pripreme za likovno

STUDENT:

UITELJ/ICA:RazredDatum

PRIPREMA ZA IZVOENJE NASTAVNOG SATA LIKOVNE KULTURE1.

OBRAZOVNI ZADATCI:

a) Stjecanje znanja: povezati izgled oblika kojima se svakodnevno sluimo s njihovom namjenom, razlikovati i imenovati pravokutna tijela, graditi geometrijskim tijelima u prostoru, usvojiti rad glinom, upoznati likovna djela koja sadre masu i prostor te pravokutna tijela

b) Stjecanje sposobnosti: vjebati sposobnost divergentnog miljenja, uoiti kipove, pravokutna tijela u svojoj okolini i na likovnim radovima, razvijati matu, uoavati zavisnosti oblika i funkcije

ODGOJNI ZADACI: formiranje stavova, razvijanje estetikih i radnih sposobnosti

NAINI RADA

1. prema promatranju

2. nakon promatranja

3. prema sjeanju

4. prema zamiljanju

5. prema izmiljanju

OBLICI RADA

1. Frontalni

2. Individualni

3. Rad u parovima

4. Grupni

NASTAVNA JEDINICA

1. Cjelina: MASA I PROSTOR2. Nastavna tema: dizajn

3. Likovno podruje: modeliranje i graenje

4. Likovni problemi (kljuni pojmovi): oblik i namjena, graenje u prostoru, pravokutna tijela5. Motiv: a) vizualni: graevina b) nevizualni: c) likovni i kompozicijski elementi kao motiv i poticaj:

6. Likovno-tehnika sredstva i likovne tehnike: glina

NASTAVNE

METODE 1. Analitiko promatranje

2. Demonstracija

3. Razgovor

4. Usmeno izlaganje

5. Metoda scenarija

6. Rad s tekstom

7. Kombiniranje

8. Variranje

9. Graenje

10. Razlaganje

Nastavno sredstvo reprodukcija: Hans Steinbrenner; Gredna konstrukcija 3., 1962., mapa UG1

PLAN PLOE

NASTAVNA

SREDSTVA IPOMAGALA

1. Reprodukcija

2. Izravno umjetniko djelo

3. Prirodni oblici

4. Nainjeni oblici

5. Dijapozitivi

6. Fotografije

7. Grafoskop

8. Televizor

9. Video

10. Ploa, kreda 11. Ostalo:

KORELACIJA

Priroda i drutvo: graevine

Matematika: graenje kao dodavanje, zbrajanje

ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA

1. PRIPREMA

Rasporeujemo stolove, dijelimo glinu i drvene tapie ako ih imamo, klupe zatiujemo plastinim podmetaima, novinama ili plastinim vreama. Svakom ueniku pripremamo kartonski podloak veliine otprilike 20x20 cm koji smo unaprijed izrezali od upotrijebljene ambalae. Demonstriramo rad glinom: moemo je obraivati prstima ili noiima. Glinu moemo oduzimati, dodavati, modelirati, tj. gnjeiti, utiskivati, savijati, buiti. Ako se osui vlaimo je vodom.

2. MOTIVACIJA

Djeca otvaraju udbenike na 52. stranici. Razgovaramo o pojmu graenja. Na 15. stranici upoznali smo graenje crtama na plohi. Sada upoznajemo graenje u prostoru. Graenje povezujemo s dodavanjem, zbrajanjem: na primjeru kule od karata i lego-kocaka razgovaramo s djecom o tome to se emu dodaje. Na fotografiji suhozida ili gromae pratimo kako dodavanjem kamenja nastaje zid. Mase koje gradimo obavija prostor; mase su pune, prostor je prazan. Na fotografiji na kojoj se vidi gradnja kue uoimo dva prostora vanjski prostor oko kue i unutarnji prostor koji naziremo kroz prozore. Ispisujemo kljune pojmove na plou.

Na 53. stranici promatramo fotografije nekoliko graevina (naziv graevina dolazi od rijei graditi) koje su nastale dodavanjem kamenih blokova. Pokaimo kamenje koje se zbrajalo na fotografiji. Kameni blokovi, kao i cigle, imaju pravokutan oblik. To su geometrijska tijela, kvadri. Sobe u kojima boravimo takoer imaju pravokutan oblik; to je unutarnji prostor u kojem boravimo. Kada izaemo iz kole ili kue nalazimo se u vanjskom prostoru. Na plou stavljamo fotokopirane crno-bijele fotografije graevina uveane na A3 format. Razgovaramo o njihovu izgledu: kakvi su zidovi, gdje su vrata i prozori, kakav je krov ili svod, kako je rasporeeno kamenje (gdje su im spojevi) itd.

3. NAJAVA ZADATKA

Danas emo modelirati i graditi graevinu od gline pravokutnim geometrijskim tijelima.

Tko e ponoviti zadatak?

4. REALIZACIJA (RAD)

Djeca izrauju svoje radove. Obilazimo ih i provjeravamo jesu li razumjela nain izrade kvadara i nain gradnje. Potiemo izraivanje neobinih graevina koje ne moraju izgledati jednako kao na fotografijama. Upuujemo ih da vrsto utisnu jedan element u drugi kako bi skulptura bila vrsta. Krov nije nuno nainiti ako djeca imaju problema s njegovom izradom.

5. ANALIZA I VRJEDNOVANJE LIKOVNOG PROCESA I PROIZVODA

U drugoj polovici sata postavljamo na plou reprodukciju umjetnikog djela H. Steinbrennera Gredna konstrukcija 3. Na kraju sata spajamo nekoliko klupa i na njima izlaemo djeje radove. to smo danas nauili? Graenje znai dodavanje elemenata. Tijela su mase u prostoru. Mi smo gradili pravokutnim tijelima stvarajui unutarnji i vanjski prostor u naim graevinama. Pokaimo uglata tijela te unutarnji i vanjski prostor na djejim radovima. Opiimo ih: Po emu se razlikuju? iji je rad drugaiji od ostalih? Po emu? Opiimo neki rad bez pokazivanja; moemo li ga opisati dovoljno dobro da ga prepoznamo?

Pogledajmo umjetniko djelo na ploi vidimo li na njemu uglata geometrijska tijela? Pokaimo ih. Pokaimo kutove. Kakve su plohe? Kamo struji prostor?



OBRAZOVNI ZADATCI:

c) Stjecanje znanja: uoiti i spontano izraziti razliite plastike teksture, usvojiti rad s glinom, vjebati sposobnost modeliranja i graenja, upoznati djela likovne batine koja sadre razliite povrine.

d) Stjecanje sposobnosti: vjebati sposobnost divergentnog miljenja, opaati razliite povrine u svojoj okolini i na likovnim djelima, razvijati matu, izraavati se glinom

ODGOJNI ZADACI: formiranje stavova, razvijanje estetikih i radnih sposobnosti

NAINI RADA



3. prema sjeanju

4. prema zamiljanju

5. prema izmiljanju

OBLICI RADA

1. Frontalni

2. Individualni

3. Rad u parovima

4. Grupni

NASTAVNA JEDINICA

1. Cjelina: POVRINA2. Nastavna tema: plastike teksture


4. Likovni problemi (kljuni pojmovi): glatka i hrapava povrina, modeliranje, graenje, razliite povrine5. Motiv: a) vizualni: ivotinja b) nevizualni: c) likovni i kompozicijski elementi kao motiv i poticaj: 6. Likovno-tehnika sredstva i likovne tehnike: glina

NASTAVNE


2. Demonstracija

3. Razgovor

4. Usmeno izlaganje

5. Metoda scenarija

6. Rad s tekstom

7. Kombiniranje

8. Variranje

9. Graenje

10. Razlaganje

Nastavno sredstvo reprodukcija: Michelangelo Buonarroti; Rob (probueni), 1533., mapa UG3

PLAN PLOE

NASTAVNA

SREDSTVA IPOMAGALA

1. Reprodukcija


3. Prirodni oblici

4. Nainjeni oblici

5. Dijapozitivi

6. Fotografije

7. Grafoskop

8. Televizor

9. Video


KORELACIJA

Priroda i drutvo: povrine ivotinja i predmeta.


1. PRIPREMA

Rasporeujemo stolove. Dijelimo glinu, tapie i kartonske plohe za rad veliine otprilike 25x25 cm (izrezati emo ih iz kartonske ambalae koju besplatno dobivamo u trgovinama). Demonstriramo djeci rad glinom: glinu moemo obraivati prstima ili plastinim, odnosno drvenim noiima. Glinu moemo oduzimati, dodavati (graditi) i modelirati (zaobljavati), gnjeiti, utiskivati, savijati ili buiti. Ako se osui, glina se moe navlaiti vodom.

2. MOTIVACIJA

Djeca otvaraju udbenik na 45. stranici. Povrina je vanjski izgled nekog tijela. Na fotografijama promatraju razliite povrine (kora drveta, list, kamenii, platno, koe krokodila i zmije). Pitamo ih: to mislite, kakve bi bile na dodir? Upuujemo ih da dodiruju predmete i materijale oko sebe i da opisuju kakve su povrine. Neke su hrapave, druge glatke, ispucale, zrnate, sjajne, nesjajne i tako dalje. Gdje je najhrapavija, a gdje najglaa povrina u razredu? A u njihovu domu? Vide li se razliite povrine kroz prozor naeg razreda? Istraite.

Na plou postavljamo kopirane i uveane na A3 veliinu crno-bijele fotografije nekih ivotinja. Djeca ih mogu promatrati u boji u udbeniku na stranici 46. Pitamo ih: moete li opisati povrine ovih ivotinja? Zec i pas imaju dlaku, dikobraz i je imaju bodlje, kornjaa oklop a guter kou i ljuske. Neke povrine ovih ivotinja su glatke, neke hrapave, grube, bodljikave, mekane, sjajne i tako dalje. U emu je razlika izmeu dlake zeca i dlake ovog psa? U emu je razlika izmeu bodlji dikobraza i bodlji jea? Opiite kornjain oklop. Opiite kou gutera iguane.

3. NAJAVA ZADATKA

Danas emo modelirati i graditi glinom jednu od ivotinja s fotografije, izraavajui osobine njezine povrine. Radit emo na kartonskom podloku kako bismo rad mogli okretati i nositi. Tko e ponoviti zadatak?


Uenici rade. Obilazimo ih i razgovaramo s njima: Je li ivotinja dovoljno velika? Ima li sve to se vidi na fotografiji? Kakva je njezina povrina? to se jo moe dodati?


U drugoj polovici sata na plou magnetiima stavljamo reprodukciju Michelangelove skulpture Rob. Spajamo tri klupe na koje djeca donose svoje ivotinje, okruuju ih i razgovaraju o njima. to je bio dananji zadatak? Kakve povrine vidimo na radovima? Kakva je razlika izmeu povrina dvaju odabranih radova? Opiite povrinu jednog rada bez pokazivanja, pokuat emo pogoditi o kojem je rije. Pokazujemo djeci reprodukciju: i ovdje je umjetnik napravio razliite povrine, negdje je kamen zagladio, a negdje ostavio hrapav.



OBRAZOVNI ZADATCI:

e) Stjecanje znanja: vizualno opaati i izraavati se geometrijskim i slobodnim likovima, nauiti to je ploha i lik, upoznati se s kazalitem sjena, upoznati likovna djela koja sadre likove i prepoznati plohe

f) Stjecanje sposobnosti: vjebati sposobnost divergentnog miljenja, uoiti plohe, slobodne i geometrijske likove u svojoj okolini i na likovnim radovima, razvijati matu.

ODGOJNI ZADATCI: formiranje stavova, razvijanje estetikih i radnih sposobnosti

NAINI RADA



3. prema sjeanju

4. prema zamiljanju

5. prema izmiljanju

OBLICI RADA

1. Frontalni

2. Individualni

3. Rad u parovima

4. Grupni

NASTAVNA JEDINICA

1. Cjelina: PLOHA2. Nastavna tema: geometrijski i slobodni likovi

3. Likovno podruje: modeliranje i graenje, slikanje

4. Likovni problemi (kljuni pojmovi): geometrijski lik, slobodan lik5. Motiv: a) vizualni: kazalite sjena sv. Nikola, krampus i djeca b) nevizualni: c) likovni i kompozicijski elementi kao motiv i poticaj:

6. Likovno-tehnika sredstva i likovne tehnike: papir-plastika

NASTAVNE


2. Demonstracija

3. Razgovor

4. Usmeno izlaganje

5. Metoda scenarija

6. Rad s tekstom

7. Kombiniranje

8. Variranje

9. Graenje

10. Razlaganje

Nastavno sredstvo reprodukcija: Vasilly Kandinsky uto-crveno-plavo, 1925., mapa UG1

PLAN PLOE

NASTAVNA

SREDSTVA IPOMAGALA

1. Reprodukcija


3. Prirodni oblici

4. Nainjeni oblici

5. Dijapozitivi

6. Fotografije

7. Grafoskop

8. Televizor

9. Video


KORELACIJA

Matematika: geometrijski likovi


1. PRIPREMA

Rasporeujemo stolove, dijelimo djeci tvre papire, kare, tapie i ljepljive trake. Demonstriramo kako se liku od papira mogu izrezati rupe za oi i lik zalijepiti za tapi ljepljivom trakom.

2. MOTIVACIJA

Djeca otvaraju udbenike na 38. stranici. Prouavamo ilustraciju i opisujemo je: vidimo geometrijska tijela koja su obasjana svjetiljkama te stoga bacaju sjenu. Kakve su te sjene? To su geometrijski likovi. Dakle: sjene geometrijskih tijela su geometrijski likovi.

Ploha je oblik koji nema visinu, ne moemo je opipati. I sjena je ploha jer nema visinu. Ploha je i mrlja svjetlosti. Oblike na plohi zovemo likovima. Likovi su plohe.

Na 39. stranici prouimo fotografiju H. C. Bressona na kojoj djevojica tri unutar mrlje svjetla kvadratnog oblika. Razgovaramo s djecom o tome gdje sve vide plohe na toj fotografiji. I sjena unutar koje se nalazi mrlja svjetla je ploha.

Likovi na plohi mogu biti geometrijski i slobodni. Geometrijske likove poznajemo iz matematike. Oni imaju pravilan oblik, ravne ili zakrivljene rubove. Na plou stavljamo geometrijske likove izrezane iz papira i imenujemo ih krug, trokut, kvadrat, pravokutnik, peterokut, esterokut itd. Slobodni likovi su svi ostali koji nisu geometrijski. To su nepravilni oblici koji mogu biti i obrisi ili konture (prepoznajmo u knjizi obris ruke, glave i itavog tijela). I izrezane slobodne likove stavljamo na plou.

Okreemo 40. stranicu udbenika i razgovaramo o kazalitu sjena. Kazalite je mjesto gdje se glumi i gdje se odravaju predstave. U kazalitu mogu glumiti glumci, lutke ali i sjene koje nastaju tako da izreemo obrise nekih tijela i osvijetlimo ih. Sjene padaju na platno ili zid, a ljudi koji dre izrezane likove izgovaraju tekst. U razredu se moemo koristiti svjetiljkom, ali i grafoskopom.

Motiv za predstavu moe biti prigodno odabran. Ako je prosinac, motiv moe biti sv. Nikola, krampus (vrag) i djeca. Ispriajmo djeci o sv. Nikoli: roen je u Maloj Aziji u 4. st., gdje je bio biskup u gradu Myri. Poznato je nekoliko pria o njegovu ivotu. Prema jednoj, pribavio je novac za miraz za tri djevojke kako bi se udale. Zbog toga se na slikama prikazuje s tri vree zlatnika (ponekad s tri kugle ili jabuke) i odatle veza s darivanjem. Prema drugoj, oivio je troje djece. Prema treoj, smirio je uzburkano more i tako spasio lau na kojoj je putovao; tako je postao i zatitnikom mornara i putnika. Slavi se 6. prosinca, na slikama se prikazuje u biskupskoj odori sa zakrivljenim tapom i kapom, tzv. mitrom, te s tri vree/kugle/jabuke. Na plou stavljamo sliku sv. Nikole. Slika i tekst o sv. Nikoli mogu se nai na internetu na adresi: http://likovna-kultura.ufzg.hr/Djed%Mraz.htm Vano je djeci (a i sebi) razjasniti razliku izmeu sv. Nikole (6. 12.), Boia i malog Isusa (25. 12.) te Djeda Mraza/Boinjaka, koji je reklamni lik za Coca Colu (zato je crven i bijel) i nije povezan s tradicijom.

Djeca rade u skupinama po etiri uenika jedan izrezuje obris sv. Nikole, drugi vraga a preostali djecu. Likovi se na kraju lijepe na tapie, stavljaju na grafoskop i upravljaju tapiima gledajui sjene. Djeca daju glasove likovima i smiljaju njihove dijaloge.

3. NAJAVA ZADATKA

Danas emo izrezivati papirnate likove sv. Nikole, krampusa i djece i stvoriti kazalite sjena njihovim plohama.



Djeca rade u grupama. Provjeravamo jesu li se uspjeno dogovorila tko radi koji lik, podsjeamo ih da unutar lika moemo izrezivati otvore koji e se na sjeni vidjeti kao mrlje svjetla.


U drugoj polovici sata postavljamo na plou reprodukciju umjetnikog djela V. Kandinskog uto-crveno-plavo. S djecom se podsjeamo to smo nauili: ploha je oblik bez visine, likovi su oblici na plohi i mogu biti geometrijski i slobodni. Gdje na umjetnikom djelu vidimo geometrijske, a gdje slobodne likove?

U zavrnom dijelu sata djeca se u grupama izmjenjuju pred grafoskopom i izvode igrokaze. Svi zajedno promatramo sjene likova koje se pojavljuju na zidu (uionicu treba to vie zamraiti). to e djeci rei sv. Nikola, a to krampus? to e im djeca odgovoriti? to e biti dalje? iji su likovi najprepoznatljiviji, koji likovi imaju najvie detalja?



OBRAZOVNI ZADATCI:

g) Stjecanje znanja: razlikovati i imenovati osnovne i izveden boje i izraavati se njima, nauiti mijeanjem dviju osnovnih boja dobiti izvedenu, usvojiti rad s vodenim bojama, upoznati djela hrvatske likovne batine koja sadre spektar boja

h) Stjecanje sposobnosti: vjebati sposobnost divergentnog miljenja, opaati izvedene boje u svojoj okolini i na likovnim radovima, razvijati matu, vjebati sposobnost mehanikog mijeanja boja


NAINI RADA



3. prema sjeanju

4. prema zamiljanju

5. prema izmiljanju

OBLICI RADA

1. Frontalni

2. Individualni

3. Rad u parovima

4. Grupni

NASTAVNA JEDINICA

1. Cjelina: BOJA2. Nastavna tema: imena boja, osnovne i izvedene boje

3. Likovno podruje: slikanje

4. Likovni problemi (kljuni pojmovi): boja, slikanje, slikar, osnovne boje, izvedene boje5. Motiv: a) vizualni: arena kia i duga b) nevizualni: c) likovni i kompozicijski elementi kao motiv i poticaj: 6. Likovno-tehnika sredstva i likovne tehnike: vodene boje (akvarel)

NASTAVNE


2. Demonstracija

3. Razgovor

4. Usmeno izlaganje

5. Metoda scenarija

6. Rad s tekstom

7. Kombiniranje

8. Variranje

9. Graenje

10. Razlaganje

Nastavno sredstvo reprodukcija: Vjenceslav Richter SIS 4,Sistemsko slikarstvo,1975., mapa UG1

PLAN PLOE

NASTAVNA

SREDSTVA IPOMAGALA

1. Reprodukcija


3. Prirodni oblici

4. Nainjeni oblici

5. Dijapozitivi

6. Fotografije

7. Grafoskop

8. Televizor

9. Video


KORELACIJA

Priroda i drutvo: dugine boje

Glazbena kultura: boja zvuka

Matematika: raunska operacija zbrajanje


1. PRIPREMA

Rasporeujemo stolove. Dijelimo pribor, papire i aice s vodom. Demonstriramo rad s vodenim bojama: mekani kist prvo umaemo u vodu, pa u boju; boju zatim nanosimo na hrapavu stranu papira. Vie vode daje svjetliju boju, a manje tamniju. Vodena boja se razlijeva, boje se prelijevaju jedna u drugu, a mogue ih je i prskati.

2. MOTIVACIJA

Djeca otvaraju udbenik na 31. stranici. Razgovaramo o bojama: OSNOVNIM bojama nazivamo crvenu, utu i plavu. Zato ih nazivamo osnovne? U tri aice smo rastopili akvarel u vodi, pa imamo crvenu, utu i plavo obojenu vodu. U praznu aicu ulijemo malo ute boje, a zatim malo plave boje i pokazujemo djeci rezultat. to se dogodilo? Voda je postala zelena! Mijeanjem dviju osnovnih boja dobili smo jednu izvedenu. Osnovne boje ne moemo dobiti mijeanjem niti jedne boje. Na isti nain mijeamo plavu i crvenu boju (pojavljuje se ljubiasta) te crvenu i utu boju (pojavljuje se naranasta boja). Zelenu, ljubiastu i naranastu boju zovemo IZVEDENIM bojama, jer smo ih dobili (izveli) iz triju osnovnih boja. U udbeniku pratimo vizualni prikaz mijeanja osnovnih boja i dobivanja izvedenih. Obojene papire sa znakovima + i = stavljamo na plou.

U udbeniku gledamo niz boja: crvena, naranasta, uta, zelena, plava i ljubiasta. Gdje u prirodi moemo vidjeti ovako nanizane boje? Promatramo u udbeniku fotografiju duge. Kako nastaje duga? Kada istodobno pada kia i sja sunce. Jesu li boje u dugi uvijek iste i jednako rasporeene? Jesu, jer se izmeu dviju osnovnih boja mora nalaziti jedna izvedena (primjerice: naranasta izmeu crvene i ute). Kakav je oblik duge? Ona je zakrivljena u luk (poput luka i strijele). U udbeniku na 32. stranici djeci itamo priu arena kia. Razgovaramo s njima o tome to su uli u prii.

3. NAJAVA ZADATKA

Danas emo slikati dugu, arene oblake i arenu kiu vodenim bojama, rabei osnovne i izvedene boje. Ispunite to vie papira, dopustite bojama da se razlijevaju i mijeaju. Tko e ponoviti zadatak?


Uenici rade. Obilazimo ih i razgovaramo s njima: moe li se drugaije, moe li se jo neto dodati, jesu li upotrijebljene sve dugine boje itd. Ne inzistiramo na ispravnom redoslijedu boja. Inzistiramo na originalnosti.


U drugoj polovici sata postavljamo na plou reprodukciju umjetnikog djela V. Richtera SIS 4. Na plou postavljamo desetak djejih radova. Razgovaramo s djecom. to je bio dananji zadatak? Jesu li ga svi ispunili? Pokaite osnovne i izvedene boje. Po emu se razlikuje oblik duge na dva rada? Gdje je smjetena? Po emu se razlikuju rukopisi, upotreba kista na dva rada? Kakve su boje na razliitim dugama. Opiite jedan rad bez pokazivanja o kojem je rije; hoemo li ga moi prepoznati? Pogledajte umjetniko djelo. Motiv je razliit. to mu je zajedniko s vaim radovima? Kakve su boje?



OBRAZOVNI ZADATCI:

i) Stjecanje znanja: uoiti i razlikovati crte kao likovne i gradbene elemente pisma, usvojiti rad s flomasterima, upoznati djela likovne batine koja sadre pismo

j) Stjecanje sposobnosti: vjebati sposobnost divergentnog miljenja, opaati razliita pisma, slova i crte u svojoj okolini i na likovnim radovima, razvijati matu

ODGOJNI ZADATCI: formiranje stavova, razvijanje estetikih i radnih sposobnostiNAINI RADA



3. prema sjeanju

4. prema zamiljanju

5. prema izmiljanju

OBLICI RADA

1. Frontalni

2. Individualni

3. Rad u parovima

4. Grupni

NASTAVNA JEDINICA

1. Cjelina: TOKA I CRTA2. Nastavna tema: crta kao likovni element pisma

3. Likovno podruje: dizajn, crtanje

4. Likovni problemi (kljuni pojmovi): znak, pismo, crta5. Motiv: a) vizualni: najdrae slovo ili broj b) nevizualni: c) likovni i kompozicijski elementi kao motiv i poticaj:

6. Likovno-tehnika sredstva i likovne tehnike: flomasteri

NASTAVNE


2. Demonstracija

3. Razgovor

4. Usmeno izlaganje

5. Metoda scenarija

6. Rad s tekstom

7. Kombiniranje

8. Variranje

9. Graenje

10. Razlaganje

Nastavno sredstvo reprodukcija: Knjiga Lindisfarne, 698., mapa UG1

PLAN PLOE

NASTAVNA

SREDSTVA IPOMAGALA

1. Reprodukcija


3. Prirodni oblici

4. Nainjeni oblici

5. Dijapozitivi

6. Fotografije

7. Grafoskop

8. Televizor

9. Video


KORELACIJA

Hrvatski jezik: slova.

Matematika: vrste crtaPriroda i drutvo: prometni znakovi


1. PRIPREMA

Rasporeujemo stolove. Dijelimo pribor i papire. Demonstriramo rad s flomasterima. Flomasterima radimo crte, ali ako ih gusto naniemo dobit emo i plohu. Ipak, plono se izraavamo flomasterima samo na manjim oblicima; za obraivanje veih povrina koristit emo linijske teksture. Flomaster, bez obzira na pritisak, uvijek daje liniju jednake debljine. Ako elimo dobiti crte razliite po karakteru morat emo se posluiti flomasterima razliitih debljina. Debelim flomasterima (tzv. markerima) mogue je raditi i vee plohe. Nakon uporabe treba ih zaepiti kako se ne bi osuili. Flomasterima crtamo na glatkoj strani papira.

2. MOTIVACIJA

Djeci itamo pjesmu Zvonimira Baloga na 24. stranici udbenika. Pitamo ih: O emu govori pjesma? Kako zvui slovo u pjesmi? Moe li postojati pjesma bez slova? Ne moe, ak i ako ih ne ispiemo slova moramo izgovoriti. Djeca otvaraju udbenik na 23. stranici. Promatraju isto slovo ispisano na dvanaest razliitih naina. Na plou stavljamo kopiju tih slova A3 veliine. Razgovaramo s djecom. Je li ovo sve isto slovo? Koje? Jesu li ova slova jednako napisana? Po emu se razlikuju? Razlikuju se po crtama. Podsjetimo se sa sata matematike kakve crte poznajemo? Pozovemo uenika koji e na ploi kredom nacrtati nekoliko razliitih crta. Imenujemo ih: crte imaju tok (kao rijeke), mogu biti ravne, zakrivljene, otvorene ili zatvorene. Crte imaju i svoj karakter (kao i ljudi) mogu biti debele, tanke, hrapave, napete, izlomljene, isprekidane, dugake, kratke itd. Crte imaju i smjer: na slovu A" dvije su crte kose, a jedna je vodoravna. Opiimo crte na ispisanim slovima A. Igrajmo se.

Pozovemo djecu da ustanu i da svatko izgovori slovo A na drugaiji nain glasno, tiho, dugo, kratko, prestraeno, ljuto, upitno i tako dalje. Kada im ponestane ideja, glasu se moe dodati i pokret. Na koliko se naina moe izraziti isto slovo? Prouimo u udbeniku na 24. i 25. stranici kako su ukraena slova u starim knjigama; postavljamo reprodukciju Knjige Lindisfarne na plou. Kakve su crte, toke, boje i plohe na ovim slovima? Neka od ovih slova nam nisu poznata. Da bismo poznavali slovo, prvo moramo nauiti kako se ono ita i pie. Slovo je znak, kao i prometni znak ili matematiki znakovi za raunske operacije, njihovu poruku nas netko mora nauiti. Kakvim jo znakovima moemo poslati poruku? Podsjetimo se: kako nekog bez rijei pozdravljamo, kako mu pokazujemo da mu se radujemo ili da se ljutimo na njega?

I mi emo nacrtati jedno slovo ili broj, prema vlastitom izboru. Slovo treba uveati preko cijelog papira i nacrtati ga obrisnom crtom. Unutar i oko slova dodat emo ukrase kakve god elimo razliitim crtama po toku i karakteru, kao i manjim plohama. Upotrijebit emo dva flomastera crni i jedan u boji prema slobodnom izboru. Papir emo okrenuti okomito kako bi slovo bilo to vee.

3. NAJAVA ZADATKA

Danas emo nacrtati svoje slovo ili broj, ukrasit emo ga razliitim crtama po toku i karakteru te plohama. Rabit emo dva flomastera crni i jedan u boji. Tko eli ponoviti zadatak?


Uenici rade. Obilazimo ih i razgovaramo s njima: je li slovo dovoljno veliko (od vrha do dna papira), kako se sve moe ukrasiti?


Na plou postavljamo desetak djejih radova. Razgovaramo s djecom. to je bio dananji zadatak? Jesu li ga svi ispunili? Pokaite razliite crte i plohe na slovima. Opiite jedan rad bez pokazivanja o kojem je slovu rije; hoemo li ga moi prepoznati?



OBRAZOVNI ZADATCI:

k) Stjecanje znanja: razlikovati i imenovati crte prema toku i karakteru i izraavati se njima, nauiti pojmove toka, razliite crte, crtanje, crte, skupljeno/raspreno, niz; nauiti crtama izgraditi oblik, usvojiti rad s tvrdim i mekim olovkama, upoznati djela likovne batine koja sadre razliite crte prema toku i karakteru

l) Stjecanje sposobnosti: vjebati sposobnost divergentnog miljenja, opaati razliite crte i toke u svojoj okolini i na likovnim radovima, razvijati matu, vjebati sposobnost graenja crtama


NAINI RADA



3. prema sjeanju

4. prema zamiljanju

5. prema izmiljanju

OBLICI RADA

1. Frontalni

2. Individualni

3. Rad u parovima

4. Grupni

NASTAVNA JEDINICA

1. Cjelina: TOKA I CRTA2. Nastavna tema: crta prema toku i karakteru

3. Likovno podruje: crtanje

4. Likovni problemi (kljuni pojmovi): toka, crta (razliite crte), crtanje, crte, skupljeno/raspreno, niz5. Motiv: a) vizualni: ipka b) nevizualni: c) likovni i kompozicijski elementi kao motiv i poticaj:

6. Likovno-tehnika sredstva i likovne tehnike: olovka

NASTAVNE


2. Demonstracija

3. Razgovor

4. Usmeno izlaganje

5. Metoda scenarija

6. Rad s tekstom

7. Kombiniranje

8. Variranje

9. Graenje

10. Razlaganje

Nastavno sredstvo reprodukcija: Michelangelo Buonarroti, Studije figura, 1495., mapa UG1

PLAN PLOE

NASTAVNA

SREDSTVA IPOMAGALA

1. Reprodukcija


3. Prirodni oblici

4. Nainjeni oblici

5. Dijapozitivi

6. Fotografije

7. Grafoskop

8. Televizor

9. Video


KORELACIJA

Priroda i drutvo: crte u prirodi i drutvuGlazbena kultura: ritamMatematika: razliite crte


1. PRIPREMA

Rasporeujemo stolove. Dijelimo pribor, papire i olovke. Demonstriramo rad olovkama na papiru zalijepljenom na plou: olovke mogu biti mekane B olovke i tvrde H olovke; vei broj oznaava veu tvrdou odnosnu mekou (6B je meke od 2B); HB je srednja tvrdoa. Tvrde olovke ostavljaju svijetli trag, a mekane olovke ostavljaju tamni trag. Olovkom crtamo po hrapavom papiru, a trag olovke moemo brisati gumicom. Olovku pri crtanju ne smijemo mrljati prstima.

2. MOTIVACIJA

Djeca otvaraju udbenik na 10. stranici. Razgovaramo o crtama koje nastaju kao trag kretanja toke na vrhu olovke, grude snijega ili zrakoplova koji takoer izgledaju poput toke. S djecom moemo igrati vlaki, koji objanjavamo kao crtu koja se vijugavo kree kroz prostor razreda ili dvorane. Na ploi povlaimo razliite crte po toku i karakteru (ravne, zakrivljene, otvorene, zatvorene, izlomljene, debele, tanke..). Povezujemo razgovor s matematikom, gdje takoer pojanjavamo razliite vrste crta.

Na stranici 12. djeca prate kako crte nastaje dodavanjem crta, a na stranici 13. promatraju nekoliko primjera crta u naoj okolini. Zatraimo od djece da proue prostor svojeg razreda, pronau to vie razliitih crta i imenuju ih prema njihovu toku i karakteru.

Na stranici 15. djeca prate kako se dodavanjem, zbrajanjem crte do crte u nizove grade razliiti oblici kukuruz, jeeve i bodlje, vjeveriji rep, kosa.

Promatramo zatim fotografije razliitih ipki na str. 16., koje emo fotokopirati na A3 veliinu i postaviti na plou. Razgovaramo s djecom gdje na ipkama vidimo crte to je konac od kojeg su ipke nainjene. Konac odnosno crte ponavlja se u nizovima i ponegdje je skupljen, a ponegdje raspren. Objanjavamo da se ipka koncem gradi iznutra prema van, pa emo i mi crtajui olovkom crte graditi od sredita prema rubovima. ipke mogu izgledati kao na fotografijama, ali mogu imati i matovite oblike.

Ponavljanje oblika na ipki stvara ritam. Ritam je ponavljanje nekih elemenata. Kako zvui ritam u glazbenoj kulturi? Moe li se ritam na ipkama odpljeskati rukama?

3. NAJAVA ZADATKA

Danas emo tvrdim i mekim olovkama crtati ipku, gradei je razliitim crtama koje e se nizati, skupljati i rasprivati.



Uenici rade. Obilazimo ih i razgovaramo s njima: moe li se drugaije, moe li se jo neto dodati, jesu li upotrijebljene razliite crte, niu li se oblici, grade li se iznutra prema van itd. Inzistiramo na originalnosti.


U drugoj polovici sata postavljamo na plou reprodukciju djela Michelangela Buonarrotija: Studije figura. Na plou postavljamo desetak djejih crtea. Razgovaramo s djecom. to je bio dananji zadatak? Jesu li ga svi ispunili? Pokaite razliite crte po emu su razliite? Tko je upotrijebio drugaije crte od ostalih? Po emu se razlikuju oblici ipki na dva rada? Koji je oblik ipki najoriginalniji? Koji je nain upotrebe olovke najoriginalniji? Koje su crte najoriginalnije? Opiite jedan rad bez pokazivanja o kojem je rije; hoemo li ga moi prepoznati? Pogledajte umjetniko djelo. Motiv je razliit. to mu je zajedniko s vaim radovima? Kakve su crte na djelu, gdje su skupljene, a gdje rasprene? Pokaite.



OBRAZOVNI ZADATCI

m) Stjecanje znanja: Razlikovati i imenovati razliite crte i izraavati se njima, uoiti da razliiti materijali ostavljaju trag razliitih crta, usvojiti nain rada olovkom, flomasterom i ugljenom, upoznati djela likovne batine koja sadre razliite crte

n) Stjecanje sposobnosti: vjebati sposobnost divergentnog miljenja, opaati razliite crte u svojoj okolini i na likovnim radovima, razvijati matu


NAINI RADA



3. prema sjeanju

4. prema zamiljanju

5. prema izmiljanju

OBLICI RADA

1. Frontalni

2. Individualni

3. Rad u parovima

4. Grupni

NASTAVNA JEDINICA

1. Cjelina: TOKA I CRTA2. Nastavna tema: crte po toku i karakteru


4. Likovni problemi (kljuni pojmovi): crte (razliite crte), crtanje, crte5. Motiv: a) vizualni: b) nevizualni: c) likovni i kompozicijski elementi kao motiv i poticaj: crte koje se smiju, kojima je hladno, koje se ljute ili ure 6. Likovno-tehnika sredstva i likovne tehnike: kombinirano ( olovka, flomaster, ugljen

NASTAVNE


2. Demonstracija

3. Razgovor

4. Usmeno izlaganje

5. Metoda scenarija

6. Rad s tekstom

7. Kombiniranje

8. Variranje

9. Graenje

10. Razlaganje


PLAN PLOE:

NASTAVNA

SREDSTVA IPOMAGALA

1. Reprodukcija


3. Prirodni oblici

4. Nainjeni oblici

5. Dijapozitivi

6. Fotografije

7. Grafoskop

8. Televizor

9. Video


KORELACIJA

Priroda i drutvo: crte u prirodi i drutvu


1. PRIPREMA

Rasporeujemo stolove. Dijelimo pribor: papire, olovke, crni flomaster i komadi slikarskog ugljena. Demonstriramo rad olovkama, flomasterom i ugljenom na papiru zalijepljenom na plou: olovke mogu biti mekane B olovke i tvrde H olovke; vei broj oznaava veu tvrdou odnosnu mekou (6B je meke od 2B); HB je srednja tvrdoa. Tvrde olovke ostavljaju svijetli trag, a mekane olovke ostavljaju tamni trag. Olovkom crtamo po hrapavom papiru, a trag olovke moemo brisati gumicom. Olovku pri crtanju ne smijemo mrljati prstima. Ugljenom crtamo polegnutim na papir, ne drimo ga kao olovku; ostavlja pranjav trag, a jaim pritiskom ostaje tamnija i deblja crta. Flomaster uvijek ostavlja jednak trag bez obzira na pritisak.

2. MOTIVACIJA

Razgovaramo: to je to crta ili linija? Djeca otvaraju udbenik na 10. stranici. Na plou lijepimo crno-bijele A3 fotokopije slike grude snijega i zrakoplova koji ostavlja dimni trag. Crta nastaje zgunjavanjem toaka, kao na monitoru raunala. A crta moe biti i trag toke koja je krenula u etnju. Pratimo trag toke na vrhu olovke, grude snijega ili zrakoplova koji takoer izgledaju poput toke. S djecom moemo igrati vlaki koji objanjavamo kao crtu koja se vijugavo kree kroz prostor razreda ili dvorane. Na ploi povlaimo razliite crte prema toku i karakteru (ravne, zakrivljene, otvorene, zatvorene, izlomljene, debele, tanke..). Povezujemo razgovor s matematikom, gdje takoer pojanjavamo razliite vrste crta.

Crtu je mogue povui na bezbroj naina: brzo, sporo, drhtavo, s jakim ili slabim pritiskom itd. Meutim, izgled crte ne ovisi samo od onoga koji je povlai, ve i od toga ime je povlai. Obraamo pozornost na trag koji su ostavili crtaki materijali na papiru prilikom demonstracije olovka, flomaster i ugljen govore na razliite naine, kao i ljudi. Stoga crtanje treba shvatiti kao razgovor glave s rukom, ali i kao razgovor s materijalom. Osoba koja crta je crta. Crtai crtaju crtee razliitim crtama ili linijama.

Ako zamislimo da je toka iva i eui stvara crtu, onda i crte moemo zamisliti ivima. Kako bi izgledala crta koja se smije? Kako bi izgledala crta koja se ljuti? A kako crta kojoj je hladno ili koja se moda uri? Kakva bi bila crta koja se prejela, a kako bi izgledala gladna crta. Kojim crtakim sredstvom, od ova tri koja imamo, bismo mogli nainiti takve crte? Isprobajmo kakve sve crte moemo dobiti svakim od tih materijala mijenjajui pritisak i nain crtanja. Poeljno je da se crte ne sijeku kako ne bi nastalo nepromiljeno aranje, ali neemo inzistirati na tome.

3. NAJAVA ZADATKA

Danas emo olovkom, flomasterom i ugljenom crtati razliite crte: crtu koja se smije, kojoj je hladno, koja je ljuta, kojoj se uri i kakve god jo crte elite nacrtati.



Uenici rade. Obilazimo ih i razgovaramo s njima: moe li se drugaije, moe li se jo neto dodati, jesu li upotrijebljene razliite crte, mogu li opisati kakav je karakter crta koje su povukli. Upozoravamo djecu da ne araju, ve da razmiljaju i planiraju svaku crtu koju povlae.


U drugoj polovici sata postavljamo na plou reprodukciju Michelangelova djela Studije figura. Na plou postavljamo desetak djejih crtea. Razgovaramo s djecom. to je bio dananji zadatak? Jesu li ga svi ispunili? Pokaite razliite crte po emu su razliite? Po emu se razlikuju crte nainjene razliitim materijalima? Tko je upotrijebio drugaije crte od ostalih? Koji je nain upotrebe materijala najoriginalniji? Koje su crte najoriginalnije? Opiite jedan rad bez pokazivanja o kojem je rije; hoemo li ga moi prepoznati? Pogledajte umjetniko djelo. Motiv je razliit. to mu je zajedniko s vaim radovima? Kakve su crte na djelu, gdje su debele, a gdje tanke? Srednji lik nainjen je najdebljim crtama, neto su tanje crte na desnom liku, a na lijevom su sasvim tanke.



OBRAZOVNI ZADATCI

o) Stjecanje znanja: razlikovati i imenovati toke i izraavati se njima, usvojiti pojmove skupljeno/raspreno i niz, nauiti tokama izgraditi oblik, usvojiti nain rada buenja papira, upoznati djela likovne batine koja sadre skupljene i rasprene elemente i toke

p) Stjecanje sposobnosti: vjebati sposobnost divergentnog miljenja, opaati skupljeno i raspreno te toke u svojoj okolini i na likovnim radovima, razvijati matu, vjebati sposobnost graenja tokama


NAINI RADA



3. prema sjeanju

4. prema zamiljanju

5. prema izmiljanju

OBLICI RADA

1. Frontalni

2. Individualni

3. Rad u parovima

4. Grupni

NASTAVNA JEDINICA

1. Cjelina: TOKA I CRTA2. Nastavna tema: crte po toku i karakteru

3. Likovno podruje: crtanje/modeliranje i graenje

4. Likovni problemi (kljuni pojmovi): toka, skupljeno/raspreno, niz, povrina5. Motiv: a) vizualni: b) nevizualni: c) likovni i kompozicijski elementi kao motiv i poticaj: geometrijski likovi skupljenim i rasprenim tokama 6. Likovno tehnika sredstva i likovne tehnike: papir plastika

NASTAVNE


2. Demonstracija

3. Razgovor

4. Usmeno izlaganje

5. Metoda scenarija

6. Rad s tekstom

7. Kombiniranje

8. Variranje

9. Graenje

10. Razlaganje

Nastavno sredstvo reprodukcija: Michelangelo Buonarroti, Studije figura, 1495., mapa UG1, i Georges Seurat, Lijepa ena se pudra, 1888., mapa UG4

PLAN PLOE

NASTAVNA

SREDSTVA IPOMAGALA

1. Reprodukcija


3. Prirodni oblici

4. Nainjeni oblici

5. Dijapozitivi

6. Fotografije

7. Grafoskop

8. Televizor

9. Video


KORELACIJA

Priroda i drutvo: toke u prirodi i drutvuMatematika: geometrijski likovi


1. PRIPREMA

Rasporeujemo stolove. Dijelimo pribor: papire, kemijske olovke i komad kartona kao podlogu. Demonstriramo uenicima kako e staviti papir na karton, a zatim na njega snano pritisnuti kemijsku olovku dok ga ne probue. Buenjem se na papiru stvaraju toke.

2. MOTIVACIJA

Djeca otvaraju udbenik na 6 stranici. to vidimo? Vidimo jednu toku (zanemarimo zaglavlje na vrhu papira). Gdje se nalazi ta toka? U sreditu lista papira. Pogledajmo 7. stranicu po emu se razlikuju ove toke? One su u nizu, poveavaju se, razlikuju se po veliini.

to prikazuje fotografija? Prikazuje zvjezdano nebo. Na plou moemo staviti, uveanu na format A3 crno-bijelu fotokopiju fotografije. to su zvijezde? To su veoma daleka sunca, poput naeg Sunca koje je blizu pa je vrlo sjajno. Na nebu vidimo milijune zvijezda, a one su skupljene u galaksije. Jedan krak nae galaksije moemo vidjeti kako se nou protee nebom i nazivamo ga Mlijeni put. I zvijezde su toke. Jesu li sve jednako velike? Neke su zvijezde/toke vee, a neke manje. Gdje se nalaze, kako su rasporeene? Negdje su gue, a negdje rjee. Ako nismo stavili fotografiju, kredom moemo na ploi nacrtati zgusnute i rasprene toke. Pogledajmo rupe na djelu Lucija Fontane na 9. stranici. Rupe su toke, vee i manje. I mi emo tako buiti rupe na papirima.

Na plou crtamo nekoliko geometrijskih likova. Kako oni izgledaju, kako se zovu, koliko imaju kutova? Koji lik nema kutove? Moemo li ih sagraditi od toaka? Demonstrirajmo to na ploi.

3. NAJAVA ZADATKA

Danas emo buei rupe na papiru tokama sagraditi geometrijske likove. Neki e likovi biti izgraeni skupljenim tokama, a neki rasprenim, rijetkim tokama.


Uenici rade. Obilazimo ih i razgovaramo s njima: moe li se drugaije, moe li se jo neto dodati, vidi li se jasna razlika izmeu likova nainjenih skupljenim tokama i likova nainjenih rasprenim tokama?


U drugoj polovici sata postavljamo na plou reprodukcije Michelangela Studije figura i djela G. Seurata Lijepa ena se pudra. Stavljamo djeje radove magnetima na plou. Razgovaramo s djecom. to je bio dananji zadatak? Jesu li ga svi ispunili? Pokaite skupljene i rasprene toke, navedite geometrijske likove koje vidite na nekom radu. Odaberimo dva rada: po emu se razlikuju? Koliko je likova, kakve su veliine, koliko ih je nainjeno od zgusnutih, a koliko od rasprenih toaka? Razlikuju li se toke po veliini? Opiite jedan rad i nemojte pokazati o kojem je rije; hoemo li ga moi prepoznati? Pogledajte umjetnika djela. Motiv je razliit. to im je zajedniko s vaim radovima? Jedno je nainjeno samo tokama, drugo skupljenim i rasprenim crtama. Srednji lik nainjen je gustim, skupljenim crtama, neto su rjee na desnom liku, a na lijevom su sasvim rasprene, rijetke.



OBRAZOVNI ZADATCI:

q) Stjecanje znanja: opaziti, razlikovati i imenovati tijela, stvarati geometrijskim tijelima u prostoru, usvojiti rad papir-plastikom, upoznati likovna djela koja sadre masu i prostor, obla i uglata tijela

r) Stjecanje sposobnosti: vjebati sposobnost divergentnog miljenja, uoiti kipove, geometrijska tijela, obla i uglata tijela u svojoj okolini i na likovnim radovima, razvijati matu.


NAINI RADA



3. prema sjeanju

4. prema zamiljanju

5. prema izmiljanju

OBLICI RADA

1. Frontalni

2. Individualni

3. Rad u parovima

4. Grupni

NASTAVNA JEDINICA

1. Cjelina: MASA I PROSTOR2. Nastavna tema: geometrijska i slobodna tijela


4. Likovni problemi (kljuni pojmovi): kip, kipar, geometrijsko tijelo, oblo i uglato tijelo5. Motiv: a) vizualni: b) nevizualni: c) likovni i kompozicijski elementi kao motiv i poticaj: valjci i kvadri

6. Likovno-tehnika sredstva i likovne tehnike: kola

NASTAVNE


2. Demonstracija

3. Razgovor

4. Usmeno izlaganje

5. Metoda scenarija

6. Rad s tekstom

7. Kombiniranje

8. Variranje

9. Graenje

10. Razlaganje

Nastavno sredstvo reprodukcija: Hans Steinbrenner, Gredna konstrukcija 3., 1962., mapa UG1

PLAN PLOE

NASTAVNA

SREDSTVA IPOMAGALA

1. Reprodukcija


3. Prirodni oblici

4. Nainjeni oblici

5. Dijapozitivi

6. Fotografije

7. Grafoskop

8. Televizor

9. Video


KORELACIJA

Matematika: geometrijska tijela


1. PRIPREMA

Rasporeujemo stolove, dijelimo papire, kare i ljepilo. Demonstriramo kako iz papira moemo izraditi valjak i kvadar: izreemo iroke trake. Ako spojim poetak s krajem dobili smo valjak. Ako elimo napraviti kvadar, moramo papir prelomiti na etiri mjesta. Dobit emo pet ploha; etiri su stranice kvadra, a peta se zalijepi na prvu. Dok se ljepilo ne osui, papir mogu pridrati spajalice. Ovaj proces djeca mogu vidjeti i u udbeniku na 48. stranici.

2. MOTIVACIJA

Djeca otvaraju udbenike na 49. stranici. Podsjetimo se geometrijskih tijela iz matematike: to su tijela pravilnih stranica koja stoje u prostoru. Imenujmo neka geometrijska tijela: valjak, kvadar, kugla, piramida, kocka.

Tijela su sastavljena od oploja. Oploja su plohe. Djeca prouavaju oploja u udbeniku, a nastavnik stavlja A3 fotokopiju na plou. Oploje kocke ini est kvadrata. Kocka je tijelo, kvadrat je lik.

Tijela koja su omeena zakrivljenim plohama nazivamo obla tijela (ona nemaju uglove valjak i kugla primjerice), a tijela omeena ravnim plohama nazivamo uglata tijela (imaju uglove kocka, kvadar i piramida primjerice).

Gdje u naoj okolini moemo vidjeti obla i uglata tijela? U razredu su uglata tijela su stolovi, ormari, vratnice, kutije, kolska ploa, kutija ibica, obina olovka. Obla tijela mogu biti svjetiljke, razliiti sprejevi i lakovi, pa ak i kemijske olovke. I cijela soba ima oblik uglatog tijela, kao i zgrada u kojoj se soba nalazi.

Na 50. stranici udbenika djeca prouavaju graevine na fotografijama, dok nastavnik stavlja na plou nekoliko crno-bijelih fotokopija slika graevina. Jedna graevina ima oblik kocke, ona je uglato tijelo. Druga graevina ima oblik valjka, to je oblo tijelo. Gornja fotografija u udbeniku prikazuje kuu sastavljenu od mnogo uglatih tijela. Pokaimo ih.

Danas emo izraivati obla i uglata tijela od papira. Ako uenici sjede u klupama u parovima, tada jedan/jedna dobiva zadatak izraditi oblo tijelo, a drugi/druga uglato tijelo. Svatko e izrezati iroke trake razliitih veliina i od njih modelirati i izraivati obla ili uglata tijela. Sva dobivena tijela povezati emo u cjelinu uglatih ili oblih tijela. Tijela su mase koje se nalaze u prostoru. Masa je punina, prostor je praznina. Umjetnika djela koja su oblikovane mase u prostoru nazivamo kipovi, a izrauje ih kipar.

3. NAJAVA ZADATKA

Danas emo modelirati i graditi od papira obla ili uglata geometrijska tijela, samo valjke ili samo kvadre.



Djeca izrauju svoje radove. Obilazimo ih i provjeravamo jesu li razumjela nain izrade kvadra te grade li ih u razliitim veliinama. Potiemo ih da izrade to neobinije kompozicije.


U drugoj polovici sata postavljamo na plou reprodukciju djela H. Steinbrennera Gredna konstrukcija 3. Na kraju sata spajamo nekoliko klupa i na njima izlaemo djeje radove. to smo danas nauili? Tijela su mase u prostoru. Geometrijska tijela mogu biti uglata i obla. Pogledajmo umjetniko djelo na ploi vidimo li na njemu geometrijska tijela? Pokaimo ih.

Prouimo zatim djeje radove. Opiimo od koliko i kakvih tijela su sastavljena. Je li neki rad drugaiji od ostalih i po emu? Opiimo jedan rad ne pokazujui ga; moemo li ga prepoznati prema njegovoj razliitosti?



OBRAZOVNI ZADATCI

s) Stjecanje znanja: opaziti i izraziti ritam kao ponavljanje boja i likova, usvojiti rad kolaem, upoznati djela likovne batine koja sadre ritam likova

t) Stjecanje sposobnosti: vjebati sposobnost divergentnog miljenja, uoiti ritam likova u svojoj okolini i na likovnim radovima, razvijati matu


NAINI RADA



3. prema sjeanju

4. prema zamiljanju

5. prema izmiljanju

OBLICI RADA

1. Frontalni

2. Individualni

3. Rad u parovima

4. Grupni

NASTAVNA JEDINICA

1. Cjelina: PLOHA2. Nastavna tema: ritam likova


4. Likovni problemi (kljuni pojmovi): ritam, lik5. Motiv: a) vizualni: b) nevizualni: c) likovni i kompozicijski elementi kao motiv i poticaj: ritam geometrijskih likova

6. Likovno-tehnika sredstva i likovne tehnike: kola

NASTAVNE


2. Demonstracija

3. Razgovor

4. Usmeno izlaganje

5. Metoda scenarija

6. Rad s tekstom

7. Kombiniranje

8. Variranje

9. Graenje

10. Razlaganje

Nastavno sredstvo reprodukcija: Jagor Buan, Amerika no, 2003., mapa UG1

PLAN PLOE

NASTAVNA

SREDSTVA IPOMAGALA

1. Reprodukcija


3. Prirodni oblici

4. Nainjeni oblici

5. Dijapozitivi

6. Fotografije

7. Grafoskop

8. Televizor

9. Video


KORELACIJA

Matematika: geometrijski likoviGlazbena kultura: ritamPriroda i drutvo: ritmovi u prirodi


1. PRIPREMA

Rasporeujemo stolove. Dijelimo kola-papire. Demonstriramo djeci rad kola-papirom: moemo ga rezati (tada ima glatke rubove) ili trgati (tada ima istrgane rubove). Kola-papire lijepimo na podlogu ljepilom; podloga moe takoer biti kola-papir. Manje likove lijepimo na vee.

2. MOTIVACIJA

Djeca otvaraju udbenik na 43. stranici. Prouavamo i opisujemo sliku V. Vasarelyja i povezujemo je s matematikom. Slika je sastavljena od geometrijskih likova. Pogledajmo izdvojene likove ispod slike koje geometrijske likove prepoznajemo? Na plou magnetima privrstimo trokut, kvadrat i krug izrezane od kola-papira. Imenujemo ih. Djeca pokazuju i imenuju geometrijske likove na Vasarelyjevoj slici trebaju uoiti kako svi likovi kao podlogu imaju kvadrate raznih boja, a u nekim se krugovima nalaze manji krugovi.

Stavljamo na plou jo kvadrata, jednolino ih rasporeujemo i stvaramo niz. Rukom kuckamo po svakom liku kako bismo proizveli jednolian zvuni ritam. Razgovaramo s djecom to ujemo? Ponavljanje i nizanje neeg nazivamo ritam. Sluanjem udaraca ritam ujemo, kao na satu glazbene kulture. Zatim zamahujemo prema svakom kvadratu na ploi, ali ga ne dotiemo ovaj puta ritam ne ujemo, ve ga samo vidimo. Na plou zatim stavljamo naizmjence krug i kvadrat, naizmjence zelene i crvene boje. Koje sada ritmove vidimo? Vidimo ritam izmjene likova (kruga i kvadrata) i ritam izmjene boja (zelene i crvene). Stavljamo zatim zeleni krug crveni kvadrat plavi trokut zeleni krug crveni kvadrat i postavljamo znak ?. Razmislimo koji lik sada treba staviti i koje boje? Zato? Plavi trokut, jer je ritam a-b-c, a-b-c

Gdje u prirodi i svojoj okolini moemo vidjeti i uti ritam, odnosno ponavljanje i izmjenu? U izmjeni dana i noi, izmjeni godinjih doba (a-b-c-d, a-b-c-d), drvoredi, prozori na zgradama, vlastiti koraci, udah i izdah Ako je ritam izmjena ima-nema-ima-nema, lako emo ga prepoznati u rebrima radijatora i nizovima klupa u razredu.

Djeca promatraju fotografije u udbeniku na 42. stranici, a nastavnik istodobno demonstrira kako izrezivati kola prvo se odabiru tri boje. Zatim se jedna boja odvaja ta e biti podloga. Ostala dva lista kola-papira djeca izrezuju na trake irine svojeg dlana. Trake izrezuju na kvadrate. Neke kvadrate reu po dijagonali i dobivaju dva trokuta, a nekima izrezuju kutove i dobivaju krugove. Izrezane geometrijske likove zatim lijepe na podlogu prema svom ritmu.

3. NAJAVA ZADATKA

Danas kola-papirom slikamo ritam geometrijskih likova.

To e ponoviti zadatak?


Ovaj zadatak s djecom rjeavamo korak po korak, zbog psihomotorike zahtjevnosti za uzrast prvog razreda. Prvi korak je odabir triju boja, drugi odvajanje boje za podlogu, trei izrezivanje irokih traka, etvrti izrezivanje kvadrata, peti izrezivanje likova, esti lijepljenje razliitih ritmova. Izmeu svakog koraka nastavnik demonstrira i provjerava rezultat.


U drugoj polovici sata na plou magnetiima stavljamo reprodukciju djela J. Buana, Amerika no. Pri kraju sata na plou stavljamo desetak djejih radova i razgovaramo o njima. to je bio dananji zadatak? to je to ritam i gdje ga vidimo? Pokaimo geometrijske likove na radovima. Pozivamo nekoliko uenika da odaberu jedan niz likova i pljeu prvo ritam likova, a zatim ritam boja. Igrajmo se: lijeva ruka moe udarati ritam krugova, desna kvadrata, a nogom moemo udarati ritam trokuta. Uinimo isto i s bojama. Neki uenici opisuju ritmove nekog rada bez pokazivanja o kojem je rije; pokuat emo pogoditi po emu se taj rad razlikuje od ostalih? Koji rad je najrazliitiji? Pokazujemo djeci reprodukciju: i ovdje je umjetnik nainio razliite ritmove: lijevo se ponavljaju crne i crvene trake (a-b-a-b), a desno se izmjenjuje jedna traka jednoline sekundarne boje s trakom nejednake, mrljave plavobijele boje.



OBRAZOVNI ZADATCI

u) Stjecanje znanja: razlikovati i rabiti tonove boja, nauiti mijeanjem s bijelom i crnom dobiti svjetliju i tamniju boju, usvojiti rad gvaem, upoznati djela likovne batine koja sadre tonove boja

v) Stjecanje sposobnosti: vjebati sposobnost divergentnog miljenja, opaati tonove boje u svojoj okolini i na likovnim radovima, razvijati matu, vjebati sposobnost mehanikog mijeanja boja


NAINI RADA



3. prema sjeanju

4. prema zamiljanju

5. prema izmiljanju

OBLICI RADA

1. Frontalni

2. Individualni

3. Rad u parovima

4. Grupni

NASTAVNA JEDINICA

1. Cjelina: BOJA2. Nastavna tema: tonovi boje


4. Likovni problemi (kljuni pojmovi): svjetlina boje, ton boje, mijeanje boja, mrlja, potez5. Motiv: a) vizualni: lie b) nevizualni: c) likovni i kompozicijski elementi kao motiv i poticaj: 6. Likovno-tehnika sredstva i likovne tehnike: gva

NASTAVNE


2. Demonstracija

3. Razgovor

4. Usmeno izlaganje

5. Metoda scenarija

6. Rad s tekstom

7. Kombiniranje

8. Variranje

9. Graenje

10. Razlaganje

Nastavno sredstvo reprodukcija: Juraj Dobrovi, Polja, 1969., mapa UG1

PLAN PLOE

NASTAVNA

SREDSTVA IPOMAGALA

1. Reprodukcija


3. Prirodni oblici

4. Nainjeni oblici

5. Dijapozitivi

6. Fotografije

7. Grafoskop

8. Televizor

9. Video


KORELACIJA

Priroda i drutvo: tonovi boje i zvuka u prirodiGlazbena kultura: glazbeni tonovi


1. PRIPREMA

Rasporeujemo stolove. Dijelimo pribor, papire i aice s vodom. Demonstriramo rad s gvaem: na paletu istiskujemo bijelu temperu, umoimo mekani kist u vodu, pa u boju, zatim boju mijeamo s bijelom temperom pa postaje svjetlija. Dodavanjem vie bijele boja postaje svjetlija, a dodavanjem crne tamnija. Boju zatim nanosimo na hrapavu stranu papira. Vodena boja se razlijeva, boje se prelijevaju jedna u drugu, a mogue ih je i prskati.

2. MOTIVACIJA

Djeca otvaraju udbenik na 35. stranici. Promatraju fotografiju niza uenika u odjei plave boje. Pitamo uenike to je isto, a to razliito u boji odjee na fotografiji? Sva odjea je iste boje, plave, ali razliita je svjetlina boje. Svjetlinu boje nazivamo tonovi boje. Prema svjetlini razlikujemo primjerice svijetloplavu i tamnoplavu, svijetlocrvenu i tamnocrvenu itd. Na plou postavljamo ljestvicu tonova nekoliko boja nainjenu kolaem ili temperom. Pokazujemo razliite stupnjeve svjetline boje na dnu je crna, a na vrhu bijela boja. Ako su djeca uila redne brojeve oni se mogu povezati s redoslijedom svjetlina. Na fotografiji u udbeniku tonovi plave boje na odjei nisu nanizani od najsvjetlijeg do najtamnijeg, ve uenici trebaju rednim brojevima odrediti kako bi ih rasporedili u takav niz. Ljestvicu svjetline tonova boja u udbeniku prate i na slici V. Vasarelyja na istoj stranici, odnosno na izdvojenom detalju.

Gdje smo jo uli za tonove? U glazbi. Glazbeni tonovi nisu svijetli i tamni ve visoki i duboki. Kojom svjetlinom boje bismo mogli naslikati glazbene tonove? Ako duboke tonove oslikamo tamnim tonovima a visoke tonove svjetlijim tonovima, moemo li odsvirati nekoliko muzikih tonova i njihov redoslijed prikazati kolaem tonova boje? Pokuajmo.

Uenicima pripremamo lie razliitog oblika, a prethodno samo zatraili da i sami u kolu donesu nekoliko listova. Djeca lie dodiruju, ukaju, miriu, razgovaraju o njihovu obliku i povrini. Kako su rasporeene ilice na listu? Koja je najdeblja? Ako je potrebno, lie se moe analizirati i u udbeniku na 36. stranici.

Zatraimo od uenika da svatko odabere svoju boju; upitajmo nekoliko uenika koju su boju odabrali. Njome iscrtavaju obrise listova koji se mogu preklapati, i tako preko cijelog papira. Zatim istom (samo jednom) bojom oslikavaju sve listove, dodajui vie ili manje bijele tempere ili crne vodene boje u boju. Nakon suenja ista se ploha moe ponovno obojiti pa se dobiva tamniji ton.

3. NAJAVA ZADATKA

Danas emo gvaem slikati lie tonovima jedne boje.



Uenici rade. Obilazimo ih i razgovaramo s njima: moe li se drugaije, moe li se jo neto dodati, je li upotrijebljen velik broj tonova boje, imaju li listovi razliite oblike, imaju li ilice, provjeravamo da nisu premaleni itd.


U drugoj polovici sata postavljamo na plou reprodukciju umjetnikog djela J. Dobrovia Polja. Na plou postavljamo desetak djejih radova. Razgovaramo s djecom. to je bio dananji zadatak? Jesu li ga svi ispunili? Pokaite tonove boje. Tko je naslikao najvei broj tonova boje? Tko je naslikao najrazliitije oblike svojim listovima? Gdje su smjeteni? Usporedimo dva rada, njihove tonove i oblike listova. Po emu se razlikuju rukopisi, upotreba kista? Opiite jedan rad bez pokazivanja o kojem je rije; hoemo li ga moi prepoznati? Pogledajte umjetniko djelo. Motiv je razliit. to mu je zajedniko s vaim radovima? Kakvi su tonovi na njemu?



OBRAZOVNI ZADATCI

w) Stjecanje znanja: razlikovati i imenovati osnovne boje i izraavati se njima, usvojiti rad s temperama, upoznati djela likovne batine koja sadre osnovne boje

x) Stjecanje sposobnosti: vjebati sposobnost divergentnog miljenja, opaati osnovne boje u svojoj okolini i na likovnim radovima, razvijati matu.


NAINI RADA



3. prema sjeanju

4. prema zamiljanju

5. prema izmiljanju

OBLICI RADA

1. Frontalni

2. Individualni

3. Rad u parovima

4. Grupni

NASTAVNA JEDINICA

1. Cjelina: BOJA2. Nastavna tema: imena boja, osnovne i izvedene boje


4. Likovni problemi (kljuni pojmovi): boja, slika, slikar, osnovne boje5. Motiv: a) vizualni: b) nevizualni: c) likovni i kompozicijski elementi kao motiv i poticaj: igra osnovnih boja

6. Likovno-tehnika sredstva i likovne tehnike: tempere

NASTAVNE


2. Demonstracija

3. Razgovor

4. Usmeno izlaganje

5. Metoda scenarija

6. Rad s tekstom

7. Kombiniranje

8. Variranje

9. Graenje

10. Razlaganje

Nastavno sredstvo reprodukcija: Vasilly Kandinsky, uto-crveno-plavo, 1925., mapa UG1

PLAN PLOE

NASTAVNA

SREDSTVA IPOMAGALA

1. Reprodukcija


3. Prirodni oblici

4. Nainjeni oblici

5. Dijapozitivi

6. Fotografije

7. Grafoskop

8. Televizor

9. Video


KORELACIJA

Priroda i drutvo: boje u prirodi i drutvu


1. PRIPREMA

Rasporeujemo stolove. Dijelimo pribor, papire i aice s vodom. Demonstriramo rad temperama: boju istiskujemo na paletu. Tvrdi kist prvo umoimo u vodu, pa u boju; boju zatim nanosimo na hrapavu stranu papira. Gustoa boje moe se usporediti s jogurtom; nije vodenasta kao mlijeko. Tempere su pokrivne boje kada se jedna boja osui, moemo je prekriti drugom bojom.

2. MOTIVACIJA

Djeca otvaraju udbenik na 27. stranici. Razgovaramo o bojama: OSNOVNIM bojama nazivamo crvenu, utu i plavu. Zato ih nazivamo osnovnima? Zato to od njih, mijeajui, moemo dobiti druge boje, ali one se ne mogu dobiti mijeanjem drugih boja. Dokaimo to demonstracijom mijeanja dviju boja temperama na ploi. Gdje u svojoj okolini moemo vidjeti osnovne boje?

Na plou stavljamo kola-papire u osnovnim bojama, imenujemo ih i ispisujemo kljune pojmove. Naglaavamo da bojama slikamo stvarajui plohe, a crtee crtamo stvarajui crte. Od slike i crtea treba razlikovati fotografiju, koju dobivamo upotrebom fotografskog aparata. Slike slika slikar, crtee crta crta, a fotografije fotografira fotograf.

Na 29. stranici udbenika promatramo sliku Pieta Mondriana i opisujemo je. Ispod nje su odvojene plohe id crta. Koje su boje plohe? Plohe su osnovnih boja.

Djeci itamo likovnu priu s 28. stranice udbenika.

Razgovaramo o prii: o kojim je bojama rije u prii, to su boje inile?

Djeca iz kutija s bojama vade samo osnovne boje, ostale spremaju da se ne zabune.

3. NAJAVA ZADATKA

Danas emo naslikati igru osnovnih boja temperama. Oslikat emo cijeli papir, nigdje nee ostati bijela podloga.



Uenici rade. Obilazimo ih i razgovaramo s njima: moe li se drugaije, moe li se jo neto dodati, jesu li upotrijebljene samo osnovne boje. Pazimo na originalnost kompozicije, da uenici ne preslikavaju jedni od drugih. Podsjeamo ih na dijelove iz prie, na zgusnute i rairene plohe boje, na sudare i toke itd.


U drugoj polovici sata postavljamo na plou reprodukciju umjetnikog djela V. Kandinskog uto-crveno-plavo. Na plou postavljamo desetak djejih radova. Razgovaramo s djecom. to je bio dananji zadatak? Jesu li ga svi ispunili? Pokaite osnovne boje. Po emu se razlikuju slike? Gdje su boje smjetene? Po emu se razlikuju rukopisi, upotreba kista na dva rada? Koji su radovi razliiti od ostalih? Ima li moda slinih radova, prepisivanja? Pohvaljujemo razliitost, a korimo oponaanje. Opiite jedan rad bez pokazivanja o kojem je rije; hoemo li ga prepoznati? Pogledajte umjetniko djelo. Kakve su boje na djelu, a kakvi oblici?



OBRAZOVNI ZADATCI

y) Stjecanje znanja: razlikovati i imenovati crte prema toku i karakteru i izraavati se njima, nauiti pojmove: toka, razliite crte, crtanje, crte, skupljeno/raspreno, niz; nauiti crtama izgraditi oblik; usvojiti rad tuem i drvcem, upoznati djela likovne batine koja sadre razliite crte prema toku i karakteru

z) Stjecanje sposobnosti: vjebati sposobnost divergentnog miljenja, opaati razliite crte i toke u svojoj okolini i na likovnim radovima, razvijati matu, vjebati sposobnost graenja crtama


NAINI RADA



3. prema sjeanju

4. prema zamiljanju

5. prema izmiljanju

OBLICI RADA

1. Frontalni

2. Individualni

3. Rad u parovima

4. Grupni

NASTAVNA JEDINICA

1. Cjelina: TOKA I CRTA2. Nastavna tema: crta po toku i karakteru


4. Likovni problemi (kljuni pojmovi): toka, crta (razliite crte), crtanje, crte, skupljeno/raspreno, niz5. Motiv: a) vizualni: drvo na vjetru i kii b) nevizualni: c) likovni i kompozicijski elementi kao motiv i poticaj:

6. Likovno-tehnika sredstva i likovne tehnike: tu i drvce

NASTAVNE


2. Demonstracija

3. Razgovor

4. Usmeno izlaganje

5. Metoda scenarija

6. Rad s tekstom

7. Kombiniranje

8. Variranje

9. Graenje

10. Razlaganje


PLAN PLOE

NASTAVNA

SREDSTVA IPOMAGALA

1. Reprodukcija


3. Prirodni oblici

4. Nainjeni oblici

5. Dijapozitivi

6. Fotografije

7. Grafoskop

8. Televizor

9. Video


KORELACIJA

Priroda i drutvo: crte u prirodi i drutvuMatematika: razliite crte


1. PRIPREMA

Rasporeujemo stolove. Zatiujemo klupe papirom ili plastinim vreama. Dijelimo papire, tueve i drvca. Demonstriramo rad tuem i drvcem na papiru zalijepljenom na plou. Drvce moe biti zailjen ili koso zarezan tapi. Umoimo ga u tu i crtamo po glatkom papiru. Crte se mijenjaju ovisno o nagibu drvca i koliini tua na njemu.

2. MOTIVACIJA

Djeca otvaraju udbenik na 19. stranici i promatraju stolarski i krojaki metar te ravnalo. Ako ih imamo, pokazujemo im ove predmete uivo. Uoavamo kako su to sve crte u naoj okolini, ali jedna crta je uglata, druga zakrivljena, a trea ravna. Povezujemo razgovor s matematikom, gdje takoer pojanjavamo razliite vrste crta. Upuujemo djecu da se osvrnu po razredu i pronau jo neke crte.

Nakon toga prouavamo fotografije na istoj stranici udbenika gdje se jo mogu vidjeti crte? eljeznike tranice i ice iznad njih, ograde, stupovi svjetiljaka i njihove sjene, uzorak na metalnim vratima na fotografiji T. Dabca. Prouimo i opiimo debljinu crta na crteu Miroslava Kraljevia na 21. stranici.

Pogledajmo kroz prozor. Vidimo li izvan kole neko drvo? Gdje su na njemu crte? Njegove grane nogu biti debele i tanke crte, ravne ili zakrivljene. Ako se kroz prozor ne vidi ni jedno drvo, lijepimo na plou crno-bijelu A3 fotografiju (fotokopiju) drveta; djeca moraju na vizualnom primjeru uoiti kako tanja grana izlazi iz deblje te kako se grane savijaju i krivudaju.

Kako se ponaaju grane kada pue jak vjetar s jedne strane? Poigrajmo se: jedan uenik stane bono prema svima ostalima i pue oponaajui vjetar; ostali raire ruke oponaajui drvee i savijaju tijelo i ruke u smjeru suprotnom od vjetra. Kako pada kia kad pue jak vjetar? Vidi fotografiju na 20. stranici.

3. NAJAVA ZADATKA

Danas emo tuem i perom razliitim crtama nacrtati drvo na kii i vjetru.



Uenici rade. Obilazimo ih i razgovaramo s njima: moe li se drugaije, moe li se jo neto dodati, jesu li upotrijebljene razliite crte prema toku i karakteru, kako je predstavljena kia?


U drugoj polovici sata postavljamo na plou reprodukciju umjetnikog djela M. Buonarrotija Studije figura. Na kraju sata na plou postavljamo desetak djejih crtea. Razgovaramo s djecom. to je bio dananji zadatak? Jesu li ga svi ispunili? Usporedite dva rada po emu su razliiti? Opiite crte, toke, oblik drveta i grana, smjerove savijanja. Tko je upotrijebio drugaije crte od ostalih? Je li netko upotrijebio tu i drvce drugaije od ostalih? Opiite jedan rad bez pokazivanja o kojem je rije; hoemo li ga moi prepoznati? Pogledajte umjetniko djelo. Motiv je razliit. to mu je zajedniko s vaim radovima? Kakve su crte na djelu, gdje su debele, a gdje tanke? Kakav im je smjer, tok?

pripreme za likovno

Documents