1

IEE UrbanBiogas projekt “Gradski otpad za proizvodnju biometana za predaju u plinsku mrežu i prijevoz”

Marin Miletić,Energetski institut Hrvoje Požar

Zagreb, 14.06.2012.

Primjeri dobre prakse gospodarenja otpadom u EU

Seminar: „Gospodarenje otpadom u cilju izdvajanja organske komponente

potrebne za proizvodnju bioplina/biometana“

2

Prema Zakonu o otpadu:

Otpad su tvari ili predmeti koje je posjednik odbacio, namjerava ili ih mora odbaciti.

3

4

5

EU Direktive

6

Direktiva o odlagalištima 1999/31/EZ (određuje smanjenje količina biorazgradivog otpada na odlagališta)

Revidirana Okvirna direktiva o otpadu WFD (2008/98/EC) na snazi od 12. prosinca 2008.

Zemlje članice bile dužne implementirati WFD Direktivu u nacionalna zakonodavstva do 12.prosinca 2010.

Direktiva uvela pojmove: “by-products” – nusproizvod u čl. 5 i “end of waste” u čl. 6 kada se određena tvar prestaje smatrati otpadom (kompost i digestat?).

Direktiva postavlja obvezne ciljeve za reciklažu: 50% (po težini) komunalnog otpada i 70% (po težini) neopasnog građevinskog otpada.

Države članice su dužne pripremiti u roku od 5 godina preventivne programe za smanjenje količine otpada.

Papir, staklo metal, plastika

Papir, staklo metal, plastika

ostali otpad iz domaćinstva ili sličan

Cjelokupni otpad iz domaćinstva

Cjelokupni otpad iz domaćinstva + sav sličan otpad = cjelokupni komunalni otpad

+

Implementiranje WFD Direktive

7

Podaci za 2011. godinu:

Potpuno implementirale WFD Direktivu u svoje zakonodavstvo: Republika Češka, Danska, Italija i Republika Irska.

Djelomično implementirale Direktivu: Austrija, Belgija, Francuska, Litva, Latvija i Švedska.

Još u procesu implementiranja Direktive: 17 država članica.

WFD i HR

8

Hrvatska treba osigurati postupno smanjenje količine biorazgradivog komunalnog otpada koji se odlaže na odlagališta:

• do 31. prosinca 2013., na 75% ukupne količine (težinski) u odnosu na1997.

• do 31. prosinca 2016., na 50% ukupne količine (težinski) u odnosu na1997.

• do 31. prosinca 2020., na 35% ukupne količine (težinski) u odnosu na1997.

9

Postupanje s komunalnim otpadom

Izvor: EUROSTAT (podaci za 2010. godinu)

% komunalnog otpada zbrinut na odlagališta u EU

10

Izvor: Eurostat.

Sastav komunalnog otpada u EU

11

12

Korištenje organskog otpada

Odlaganje

- Smanjenje količina otpada

- Energetska oporaba odlagališnog plina, slabo iskorištenje

- Nemogućnost korištenja nutrijenata

Ind. kompostiranje

+ Uobičajena praksa

+ Visokovrijedni proizvod: zatvoren ciklus nutrijenata

- Nema energetske oporabe

Anaerobna dig.

+ Energetska oporaba

+ Visokovrijedan proizvod: digestat (kompost), zatvoren ciklus nutrijenata

→ još uvijek je potrebno poticanje

Kućno kompostiranje

+ Uobičajena praksa

+ Visokovrijedni proizvod: zatvoren ciklus nutrijenata

+ Nije potrebna sofisticirana logistika

- Nema energetske oporabe

- Nije sav otpad pogodan za kućno kompostiranje

- Nije moguće u urbanim područjima

Izgaranje

+ Energetska oporaba

- Otpadna toplina se često ne koristi

- Nemogućnost korištenja nutrijenata

- Visoki investicijski troškovi

- Problem transporta zbog centraliziranih postrojenja

U EUROPSKOJ UNIJI:

■ 500 KG OTPADA/OSOBI godišnje

■ 50 TONA RESURSA/OSOBI potrošeno na godinuIzvor: ACR+

Ukoliko bi svi stanovnici zemlje jednako postupali ni 3 planeta ne bi bila dovoljna.

24. svibnja 2012. Europski parlament je usvojio Rezoluciju o učinkovitom korištenju resursa u Europi.

13

14

Izvor: APAT, 2007

Lombardia

ITALIJA

Korist odvojenog sakupljanja organskog otpada

15

ITALIJA

CAPANNORI (TOSKANA)

Općina (46.000 stanovnika) je poduzela potpunu reorganizaciju službi za gospodarenje otpadom strategijom "Capannori prema nula otpada do 2020.“provevši ne samo reorganizacija načina na koji se otpada sakuplja, već pokušava promijeniti i ponašanje i stil života u zajednici.

Eliminirani su spremnici za komunalni otpad i započeta je shema sakupljanja "Od vrata do vrata”, opskrbljujući svaku obitelj s potrebnom opremom za odvojeno odlaganje otpada.

Rezultat: od 37% odvojeno prikupljenog otpada u 2005. stigli su na 82% u 2010.

U obližnjoj Provinciji Lucca, prosječna cijena za zbrinjavanje ne odvojenog otpada je 160 eura po toni. Prema tome 15,723 tona otpada mjesta Capannori koštalo bi 2,515,680 Euro. Umjesto toga, trošak dostave 15,723 tona otpada na postrojenje za recikliranje iznosio je 507.688 eura.

ŠPANJOLSKA

ARGENTONA (BARCELONA)■ PAYT (Pay As You Throw) shema za otpad i ambalažu, i za kućanstva i za poslovne

subjekte.

■ Standardizirane vrećice poznatog volumena koriste se kao brojač. Troškovi odvoza komunalnog otpada su: Osnovna naknada (95 € / godišnje za kućanstva), i varijabilni dio, koji se plaća unaprijed kroz kupnju standardizirane vrećice za otpad i pakiranje, 17 litara je 0,35 € / a 35-litarski je 0,65 € .

■ Općina je ostvarila ukupno smanjenje otpada od 10% (i 11% po glavi stanovnika).

■ U pilot fazi (listopad 2009. - siječanj 2010.) razvijena je senzibilizirajuća kampanja i intenzivni sustav nadzora i kontrole. Upozorenja su upućivana osobama koje nisu koristile standardizirane vrećice.

16

FRANCUSKA

LOOS-SEQUEDIN, LILLE■ Veličina područja: 611,45 km2

■ Stanovništvo: 1,1 milijun stanovnika

■ Količina krutog komunalnog otpada (t/god.): 108.000

■ Sastav krutog komunalnog otpada: Probavljive komponente otpada iz kućanstava 46.500 t/god.; zeleni otpad iz centara za recikliranje 52.000 t/god.; otpad od hrane 3.000 t/god.

■ Prikupljanje biootpada: 80 kg po stanovniku godišnje; 1-2 puta tjedno

■ Broj vozila: oko 300 vozila

■ Obrada otpada: bioplin i kompostiranje. Ostaci iz digestora te neprobavljivi dijelovi biootpada koriste se za proizvodnju komposta.

■ Korištenje energije: Proizvedeni bioplin se pročišćava do biometana, prevozi do punionice te koristi kao gorivo za vozila, a također se predaje u plinsku mrežu.

Internetska stranica: www.lillemetropole.fr

17

NJEMAČKA

18

• Njemačka nema porez za odlaganje otpada na deponiju, umjesto toga, uvedena je potpuna zabrana odlaganja neobrađenog/oporabljenog otpada.

FREIBURG

• BKF Biogas und Kompostbetrieb Freiburg je joint venture za upravljanje bio-otpadom u Freiburgu. Cjelokupan organski otpad od kućanstava u Freiburgu se odvojeno prikuplja i koristi za proizvodnju bioplina i komposta. Kogeneracijsko postrojenje proizvodi električnu energiju snage 1,4MW koja pokriva potrošnju 3.000 kućanstava.

19

NJEMAČKA

BRANDENBURG

Rekvalifikacija i zatvaranje 30 odlagališta otpada, otvaranje 15 postrojenja za reciklažu i oporabu otpada.

730.000 t/god otpada (1996) …212.000 t/god (29%) (2010) na odlagalište.

Emisije stakleničkih plinova su smanjene sa 6 Mt CO2eq (1996) na 1,4 Mt CO2eq (-77%) (2010).

Troškovi upravljanja otpadom 68 €/os/god - 89% ispod Njemačkog prosjeka.

20

•Veličina područja: oko 2.500 km² ; Stanovništvo: preko 500.000 stanovnika

•Kućanstva: oko 125.000

•Odvojeno prikupljanje: Biootpad: 28.000 t/god., 100% uporaba u bioplinskom postrojenju (3x307 kWel); Zeleni otpad: 100.000 m³/god., 100% zelenog otpada za kompostiranje (100.000 m³ biomase od održavanja zelenih površina).

•Broj spremnika: Spremnicima za organski kućanski otpad (zvani „smeđi spremnici“), u vlasništvu općine, opskrbljena su kućanstva.

•Broj vozila: oko 300

•Količina prikupljanja: oko 539 t tjedno

•Internetska stranica: www.wurzer-umwelt.de

EITTING (blizu Minhena)

NJEMAČKA

AUSTRIJA

GRAD GRAZ

■ Veličina područja: nekih 128 km²

■ Stanovništvo: oko 230.000 stanovnika sa oko 110.000 kućanstava

■ Odvojeno prikupljanje: Holding Graz, tvrtka grada Graza, nadležan je za sakupljanje i obradu otpada na području grada.

■ Količina otpada: Komunalni otpad: oko 131.000 t/god.; Biootpad: 18.200 t/god.; Zeleni otpad:6.700 t/god.; Staklo: 8.400 t/god.; Opasni otpad: 400 t/god.; Papir: 26.200 t/god.; Reciklirajući otpad (metal, plastika): 20.400 t/god.; Nereciklirajući otpad: 44.000 t/god.; Ostali: oko 7.000 t/god. Prosječno 2.500 t tjedno. Samo 17.500 t/god. se odlaže na odlagališta, ostalo se koristi u energetske svrhe ili kao materijal.

■ Broj spremnika: na prosječno 34.000 lokacija nalaze se spremnici za nereciklirajući otpad, biootpad, papir, staklo, metal i plastiku.

■ Biootpad i zeleni otpad se miješaju i pred-obrađuju (odvaja se metal i plastika) u Grazu te onda obrađuje u kompostani ABEZ Frohnleiten. Otpadno jestivo ulje se reciklira do biodizela, sapuna, sredstava za čišćenje i ulja za podmazivanje strojeva.

■ Korištenje energije: Biodizel se koristi za autobusni javni prijevoz u gradu Grazu, energija iz biootpada se trenutno ne može koristiti; odlagališni plin iz ABEZ Frohnleiten koristi se u dvama kogeneracijskim postrojenjima za proizvodnju električne energije i topline.

■ Internetska stranica: www.holding-graz.at

21

REPUBLIKA IRSKA

22

1998.: Vladin dokument "Gospodarenje otpadom: Promjena našeg načina"

Reciklaža i oporaba su navedeni ciljevi koji se žele postići u roku od petnaest godina.

Smanjenje od 50 posto komunalnog otpada na odlagališta.

Minimalno 65% manje biorazgradivog otpada na odlagališta.

Recikliranje 35% komunalnog otpada.

Recikliranje 85% građevinskog otpada.

Od 2009., ciljevi recikliranja 35% komunalnog otpada i 85% građevinskog otpada postignuti.

U 2009. smanjenje od 18% biorazgradivog otpada na odlagalištu.

UJEDINJENO KRALJEVSTVO

LUDLOW, SOUTH SHROPSHIRE, WEST MIDLANDS OF ENGLAND■ Veličina područja: područje grada Ludlow 1,42 km2 te okolni gradovi u South Shropshire;

Stanovništvo: prosječno 10.000 stanovnika u Ludlowu i prosječno 5.300 kućanstava; također se prikuplja i otpad iz trgovina, obrazovnih institucija te drugih domaćih i komercijalnih institucija

■ Odvojeno prikupljanje: samo se kuhinjski biootpad prikuplja iz kućanstava i organizacija

(prosječno 5.000 t/god.)

■ Udio recikliranja: 100% biootpada koristi se u bioplinskim postrojenjima

■ Broj spremnika: svako kućanstvo je opskrbljeno s posebnom plavom kantom

■ Broj vozila: jedno vozilo za sakupljanje pogonjeno električnom energijom

■ Količine prikupljanja: prosječno 560 t/god. iz kućanstava; edukacijske institucije: 2.1-2.5 t/tjedno; komercijalne institucije: 4.6 t/tjedno; ostale domaće institucije (izvan Ludlow): 5.5 t/tjedno; Cwm Harry Land Trust: 9 t/tjedno; Somerset waste Partnership: 50 t/tjedno; ostali otpad od hrane od trgovina

■ Obrada otpada: 100% ide u AD postrojenje (fermentor)

■ Internetska stranica: www.shropshire.gov.uk

23

UJEDINJENO KRALJEVSTVO

■ Digestat se se razdvaja na krute i tekuće frakcije te konačno šalje direktno poljoprivrednicima za primjenu na tlo.

■ Korištenje energije: Bioplin se koristi u kogeneracijskim postrojenjima za proizvodnjuzelene električne energije i topline (1.500 MWh/god. električne energije).

■ Utrošak energije za obradu biootpada: 30% proizvedene topline koristi se u samom postrojenju, 20% električne energije koristi se u samom postrojenju te za pogon vozila zasakupljanje otpada. Prosječno 80% električne energije se predaje u mrežu.

■ Cijena do ograde (€/t): 19.173 € za 570 t (33,64 €/t) ili 48-72 €/t (može varirati vremenom)

■ Investicijski troškovi tehnologije obrade biootpada i operativni troškovi postrojenja: dobivena potpora Vlade u iznosu od 4 milijuna €; troškovi električnog vozila za sakupljanje otpada 43.139 €, godišnje osiguranje je 7.190 €; vanjski spremnici/kante iznose 16.776 €; spremnici za kuhinjski otpad: 8.987 €, vrećice od kukuruznog škroba: 19.173 €, komunikacija: 8.388 €, troškovi osoblja 60.000-72.000 € (2 operatora)

■ Godišnja prodaja komposta: Nema je, sav digestat se šalje lokalnim poljoprivrednicima

24

25

ESTONIJA

„CENTAR ZA GOSPODARENJE OTPADOM SREDNJE ESTONIJE", GRADOVI PAIDE I TURI TE OKOLNA RURALNA PODRUČJA

•Veličina područja: 2.623 km2 ; Stanovništvo: 100.000 stanovnika

•Organski otpad prikuplja se za to predviđenim kamionima za prikupljanje komunalnog otpada. Svakom kućanstvu dodijeljeni su besplatni spremnici/kante za sakupljanje kuhinjskog otpada te role biorazgradivih vrećica.

•Prikupljeni organski otpad kompostira se u potpuno zatvorenom i automatiziranom “EnviCont 900” spremniku.

•EKONOMSKI POKAZATELJI:

•Investicijski troškovi tehnologije obrade biootpada: prosječno 80.000 €

•Naknada za prikupljanje biootpada: 23 €/t

•Operativni troškovi postrojenja za obradu biootpada: prosječno 6,5-7,5 €/t

•Godišnja prodaja komposta: prosječno 130 t/god.

•Očekivani period povrata investicije: očekivano 10 godina

•Internetska stranica: www.jarva.ee/vaatsaprygila

DANSKA

OPĆINA GRINDSTED, DANSKA

■ Veličina područja: 382 km2

■ Stanovništvo: oko 18.000

■ Odvojeno prikupljanje: u postrojenju se koristi samo odvojeno sakupljen biootpad iz kućanstava, kanalizacijski mulj i organski industrijski otpad

■ Količina otpada: Biootpad odvojen na izvoru: 52,3 kg/tjedno; Kanalizacijski mulj: 595 kg/tjedno; Industrijski tekući biootpad: 23,3 t/tjedno; Ukupno: prosječno: 670 kg/ tjedno; Godišnje prosječno 3.500 t kanalizacijskog mulja i 3.500 t odvojenog krutog komunalnog otpada Udio recikliranja: 100 % otpada reciklira se u postrojenju

■ Obrada otpada: kodigestija prvotno istaloženog kanalizacijskog mulja, organskog krutog komunalnog otpada te organskog industrijskog otpada.

■ Mješavina otpada i otpadne vode digestirana je u mezofilnom (35°C) bioplinskom reaktoru. Digestatu se odvaja na krutu i tekuću fazu. Tekuća faza se reciklira u procesu, a muljni kolač(kompost) reciklira se za primjenu kao gnojivo u poljoprivrednim aktivnostima za kondicioniranje tla.

■ Proizvodnja energije: kogeneracijsko postrojenje 700.000 m3 bioplina (40.000-45.000 MWh/god. električne energije)

■ Utrošak energije za obradu biootpada: Praćenje je potvrdilo da THERMIE projekt u prosječnoj godini može ispuniti potrebu za električnom energijom postrojenja za obradu otpadnih voda (prosječno 102 % potreba) te da se može iskoristiti prosječno 66% proizvedene topline.

■ Internetska stranica: www.grindsted.dk

26

ŠVEDSKA

GRAD VÄSTERÅS, POLJOPRIVREDNE POVRŠINE UNUTAR 15 KM OD MJESTA

■ Veličina područja: više od 52,94 km2

■ Stanovništvo: prosječno 140.000 stanovnika sa 129.600 kućanstava (90% u regiji)

■ Odvojeno prikupljanje: iz kućanstava sakuplja se samo kuhinjski biootpad

■ Količina komunalnog otpada: 17.550 t/god. (+ 3.000 t travnate silaže godišnje)

■ Sastav biootpada: otpad iz kućanstava 15.400 t/god.; talog iz mastolovca 2.150 t/god.

27

•Udio recikliranja: 100 % sakupljenog otpada reciklira se u postrojenju

•Spremnici: kako bi se osigurala visoka kvaliteta biootpada, razdvajanje na izvoru temeljit će se na tzv. otvorenim i ventiliranim sustavima u kojima se za skladištenje biootpada koriste male papirnate vrećice u kombinaciji s ventiliranim plastičnim spremnicima

•Vozila: kuhinjski biootpad sakuplja se vozilima za sakupljanje otpada koji se pune bočno

•Učestalost prikupljanja: apartmanska naselja jednom tjedno, u stambenim područjima - svaka dva tjedna

•Obrada otpada: 100% ide u AD postrojenje, ostaci iz digestora koriste se kao organsko gnojivo

•Korištenje bioplina: Proizvedeni bioplin pročišćava se do biometana te koristi kao gorivo za prijevoz (280 mN³/h bioplina, prosječno 15 GWh bioplina godišnje)

•Internetska stranica: www.vafabmiljo.se

28

Energetski Institut Hrvoje Požar

Savska cesta 163, Zagreb, Croatia

Tel: 00385 1 6326 121

fax: 00385 1 6040 599

rbosnjak@eihp.hr

mmiletic@eihp.hr

Hvala na pozornosti!