je M. Krlea napisao o igri u svojoj knjizi Djetinjstvo u Agramu:

Igra izvire iz djece kao vrelo iz brijega: suviak snage, proces kome je svrha samome sebi,

to jest od preobilja ivotne radosti, od snane razigranosti osjeaja, u rasplamsavanju

tjelesnog zdravlja i nagona. ... sve budue sklonosti ili nadarenosti obino progovaraju ve u

djejim igrama. Veselje , koje se rodilo u momentu osloboenja od stvarnosti, trenutak

uspona kad se balon otkinuo od ljudske ruke i

poletio....

Lagano kreemo

lijevom stranom

Kaptola.

Nailazimo jo na

jednu kulturno

zdanje.

To je Gradsko

kazalite Komedija koje ve preko ezdeset godina nie rado

gledane predstave: operete, mjuzikle i rock-opere. Prolazimo i

pokraj franjevakog samostana i crkve s vitkim zvonikom.

Postoji narodna predaja da je u XIII.st. Sv. Franjo Asiki

osobno doao u Zagreb. Nakon njegove smrti crkva je

posveena, a on je proglaen svecem.

I evo nas do Osnovne kole Miroslava Krlee na Kaptolu 16. Od 1899.g. do 1903.g. M.

Krlea pohaao je ovdje niu puku kolu koja danas nosi njegovo ime. Tada je s obitelji

ivio na Bijenikoj cesti. Bio je odlian i pohvaljivan uenik. Postao je zbog svog odlinog

uspjeha i lanom zaklade Drutva sv.

Jeronima. Pri kraju etvrtog razreda

sudjelovao je u izradbi i svoje prve kazaline

predstave. Sputamo se pokraj kole

Miklouievom do Tkalieve, a zatim se

penjemo

Felbingerovim

stubama.

Ove su drvene

tenge dobile

znakovito ime

Sto stuba - a

da se uvjerite koliko ih ima, valja se njima uspeti i prebrojiti

ih. Zahtijevaju prilian napor. (Branko poljari)

5

Imamo vremena razgovarati o Krleinom daljnjem kolovanju i sudjelovanju u Prvom

svjetskom ratu. itamo podatke... Od 1903. 1908. polazio je etiri razreda donjogradske

klasine gimnazije. Zatim odlazi u Peuh na Kadetsku

kolu. U kadetskoj koli imao je profesora pod ijim

je utjecajem zavolio knjievnost i itanje te stekao na

osnovi srednjokolskog gradiva iroku naobrazbu iz

maarske knjievnosti. (Saa Novak)

Kao jedan od najboljih aka dobiva carsku stipendiju

za vojnu akademiju Ludoviceum u Budimpeti koju

naputa svojevoljno nakon dvije godine. U vrijeme

Prvog svjetskog rata dodijeljen je priuvnoj asnikoj

koli u Zagrebu, a 1916.g. otpremljen je na bojinicu

u Galiciju. To ga je i potaknulo da kasnije napie

zbirku novela Hrvatski bog

Mars ( Bitka kod Bistrice