pripreme 1a

8/10/2019 pripreme 1a

1/26

UITELJ/ICA: Razred Datum

PRIPREMA ZA IZVOENJE NASTAVNOG SATALIKOVNE KULTURE 1.

OBRAZOVNI ZADATCI:a) Stjecanje znanja: povezati izgled oblika kojima se svakodnevno sluimo s njihovom

namjenom, razlikovati i imenovati pravokutna tijela, graditi geometrijskim tijelima u prostoru,usvojiti rad glinom, upoznati likovna djela koja sadre masu i prostor te pravokutna tijela

b) Stjecanje sposobnosti: vjebati sposobnost divergentnog miljenja, uoiti kipove, pravokutnatijela u svojoj okolini i na likovnim radovima, razvijati matu, uoavati zavisnosti oblika iunkcije

ODGOJNI ZADACI:ormiranje stavova, razvijanje estetikih i radnih sposobnosti

NAINI RADA

!" prema promatranju#" nakon promatranja

$" prema sje%anju&" prema zamiljanju'" prema izmiljanju

OBLICI RADA

!" (rontalni#" ndividualni$" Rad u parovima&" *rupni

NASTAVNA JEDINICA

1. Cjeli!: +S -R.S/.R

". N!#$!%! $e&!:dizajn

'. Li()%) *)+,-je: modeliranje i gra0enje

. Li()%i *,)0le&i kljuni pojmovi2: oblik i namjena, gra0enje u prostoru, pravokutna tijela

3.M)$i%:a) vizualni: gra0evina b) nevizualni: c) likovni i kompozicijski elementi kao motiv i poticaj:

4.Li()%)5$e6i(! #,e+#$%! i li()%e $e6i(e: glina

NASTAVNEMETODE

!" nalitiko promatranje#" Demonstracija$" Razgovor&" 1smeno izlaganje'" +etoda scenarija2" Rad s tekstom

3" 4ombiniranje

5" 6ariranje7" *ra0enje!8" Razlaganje9astavno sredstvo reprodukcija: ;ans Steinbrenner< Gredna konstrukcija 3", !72#", mapa UG1

PLAN PLOE NASTAVNASREDSTVA IPOMAGALA

!" Reprodukcija#" zravno umjetniko djelo

$" -rirodni oblici&" 9ainjeni oblici'" Dijapozitivi2" (otograije3" *raoskop5" /elevizor7" 6ideo!8" -loa, kreda!!" .stalo:

KORELACIJA

P,i,)+! i +,-7$%):gra0evineM!$e&!$i(!: gra0enjekao dodavanje,zbrajanje


2/26

ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

!" PRIPREMA Raspore0ujemo stolove, dijelimo glinu i drvene tapi%e ako ih imamo, klupe zati%ujemo plastinim podmetaima,novinama ili plastinim vre%ama" Svakom ueniku pripremamo kartonski podloak veliine otprilike #8=#8 cm koji smounaprijed izrezali od upotrijebljene ambalae" Demonstriramo rad glinom: moemo je obra0ivati prstima ili noi%ima" *linumoemo oduzimati, dodavati, modelirati, tj" gnjeiti, utiskivati, savijati, buiti" ko se osui vlaimo je vodom"

#" MOTIVACIJA

Djeca otvaraju udbenike na '#" stranici" Razgovaramo o pojmu gra0enja" 9a !'" stranici upoznali smo gra0enje crtamana plohi" Sada upoznajemo gra0enje u prostoru" *ra0enje povezujemo s dodavanjem, zbrajanjem: na primjeru kule odkarata i lego>kocaka razgovaramo s djecom o tome to se emu dodaje" 9a otograiji suhozida ili gromae pratimo kakododavanjem kamenja nastaje zid" +ase koje gradimo obavija prostor< mase su pune, prostor je prazan" 9a otograiji nakojoj se vidi gradnja ku%e uoimo dva prostora vanjski prostor oko ku%e i unutarnji prostor koji naziremo kroz prozore"spisujemo kljune pojmove na plou"

9a '$" stranici promatramo otograije nekoliko gra0evina ?naziv gra0evina dolazi od rijei graditi) koje su nastaledodavanjem kamenih blokova" -okaimo kamenje koje se zbrajalo na otograiji" 4ameni blokovi, kao i cigle, imaju

pravokutan oblik" /o su geometrijska tijela, kvadri" Sobe u kojima boravimo tako0er imaju pravokutan oblik< to je unutarnjiprostor u kojem boravimo" 4ada iza0emo iz kole ili ku%e nalazimo se u vanjskom prostoru" 9a plou stavljamo otokopiranecrno>bijele otograije gra0evina uve%ane na $ ormat" Razgovaramo o njihovu izgledu: kakvi su zidovi, gdje su vrata iprozori, kakav je krov ili svod, kako je raspore0eno kamenje ?gdje su im spojevi) itd"

$" NAJAVA ZADATKA Danas %emo modelirati i graditi gra0evinu od gline pravokutnim geometrijskim tijelima" /ko %e ponoviti zadatak@

&" REALIZACIJA RAD2 Djeca izra0uju svoje radove" .bilazimo ih i provjeravamo jesu li razumjela nain izrade kvadara i nain gradnje" -otiemoizra0ivanje neobinih gra0evina koje ne moraju izgledati jednako kao na otograijama" 1pu%ujemo ih da vrsto utisnu jedanelement u drugi kako bi skulptura bila vrsta" 4rov nije nuno nainiti ako djeca imaju problema s njegovom izradom"

'" ANALIZA I VRJEDNOVANJE LIKOVNOG PROCESA I PROIZVODA 1 drugoj polovici sata postavljamo na plou reprodukciju umjetnikog djela ;" Steinbrennera Gredna konstrukcija 3" 9akraju sata spajamo nekoliko klupa i na njima izlaemo djeje radove" Ato smo danas nauili@ *ra0enje znai dodavanjeelemenata" /ijela su mase u prostoru" +i smo gradili pravokutnim tijelima stvaraju%i unutarnji i vanjski prostor u naimgra0evinama" -okaimo uglata tijela te unutarnji i vanjski prostor na djejim radovima" .piimo ih: -o emu se razlikuju@ Bijije rad drugaiji od ostalih@ -o emu@ .piimo neki rad bez pokazivanja< moemo li ga opisati dovoljno dobro da gaprepoznamo@

-ogledajmo umjetniko djelo na ploi vidimo li na njemu uglata geometrijska tijela@ -okaimo ih" -okaimo kutove"4akve su plohe@ 4amo struji prostor@


3/26


PRIPREMA ZA IZVOENJE NASTAVNOG SATALIKOVNE KULTURE !"

OBRAZOVNI ZADATCI:

c) Stjecanje znanja: uoiti i spontano izraziti razliite plastike teksture, usvojiti rad s glinom,

vjebati sposobnost modeliranja i gra0enja, upoznati djela likovne batine koja sadrerazliite povrine"

d) Stjecanje sposobnosti: vjebati sposobnost divergentnog miljenja, opaati razliite povrineu svojoj okolini i na likovnim djelima, razvijati matu, izraavati se glinom

ODGOJNI ZADACI:ormiranje stavova, razvijanje estetikih i radnih sposobnosti

NAINI RADA

!" prema promatranju

#" nakon promatranja$" prema sje%anju&" prema zamiljanju'" prema izmiljanju

OBLICI RADA


NASTAVNA JEDINICA

1.Cjeli!: -.6RA9

". N!#$!%! $e&!:plastike teksture

'.Li()%) *)+,-je: modeliranje i gra0enje

. Li()%i *,)0le&i kljuni pojmovi2: glatka i hrapava povrina, modeliranje,gra0enje, razliite povrine

3.M)$i%: a) vizualni: ivotinja b) nevizualni: c) likovni i kompozicijski elementi kao motiv i poticaj:4.Li()%)5$e6i(! #,e+#$%! i li()%e $e6i(e: glina

NASTAVNEMETODE


3" 4ombiniranje5" 6ariranje7" *ra0enje!8" Razlaganje9astavno sredstvo reprodukcija: +ichelangelo Cuonarroti< Rob?probueni), !'$$", mapa UG3


!" Reprodukcija#" zravno umjetniko

djelo$" -rirodni oblici&" 9ainjeni oblici'" Dijapozitivi2" (otograije3" *raoskop5" /elevizor7" 6ideo!8" -loa, kreda!!" .stalo:

KORELACIJA

P,i,)+! i +,-7$%):povrine ivotinja ipredmeta"


4/26


!" PRIPREMA

Raspore0ujemo stolove" Dijelimo glinu, tapi%e i kartonske plohe za rad veliine otprilike #'=#' cm ?izrezati %emo ih izkartonske ambalae koju besplatno dobivamo u trgovinama)" Demonstriramo djeci rad glinom: glinu moemo obra0ivatiprstima ili plastinim, odnosno drvenim noi%ima" *linu moemo oduzimati, dodavati ?graditi) i modelirati ?zaobljavati),gnjeiti, utiskivati, savijati ili buiti" ko se osui, glina se moe navlaiti vodom"

#" MOTIVACIJA

Djeca otvaraju udbenik na &'" stranici" -ovrina je vanjski izgled nekog tijela" 9a otograijama promatraju razliitepovrine ?kora drveta, list, kameni%i, platno, koe krokodila i zmije)" -itamo ih: to mislite, kakve bi bile na dodir@1pu%ujemo ih da dodiruju predmete i materijale oko sebe i da opisuju kakve su povrine" 9eke su hrapave, druge glatke,ispucale, zrnate, sjajne, nesjajne i tako dalje" *dje je najhrapavija, a gdje najgla0a povrina u razredu@ u njihovu domu@6ide li se razliite povrine kroz prozor naeg razreda@ straite"

9a plou postavljamo kopirane i uve%ane na $ veliinu crno>bijele otograije nekih ivotinja" Djeca ih mogu promatrati uboji u udbeniku na stranici &2" -itamo ih: moete li opisati povrine ovih ivotinja@ ec i pas imaju dlaku, dikobraz i jeimaju bodlje, kornjaa oklop a guter kou i ljuske" 9eke povrine ovih ivotinja su glatke, neke hrapave, grube, bodljikave,

mekane, sjajne i tako dalje" 1 emu je razlika izme0u dlake zeca i dlake ovog psa@ 1 emu je razlika izme0u bodljidikobraza i bodlji jea@ .piite kornjain oklop" .piite kou gutera iguane"

$" NAJAVA ZADATKA

Danas %emo modelirati i graditi glinom jednu od ivotinja s otograije, izraavaju%i osobine njezine povrine" Radit %emona kartonskom podloku kako bismo rad mogli okretati i nositi" /ko %e ponoviti zadatak@

&" REALIZACIJA RAD2

1enici rade" .bilazimo ih i razgovaramo s njima: Ee li ivotinja dovoljno velika@ ma li sve to se vidi na otograiji@ 4akvaje njezina povrina@ Ato se jo moe dodati@

'" ANALIZA I VRJEDNOVANJE LIKOVNOG PROCESA I PROIZVODA

1 drugoj polovici sata na plou magneti%ima stavljamo reprodukciju +ichelangelove skulpture Rob" Spajamo tri klupe nakoje djeca donose svoje ivotinje, okruuju ih i razgovaraju o njima" Ato je bio dananji zadatak@ 4akve povrine vidimo naradovima@ 4akva je razlika izme0u povrina dvaju odabranih radova@ .piite povrinu jednog rada bez pokazivanja,pokuat %emo pogoditi o kojem je rije" -okazujemo djeci reprodukciju: i ovdje je umjetnik napravio razliite povrine, negdje

je kamen zagladio, a negdje ostavio hrapav"


5/26



OBRAZOVNI ZADATCI:e) Stjecanje znanja: vizualno opaati i izraavati se geometrijskim i slobodnim likovima, nauiti

to je ploha i lik, upoznati se s kazalitem sjena, upoznati likovna djela koja sadre likove i

prepoznati plohe) Stjecanje sposobnosti: vjebati sposobnost divergentnog miljenja, uoiti plohe, slobodne i

geometrijske likove u svojoj okolini i na likovnim radovima, razvijati matu"

ODGOJNI ZADATCI:ormiranje stavova, razvijanje estetikih i radnih sposobnosti

NAINI RADA

!" prema promatranju#" nakon promatranja$" prema sje%anju&" prema zamiljanju'" prema izmiljanju

OBLICI RADA


NASTAVNA JEDINICA

1. Cjeli!: -F.;

". N!#$!%! $e&!:geometrijski i slobodni likovi

'. Li()%) *)+,-je: modeliranje i gra0enje, slikanje

. Li()%i *,)0le&i kljuni pojmovi2: geometrijski lik, slobodan lik

3.M)$i%:a) vizualni: kazalite sjena sv" 9ikola, krampus i djeca b) nevizualni: c) likovni i kompozicijski elementi kao motiv i poticaj:

4.Li()%)5$e6i(! #,e+#$%! i li()%e $e6i(e: papir>plastika

NASTAVNEMETODE


3" 4ombiniranje5" 6ariranje7" *ra0enje!8" Razlaganje9astavno sredstvo reprodukcija: 6asillG 4andinskG uto-crveno-plavo, !7#'", mapa UG1




KORELACIJA

M!$e&!$i(!:geometrijski likovi


6/26


!" PRIPREMA

Raspore0ujemo stolove, dijelimo djeci tvr0e papire, kare, tapi%e i ljepljive trake" Demonstriramo kako se liku od papiramogu izrezati rupe za oi i lik zalijepiti za tapi% ljepljivom trakom"

#" MOTIVACIJA

Djeca otvaraju udbenike na $5" stranici" -rouavamo ilustraciju i opisujemo je: vidimo geometrijska tijela koja suobasjana svjetiljkama te stoga bacaju sjenu" 4akve su te sjene@ /o su geometrijski likovi" Dakle: sjene geometrijskih tijela sugeometrijski likovi" -loha je oblik koji nema visinu, ne moemo je opipati" sjena je ploha jer nema visinu" -loha je i mrlja svjetlosti" .blike naplohi zovemo likovima" Fikovi su plohe" 9a $7" stranici prouimo otograiju ;" H" Cressona na kojoj djevojica tri unutar mrlje svjetla kvadratnog oblika"Razgovaramo s djecom o tome gdje sve vide plohe na toj otograiji" sjena unutar koje se nalazi mrlja svjetla je ploha" Fikovi na plohi mogu biti geometrijski i slobodni" *eometrijske likove poznajemo iz matematike" .ni imaju pravilan oblik,ravne ili zakrivljene rubove" 9a plou stavljamo geometrijske likove izrezane iz papira i imenujemo ih krug, trokut, kvadrat,pravokutnik, peterokut, esterokut itd" Slobodni likovi su svi ostali koji nisu geometrijski" /o su nepravilni oblici koji mogu biti iobrisi ili konture ?prepoznajmo u knjizi obris ruke, glave i itavog tijela)" izrezane slobodne likove stavljamo na plou" .kre%emo &8" stranicu udbenika i razgovaramo o kazalitu sjena" 4azalite je mjesto gdje se glumi i gdje se odravajupredstave" 1 kazalitu mogu glumiti glumci, lutke ali i sjene koje nastaju tako da izreemo obrise nekih tijela i osvijetlimo ih"Sjene padaju na platno ili zid, a ljudi koji dre izrezane likove izgovaraju tekst" 1 razredu se moemo koristiti svjetiljkom, ali igraoskopom"

+otiv za predstavu moe biti prigodno odabran" ko je prosinac, motiv moe biti sv" 9ikola, krampus ?vrag) i djeca"spriajmo djeci o sv" 9ikoli: ro0en je u +aloj ziji u &" st", gdje je bio biskup u gradu +Gri" -oznato je nekoliko pria onjegovu ivotu" -rema jednoj, pribavio je novac za miraz za tri djevojke kako bi se udale" bog toga se na slikama prikazujes tri vre%e zlatnika ?ponekad s tri kugle ili jabuke) i odatle veza s darivanjem" -rema drugoj, oivio je troje djece" -rematre%oj, smirio je uzburkano more i tako spasio la0u na kojoj je putovao< tako je postao i zatitnikom mornara i putnika" Slavise 2" prosinca, na slikama se prikazuje u biskupskoj odori sa zakrivljenim tapom i kapom, tzv" mitrom, te s trivre%eIkugleIjabuke" 9a plou stavljamo sliku sv" 9ikole" Slika i tekst o sv" 9ikoli mogu se na%i na internetu na adresi:http:IIlikovna>kultura"uzg"hrIDjedJ+raz"htm6ano je djeci ?a i sebi) razjasniti razliku izme0u sv" 9ikole ?2" !#"), Coi%a imalog susa ?#'" !#") te Djeda +razaICoi%njaka, koji je reklamni lik za Hoca Holu ?zato je crven i bijel) i nije povezan stradicijom"

Djeca rade u skupinama po etiri uenika jedan izrezuje obris sv" 9ikole, drugi vraga a preostali djecu" Fikovi se na krajulijepe na tapi%e, stavljaju na graoskop i upravljaju tapi%ima gledaju%i sjene" Djeca daju glasove likovima i smiljaju njihovedijaloge"

$" NAJAVA ZADATKA

Danas %emo izrezivati papirnate likove sv" 9ikole, krampusa i djece i stvoriti kazalite sjena njihovim plohama" /ko %e ponoviti zadatak@

&" REALIZACIJA RAD2

Djeca rade u grupama" -rovjeravamo jesu li se uspjeno dogovorila tko radi koji lik, podsje%amo ih da unutar likamoemo izrezivati otvore koji %e se na sjeni vidjeti kao mrlje svjetla"


1 drugoj polovici sata postavljamo na plou reprodukciju umjetnikog djela 6" 4andinskog uto-crveno-plavo" S djecom sepodsje%amo to smo nauili: ploha je oblik bez visine, likovi su oblici na plohi i mogu biti geometrijski i slobodni" *dje naumjetnikom djelu vidimo geometrijske, a gdje slobodne likove@

1 zavrnom dijelu sata djeca se u grupama izmjenjuju pred graoskopom i izvode igrokaze" Svi zajedno promatramo sjenelikova koje se pojavljuju na zidu ?uionicu treba to vie zamraiti)" Ato %e djeci re%i sv" 9ikola, a to krampus@ Ato %e imdjeca odgovoriti@ Ato %e biti dalje@ Biji su likovi najprepoznatljiviji, koji likovi imaju najvie detalja@
http://likovna-kultura.ufzg.hr/Djed%25Mraz.htmhttp://likovna-kultura.ufzg.hr/Djed%25Mraz.htm


7/26



OBRAZOVNI ZADATCI:g) Stjecanje znanja: razlikovati i imenovati osnovne i izveden boje i izraavati se njima, nauiti

mijeanjem dviju osnovnih boja dobiti izvedenu, usvojiti rad s vodenim bojama, upoznatidjela hrvatske likovne batine koja sadre spektar boja

h) Stjecanje sposobnosti: vjebati sposobnost divergentnog miljenja, opaati izvedene boje usvojoj okolini i na likovnim radovima, razvijati matu, vjebati sposobnost mehanikogmijeanja boja

ODGOJNI ZADATCI: ormiranje stavova, razvijanje estetikih i radnih sposobnosti

NAINI RADA



OBLICI RADA


NASTAVNA JEDINICA

1.Cjeli!: C.E

". N!#$!%! $e&!:imena boja, osnovne i izvedene boje

'.Li()%) *)+,-je: slikanje

.Li()%i *,)0le&i kljuni pojmovi2: boja, slikanje, slikar, osnovne boje, izvedene boje

3.M)$i%: a) vizualni: arena kia i duga b) nevizualni: c) likovni i kompozicijski elementi kao motiv i poticaj:4.Li()%)5$e6i(! #,e+#$%! i li()%e $e6i(e: vodene boje ?akvarel)

NASTAVNEMETODE


3" 4ombiniranje

5" 6ariranje7" *ra0enje!8" Razlaganje9astavno sredstvo reprodukcija: 6jenceslav Richter SIS 4,Sistemsko slikarstvo,!73'",

mapa UG1


!" Reprodukcija#" zravno umjetniko djelo$" -rirodni oblici&" 9ainjeni oblici'" Dijapozitivi2" (otograije3" *raoskop5" /elevizor7" 6ideo!8" -loa, kreda!!" .stalo:

KORELACIJAP,i,)+! i +,-7$%):dugine bojeGl!80e!(-l$-,!: bojazvukaM!$e&!$i(!: raunskaoperacija zbrajanje


8/26


!" PRIPREMA

Raspore0ujemo stolove" Dijelimo pribor, papire i aice s vodom" Demonstriramo rad s vodenim bojama: mekani kist prvoumaemo u vodu, pa u boju< boju zatim nanosimo na hrapavu stranu papira" 6ie vode daje svjetliju boju, a manje tamniju"6odena boja se razlijeva, boje se prelijevaju jedna u drugu, a mogu%e ih je i prskati"

#" MOTIVACIJA

Djeca otvaraju udbenik na $!" stranici" Razgovaramo o bojama: .S9.69+ bojama nazivamo crvenu, utu i plavu"ato ih nazivamo osnovne@ 1 tri aice smo rastopili akvarel u vodi, pa imamo crvenu, utu i plavo obojenu vodu" 1praznu aicu ulijemo malo ute boje, a zatim malo plave boje i pokazujemo djeci rezultat" Ato se dogodilo@ 6oda je postalazelenaK +ijeanjem dviju osnovnih boja dobili smo jednu izvedenu" .snovne boje ne moemo dobiti mijeanjem niti jedneboje" 9a isti nain mijeamo plavu i crvenu boju ?pojavljuje se ljubiasta) te crvenu i utu boju ?pojavljuje se naranastaboja)" elenu, ljubiastu i naranastu boju zovemo 6LDL9+ bojama, jer smo ih dobili ?izveli) iz triju osnovnih boja" 1udbeniku pratimo vizualni prikaz mijeanja osnovnih boja i dobivanja izvedenih" .bojene papire sa znakovima MNO i MPOstavljamo na plou"

1 udbeniku gledamo niz boja: crvena, naranasta, uta, zelena, plava i ljubiasta" *dje u prirodi moemo vidjeti ovakonanizane boje@ -romatramo u udbeniku otograiju duge" 4ako nastaje duga@ 4ada istodobno pada kia i sja sunce" Eesu liboje u dugi uvijek iste i jednako raspore0ene@ Eesu, jer se izme0u dviju osnovnih boja mora nalaziti jedna izvedena?primjerice: naranasta izme0u crvene i ute)" 4akav je oblik duge@ .na je zakrivljena u luk ?poput luka i strijele)" 1 udbeniku na $#" stranici djeci itamo priu Aarena kia" Razgovaramo s njima o tome to su uli u prii"

$" NAJAVA ZADATKA Danas %emo slikati dugu, arene oblake i arenu kiu vodenim bojama, rabe%i osnovne i izvedene boje" spunite to viepapira, dopustite bojama da se razlijevaju i mijeaju" /ko %e ponoviti zadatak@

&" REALIZACIJA RAD2

1enici rade" .bilazimo ih i razgovaramo s njima: moe li se drugaije, moe li se jo neto dodati, jesu li upotrijebljenesve dugine boje itd" 9e inzistiramo na ispravnom redoslijedu boja" nzistiramo na originalnosti"


1 drugoj polovici sata postavljamo na plou reprodukciju umjetnikog djela 6" Richtera SIS 4"9a plou postavljamo desetak djejih radova" Razgovaramo s djecom" Ato je bio dananji zadatak@ Eesu li ga svi ispunili@

-okaite osnovne i izvedene boje" -o emu se razlikuje oblik duge na dva rada@ *dje je smjetena@ -o emu se razlikujuMrukopisiO, upotreba kista na dva rada@ 4akve su boje na razliitim dugama" .piite jedan rad bez pokazivanja o kojem je

rije< ho%emo li ga mo%i prepoznati@ -ogledajte umjetniko djelo" +otiv je razliit" Ato mu je zajedniko s vaim radovima@ 4akve su boje@


9/26


PRIPREMA ZA IZVOENJE NASTAVNOG SATALIKOVNE KULTURE !"

OBRAZOVNI ZADATCI:

i) Stjecanje znanja: uoiti i razlikovati crte kao likovne i gradbene elemente pisma, usvojiti rad

s lomasterima, upoznati djela likovne batine koja sadre pismoj) Stjecanje sposobnosti: vjebati sposobnost divergentnog miljenja, opaati razliita pisma,

slova i crte u svojoj okolini i na likovnim radovima, razvijati matu

ODGOJNI ZADATCI:ormiranje stavova, razvijanje estetikih i radnih sposobnosti

NAINI RADA

!" prema promatranju

#" nakon promatranja$" prema sje%anju&" prema zamiljanju'" prema izmiljanju

OBLICI RADA


NASTAVNA JEDINICA

1.Cjeli!: /.B4 HR/

". N!#$!%! $e&!:crta kao likovni element pisma

'.Li()%) *)+,-je: dizajn, crtanje

.Li()%i *,)0le&i kljuni pojmovi2: znak, pismo, crta

3.M)$i%: a) vizualni: najdrae slovo ili broj b) nevizualni: c) likovni i kompozicijski elementi kao motiv i poticaj:

4.Li()%)5$e6i(! #,e+#$%! i li()%e $e6i(e: lomasteri

NASTAVNEMETODE


3" 4ombiniranje5" 6ariranje7" *ra0enje!8" Razlaganje9astavno sredstvo reprodukcija: Knjia !indis"arne, 275", mapa UG1




KORELACIJA

9,%!$#(i je8i(: slova"M!$e&!$i(!: vrste crtaP,i,)+! i +,-7$%):prometni znakovi


10/26


!" PRIPREMA

Raspore0ujemo stolove" Dijelimo pribor i papire" Demonstriramo rad s lomasterima" (lomasterima radimo crte, ali ako ihgusto naniemo dobit %emo i plohu" pak, plono se izraavamo lomasterima samo na manjim oblicima< za obra0ivanjeve%ih povrina koristit %emo linijske teksture" (lomaster, bez obzira na pritisak, uvijek daje liniju jednake debljine" ko elimodobiti crte razliite po karakteru morat %emo se posluiti lomasterima razliitih debljina" Debelim lomasterima ?tzv"markerima) mogu%e je raditi i ve%e plohe" 9akon uporabe treba ih zaepiti kako se ne bi osuili" (lomasterima crtamo na

glatkoj strani papira"

#" MOTIVACIJA

Djeci itamo pjesmu vonimira Caloga #na #&" stranici udbenika" -itamo ih: . emu govori pjesma@ 4ako zvui slovoMAO u pjesmi@ +oe li postojati pjesma bez slova@ 9e moe, ak i ako ih ne ispiemo slova moramo izgovoriti"

Djeca otvaraju udbenik na #$" stranici" -romatraju isto slovo ispisano na dvanaest razliitih naina" 9a plou stavljamokopiju tih slova $ veliine" Razgovaramo s djecom" Ee li ovo sve isto slovo@ 4oje@ Eesu li ova slova jednako napisana@ -oemu se razlikuju@ Razlikuju se po crtama" -odsjetimo se sa sata matematike kakve crte poznajemo@ -ozovemo uenikakoji %e na ploi kredom nacrtati nekoliko razliitih crta" menujemo ih: crte imaju tok ?kao rijeke), mogu biti ravne, zakrivljene,otvorene ili zatvorene" Hrte imaju i svoj karakter ?kao i ljudi) mogu biti debele, tanke, hrapave, napete, izlomljene,isprekidane, dugake, kratke itd" Hrte imaju i smjer: na slovu MQ dvije su crte kose, a jedna je vodoravna" .piimo crte na

ispisanim slovima MO" grajmo se" -ozovemo djecu da ustanu i da svatko izgovori slovo MO na drugaiji nain glasno, tiho, dugo, kratko, prestraeno,ljuto, upitno i tako dalje" 4ada im ponestane ideja, glasu se moe dodati i pokret" 9a koliko se naina moe izraziti istoslovo@ -rouimo u udbeniku na #&" i #'" stranici kako su ukraena slova u starim knjigama< postavljamo reprodukciju 4njigeFindisarne na plou" 4akve su crte, toke, boje i plohe na ovim slovima@ 9eka od ovih slova nam nisu poznata" Da bismopoznavali slovo, prvo moramo nauiti kako se ono ita i pie" Slovo je znak, kao i prometni znak ili matematiki znakovi zaraunske operacije, njihovu poruku nas netko mora nauiti" 4akvim jo znakovima moemo poslati poruku@ -odsjetimo se:kako nekog bez rijei pozdravljamo, kako mu pokazujemo da mu se radujemo ili da se ljutimo na njega@

mi %emo nacrtati jedno slovo ili broj, prema vlastitom izboru" Slovo treba uve%ati preko cijelog papira i nacrtati gaobrisnom crtom" 1nutar i oko slova dodat %emo ukrase kakve god elimo razliitim crtama po toku i karakteru, kao i manjimplohama" 1potrijebit %emo dva lomastera crni i jedan u boji prema slobodnom izboru" -apir %emo okrenuti okomito kako

bi slovo bilo to ve%e"

$" NAJAVA ZADATKA

Danas %emo nacrtati svoje slovo ili broj, ukrasit %emo ga razliitim crtama po toku i karakteru te plohama" Rabit %emo dva

lomastera crni i jedan u boji" /ko eli ponoviti zadatak@

&" REALIZACIJA RAD2

1enici rade" .bilazimo ih i razgovaramo s njima: je li slovo dovoljno veliko ?od vrha do dna papira), kako se sve moeukrasiti@


9a plou postavljamo desetak djejih radova" Razgovaramo s djecom" Ato je bio dananji zadatak@ Eesu li ga svi ispunili@-okaite razliite crte i plohe na slovima" .piite jedan rad bez pokazivanja o kojem je slovu rije< ho%emo li ga mo%i

prepoznati@


11/26



OBRAZOVNI ZADATCI:k) Stjecanje znanja: razlikovati i imenovati crte prema toku i karakteru i izraavati se njima,

nauiti pojmove toka, razliite crte, crtanje, crte, skupljenoIraspreno, niz< nauiti crtamaizgraditi oblik, usvojiti rad s tvrdim i mekim olovkama, upoznati djela likovne batine koja

sadre razliite crte prema toku i karakterul) Stjecanje sposobnosti: vjebati sposobnost divergentnog miljenja, opaati razliite crte itoke u svojoj okolini i na likovnim radovima, razvijati matu, vjebati sposobnost gra0enjacrtama

ODGOJNI ZADATCI: ormiranje stavova, razvijanje estetikih i radnih sposobnosti

NAINI RADA



OBLICI RADA


NASTAVNA JEDINICA

1. Cjeli!: /.B4 HR/

". N!#$!%! $e&!:crta prema toku i karakteru

'. Li()%) *)+,-je: crtanje

. Li()%i *,)0le&i kljuni pojmovi2: toka, crta ?razliite crte), crtanje, crte,skupljenoIraspreno, niz

3.M)$i%:a) vizualni: ipka b) nevizualni: c) likovni i kompozicijski elementi kao motiv i poticaj:

4.Li()%)5$e6i(! #,e+#$%! i li()%e $e6i(e: olovka

NASTAVNEMETODE


3" 4ombiniranje5" 6ariranje7" *ra0enje!8" Razlaganje9astavno sredstvo reprodukcija: +ichelangelo Cuonarroti, Studije "iura, !&7'", mapa UG1


!" Reprodukcija#" zravno umjetniko djelo$" -rirodni oblici&" 9ainjeni oblici'" Dijapozitivi2" (otograije3" *raoskop5" /elevizor7" 6ideo!8" -loa, kreda!!" .stalo:

KORELACIJA

P,i,)+! i +,-7$%): crteu prirodi i drutvuGl!80e! (-l$-,!: ritamM!$e&!$i(!:razliitecrte


12/26


!" PRIPREMA

Raspore0ujemo stolove" Dijelimo pribor, papire i olovke" Demonstriramo rad olovkama na papiru zalijepljenom na plou:olovke mogu biti mekane C olovke i tvrde ; olovke< ve%i broj oznaava ve%u tvrdo%u odnosnu meko%u ?2C je meke od #C)

pripreme 1a

Documents