primjena schwartzovog teorijskog …primjena schwartzovog teorijskog modela vrijednosti na primjeru...

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU HRVATSKI STUDIJI

Eva Švigir

PRIMJENA SCHWARTZOVOG TEORIJSKOG MODELA VRIJEDNOSTI NA PRIMJERU NEKIH EUROPSKIH ZEMALJA

DIPLOMSKI RAD

Zagreb, 2016

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU HRVATSKI STUDIJI

ODJEL ZA PSIHOLOGIJU

EVA ŠVIGIR

PRIMJENA SCHWARTZOVOG TEORIJSKOG MODELA VRIJEDNOSTI NA PRIMJERU NEKIH EUROPSKIH ZEMALJA

DIPLOMSKI RAD

Mentor: dr.sc. Renata Franc

Zagreb, 2016.

Primjena Schwartzovog teorijskog modela vrijednosti na primjeru nekih europskih zemalja

Application of Schwartz's Theory of basic human values in the case of some European

countries

Sažetak

Glavni cilj rada bio je usporediti faktorsku strukturu vrijednosti i važnost određenih

vrijednosti na uzorku od preko 4000 sudionika iz triju europskih zemalja: Hrvatske, Slovenije

i Švedske primjenom Teorije univerzalnih sadržaja i strukture vrijednosti Shaloma Schwartza

(1992). Istraživanje je provedeno na dijelu podataka prikupljenih 2010. godine u okviru

međunarodnog projekta Europskog društvenog istraživanja (European Social Survey - ESS). Za

potrebe ovog istraživanja korišten je dio skale koji se odnosi na ispitivanje općih ljudskih

vrijednosti. Zadatak sudionika bio je procijeniti u kojoj mjeri zadani opis vrijednosti smatraju

sebi sličnim. Schwartzov teorijski model pretpostavlja postojanje 10 motivacijskih tipova

(univerzalizam, nezavisnost, dobrohotnost, moć, sigurnost, poticaj, postignuće, hedonizam,

konformizam i tradicija) koji čine 4 tipa vrijednosti više razine (vlastito odricanje, vlastiti

probitak, otvorenost za promjene i zadržavanje tradicionalnih odnosa) kojima je moguće

sadržajno obuhvatiti vrijednosti. Rezultati nisu u potpunosti potvrdili Schwartzov teorijski

model jer je dobiven manji broj nadređenih vrijednosti. Rezultati su pokazali i da se sve grupe

sudionika međusobno značajno razlikuju s obzirom na stupanj internalizacije pojedinih

vrijednosti, osim na varijabli dobrohotnosti i sigurnosti. Na varijabli dobrohotnosti svi sudionici

su pokazali neznačajno međusobno razlikovanje, dok se na varijabli sigurnosti sudionici iz

Švedske značajno razlikuju od sudionika iz Hrvatske i Slovenije. Ovakvi nalazi mogu upućivati

na promjene u internalizaciji vrijednosti kod pojedinaca u suvremenom društvu.

Ključne riječi: vrijednosti, uvjerenja, Schwartzov teorijski model, univerzalne vrijednosti

Abstract

The purpose of this study was to compare the factorial structure of values and the

importance of certain values, on a sample of over 4000 participants from three European

countries: Croatia, Slovenia and Sweden. It was tested by applying the Theory of universal

content and structure of values by Shalom Schwartz (1992). The research was conducted on the

part of the data collected in 2010 in the framework of the international project of the European

Social Survey - ESS. A part of the scale made to measure universal human values was used for

the purpose of this research/study. The participants’ task was to assess the extent to which the

default description of the values they considered similar to their own. Schwartz’s theoretical

model assumes the existence of ten motivational types (universalism, self-direction,

benevolence, power, security, stimulation, achievement, hedonism, conformity and tradition),

which consist of 4 types of higher level values (self-transcendence, self-enhancement, openness

to change and conservation). The results did not fully confirm Schwartz’s theoretical model

because they obtained less than 4 superior values among all groups. The results also showed

that all groups of participants differ significantly with regard to the degree of internalisation of

certain values, except for the variables benevolence and security. On the benevolence variable,

all participants showed insignificant mutual differentiation, whereas on the safety variable,

participants from Sweden differ significantly from participants from Croatia and Slovenia.

These findings may indicate a change in the internalized values among individuals in modern

society.

Keywords: values, beliefs, Schwartz’s theoretical model, universal values

Sadržaj

1. Uvod................................................................................................................................ 2

2. Ciljevi i problemi........................................................................................................... 14

3. Metoda........................................................................................................................... 15

3.1. Sudionici……………................................................................................................... 15

3.2. Instrumenti.................................................................................................................. 16

3.3. Postupak...................................................................................................................... 18

4. Rezultati......................................................................................................................... 19

5. Rasprava......................................................................................................................... 31

6. Zaključak........................................................................................................................ 36

7. Literatura........................................................................................................................ 37

2

Uvod

Istražujući opće ljudske vrijednosti nailazi se na više istraživačkih usmjerenja pa

sukladno tome i više ili manje definicija pojma vrijednosti. U različitoj literaturi utvrđena su

određena specifična obilježja koja se odnose na vrijednosti, a ako se ona sumiraju može se reći

kako su vrijednosti ideje koje se odnose na poželjne ciljeve ili određena ponašanja koja nastoje

biti iznad specifičnih situacija, te su kao takva hijerarhijski organizirana u sustave vrijednosti

(Bilsky i dr., 2011). Vrijednosti su ponajprije predmet izučavanja filozofije, antropologije,

psihologije i sociologije, iz čega proizlaze ne samo različiti pristupi istraživanju nego i brojne

definicije pojma (Radin, 1988; Matić, 1990; Holland, Thomson, 1999;

Allport (1961) vrijednosti vidi kao vjerovanja koja su u skladu s čovjekovim

djelovanjem i daje im motivacijski faktor za ponašanje, a svaka zrela ličnost smisao života

pronalazi u izgrađenom sustavu vrijednosti. On razlikuje šest orijentacijskih vrijednosti:

teorijsku, ekonomsku, estetsku, socijalnu, političku i religioznu. Kod svakog pojedinca moguće

je utvrditi jednu ili više tih vrijednosti (Rot, 1978). Rot (1978) pak smatra da se pojam

vrijednosti odnosi na prioritete te da vrijednosti predstavljaju sposobnosti ostvarivanja ciljeva

koji su poželjni i vrijedni. Te sposobnosti centralne su i konstantne u strukturi ličnosti pojedinca

što kauzalno djeluje na njegovo ponašanje. Drugi autori (Eysenck, 1954) vrijednosti smatraju

nadređenima u odnosu na stavove te odražavaju opći pogled na život i svijet. Eysenckov model

hijerarhijske strukture stavova predlaže četiri razine stavova koje se razlikuju po neovisnosti,

pouzdanosti i stabilnosti mišljenja, a vrijednosti predstavljaju četvrtu razinu.

Domaći autori (Petz, 1992) vrijednosti definiraju kao: „Skup općih uvjerenja, mišljenja

i stavova o tome što je ispravno, dobro i poželjno, a koji se stvara kroz proces socijalizacije“.

Također vrijednosti dijele na individualne, opće i socijalne, a njihova uloga je u funkcioniranju

sustava koji pojedincu olakšava snalaženje, odlučivanje i zajedničko djelovanje. „Vrijednosti

su hipotetski konstrukti koji doprinose razumijevanju ljudskog ponašanja, ali koji se ne mogu

neposredno opažati. Vrijednosti nekog pojedinca možemo upoznati samo analizom njegovih

ciljeva kojima on teži i koje smatra važnim u svojem životu. U ovom kontekstu vrijednosti se

izjednačavaju sa ciljevima stoga se i operacionalno definiraju kao opći i relativno trajni ciljevi

kojima pojedinac teži” (Petz, 1992).

3

Prethodno navedenim definicijama vrijednosti moguće je dodati još jednu definiciju

koja navodi kako su vrijednosti relativno stabilne, opće i hijerarhijski organizirane

karakteristike jednog pojedinca i grupa te su kao takve formirane međusobnim djelovanjem

povijesnih, trenutnih društvenih i individualnih čimbenika koji usmjeravaju svoje ponašanje k

određenim ciljevima (Pantić, 1977). Lindh i Korhonen (2010) u svom istraživanju kao

zajedničke elementarne vrijednosti navode „(1) uvjerenje (2) koje se tiče poželjnih statusa i

modela ponašanja, koji (3) transcendiraju specifične situacije, (4) upravljaju selekcijom ili

evaluacijom ponašanja, ljudi i događaja, a (5) određena je relativnom važnošću drugih

vrijednosti koje formiraju sustav vrijednosnih prioriteta”. Takvo sažimanje dobro ilustriraju

definicije koje su koristile generacije istraživača: Kluckhohn (1962), koji kaže da su vrijednosti

„eksplicitno ili implicitno shvaćanje, svojstveno pojedincu i karakteristično za grupu, a koje se

tiče nečeg poželjnog što utječe na selekciju prikladnih načina, sredstava i ciljeva akcije” i

Rokeach (1973), koji je tumačio vrijednost kao „trajno vjerovanje kako je poseban način

ponašanja osobno ili društveno poželjniji od suprotnog načina ponašanja.“ Vrijednosti se

određuju kao poželjni ciljevi koji posjeduju različite važnosti te kao takvi djeluju kao

usmjeravajuća načela u životu jednog pojedinca.

Kada pojedinac preispituje vlastite vrijednosti, razmišlja o okosnicama vlastitih stavova

iz kojih proizlaze njegova ponašanja. Svaki pojedinac posjeduje višestruke vrijednosti (na

primjer, uspjeh, sigurnost, pravednost) s različitim stupnjevima važnosti. Neka vrijednost koja

se kod pojedinca nalazi visoko na hijerarhijskoj ljestvici, kod drugog pojedinca može biti tek

sporedna ili nebitna vrijednost i obrnuto. Ukoliko bi sumirali glavne nalaze teoretičara

vrijednosti (Allport 1960; Kluckhohn, 1962; Rokeach, 1973), zajedničke su im slijedeće

pretpostavke:

Vrijednosti su čvrsto utemeljena uvjerenja koja su neraskidivo vezana s emocijama, što

podrazumijeva da nisu uvijek racionalna i objektivna.

Vrijednosti su motivacijski konstrukti koji se odnose na željene ciljeve koji se ljudi trude

postići.

Vrijednosti nadilaze specifične radnje i situacije. One su svojevrsna apstrakcija ciljeva.

Takva priroda vrijednosti razlikuje ih od koncepata poput normi i stavova, koji se obično

odnose na konkretne i specifične radnje, objekte i situacije.

4

Vrijednosti usmjeravaju odabir ili procjenu djelovanja, politiku, ljude i događaje.

Navedeno je posljedica činjenice da vrijednosti imaju ulogu polaznog standarda ili

kriterija.

Hijerarhijski su vrijednosti posložene po međusobnoj relativnoj važnosti. Vrijednosti

pojedinaca formiraju svojevrstan uređen sustav vrijednosnih prioriteta koji su

karakteristični za određenog pojedinca. Ovo hijerarhijsko obilježje vrijednosti također

ih razlikuje od koncepata normi i stavova.

Autori se općenito slažu da postoji konačni broj univerzalnih vrijednosti, odnosno da

svi ljudi posjeduju iste vrijednosti ali se razlikuju s obzirom na važnost, odnosno prioritet koji

pridaju pojedinima od tih vrijednosti. Kao kognitivne strukture, vrijednosti se smatraju

hijerarhijski nadređenima stavovima i ponašanjima. Kada su u pitanju vrijednosti koje su trajne

i stabilne, onda su to one koje u potpunosti određuju stavove i ponašanja pojedinaca (Eysenck,

1954; Rokeach, 1973; Schwartz, 1992). Upravo njihova funkcija da dugotrajno utječu na

stavove i ponašanje pojedinca čini ih jako zanimljivima za proučavanje te se na taj način one

mogu još bolje razumjeti, objasniti i predvidjeti. Upravo zato, posebna pozornost i interes

posvećeni su pronalaženju točnijih i preciznijih načina na koje bi se mjerile vrijednosti. Zbog

toga su razvijeni pouzdani i standardizirani instrumenti koji se koriste za procjenu i mjerenje

vrijednosti. S ove točke gledanja, može se pretpostaviti kako pojedinac ima samo jedan trajan

i stabilan sustav vrijednosti. Taj sustav vrijednosti djeluje kao usmjeravajuće sredstvo u životu

pojedinca (Rokeach, 1973; Braithwaite i Law, 1985; Feather, 1992).

Ukoliko se fokus stavi na stabilnost ovih pojedinačnih sustava vrijednosti, o njima

zasigurno svjedoče i praćenja strukture vrijednosnih prioriteta (Inglehart, 1990), kao i

eksperimentalni pokušaji mijenjanja i utjecanja na individualne vrijednosne prioritete. Uspjeh

takvih eksperimentalnih pokušaja bio je vrlo ograničen, a dugotrajne promjene u hijerarhiji

vrijednosti pokazale su zaista izrazito rijetkima (Kristiansen i Hotte, 1996). Ipak, treba

napomenuti kako u brojna istraživanja nude nalaze koji idu u prilog druge hipoteze o trajnosti

i hijerarhijskoj organiziranosti vrijednosti. Ta hipoteza predlaže kako vrijednosni sustav

pojedinca nije sasvim stabilan te kao takav ovisi o situacijskom kontekstu, čime se želi reći

kako se vrijednosni sustav pojedinca mijenja pri samom mijenjanju konteksta. Ovakve hipoteze

počivaju na istraživanjima koja su pokazala kako mjerenje stavova stvara određeni situacijski

kontekst, pod čijim utjecajem i dolazi do određenih promjena. Istraživanja pokazuju kako su

vrijednosti mjerene na ovaj način bolji pokazatelj stavova od vrijednosti koje su mjerene bez

5

utjecaja konteksta (Blackwood, 1991; Seligman i Katz, 1996; Biel, 2003). Osnovni nedostatak

takvih istraživanja, međutim, promatran u svjetlu današnjih teorijskih spoznaja, leži u

primijenjenom načinu mjerenja vrijednosti koje je provedeno kao rangiranje manjega broja

pojedinačnih vrijednosti primjenom Rokeachevog upitnika vrijednosti. Rokeachev upitnik

vrijednosti (The Value Survey) sastoji se od 18 terminalnih i 18 instrumentalnih vrijednosti, a

sudionik pored svake vrijednosti treba upisati rang koji joj pridaje s obzirom na važnost koju

ona za njega ima (od 1 za najvažniju, do 18 za najmanje važnu).

Vrijednosti su učestao predmet istraživanja u društvenim znanostima. Prema M.

Rokeach (1973) vrijednosti se mogu analizirati i kao zavisne i kao nezavisne varijable. S

obzirom na to da se vrijednosti mogu ispitivati i na individualnoj razini i na razini društva,

njihovo proučavanje daje važna saznanja kada su u pitanju određena društva i grupe koje

egzistiraju unutar jednog društva. (Ferić, 2002).

Mjerenje vrijednosti pomoću instrumenta kao što je skala vrijednosti Rokeacha naišlo

je na razne vrste prigovora. Jedan od osnovnih prigovora odnosi se na činjenicu da je

zanemarena pretpostavka da pojedinci u svojim stavovima i ponašanjima ne stavljaju prioritet

na jednu vrijednost nego na relativan odnos među suprotstavljenim vrijednostima (Tetlock,

1986; Schwartz, 1992).

Stoga je sredinom 1990-ih godina, Shalom Schwartz (1992, 1994, 1996), nastojeći

ispraviti neke uočene nedostatke Rokeacheve teorije (i njegovog mjernog instrumenta),

postavio Teoriju univerzalnih sadržaja i strukture vrijednosti i izradio novi, kvalitetniji upitnik

vrijednosti. Schwartzova teorija univerzalnih sadržaja i strukture vrijednosti definira vrijednosti

kao poželjne ciljeve različite važnosti, koji djeluju kao usmjeravajuća načela u čovjekovom

životu (Schwartz, 1992), odnosno kao dinamički sustav koji se sastoji od tri razine. Na najnižoj

razini sustava nalaze se specifične vrijednosti (Gendre i Dupont, 1992; Burgess i Blackwell,

1994; Schwartz i Bardi, 2001; Schwartz i Boehnke, 2004). Schwartz polazi od pretpostavke da

su vrijednosti osviješteni ciljevi koji odražavaju tri univerzalna zahtjeva ljudskog postojanja:

biološke potrebe, potrebe za koordiniranom društvenom interakcijom te potrebe za opstankom

i funkcioniranjem u grupi. Na drugoj razini sustava, specifične vrijednosti na zahtjeve prve

razine odgovaraju kroz deset motivacijskih tipova koji su nazvani: moć, postignuće,

hedonizam, poticaj, nezavisnost, univerzalizam, dobrohotnost, tradicija, konformizam i

sigurnost. U posljednjoj, trećoj razini sustava nalazi se deset motivacijskih vrijednosnih tipova

6

koji su raspoređeni u četiri tipa, a to su: vlastito odricanje, vlastiti probitak, otvorenost za

promjene i zadržavanje tradicionalnih odnosa.

Ono što međusobno razlikuje temeljne vrijednosti, cilj je ili motivacija koju one

izražavaju. Teorija vrijednosti definira deset širokih vrijednosti u skladu s motivacijom koja je

u osnovi svake od njih. Ove vrijednosti vjerojatno će biti univerzalne jer su utemeljene u jednoj

ili više od tri univerzalna zahtjeva ljudskog postojanja. Ti zahtjevi odnose se na primarne

potrebe pojedinaca kao bioloških organizama, ustaljene društvene interakcije i društvene

potrebe grupe. Bez usvojenih vrijednosti, pojedinci bi se jako teško mogli uspješno nositi sa

zahtjevima svakodnevnog života. Zbog toga, pojedinci moraju artikulirati odgovarajuće ciljeve,

komunicirati s okolinom i ostvariti suradnju s drugim članovima grupe. Vrijednosti su stoga

društveno poželjni konstrukti koji se koriste za predstavljanje osobnih ciljeva prilikom socijalne

interakcije pojedinca s okolinom.

Schwartz definira svaku od deset vrijednosti u smislu šireg cilja koje one izražavaju,

uključujući njihovo utemeljenje u univerzalnim zahtjevima, te osvrćući se na srodne vrijednosti

pojmova. Kako bi se konkretnije i eksplicitnije istaklo značenje svake vrijednosti, navodi se

skup vrijednosti pojmova uključenih u prvom istraživanju za mjerenje svake vrijednosti. Neke

važne stavke vrijednosti (npr. samopoštovanje) imaju više značenja; one izražavaju

motivacijske ciljeve za više od jedne vrijednosti. Pedeset i šest specifičnih vrijednosti Schwartz

je sadržajno predstavio s deset sljedećih motivacijskih tipova:

Nezavisnost

Definiranje cilja: neovisna misao i biranje akcije, stvaranje, istraživanje. Nezavisnost proizlazi

iz potrebe za kontrolom i vladanjem (Bandura, 1977) i interakcijskih zahtjeva samostalnosti i

neovisnosti (Kluckhohn 1962; Kohn i Schooler, 1983).

Specifične vrijednosti: sloboda, kreativnost, privatni život, samostalnost, odabir vlastitih

ciljeva, znatiželja

Poticaj

Definiranje cilja: uzbuđenje, novost i izazov u životu. Stimulacija vrijednosti proizlazi iz

potrebe za raznolikošću i stimulacije kako bi se održao optimalan, pozitivan, ne prijeteći stupanj

aktivacije (Berlyne, 1960). Ova potreba se vjerojatno odnosi na potrebe temeljne vrijednosti

nezavisnosti.

7

Specifične vrijednosti: uzbudljiv život, raznovrstan život, odvažnost

Hedonizam

Definiranje cilja: ugoda ili zadovoljenje vlastitih tjelesnih želja. Vrijednosti hedonizma

proizlaze iz potrebe i zadovoljstva povezanog njezinim zadovoljavanjem. Brojni teoretičari

(Freud, 1933; Williams, 1968) u svojim radovima spominju hedonizam u kontekstu

zadovoljstva, uživanja u životu i ugađanja samome sebi.

Specifične vrijednosti: zadovoljstvo, uživanje u životu

Postignuće

Definiranje cilja: osobni uspjeh kroz pokazivanje kompetencije u skladu s društvenim

normama. Kompetentna izvedba generira sredstva potrebna za opstanak pojedinaca, grupa i

institucija u ostvarenju svojih ciljeva. Vrijednosti postignuća ističu demonstrativnu sposobnost

u smislu prevladavanja kulturnih standarda i stjecanja društvenog odobrenja.

Specifične vrijednosti: samopoštovanje, ambicioznost, utjecajnost, sposobnost, inteligencija,

uspješnost

Moć

Definiranje cilja: društveni status i prestiž, kontrola ili dominacija nad ljudima i resursima.

Funkcioniranje društvenih institucija očito zahtijeva neki stupanj statusa diferencijacije

(Parsons, 1951). Dimenzija dominacije pojavljuje se u većini empirijskih analiza međuljudskih

odnosa unutar i kroz kulture (Lonner, 1980). Da bi opravdali tu činjenicu društvenog života te

motivirali članove grupe da ga prihvate, grupa mora tretirati moć kao vrijednost. Snaga

vrijednosti može također biti transformacija individualne potrebe za dominacijom i kontrolom.

Analitičari vrijednosti također spominju vrijednosti moći (Allport, 1961) poput bogatstva,

društvene moći, očuvanja vlastite slike u javnosti ili pak društvenog priznanja. Vrijednosti moći

i postignuća usredotočuju se na socijalno poštovanje. Međutim, vrijednosti postignuća (npr.

ambicioznost) naglašavaju aktivnu demonstraciju uspješne izvedbe u konkretnoj interakciji,

dok vrijednosti moći (npr. vlast, bogatstvo) naglašavaju postizanje ili očuvanje vladajućeg

položaja unutar općenitijeg društvenog sustava.

Specifične vrijednosti: društvena moć, bogatstvo, društveni ugled, autoritet, očuvanje slike o

sebi i društvu

8

Sigurnost

Definiranje cilja: sigurnost, sklad i stabilnost društva, odnosa i pojedinca. Vrijednosti sigurnosti

proizlaze iz osnovnih individualnih i grupnih zahtjeva (Kluckhohn, 1962; Maslow, 1962). Neke

sigurnosne vrijednosti služe prvenstveno pojedinačnim interesima (npr. zdravlje), a druge širim

grupnim interesima (npr. nacionalna sigurnosti). Čak i ovo posljednje izražava, u značajnoj

mjeri, cilj sigurnosti za samog sebe i onih s kojima se pojedinac identificira.

Specifične vrijednosti: osjećaj pripadnosti, društveni poredak, nacionalna sigurnost,

uzvraćanje usluga, obiteljska sigurnost, zdravlje, čistoća

Konformizam

Definiranje cilja: suzdržavanje od postupaka, sklonosti i impulsa koji bi mogli uznemiriti ili

naštetiti drugima i kršiti društvena očekivanja i norme. Vrijednosti konformizma proizlaze iz

obveze da pojedinci inhibiraju sklonosti koje bi mogle ometati i potkopavati neometanu

interakciju i funkcioniranje grupe. Vrijednosti konformizma naglašavaju stoga

samosvladavanje u svakodnevnoj interakciji, obično s bliskim ljudima.

Specifične vrijednosti: pristojnost, samodisciplina, poštivanje roditelja i starijih, poslušnost

Tradicija

Definiranje cilja: poštovanje, predanost i prihvaćanje običaja i ideja neke kulture ili religije.

Grupe razvijaju zajedničke prakse, simbole, ideje i uvjerenja koja predstavljaju njihovo

zajedničko iskustvo i sudbinu. Oni postaju internalizirani kao cijenjeni običaji i tradicije naše

grupe. Oni simboliziraju solidarnost grupe, izražavaju svoju jedinstvenu vrijednost i pridonose

njenom opstanku (Durkheim, 1954; Parsons, 1951). Takve vrijednosti imaju oblik vjerskih

obreda, vjerovanja i normi ponašanja. Vrijednosti tradicije i konformizma motivacijski su jako

bliske; dijele cilj podređivanja samog sebe društveno nametnutim očekivanjima. Oni se

prvenstveno razlikuju u predmetima kojima se osoba podredi. Konformizam podrazumijeva

podređenost osobama s kojima se često dolazi u interakciju (roditelji, učitelji, šefovi), a tradicija

podrazumijeva podčinjavanje više apstraktnih objekata religioznim i kulturnim običajima i

idejama.

Specifične vrijednosti: poštivanje tradicije, umjerenost, poniznost, prihvaćanje vlastita života,

pobožnost

9

Dobrohotnost

Definiranje cilja: očuvanje i promicanje dobrobiti onih s kojima su ljudi u stalnom kontaktu

(vlastite grupe). Vrijednosti dobrohotnosti proizlaze iz osnovnog uvjeta za neometanim

funkcioniranjem grupe (Kluckhohn, 1962) i iz potrebe za pripadnošću (Maslow, 1962).

Najkritičniji su odnosi unutar obitelji i drugih primarnih grupa. Vrijednosti dobrohotnosti

naglašavaju dobrovoljnu brigu za tuđu dobrobit, poput korisnosti, iskrenosti, opraštanja,

odgovornosti, odanosti, pravog prijateljstva i zrele ljubavi. Vrijednosti dobrohotnosti i

konformizma promoviraju suradničke društvene odnose, međutim, vrijednosti dobrohotnosti

pružaju internaliziranu motivacijsku osnovu za takvo ponašanje. Nasuprot tome, vrijednosti

konformizma promiču suradnju kako bi se izbjegle negativne posljedice za samog sebe. Obje

vrijednosti mogu motivirati isti korisni čin, odvojeno ili zajedno.

Specifične vrijednosti: duhovni život, smisao u životu, zrela ljubav, iskreno prijateljstvo,

odanost, iskrenost, uslužnost, odgovornost, spremnost na opraštanje

Univerzalizam

Definiranje cilja: razumijevanje, uvažavanje, tolerancija i zaštita dobrobiti svih ljudi i prirode.

Ovo je u suprotnosti s naglaskom grupe na vrijednosti dobrohotnosti. Vrijednosti univerzalizma

proizlaze iz potrebe preživljavanja pojedinaca i skupina, no pojedinci ne prepoznaju te potrebe

sve dok se ne nađu izvan primarne grupe i ne postanu svjesni oskudnosti prirodnih resursa.

Tada mogu shvatiti da će ih neprihvaćanje drugih koji su različiti od njih samih dovesti do

sukoba opasnih po život. Također će shvatiti da će, ukoliko ne zaštite prirodni okoliš, doći do

uništenja resursa o kojima ovisi život. Univerzalizam kombinira dvije podvrste briga - dobrobit

šireg društva/svijeta i prirode, a obuhvaća širokogrudnost, osjećaj za društvenu pravednost

jednakost, svjetski mir, ljepotu, jedinstvo s prirodom, mudrost i zaštitu okoliša. Ranija verzija

teorije vrijednosti (Schwartz, 1992) povećala je mogućnost da duhovnost može predstavljati još

jednu vrijednost blisku univerzalizmu. Definirajući cilj duhovnih vrijednosti je smisao,

koherentnost i unutarnji sklad kroz svakodnevnu stvarnost. Ako je pronalaženje krajnjeg smisla

osnovna ljudska potreba, onda duhovnost može biti različita vrijednost koja se može naći u

svim društvima. Istraživanje vrijednosti stoga uključuje moguće markere za duhovnost,

sakupljene od raznih izvora (duhovnog života, značenja života, unutarnjeg sklada, nevezanosti,

jedinstva s prirodom). Međutim, duhovnost nije pokazala dosljedno značenje za različite

kulture. U nedostatku dosljednog međukulturalnog smisla, duhovnost je izostavljena iz teorije

unatoč potencijalnoj važnosti u mnogim društvima.

10

Specifične vrijednosti: jednakost, unutarnji sklad, mir u svijetu, jedinstvo s prirodom, mudrost,

svijet lijepoga, društvena pravda, tolerancija, očuvanje okoliša.

Schwartz pretpostavlja da susjedni motivacijski tipovi imaju zajedničku motivacijsku

orijentaciju te na taj način objašnjava prirodu kompatibilnosti vrijednosnih tipova. Stoga i među

deset vrijednosnih tipova ima i onih koji su međusobno sukladni i onih koji su u sukobu. Tako

susjedni tipovi oblikuju motivacijski kontinuum oko kružne vrijednosne strukture koje se mogu

vidjeti na Slici 1 (Schwartz, 1996) gdje:

moć i postignuće oboje naglašavaju društvenu superiornost i društveni ugled

postignuće i hedonizam odražavaju brigu za samoga sebe (na neki način i egoističnost)

hedonizam i poticaj odražavaju želju za emocionalno ugodnim uzbuđenjem

poticaj i nezavisnost uključuju intrinzičnu motivaciju za novim znanjima i promjenama

nezavisnost i univerzalizam održavaju pouzdanje u vlastite prosudbe i prihvaćanje

postojanja raznolikosti

univerzalizam i dobrohotnost uključuju brigu za dobrobit drugih i nadilaženje sebičnih

interesa

dobrohotnost i tradicija/konformizam odražavaju odanost vlastitoj grupi i njezinim

članovima

tradicija/konformizam i sigurnost naglašavaju zadržavanje poretka i skladnosti

društvenih odnosa

sigurnost i moć naglašavaju izbjegavanje ili nadilaženje prijetnji i nesigurnosti kroz

kontrolu društvenih odnosa i dobara

Nasuprotno tome, motivacijski ciljevi vrijednosnih tipova koji su u protivnom položaju

na kružnoj strukturi ne teže istom cilju. Na primjer, ako se postigne vrijednost „postignuća“ ona

je u konfliktu s motivacijskim tipom „dobrohotnosti“ (Schwartz, 1996). Zatim, prema Rohanu

i Zanni (1996), ako je netko visoko vrednovao vrijednost „konformizam“ može se očekivati da

će imati i visoko vrednovane vrijednosti „tradicija“ i „sigurnost“, ali je nemoguće u isto vrijeme

imati visoko vrednovane vrijednosti „poticaj“ i „nezavisnost“ (Rohan i Zanna, 1996).

11

Prema Schwartzu (1992, 1994) 10 navedenih motivacijskih tipova vrijednosti mogu se

podijeliti u 4 tipa vrijednosti viših razina i to su:

1) vlastito odricanje (ovdje se ubrajaju vrijednosni tipovi univerzalizam i dobrohotnost)

koje odražava prihvaćanje drugih kao jednakih te brigu za njihovu dobrobit,

2) vlastiti probitak (vrijednosni tipovi postignuće i moć) koji odražava postizanje osobnog

uspjeha i dominacije nad drugima,

3) otvorenost za promjene (vrijednosni tipovi nezavisnost i poticaj) koja odražava slobodu

misli i djelovanja te sklonost prema promjenama,

4) zadržavanje tradicionalnih odnosa (vrijednosni tipovi sigurnost, konformizam i tradicija)

odražava poslušnost i ograničavanje vlastitih akcija s ciljem održavanja postojećeg stanja.

Slika 1. Struktura vrijednosnog sustava (Schwartz, 1996)

Osnovne postavke Schwartzove teorije provjeravane su i potvrđene brojnim

istraživanjima, između ostalog provedenima i u Hrvatskoj (Ferić, 2002), a pokazalo se i da

uporaba ovako koncipiranog sustava pruža cjelovitije i preciznije izučavanje odnosa između

vrijednosti i stavova te ponašanja pojedinca. To nije bio slučaj u ranijim istraživanjima koja su

se bavila proučavanjem pojedinačnih vrijednosti. Ovakvo teorijsko i operacionalno određenje

vrijednosti i vrijednosnog sustava – kakvo donosi Schwartzova teorija vrijednosti – pruža i

12

mogućnost preciznije provjere hipoteze o ovisnosti vrijednosti o kontekstu. Upravo je navedeno

bilo u fokusu prilikom usporedbe stupnja povezanosti vrijednosti s rezultatima koji su se

pojavili na određenim upitnicima stavova i ponašanja, a sve to u primjerima kada su stavovi i

ponašanja mjereni prije vrijednosti, što su situacije s djelovanjem konteksta. U ovom slučaju

nije mjerena hijerarhija individualnih vrijednosti, nego struktura navedenih deset motivacijskih

vrijednosnih tipova.

Pojedinci se razlikuju po važnosti koju pridaju 10 temeljnih vrijednosti. No na razini

društva, konsenzus oko hijerarhijskog poretka vrijednosti je iznenađujuće visok. Vrijednosti

dobrohotnost, nezavisnost i univerzalizam su najvažnije. Vrijednosti moć, tradicija i poticaj su

najmanje važne. Vrijednosti sigurnost, konformizam, postignuće i hedonizam su smještene

između. Hijerarhije vrijednosti su na više od 80% od 157 uzoraka učitelja i učenika iz 61 zemlje

slične ovom internacionalnom prosjeku. Ovakva hijerarhija pruža osnovicu prema kojoj se

uspoređuju važnosti vrijednosti u uzorku. Vrijednosti koje su u sukobu s ljudskom prirodom

vjerojatno neće biti važne. Vrijednosti koje su u sukobu s funkcioniranjem važnih grupa ili

većih društava bit će obeshrabrene socijalnim utjecajem (Schwartz, u tisku).

Schwartz je dokazao strukturu vrijednosnog sustava preko istraživanja različitih

kulturalnih, lingvističkih, zemljopisnih, religijskih i rasnih grupa. Iako se ljudi jako međusobno

razlikuju u svom odabiru vrijednosti, koje uključuju 10 vrijednosnih tipova, struktura

vrijednosnog sustava koristi 10 vrijednosnih tipova kao univerzalne vrijednosti, koje su

potvrđene na preko 95% uzoraka iz 41 zemlje (Schwartz, 1994). Pretpostavljena struktura

odnosa konflikata i kompatibilnosti deset motivacijskih vrijednosnih tipova, kao i njihovo

organiziranje u četiri tipa vrijednosti više razine, potvrđena je u gotovo svim dosadašnjim

istraživanjima, pa bi se opravdano mogla nazvati univerzalnom (Ferić, 2006).

13

U ovom radu uspoređivali su se odgovori sudionika iz Hrvatske, Slovenije i Švedske na

postavljena pitanja u ESS upitniku. Rezultati hrvatskih sudionika predstavljaju primarni

istraživački interes ovog rada, zbog boljeg shvaćanja situacije u zemlji i zbog nedostatka

domaćih istraživanja vezanih uz ovu temu. Slovenija je uzeta kao susjedna zemlja za koju se

očekuje da će imati slične rezultate Hrvatskoj. Slovenija i Hrvatska imaju zajedničku povijest

(bile su dio iste države), imaju sličan jezik i običaje, te su geografski blizu. Pretpostavlja se da

će i sličan mentalitet utjecati na sličnosti u vrednovanju ljudskih vrijednosti. Istraživanje koje

su proveli Šverko i Babarović (2011) dobilo je rezultate kako u Hrvatskoj, Mađarskoj i Sloveniji

Schwartzov model ima jasnu kulturalnu univerzalnost, kako na razini istovjetnosti faktorskih

struktura, tako i na razini izraženosti pojedinih vrijednosnih orijentacija.

S druge strane, Švedska je uzeta kao predstavnica Skandinavskih zemalja i očekuje se

da će imati statistički značajno različite rezultate od Hrvatske. Švedska i Hrvatska nemaju puno

zajedničkih točaka: nemaju sličnu povijest i kulturu te se razlikuju i po mentalitetu. Šveđani su

uglavnom protestanti te su općenito manje religiozni od Hrvata (86% katolici). Još jedna bitna

razlika je i u bogatstvu zemalja, gdje se za Švedsku može reći da njeni građani imaju viši životni

standard.

14

Cilj i problemi

Glavni cilj rada je usporediti faktorsku strukturu vrijednosti i važnost određenih

vrijednosti između stanovnika nekih europskih zemalja, a na temelju Schwartzove (1992)

teorije univerzalnih sadržaja i strukture vrijednosti na primjeru zemalja Hrvatske, Slovenije i

Švedske.

Problemi istraživanja su:

Ispitati faktorsku strukturu vrijednosti među sudionicima iz Hrvatske, Slovenije i

Švedske provjerom Schwartzove teorije univerzalnih sadržaja i strukture vrijednosti

(1992).

o Očekuje se faktorska struktura vrijednosti među stanovnicima Hrvatske,

Slovenije i Švedske sukladna Schwartzovoj teoriji univerzalnih sadržaja i

strukture vrijednosti.

Ispitati postoje li značajne razlike u važnosti temeljnih vrijednosti među sudionicima iz

Hrvatske, Slovenije i Švedske.

o Očekuje se da ne postoji statistički značajna razlika u važnosti temeljnih

vrijednosti između sudionika iz Hrvatske i Slovenije.

o Očekuje se postojanje statistički značajne razlike u važnosti temeljnih

vrijednosti i između sudionika iz Hrvatske i Švedske.

o Očekuje se postojanje statistički značajne razlike u važnosti temeljnih

vrijednosti između sudionika iz Slovenije i Švedske.

15

Metoda

Europsko društveno istraživanje (European Social Survey - ESS) je akademski

potaknuto internacionalno anketno istraživanje koje se od 2002. godine provodi svake druge

godine u 36 europskih zemalja. Njegovi ciljevi su praćenje i tumačenje mijenjanja javnih

stavova i vrijednosti u Europi te istraživanje njihove interakcije s europskim institucijama.

Također, jedan od ciljeva istraživanja je i stvaranje provjerenih i poboljšanih metoda

internacionalnog anketiranja u Europi i izvan nje, kao i razvoj niza europskih socijalnih

pokazatelja, uključujući i pokazatelje stava. Zemlje koje su u sudjelovale u nekima od prvih

šest krugova istraživanja ESS-a su: Albanija, Austrija, Belgija, Bugarska, Hrvatska, Cipar,

Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Island, Irska, Izrael,

Italija, Kosovo, Latvija, Litva, Luksemburg, Nizozemska, Norveška, Poljska, Portugal,

Rumunjska, Rusija, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Švedska, Švicarska, Turska, Ukrajina i

Velika Britanija.

Sudionici

Uzorak je reprezentativan za sve osobe koje su starije od 15 godina (nema gornje

granice) koji žive u privatnim domovima, neovisno o njihovoj nacionalnosti, državi ili jeziku.

Sudionici su odabrani po strogim metodama slučajnog izbora u svakoj fazi. Sudionici

istraživanja na kojima je temeljen ovaj rad su stanovnici Hrvatske, Slovenije i Švedske u dobi

od 15 do 99 godina koji su sudjelovali u istraživanju 2010. godine (što je posljednja godina

kada je Hrvatska sudjelovala u istraživanju). Iz Hrvatske je u istraživanju ukupno sudjelovalo

1649 (921 ženskih i 720 muških) sudionika, iz Slovenije 1403 (750 ženskih i 651 muških)

sudionika, a iz Švedske 1497 (779 ženskih i 718 muških) sudionika.

Tablica 1. Prikaz deskriptivnih podataka sudionika Hrvatske, Slovenije i Švedske

Legenda: RO- razina obrazovanja, SR- stupanj religioznosti

Hrvatska Slovenija Švedska

M Sd Min Max TR M Sd Min Max TR M Sd Min Max TR

Dob 51 18,91 15 99 84 47,40 18,50 15 93 78 48,6 19,24 15 95 80

RO 3,44 1,64 1 7 6 3,65 1,42 1 7 6 3,95 1,84 1 7 6

SR 6,14 2,66 0 10 10 4,61 2,88 0 10 10 3,46 2,77 0 10 10

16

Instrumenti

Istraživanje je provedeno na jednom dijelu podataka prikupljenih anketom u okviru

Europskog društvenog istraživanja (European Social Survey- ESS). Za potrebe ovog rada, uz

odgovore sudionika na sociodemografska pitanja, korišteni su i odgovori sudionika na pitanja

o ljudskim vrijednostima.

Sudionici su zamoljeni da saslušaju svaki opis neke osobe i odgovore koliko im

navedena osoba sliči ili ne sliči izražavajući svoj odgovor pomoću Likertove skale od 6 točaka,

pri čemu vrijedi:

1= jako mi nalikuje, 2= nalikuje mi, 3=donekle mi nalikuje, 4= malo mi nalikuje, 5= ne nalikuje

mi i 6= uopće mi ne nalikuje.

Čestica 1: Važno je smišljati nove ideje i biti kreativan.

Opis osobe: Smišljanje novih ideja i kreativnost je važna za nju/njega. Ona/on voli raditi stvari

na svoj originalan način.

Čestica 2: Važno je biti bogat, imati novaca i skupe stvari.

Opis osobe: Važno joj/mu je da bude bogat/a. Želi imati puno novaca i skupe stvari.

Čestica 3: Važno je da se ljudi tretiraju jednako i da imaju jednake prilike.

Opis osobe: Ona/on misli da je važno da se svaka osoba na svijetu tretira jednako. Ona/on

vjeruje da svi trebaju imati jednake prilike u životu.

Čestica 4: Važno je pokazati sposobnosti i biti osoba kojoj se dive.

Opis osobe: Važno joj/mu je pokazati svoje sposobnosti. Ona/on želi da se ljudi dive onome što

radi.

Čestica 5: Važno je živjeti u sigurnom okruženju.

Opis osobe: Važno joj/mu je živjeti u sigurnom okruženju. Ona/on izbjegava bilo što što može

ugroziti njenu/njegovu sigurnost.

Čestica 6: Važno je isprobati nove i drugačije stvari u životu.

Opis osobe: Ona/on voli iznenađenja i uvijek želi raditi nove stvari. Ona/on misli da je važno

raditi puno različitih stvari u životu.

Čestica 7: Važno je raditi što je rečeno i slijediti pravila.

Opis osobe: Ona/on vjeruje da ljudi trebaju raditi ono što im se kaže. Ona/on misli da ljudi

trebaju uvijek slijediti pravila, čak i kada ih nitko ne gleda.

Čestica 8: Važno je razumjeti različite ljude.

17

Opis osobe: Važno joj/mu je slušati ljude koji su drugačiji od nje/njega. Čak i kada se ne slaže

s njima, ona/on ih ipak želi razumjeti.

Čestica 9: Važno je biti ponizan i skroman, ne privlačiti pažnju.

Opis osobe: Važno joj/mu je biti ponizan i skroman. Ona/on pokušava ne privlačiti pažnju na

sebe.

Čestica 10: Važno je zabaviti se.

Opis osobe: Njoj/njemu je važno zabaviti se. Ona/on se voli „razmaziti“.

Čestica 11: Važno je donositi vlastite odluke i biti slobodan.

Opis osobe: Važno joj/mu je donositi vlastite odluke o tome što radi. Voli biti slobodna/an i ne

ovisiti o drugima.

Čestica 12: Važno je pomoći ljudima i brinuti se za dobrobit drugih.

Opis osobe: Važno joj/mu je pomagati ljudima oko sebe. Ona/on se želi brinuti za dobrobit

drugih.

Čestica 13: Važno je biti uspješan i da drugi prepoznaju postignuća.

Opis osobe: Važno joj/mu je biti vrlo uspješna/an. Nada se da će ljudi prepoznati

njezina/njegova postignuća.

Čestica 14: Važno je da je vlada jaka i da osigurava sigurnost.

Opis osobe: Važno joj/mu je da vlada osigura njezinu/njegovu sigurnost od svih prijetnji. Želi

da država bude jaka kako bi mogla obraniti svoje građane.

Čestica 15: Važno je tražiti avanture i imati uzbudljiv život.

Opis osobe: Ona/on traži avanture i voli riskirati. Ona/on želi imati uzbudljiv život.

Čestica 16: Važno je primjereno se ponašati.

Opis osobe: Važno joj/mu je uvijek se ponašati primjereno. Želi izbjegavati raditi sve ono što

ljudi smatraju pogrešnim.

Čestica 17: Važno je imati poštovanje drugih.

Opis osobe: Važno joj/mu je imati poštovanje drugih. Želi da ljudi rade ono što ona/on kaže.

Čestica 18: Važno je biti odan prijateljima i posvetiti se bliskim ljudima.

Opis osobe: Važno joj/mu je biti odan prijateljima. Želi se posvetiti ljudima koji su joj/mu bliski.

Čestica 19: Važno je brinuti se za prirodu i okoliš.

Opis osobe: Ona/on čvrsto vjeruje kako bi se ljudi trebali brinuti za prirodu. Briga za okoliš

joj/mu je važna.

Čestica 20: Važno je slijediti tradicije i običaje.

Opis osobe: Tradicija joj/mu je važna. Ona/on pokušava slijediti običaje predane od strane

18

njezine/njegove vjere ili obitelji.

Čestica 21: Važno je tražiti zabavu i stvari koje pružaju užitak.

Opis osobe: Ona/on traži svaku priliku da se zabavi. Važno joj/mu je raditi stvari koje pružaju

užitak.

Za daljnju analizu, a prema Schwartzovom modelu vrijednosti, navedena 21 čestica

međusobno je prema sadržaju zbrojena u 10 varijabli. Navedeno zbrajanje provedeno je na

slijedeći način:

Konformizam = čestica 7 + čestica 16

Tradicija = čestica 9 + čestica 20

Dobrohotnost = čestica 12 + čestica 18

Univerzalizam = čestica 3 + čestica 8 + čestica 19

Nezavisnost = čestica 1 + čestica 11

Poticaj = čestica 6 + čestica 15

Hedonizam = čestica 10 + čestica 21

Postignuće = čestica 4 + čestica 13

Moć = čestica 2 + čestica 17

Sigurnost = čestica 5 + čestica 14

Postupak

Primjena upitnika traje oko sat vremena. Anketar postavlja pitanja i zapisuje odgovore

sudionika. Pitanja se moraju postavljati redom iz upitnika, no u nekim slučajevima određeni

odgovor na pitanje traži od anketara da preskoči pojedina pitanja (npr. ako sudionik odgovori

da nije u braku, nema smisla postavljati pitanja o bračnom partneru. Za Schwartzovu skalu

vrijednosti postoje dvije verzije (za ženski i za muški spol), pa anketar treba primijeniti

odgovarajuću verziju. Anonimnost sudionika je zagarantirana.

19

Rezultati

Najprije je na rezultatima sudionika iz svih zemalja napravljena početna deskriptivna i

faktorska analiza na ukupnih 21 čestica kako bi se ustanovilo formiraju li navedene čestice

teorijski zadani okvir od 10 komprimiranih varijabli. Potom je iz početne 21 čestice, prema

Schwartzovom teorijskom modelu, komprimiranjem stvoreno 10 varijabli sastavljenih od po

dvije čestice (uz iznimku univerzalizma koji tvore tri čestice), koje su nazvane: konformizam,

tradicija, dobrohotnost, univerzalizam, nezavisnost, poticaj, hedonizam, postignuće, moć i

sigurnost. Na kraju je provedena faktorska analiza na navedenih 10 varijabli, kako bi se

ustanovilo formiraju li navedene varijable 4 faktora kako predlaže Schwartzov model

univerzalnih sadržaja i strukture vrijednosti.

Prije provedbe faktorske analize na rezultatima sudionika iz Hrvatske, testirani su

njezini preduvjeti. Kaiser-Meyer-Olkin mjera prikladnosti uzorka bila je zadovoljavajuće

visoka (KMO= .802), a Bartlettov test sfericiteta pokazao se značajnim. Navedeni rezultati

opravdavaju provođenje faktorske analize na ovome uzorku i pripadnim podacima.

Faktorska analiza provedena je metodom analize glavnih komponenata uz Varimax

rotaciju pri čemu je izlučeno deset faktora, a primjenom Kaiser-Guttmanovog (K1) kriterija

ekstrakcije faktora, ekstrahirana su dva značajna faktora koja zajedno objašnjavaju 57.14%

ukupnog varijabiliteta rezultata. Prvi faktor je objasnio 33.76% varijabliliteta, a drugi dodatnih

23.38% varijabiliteta.

Tablica 1. Međusobne povezanosti varijabli Schwartzove skale vrijednosti za Hrvatsku

2 3 4 5 6 7 8 9 10

1 ,549** ,403** ,457** ,065* -,038 ,067** ,090** ,175** ,380**

2 ,426** ,496** ,043 -,165** -,013 -,007 ,022 ,349**

3 ,651** ,353** ,028 ,195** ,245** ,169** ,500**

4 ,311** ,029 ,152** ,207** ,101** ,477**

5 ,403** ,393** ,511** ,323** ,235**

6 ,579** ,430** ,338** -,017

7 ,441** ,320** ,107**

8 ,503** ,249**

9 ,231**

* značajno na razini < .05 Korelacije su izražene Pearsonovim koeficijentom korelacije (r) ** značajno na razini < .01

Legenda: 1 – Konformizam, 2 – Tradicija, 3 – Dobrohotnost, 4 – Univerzalizam, 5 – Nezavisnost, 6 – Poticaj,

7 – Hedonizam, 8 – Postignuće, 9 – Moć, 10 - Sigurnost

20

Međusobne korelacije između čestica Schwartzove skale vrijednosti pokazale su

sljedeće trendove koji se nalaze se u tablici 1. Najviša korelacija dobivena je između čestica

Dobrohotnost i Univerzalizam (r= .651). Najniža značajna korelacija dobivena je između

čestica Konformizam i Nezavisnost (r= .065), što se ujedno pokazalo jedinom korelacijom

značajnom na razini p< .05. Važno je napomenuti da su se gotovo sve korelacije između čestica

pokazale značajnima, bilo u pozitivnom ili negativnom smjeru, od niskih do srednje visokih

povezanosti.

Tablica 2. Vrijednosti ekstrahiranih faktora prema analizi glavnih komponenata uz Varimax rotaciju

na Schwartzovoj skali vrijednosti za Hrvatsku

Čestice Faktori

1 2

Univerzalizam ,810

Dobrohotnost ,779

Tradicija ,776

Konformizam ,724

Sigurnost ,676

Postignuće ,782

Poticaj ,769

Hedonizam ,734

Nezavisnost ,700

Moć ,633

Metoda ekstrakcije: Analiza glavnih komponenata

Metoda rotacije: Varimax s Kaiser normalizacijom

U tablici 2, primjenom reproduciranih korelacija, vidljiva je faktorska struktura čestica

Schwartzove skale vrijednosti na uzorku sudionika iz Hrvatske. Prvi faktor okupio je čestice

koje se odnose na vlastito odricanje i zadržavanje tradicionalnih odnosa, a drugi je faktor

okupio čestice koje se odnose na vlastiti probitak i otvorenost za promjene.

Na česticama Schwartzove skale vrijednosti primijenjena je faktorska analiza na

rezultatima sudionika iz Slovenije. Kaiser-Meyer-Olkin mjera prikladnosti uzorka bila je

zadovoljavajuće visoka (KMO= .807), a Bartlettov test sfericiteta pokazao se značajnim.

Navedeni rezultati opravdali su provođenje faktorske analize na ovome uzorku i pripadnim

podacima.

21

Faktorskom analizom uz metodu analize glavnih komponenata i Varimax rotaciju te

primjenu Kaiser-Guttmanovog (K1) kriterija ekstrakcije faktora, od početnih deset,

ekstrahirana su tri faktora koji zajedno objašnjavaju 65.46% ukupnog varijabiliteta rezultata.

Prvi faktor objasnio je 33.44% varijabiliteta, drugi faktor dodatnih 21.87%, a treći faktor je

objasnio još 10.15% varijabiliteta.

Tablica 3. Međusobne povezanosti čestica Schwartzove skale vrijednosti za Sloveniju

2 3 4 5 6 7 8 9 10

1 ,456** ,302** ,352** ,049 -,028 -,020 ,153** ,212** ,406**

2 ,374** ,392** ,009 -,117** -,056* ,032 -,002 ,470**

3 ,487** ,325** ,181** ,221** ,289** ,183** ,410**

4 ,316** ,124** ,149** ,187** ,019 ,398**

5 ,457** ,466** ,425** ,242** ,114**

6 ,583** ,493** ,370** -,007

7 ,516** ,321** ,123**

8 ,492** ,220**

9 ,101**

* značajno na razini < .05 Korelacije su izražene Pearsonovim koeficijentom korelacije (r) ** značajno na razini < .01



Međusobne korelacije rezultata sudionika iz Slovenije prikazane u tablici 3, ponovo su

većinom značajne. Najvišom se pokazala korelacija između čestica Poticaj i Hedonizam

(r= .583). Najniža značajna korelacija dobivena je između čestica Tradicija i Hedonizam

(r= -.056). I ovoga puta, upravo navedena korelacija jedina je bila značajna na razini p< .05.

U tablici 4, primjenom reproduciranih korelacija, vidljiva je konačna faktorska struktura

čestica Schwartzove skale vrijednosti. Prvi faktor je okupio 5 čestica koje se odnose na vlastito

odricanje i zadržavanje tradicionalnih odnosa. Drugi faktor okupio je 4 čestice koje se odnose

na otvorenost za promjene i vlastiti probitak, s tim da u Schwartzovoj teoriji univerzalnih

sadržaja i strukture vrijednosti, vlastiti probitak čine čestice postignuće i moć. Ipak, u ovom

slučaju rezultati su pokazali da moć tvori zaseban, treći faktor.

22


na Schwartzovoj skali vrijednosti za Sloveniju

Čestice Faktori

1 2 3

Tradicija ,786

Sigurnost ,736

Univerzalizam ,704

Konformizam ,685

Dobrohotnost ,654

Nezavisnost ,783

Hedonizam ,782

Poticaj ,767

Postignuće ,617

Moć ,838



Zatim su testirani preduvjeti za provedbu faktorske analize na rezultatima sudionika iz

Švedske, koji su opravdali njezinu primjenu. Kaiser-Meyer-Olkin mjera prikladnosti uzorka

zadovoljavajuće je visoka (KMO= .715), a Bartlettov test sfericiteta pokazao se značajnim.

Faktorskom analizom uz metodu analize glavnih komponenata i Varimax rotaciju

izlučeno je deset faktora, a primjenom Kaiser-Guttmanovog (K1) kriterija ekstrakcije faktora,

ekstrahirana su tri faktora koji zajedno objašnjavaju 59.20% ukupnog varijabiliteta rezultata.

Prvi faktor pritom je sam objasnio 27.31% ukupne varijance, drugi faktor objasnio je dodatnih

17.35% varijabiliteta, a treći je faktor objasnio još 14.54% varijabiliteta.

Tablica 5. Međusobne povezanosti čestica Schwartzove skale vrijednosti za Švedsku

2 3 4 5 6 7 8 9 10

1 ,307** ,116** ,166** -,032 -,046 ,044 ,106** ,271** ,410**

2 ,218** ,237** -,006 -,043 ,075** -,081** ,017 ,316**

3 ,465** ,336** ,265** ,310** ,136** ,092** ,176**

4 ,255** ,169** ,145** ,021 -,048 ,184**

5 ,353** ,250** ,173** ,139** ,045

6 ,536** ,332** ,243** -,015

7 ,320** ,286** ,113**

8 ,503** ,140**

9 ,225**

** značajno na razini < .01 Korelacije su izražene Pearsonovim koeficijentom korelacije (r)



23

Međusobne korelacije čestica Schwartzove skale vrijednosti pokazuju većinom

značajne korelacije koje se kreću od niskih do umjerenih. Najviša korelacija dobivena je između

čestica Poticaj i Hedonizam (r= .536). Najniža značajna korelacija dobivena je između čestica

Tradicija i Hedonizam (r= .075). Dobiveni rezultati sukladni su onima dobivenima na uzorku

iz Slovenije. U ovom slučaju, sve statistički značajne korelacije značajne su na razini p< .01.


na Schwartzovoj skali vrijednosti za Švedsku

Čestice Faktori

1 2 3

Dobrohotnost ,753

Univerzalizam ,697

Nezavisnost ,639

Poticaj ,554

Moć ,791

Postignuće ,785

Hedonizam ,534

Konformizam ,764

Sigurnost ,740

Tradicija ,655



Kao što je vidljivo iz tablice 6, provedbom faktorske analize na rezultatima sudionika

na Schwartzovoj skali vrijednosti, dobivena su tri značajna faktora. Prvi faktor tvore 4 čestice

koje se odnose na vlastito odricanje i otvorenost za promjene. Drugi faktor tvore 3 čestice koje

se odnose na vlastiti probitak. Treći faktor tvore 3 čestice koje se odnose na zadržavanje

tradicionalnih odnosa.

24

Tablica 7. Prosječni rezultati sudionika iz Hrvatske na varijablama Schwartzove skale vrijednosti (1-

uopće mi ne nalikuje do 6- jako mi nalikuje)

Vrijednosti M Sd

Dobrohotnost 5,07 ,80

Sigurnost 4,93 ,89

Univerzalizam 4,70 ,82

Tradicija 4,45 1,02

Nezavisnost 4,40 1,01

Konformizam 4,22 1,03

Postignuće 4,05 1,17

Moć 3,65 ,98

Hedonizam 3,63 1,23

Poticaj 3,04 1,24

Kao što je vidljivo iz tablice 7, u kojoj se nalaze prosječni rezultati sudionika iz Hrvatske

na Schwartzovoj skali vrijednosti, sudionici su u prosjeku pokazali relativno umjerenu važnost

pojedinih čestica. Konkretno, vrijednosti aritmetičkih sredina važnosti navedenih čestica kreću

se od najmanje važnosti gdje je M= 3.04 (najmanja važnost uzbuđenja, novosti i izazova u

životu) do najveće važnosti koja iznosi M= 5.07 (najveća važnost očuvanja i poboljšanja

dobrobiti ljudi s kojima je pojedinac u kontaktu).

Tablica 8. Prosječni rezultati sudionika Slovenije na česticama Schwartzove skale vrijednosti (1-

uopće mi ne nalikuje do 6- jako mi nalikuje)

M Sd



Sigurnost 4,95 ,81

Nezavisnost 4,85 ,83

Tradicija 4,74 ,82

Postignuće 4,54 ,99

Hedonizam 4,44 1,10

Konformizam 4,39 ,93

Poticaj 3,99 1,12

Moć 3,72 ,99

25

U tablici broj 8, nalaze se prosječni rezultati sudionika na česticama Schwartzove skale

vrijednosti, a vidljivo je da nema velike razlike između važnosti pojedinih vrijednosti.

Vrijednosti aritmetičkih sredina važnosti navedenih čestica kreću se od najmanje važnosti

M= 3.72 (najmanja važnost socijalnog statusa i prestiža te kontrole ili dominacije nad ljudima

i resursima) do najveće važnosti koja iznosi M= 5.01 (najveća važnost razumijevanja,

zahvalnosti, tolerancije i zaštite za dobrobit svih ljudi i okoliša).

Tablica 9. Prosječni rezultati sudionika Švedske na česticama Schwartzove skale vrijednosti (1- uopće

mi ne nalikuje do 6- jako mi nalikuje)

M Sd



Nezavisnost 4,60 ,93

Hedonizam 4,21 1,05

Tradicija 3,95 ,98

Sigurnost 3,78 1,12

Konformizam 3,58 1,12

Poticaj 3,46 1,23

Postignuće 3,23 1,16

Moć 2,94 ,93

U tablici broj 9, prikazani su prosječni rezultati sudionika na česticama Schwartzove

skale vrijednosti. Vrijednosti aritmetičkih sredina važnosti navedenih čestica kreću se od

najmanje važnosti M= 2.94 (najmanja važnost socijalnog statusa i prestiža te kontrole ili

dominacije nad ljudima i resursima) do najveće važnosti koja iznosi M= 4.98 (najveća važnost

očuvanja i poboljšanja dobrobiti ljudi s kojima je pojedinac u kontaktu).

26

Tablica 10. Prosječni rezultati sudionika svih zemalja na Schwartzovoj skali vrijednosti

M Sd N

Konformizam

Hrvatska 4,20 1,03 1580

Slovenija 4,39 0,93 1364

Švedska 3,58 1,12 1449

Ukupno 4,05 1,08 4393

Tradicija

Hrvatska 4,44 1,02 1583

Slovenija 4,74 0,82 1368

Švedska 3,95 0,98 1453

Ukupno 4,37 1,00 4404

Dobrohotnost

Hrvatska 5,04 0,81 1581

Slovenija 4,99 0,69 1368

Švedska 4,98 0,73 1465

Ukupno 5,01 0,75 4414

Univerzalizam

Hrvatska 4,68 0,83 1559

Slovenija 5,01 0,63 1355

Švedska 4,76 0,74 1460

Ukupno 4,81 0,75 4374

Nezavisnost

Hrvatska 4,37 1,03 1578

Slovenija 4,85 0,83 1365

Švedska 4,60 0,93 1457

Ukupno 4,60 0,96 4400

Poticaj

Hrvatska 3,03 1,25 1556

Slovenija 3,99 1,12 1362

Švedska 3,46 1,23 1462

Ukupno 3,47 1,27 4380

Hedonizam

Hrvatska 3,61 1,24 1567

Slovenija 4,44 1,10 1366

Švedska 4,21 1,05 1455

Ukupno 4,07 1,19 4388

Postignuće

Hrvatska 4,01 1,18 1595

Slovenija 4,54 0,99 1362

Švedska 3,23 1,16 1454

Ukupno 3,92 1,23 4411

Moć

Hrvatska 3,62 0,99 1579

Slovenija 3,72 0,99 1365

Švedska 2,94 0,93 1446

Ukupno 3,45 1,03 4390

Sigurnost

Hrvatska 4,90 0,90 1582

Slovenija 4,95 0,81 1363

Švedska 3,78 1,12 1428

Ukupno 4,55 1,09 4373

27

Slika 2. Važnost pojedinih vrijednosti po zemljama

Tablica 11. Prikaz rezultata dobivenih jednosmjernom analizom varijance na rezultatima svih

sudionika na varijablama Schwartzove skale vrijednosti

Suma kvadrata df Prosjek kvadrata F p

Konformizam

Između grupa 510,855 2 255,428 240,766 ,000

Unutar grupa 4657,338 4390 1,061

Ukupno 5168,193 4392

Tradicija

Između grupa 452,690 2 226,345 250,353 ,000

Unutar grupa 3978,959 4401 ,904

Ukupno 4431,649 4403

Dobrohotnost

Između grupa 3,027 2 1,513 2,681 ,069

Unutar grupa 2490,087 4411 ,565

Ukupno 2493,114 4413

Univerzalizam

Između grupa 84,147 2 42,074 76,627 ,000

Unutar grupa 2399,971 4371 ,549

Ukupno 2484,118 4373

Nezavisnost

Između grupa 170,764 2 85,382 96,954 ,000

Unutar grupa 3872,185 4397 ,881

Ukupno 4042,949 4399

Poticaj

Između grupa 658,846 2 329,423 226,744 ,000

Unutar grupa 6359,086 4377 1,453

Ukupno 7017,933 4379

0

1

2

3

4

5

6

Hrvatska Slovenija Švedska

28

Hedonizam

Između grupa 541,359 2 270,680 209,389 ,000

Unutar grupa 5668,538 4385 1,293

Ukupno 6209,898 4387

Postignuće

Između grupa 1212,026 2 606,013 485,521 ,000

Unutar grupa 5501,938 4408 1,248

Ukupno 6713,964 4410

Moć

Između grupa 528,441 2 264,221 279,943 ,000

Unutar grupa 4140,617 4387 ,944

Ukupno 4669,058 4389

Sigurnost

Između grupa 1262,231 2 631,115 696,355 ,000

Unutar grupa 3960,589 4370 ,906

Ukupno 5222,820 4372

U tablici 10 i na slici 2 vidljivi su prosječni podaci deskriptivne analize svih sudionika

na Schwartzovoj skali vrijednosti:

Na skali konformizma, sudionici iz Slovenije ostvarili su najviši prosječni rezultat

(M= 4.39), dok su sudionici iz Švedske ostvarili najniži prosječni rezultat (M= 3.58). Ukupan

prosječni rezultat ove skale iznosi M= 4.05.

Na varijabli tradicije, sudionici iz Slovenije ostvarili su najviši prosječni rezultat



Na varijabli dobrohotnosti, sudionici iz Hrvatske ostvarili su najviši prosječni rezultat


prosječni rezultat ove skale iznosi M= 5.01 i to je ujedno najviši postignut prosječni rezultat od

svih varijabli vrijednosti.

Na varijabli univerzalizma, sudionici iz Slovenije ostvarili su najviši prosječni rezultat

(M= 5.01), dok su sudionici iz Hrvatske ostvarili najniži prosječni rezultat (M= 4.68). Ukupan


Na varijabli nezavisnosti, sudionici iz Slovenije ostvarili su najviši prosječni rezultat



Na varijabli poticaja, sudionici iz Slovenije ostvarili su najviši prosječni rezultat



29

Na varijabli hedonizma, sudionici iz Slovenije ostvarili su najviši prosječni rezultat



Na varijabli postignuća, sudionici iz Slovenije ostvarili su najviši prosječni rezultat



Na varijabli moći, sudionici iz Slovenije ostvarili su najviši prosječni rezultat (M= 3,72),

dok su sudionici iz Švedske ostvarili najniži prosječni rezultat (M= 2.94). Ukupan prosječni

rezultat ove skale iznosi M= 3.45 i to je ujedno najniži postignut prosječni rezultat od svih

varijabli vrijednosti.

Na varijabli sigurnosti, sudionici iz Slovenije ostvarili su najviši prosječni rezultat



Provedbom jednosmjerne analize varijance na rezultatima sudionika potvrđeno je da postoji

statistički značajna razlika u odgovaranju na čestice Schwartzove skale između grupa ispitanika

iz Hrvatske, Slovenije i Švedske na gotovo svim česticama osim na dobrohotnosti (F= 2.68 uz

p> .05).

Kasnijom post hoc provjerom dobivenih F-omjera Sheffeovim testom, pokazalo se da, osim

na varijabli dobrohotnosti (MH= 5.04, MS= 4.99 i MŠ= 4.98 uz p> .05), ne postoji značajno

razlikovanje ni Hrvata i Slovenaca na varijabli sigurnosti (MH= 4.90 i MS= 4.95 uz p> .05).

Tablica 12. Provjera međusobnog razlikovanja rezultata sudionika na Schwartzovoj skali vrijednosi

Scheffeovim post hoc testom

Vrijednosti Države Razlika aritmetičkih sredina Standardna pogreška p

Konformizam

Hrvatska Slovenija -,19434* ,03807 ,000

Švedska ,61537* ,03746 ,000

Slovenija Hrvatska ,19434* ,03807 ,000

Švedska ,80972* ,03886 ,000

Švedska Hrvatska -,61537* ,03746 ,000

Slovenija -,80972* ,03886 ,000

Tradicija


Švedska ,48535* ,03455 ,000


Švedska ,79231* ,03582 ,000


Slovenija -,79231* ,03582 ,000

30

Dobrohotnost

Hrvatska Slovenija ,04465 ,02774 ,274

Švedska ,06069 ,02725 ,084

Slovenija Hrvatska -,04465 ,02774 ,274

Švedska ,01604 ,02825 ,851

Švedska Hrvatska -,06069 ,02725 ,084

Slovenija -,01604 ,02825 ,851

Univerzalizam


Švedska -,08156* ,02699 ,010


Švedska ,24876* ,02795 ,000

Švedska Hrvatska ,08156* ,02699 ,010

Slovenija -,24876* ,02795 ,000

Nezavisnost


Švedska -,23450* ,03410 ,000


Švedska ,24838* ,03535 ,000


Slovenija -,24838* ,03535 ,000

Poticaj


Švedska -,42152* ,04390 ,000


Švedska ,53056* ,04539 ,000


Slovenija -,53056* ,04539 ,000

Hedonizam


Švedska -,59429* ,04139 ,000


Švedska ,23241* ,04283 ,000


Slovenija -,23241* ,04283 ,000

Postignuće


Švedska ,77491* ,04051 ,000


Švedska 1,30106* ,04213 ,000


Slovenija -1,30106* ,04213 ,000

Moć


Švedska ,68341* ,03536 ,000


Švedska ,78920* ,03666 ,000


Slovenija -,78920* ,03666 ,000

Sigurnost

Hrvatska Slovenija -,05475 ,03518 ,298

Švedska 1,11931* ,03475 ,000

Slovenija Hrvatska ,05475 ,03518 ,298

Švedska 1,17407* ,03605 ,000

Švedska Hrvatska -1,11931* ,03475 ,000

Slovenija -1,17407* ,03605 ,000

31

Rasprava

Schwartzov teorijski model univerzalnih sadržaja i strukture vrijednosti u ovom radu

provjeren je na velikom uzorku sudionika iz triju različitih zemalja. Kao što je ranije navedeno,

cilj istraživanja bio je provjeriti važnost vrijednosti navedenog uzorka koristeći Schwartzov

teorijski model kao osnovnu racionalu rada. U istraživanju je originalno korištena skala od 21

čestice koja se odnosi na univerzalne vrijednosti. Prema Schwartzovom teorijskom modelu,

navedene čestice zbrojene su u 10 osnovnih vrijednosti. Sukobi i podudarnosti između svih

deset osnovnih vrijednosti (odnosno komprimiranih varijabli) pridonose integriranoj strukturi

vrijednosti. Ova struktura može se sažeti u dvije dimenzije: otvorenost za promjene nasuprot

zadržavanju tradicionalnih odnosa i vlastito odricanje nasuprot vlastitom probitku. Kao što je

navedeno u odjeljku rezultata, najprije je provjerena faktorska struktura vrijednosti u svakoj

zemlji pojedinačno.

Faktorskom analizom na rezultatima sudionika iz Hrvatske na deset komprimiranih

varijabli dobivena su 2 faktora. Prvi faktor odnosi se na vlastito odricanje i zadržavanje

tradicionalnih odnosa. On uključuje tradicionalne, konformističke i univerzalne vrijednosti te

dobrohotnost i sigurnost. Drugi faktor odnosi se na vlastiti probitak i otvorenost za promjene.

On uključuje vrijednosti postignuća i moći te užitak, uzbuđenje i slobodu. Ovakvi rezultati

pokazuju da je potvrđena Schwartzova teorija univerzalnih sadržaja i strukture vrijednosti.

Navedeni nalazi potvrđuju pretpostavku da sudionici iz Hrvatske još uvijek odvajaju vrijednosti

prema principu kolektivnih i individualnih, s tim da one kolektivne ipak imaju veću vrijednost

od ovih potonjih. Pojedincima je ipak važnije imati dobre međuljudske odnose, pripadati

zajednici i pokazivati socijalno poželjna ponašanja nego individualno napredovati i imati moć.

Ovakav rezultat može biti posljedica i socijalno poželjnog odgovaranja. U našem društvu nije

poželjno reći da nam je najbitniji novac, već je poželjnije reći da je bitno biti dobar prijatelj.

Faktorskom analizom rezultata sudionika iz Slovenije na 10 komprimiranih varijabli

dobivena su 3 faktora. Evidentno je da su se ponovno faktori donekle podijelili na društveni i

individualni. Prvi faktor odnosi se na vlastito odricanje i zadržavanje tradicionalnih odnosa te

uključuje tradicionalne i univerzalne vrijednosti te sigurnost, konformizam i dobrohotnost.

Drugi faktor odnosi se na vlastiti probitak i otvorenost za promjene, a uključuje nezavisnost,

hedonizam, poticaj i postignuće. Treći faktor sačinjen je samo od jedne varijable a to je moć.

Zanimljiva je činjenica da se moć nije pokazala povezanom uz ostale varijable koje se odnose

32

na osobni probitak a koje su činile drugi faktor. Očito je da Slovenci bogatstvo i poštovanje

drugih odvajaju od vlastitih sposobnosti i osjećaja uspješnosti. Ovakav nalaz upućuje na

mogućnost da se na uzorku sudionika iz Slovenije može vidjeti ponovno raslojavanje na

nekakva društveno vrednovana i individualna postignuća.

Zanimljivo je napomenuti da je faktorska struktura vrijednosti sudionika iz Slovenije

slična faktorskoj strukturi vrijednosti dobivenoj na uzorku sudionika iz Hrvatske. Jedina razlika

je ta što se u Sloveniji odvojio i treći faktor koji predstavlja moć. Ovakav nalaz sukladan je

očekivanjima s početka rada gdje je navedeno da je Slovenija i odabrana upravo jer je zemlja

za koju se očekuje da će ostvariti određene sličnosti s Hrvatskom. Logički se stoga opravdanim

čini odabir ove zemlje za usporedbu s rezultatima sudionika iz Hrvatske.

Faktorskom analizom rezultata sudionika iz Švedske na 10 komprimiranih varijabli

dobivena su 3 faktora. Dobivena faktorska struktura drugačija je od faktorske strukture

Hrvatske i Slovenije. Prvi faktor sastoji se od vlastitog odricanja i otvorenosti za promjene. To

znači da uključuje vrijednosti univerzalizma, dobrohotnosti, poticaja i nezavisnosti. Drugi

faktor odnosi se na vlastiti probitak. On uključuje vrijednosti postignuća i moći. Treći faktor

odnosi se na zadržavanje tradicionalnih odnosa, a uključuje vrijednosti tradicije, konformizma

i sigurnosti. Ovakav nalaz može upućivati na promjene u shvaćanju pojedinih vrijednosti koje

su se tijekom godina dogodile. Tradicionalni obrasci i podređivanje mišljenju većine donekle

su smanjili svoj utjecaj u odnosu na osobne slobode izbora i kreativnosti. Biti tradicionalan

mijenja svoje značenje. Ovakve društvene promjene u zadnjim godinama 21. stoljeća svakako

su još jedan od fenomena koji bi mogao biti zanimljiv u budućim istraživanjima.

Prema Schwartzovoj teoriji, hedonizam dijeli elemente s dvije od četiri vrijednosti više

razine: s otvorenošću za promjene i s vlastitim probitkom. U analizi rezultata sudionika iz

Švedske hedonizam je pripao faktoru vlastitog probitka. Ovakav nalaz je logičan ukoliko se

vrijednost hedonizma usporedi s ostalim vrijednostima koje se nalaze na skali. Hedonizam je

od njih svakako najindividualniji i odnosi se isključivo na dobrobit pojedinca. Ipak, istraživanja

i primjena Schwartzove skale pokazali su da se vrijednost hedonizma može povezati i s

vrijednosti koja se odnosi na otvorenost za promjene. Ne treba stoga hedonizam rezonirati

isključivo u sebičnom aspektu i samousmjerenosti jer on ipak donosi pozitivne efekte za

pojedinca. S obzirom da se hedonizam u ovom slučaju povezao s vrijednošću vlastitog probitka,

može se reći da je osjećaj uspjeha i postignuća praćen i osjećajem zadovoljstva koje se povezuje

33

s radom. U tom kontekstu hedonizam je svakako pozitivna karakteristika i pojava zadovoljstva

vlastitim uspjehom.

Nadalje, iz prosječnih procjena važnosti pojedinih varijabli moguće je utvrditi kako su

sudionici rangirali vrijednosti u svakoj od zemalja. Kao što je već navedeno, postoji na

različitim uzorcima mnogostruko provjeravana hijerarhija koja pruža osnovicu prema kojoj se

uspoređuju važnosti vrijednosti u uzorku. Vrijednosti Dobrohotnost, Nezavisnost i

Univerzalizam pokazale su se najvažnijima. Vrijednosti Moć, Tradicija i Poticaj pokazale su

se najmanje važnima. Vrijednosti Sigurnost, Konformizam, Postignuće i Hedonizam su

smještene između važnosti ranije navedenih vrijednosti (Schwartz, u tisku).

Na Hrvatskom uzorku pokazalo se da sudionici rangiraju vrijednosti od najvažnije

prema najmanje važnoj na sljedeći način: Dobrohotnost, Sigurnost, Univerzalnost, Tradicija,

Nezavisnost, Konformizam, Postignuće, Moć, Hedonizam i Poticaj. Iz navedenog je vidljivo da

sudionici iz Hrvatske najvišima vrednuju više vrijednosti vlastito odricanje i zadržavanje

tradicionalnih odnosa. Bitno je primijetiti da je Nezavisnost jedina od vrijednost rangiranih u

prvih pet po važnosti koja ne pripada navedenim višim vrijednostima. S druge strane uzevši u

obzir gore navedenu hijerarhiju važnosti vrijednosti, bilo je očekivano da će se navedena

vrijednost pozicionirati čak i više. Zanimljivo je da su sudionici uz važnost pomaganja ljudima

i odanosti prijateljima, visoko rangirali i važnost sigurnog okruženja. Također je zanimljivo da

se Tradicija smjestila na četvrtom mjestu a prema teoriji bi trebala biti među zadnje tri najmanje

važne vrijednosti. Ovaj nalaz ukazuje na još uvijek veliku važnost skromnost i održavanja

tradicije u Hrvatskoj.

Na Slovenskom uzorku pokazalo se da sudionici rangiraju vrijednosti od najvažnije

prema najmanje važnoj na sljedeći način: Univerzalizam, Dobrohotnost, Sigurnost,

Nezavisnost, Tradicija, Postignuće, Hedonizam, Konformizam, Poticaj te Moć. Prvih pet

vrijednosti isto je kao i na Slovenskom uzorku iako nisu rangirane istim redom. I u ovom slučaju

vidljivo je da sve visokorangirane vrijednosti, osim Nezavisnosti, pripadaju vlastitom odricanju

i zadržavanju tradicionalnih odnosa. Također je zanimljivo da je Konformizam tek na osmom

mjestu te je na taj način izdvojen od gore navedenih viših vrijednosti. Zanimljivo je primijetiti

da je i na ovom uzorku Tradicija rangirana više nego je to očekivano.

34

Na Švedskom uzorku pokazalo se da sudionici rangiraju vrijednosti od najvažnije prema

najmanje važnoj na sljedeći način: Dobrohotnost, Univerzalizam, Nezavisnost, Hedonizam,

Tradicija, Sigurnost, Konformizam, Poticaj, Postignuće te Moć. Navedeni nalazi pokazali su

raznoliko rangiranje vrijednosti prema pripadanju višim vrijednostima. Prve dvije vrijednosti

pripadaju vlastitom odricanju, treća pripada otvorenosti za promjene, četvrta je Hedonizam koja

može pripasti i vlastitom probitku i otvorenosti za promjene, a peta vrijednost pripada

zadržavanju tradicionalnih odnosa. Što se tiče hijerarhije važnosti svih vrijednosti, rezultati

Danaca su potvrdili očekivanja. Jedino što bi se moglo izdvojiti je neočekivano niska važnost

vrijednosti Postignuće.

Rezultati provedene analize varijance pokazali su da se sudionici iz sve tri zemlje

statistički značajno razlikuju po svakoj od deset varijabli vrijednosti, osim po dobrohotnosti i

sigurnosti. Na varijabli dobrohotnosti, nije se pokazalo značajno međusobno razlikovanje

sudionika iz svih zemalja. To znači da, s obzirom na visoke prosječne vrijednosti kojima su se

procijenili na ovoj varijabli, sudionici iz svih zemalja dobrohotnost smatraju relativno

najvažnijom osobnom vrijednošću. Dobrohotnost se na ovaj način ističe od svih temeljnih

vrijednosti kao ona koja je svim sudionicima važna i visoko pozicionirana.

Na varijabli sigurnosti, pokazalo se da se sudionici iz Švedske značajno razlikuju od

sudionika iz Hrvatske i Slovenije, na način da su sudionici iz Švedske ovu vrijednost procijenili

manje važnom od sudionika iz Hrvatske i Slovenije. Ova varijabla podrazumijevala je važnost

sigurnog okruženja i državne sigurnosti. Ovakav nalaz mogli bismo protumačiti s obzirom na

činjenicu da su stanovnici Hrvatske i Slovenije imali relativno nedavno iskustvo ugrožene

osobne i državne sigurnosti. Raspad SFR Jugoslavije i posljedice navedenog događaja na

zemlje sastavnice kao i Domovinski rat važni su događaji koji su mogli rezultirati ugrozom

sigurnosti. Zbog navedenog je logično da će pojedinci koji su imali iskustvo ugrožene

sigurnosti, važnijim smatrati tu vrijednost od pojedinaca koji tu ugrozu nisu doživjeli. Općenito

gledajući, stanovnici zapadne Europe, pogotovo Skandinavskih zemalja imali su povijesno

manje prijetnji i veću sigurnost.

35

Sudionici iz Hrvatske ostvarili su statistički značajno manje rezultate od sudionika iz

Slovenije na varijablama Konformizam, Tradicija, Univerzalizam, Nezavisnost, Poticaj,

Hedonizam, Postignuće i Moć.

Sudionici iz Hrvatske ostvarili su statistički značajno veće rezultate od sudionika iz

Švedske na varijablama Konformizam, Tradicija, Univerzalizam, Postignuće, Moć i Sigurnost.

Statistički značajno niže rezultate sudionici iz Hrvatske ostvarili su na varijablama Nezavisnost,

Poticaj i Hedonizam.

Sudionici iz Slovenije ostvarili su statistički značajno veće rezultate od sudionika iz

Švedske na varijablama Konformizam, Tradicija, Univerzalizam, Nezavisnost, Poticaj,

Hedonizam, Postignuće, Moć i Sigurnost.

Pojedinci se razlikuju po načinu odgovaranja na skali kojom se utvrđuje važnost

vrijednosti. Neki za raspodjelu važnosti vrijednosti koriste cijeli raspon skale. Drugi vrednuju

sve vrijednosti važnima, dok opet pridaju nisku važnost većini vrijednosti. Zato je važno gledati

pojedinčeve prioritete, relativnu važnost različitih vrijednosti za osobu (Schwartz, u tisku).

Nalaz da su sudionici iz Slovenije ostvarili najviše rezultate na svim vrijednostima, može biti

posljedica trenda davanja viših procjena važnosti vrijednosti. Stoga je teško objasniti značenje

dobivenih rezultata. Točniju usporedbu moguće je napraviti između sudionika iz Hrvatske i

Švedske. Očekivani su nalazi da će sudionici iz Hrvatske iskazati veću važnost vrijednosti

konformizma i tradicije. U usporedbi s prosjekom Europske unije, a osobito sjevernim

zemljama, Hrvatska je još uvijek tradicionalno društvo. S druge strane, logično je i da su

vrijednosti nezavisnost, poticaj i hedonizam važnije u Švedskoj. Navedene vrijednosti spadaju

u otvorenost za promjene koja je suprotstavljena tradiciji.

Unatoč očekivanjima o ne značajnom razlikovanju sudionika iz Hrvatske i Slovenije

pokazalo se da se sudionici iz ovih zemalja ipak razlikuju u važnosti pojedinih temeljnih

vrijednosti. Pretpostavka da je Slovenija slična Hrvatskoj temeljila se relativno na prigodnosti

zemalja koje su sudjelovale u istraživanju a među kojima je Slovenija po brojnim faktorima

najsličnija Hrvatskoj – dijelom zbog fizičke blizine i zajedničke povijesti. Ovakvi nalazi koji

značajno razlikuju sudionike iz Hrvatske i Slovenije istraživački su iznimno zanimljivi i mogu

poslužiti kao predložak za buduća istraživanja.

36

Zaključak

Utvrđena je faktorska struktura vrijednosti među sudionicima iz Hrvatske, Slovenije i

Švedske provjerom Schwartzove teorije univerzalnih sadržaja i strukture vrijednosti (1992).

Schwartzova pretpostavka o postojanju dvije dimenzije djelomično je potvrđena.

Na sudionicima iz Hrvatske dobivena je dvofaktorska struktura vrijednosti koja je u

skladu sa Schwartzovom teorijom. Prvi faktor odnosi se na vlastita odricanja i zadržavanje

tradicionalnih vrijednosti, a drugi faktor na otvorenost za promjene i vlastiti probitak.

Na sudionicima iz Slovenije dobivena je trofaktorska struktura vrijednosti. Prvi faktor

odnosi se na vlastita odricanja i zadržavanje tradicionalnih vrijednosti, drugi faktor na

otvorenost za promjene i vlastiti probitak, dok se treći faktor odnosi na vrijednost Moć.

Na sudionicima iz Švedske dobivena je trofaktorska struktura vrijednosti. Prvi faktor

odnosi se na vlastita odricanja i otvorenost za promjene, drugi faktor na vlastiti probitak, dok

se treći faktor odnosi na zadržavanje tradicionalnih odnosa.

Utvrđeno je postojanje statistički značajne razlike u važnosti temeljnih vrijednosti

između sudionika iz svih zemalja na svim vrijednostima, osim na vrijednosti dobrohotnosti i

sigurnosti.

Sudionici iz Slovenije iskazali su najveću važnost svih temeljnih vrijednosti na kojima

je utvrđeno statistički značajno razlikovanje.

Sudionici iz Hrvatske iskazali su statistički značajno veću važnost od sudionika iz

Švedske na sljedećim temeljnim vrijednostima: Konformizam, Tradicija, Univerzalizam,

Postignuće, Moć i Sigurnost.

37

Literatura

Allport, G. W. (1961). Pattern and growth in personality. New York: Holt, Rinehart, &

Winston.

Allport, G. W., Vernon, P. E. i Lindzey, G. (1960). Study of values. Oxford, England: Houghton

Mifflin.

Babarović, T. i Šverko, I. (2011). Provjera kulturalne invarijantnosti Schwartzovog modela u

Hrvatskoj, Mađarskoj i Sloveniji. 20. Dani Ramira i Zorana Bujasa. Zagreb: Odsjek za

psihologiju FF i Hrvatsko psihološko društvo.

Bandura, A. (1977). Self-efficacy: Toward a unifying theory of behavioral change.

Psychological Review, 84, 191-215.

Berlyne, D. E. (1960). Conflict, Arousal, and Curiosity. New York: McGraw Hill

Biel, A. (2003). Environmental behaviour: Changing habits in a social context. U A. Biel, B.

Bilsky, W., Janik, M. i Schwartz, S. H. (2011). The structural organization of human values –

Evidence from three rounds of the European Social Survey (ESS). Journal of Cross-

Cultural Psychology, 42, 759-776.

Blackwood, P. (1991). Influencing value importance by increasing value accessibility.

Unpublished master's thesis. Grad: University of Western Ontario.

Braithwaite, V. A. i Law, H. G. (1985). Structure of human values: Testing the adequacy of the

Rokeach Value Survey. Journal of Personality and Social Psychology, 49, 250-263.

Burgess, S. i Blackwell, R. D. (1994). Do values share a universal content and structure? A

South African test. South African Journal of Psychology, 24, 1-12.

Durkheim, E. (1954). The elementary forms of religious life. Glencoe: Free Press.

Eysenck, H. J. (1954). The psychology of politics. London: Routledge and Kegan Paul.

Feather, N. T. (1992). Values, valences, expectations, and actions. Journal of Social Issues, 48,

109-124.

Ferić, I. (2002). Provjera postavki Schwartzove teorije univerzalnih sadržaja i strukture

vrijednosti. Magistarski rad. Zagreb: Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u

Zagrebu.

Ferić, I. (2006). Provjera stabilnosti vrijednosnih sustava: Ispitivanje utjecaja konteksta na

hijerarhiju i strukturu vrijednosti. Zagreb: Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u

Zagrebu.

Freud, S. (1933). New introductory lectures in psychoanalysis. New York: Norton.

38

Gendre, E. i Dupont, J.-B. (1992). Structure du questionnaire de valeurs de Schwartz, Revue

Suisse de Psychologie, 51(2), 128-134.

Hansson i M. Martensson (ur.), Individual and structural determinants of environmental

practice. Aldershot: Ashgate.

Holland, J. i Thomson, R. (1999). Youth values: identity, diversity and social change. London:

South Bank University.

Inglehart, R. (1990). Culture shift in advanced industrial society. Princeton: Princeton

University Press.

Kluckhohn, C. (1962). Values and Value Orientation in the Theory of Action. U T. Parsons i

E. Shills. Toward a General Theory of Action (str. 391-436). New York: Harper and

Rowe.

Kohn, M. L. i Schooler, C. (1983). Work and Personality: An Inquiry into the Impact of Social

Stratification. Norwood, NJ: Ablex.

Kristiansen, C. M. i Hotte, A. M. (1996). Morality and the self: Implications for the when and

how of value–attitude–behavior relations. U C. Seligman, J. M. Olson i M. P. Zanna (ur.),

The Ontario symposium: The psychology of values (str. 77–105). Mahwah, NJ: Lawrence

Erlbaum Associates, Inc.

Lindh, K. i Korhonen, V. (2010). Youth values and value changes from cultural and

transnational perspectives. U V. Korhonen (ur.), Cross-cultural Lifelong Learning (str.

135-166). Tampere: Tampere University Press.

Lonner, W. J. (1980). The search for psychological universals. U H. C. Triandis i W. W.

Lambert (ur.), Handbook of cross-cultural psychology: Vol. I. Perspectives. Boston:

Allyn & Bacon.

Maslow, A. H. (1962). Toward a Psychology of Being. New York: Van Nostrand.

Matić, D. (1990). Vrijednosti kao predmet sociološke znanosti, Revija za sociologiju 21(3),

517-525.

Pantić, D. (1977). Vrednosti i ideološke orijentacije društvenih slojeva. Društveni slojevi i

društvena svest Beograd, IDN, 269-406.

Parsons, T. (1951). The social system. London: Routledge & Kegan Paul.

Petz, B. (1992). Psihologijski rječnik. Zagreb: Prosvjeta.

Radin, F. (1988). Hijerarhije i strukture društvenih vrijednosti. U F. Radin (ur.), Fragmenti

omladine (str. 99-118). Zagreb: Institut za društvena istraživanja.

Rohan, M. P. i Zanna, M. P. (1996). Value transmission in Families. The psychology of values.

The Ontario symposium, 8, 253-276.

39

Rokeach, M. (1973). The nature of human values. New York: Free Press.

Rot, N. (1978). Osnovi socijalne psihologije. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.

Schwartz, S. H. (1992). Universals in the content and structure of values: Theoretical advances

and empirical tests in 20 countries. U M. Zanna (ur.), Advances in experimental social

psychology (str. 1-65). Orlando, FL: Academic Press.

Schwartz, S. H. (1994). Are there universal aspects in the structure and contents of human

values? Journal of Social Issues, 50, 19-45.

Schwartz, S. H. (1996). Value Priorities and Behavior: Applying a Theory of Integrated Value

Systems. U C. Seligman, J. M. Olson i M. P. Zanna (ur.), The Ontario Symposium: The

Psychology of Values (str. 1-24). Hillsdale, NJ: Lawrence Erlbaum Associates.

Schwartz, S. H. (u tisku). Robustness and fruitfulness of a theory of universals in individual

human values. U A. Tamayo i J. Porto (ur.), Values and work. Brasilia: Editora

Universidade de Brasilia.

Schwartz, S. H. i Bardi, A. (2001). Value hierarchies across cultures: Taking a similarities

perspective. Journal of Cross-Cultural Psychology, 32, 268-290.

Schwartz, S. H. i Boehnke, K. (2004.), Evaluating the structure of human values with

confirmatory factor analysis. Journal of Research in Personality, 38, 230-255.

Seligman, C. i Katz, A. N. (1996). The dynamics of value systems. U C. Seligman, J. M. Olson

i M. P. Zanna (ur.), The Ontario symposium: The psychology of values (str. 53–75).

Mahwah, NJ: Lawrence Erlbaum Associates, Inc.

Tetlock, P. E. (1986). A value pluralism model of ideological reasoning. Journal of Personality

and Social Psychology, 50, 819-827.

Williams, R. M. Jr. (1968). Values. U E. Sills (ur.), International encyclopedia of the social

sciences. New York: Macmillan.

primjena schwartzovog teorijskog …primjena schwartzovog teorijskog modela vrijednosti na primjeru...

Documents