prilog 1: bioemis plan i programi - apeg.ac.me · d. stanković, zbirka riješenih zadataka iz...

BioEMIS - Studies in Bioengineering and Medical Informatics-530423-TEMPUS-1-2012-1-UK TEMPUS-JPCR ___________________________________________________________________________________________

- 41 -

Prilog 1: BioEMIS plan i programi

Prilog 1: BioEMIS, ETF, Spec i MSc Katalog Modula Medicinska Elektronika

Specijalističke studije, Studijski program: Elektronika, telekomunikacije i računari

smjer: ELEKTRONIKA, MODUL Medicinska Elektronika I semestar

Šifra Naziv predmeta Nastavnik Pred. + Vjež.+

Lab.+Proj.

ECTS

131107153 Projektovanje VLSI kola N. Tadić 3 + 1+ 0,5 + 0 6

131107166 Fizičko-tehnička mjerenja R. Dragović-

Ivanović

3 + 1+ 1 + 0 7

131107179 Računarske periferije i interfejsi N. Lekić 3 + 1+ 0 + 0 6

131107283 Multimedijalni sistemi S. Stanković 3 + 1+ 0 + 0 6

131107195 Simulacije elektronskih kola R. Stojanović 2 + 0+ 2 + 0 5

Ukupno 14 + 4+ 3,5 +0 = 21,5 30

II semestar


Lab.+Proj.

ECTS

131108307 Projektovanje mikrokontrolerskih

sistema

Z. Mijanović 2 + 0 + 2 + 0 6

Novi Digitalna obrada biomedicinskih signala

i slika

R. Stojanović,

S. Stanković,

I. Orović, N.

Tadić

3+1+0+0 6

131108059 Medicinska elektronika R. Stojanović 3 + 1 + 1 + 0 6

131108062 Identifikacioni sistemi N. Lekić 3 + 1 + 0 + 0 6

Specijalistički rad 6

Ukupno 12 + 3+ 4,5 +0 = 19,5 30


Naziv predmeta: Projektovanje VLSI kola

Šifra predmeta

Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova

131107153 Obavezni I 6 3P+1V+0.5L

Studijski programi za koje se organizuje :

Postdiplomske magistarske studije Elektrotehnike, studijski program Elektronika telekomunikacije i računari, smjer: Elektronika (Studije traju 10 semestara, 300 ECTS kredita). Specijalističke studije Elektrotehnike, studijski program Elektronika telekomunikacije i računari, smjer Elektronika i Modul Medicinska Elektronika (Studije traju 8 semestara, 240 ECTS kredita).

Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za prijavljivanje, praćenje i polaganje predmeta

Ciljevi izučavanja predmeta: Studenti se upoznaju sa osnovnim elementima projektovanja kola vrlo velikog stepena integracije: osnovne aktivne elektronske komponente, invertor, transmisioni gejt, planarni proces, procjena parametara, karakterizacija kola, digitalna integrisana kola, analogna integrisana kola.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Nikša Tadić

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, računske vježbe, laboratorijske vježbe, konsultacije.

Sadržaj predmeta: Pripremne nedjelje I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI nedjelja Završna nedjelja XVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semestra Uvod: vrsta podloga, tehnologije izrade, tehnike izrade, stepen integracije, metodologije projektovanja MOSFET, BJT CMOS invertor Transmisioni gejt Planarni proces I kolokvijum SLOBODNA NEDJELJA Procjena otpornosti i induktivnosti Procjena kapacitivnosti Raspodijeljeni RC parametri, pobuđivanje velikih kapacitivnosti Dinamičke karakteristike Potrošnja snage, preraspodjela naelektrisanja II kolokvijum Digitalna integrisana kola Analogna integrisana kola Završni ispit Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i poravni ispitni rok

OPTEREĆENJE STUDENATA

Nedjeljno

6 kredita x 40/30 = 8 sati

Struktura:

3 sata predavanja 1 sat računskih vježbi 0.5 sata laboratorijskih vježbi

3 sata i 30 minuta samostalnog rada, uključujući konsultacije

U toku semestra Nastava i završni ispit: (8 sati) x 16 = 128 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (8 sati) = 16 sati

Ukupno opterećenje za predmet 6x30 = 180 sati

Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 36 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 180 sati)

Struktura opterećenja: 128 sati (Nastava)+16 sati (Priprema)+36 sati (Dopunski rad)

Navesti obaveze studenata u toku nastave Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, računske i laboratorijske vježbe, i rade oba kolokvijuma.

Literatura: N. Tadić, Projektovanje VLSI kola, skripta.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - laboratorijske vježbe ocjenjuju se ukupno sa 10 poena, - 2 kolokvijuma ocjenjuju se sa po 20 poena (ukupno 40 poena)

- Završni ispit ocjenjuje se sa 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena.

Posebnu naznaku za predmet:

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Nikša Tadić

Napomena:

ETF, Katalog Modula Medicinska Elektronika

Naziv predmeta: Fizičko – tehnička mjerenja

Šifra predmeta


131107166 Obavezni I 7 3P+1V+1L



Uslovljenost drugim predmetima: Položeni ispiti iz Električnih mjerenja i Mjerenja u elektronici

Ciljevi izučavanja predmeta: Mjerenja neelektričnih veličina električnim mjernim instrumentima.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Rada Dragović – Ivanović

Metod nastave i savladanja gradiva:

Predavanja, računske vježbe i laboratorijske vježbe


Priprema i upis semestra Uvod Dinamičke karakteristike pretvarača i mjernih instrumenata. Mjerna kola parametarskih pretvarača. Kapacitivni mjerni pretvarači za mjerenje pomjeraja, nivoa, ugaone brzine i vibracija. Otpornički mjerni pretvarači. Mjerne trake. Induktivni mjerni pretvarači za mjerenje sile, linearnih i ugaonih pomjeranja, ugaone brzine. SLOBODNA NEDJELJA Prvi kolokvijum. Termootpornički mjerni pretvarači za mjerenje temperature. Termički vakuummetri. Anemometri – mjerenje brzine i protoka fluida. Piezoelektrični pretvarači za mjerenje sile, ubrzanja, pritiska. Indukcioni pretvarači. Termoelektrični pretvarači. Drugi kolokvijum. Spektralni radijacioni pirometri. Fotootpornici, fotodiode. Završni ispit Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i poravni ispitni rok


Nedjeljno

7 kredita x 40/30 = 9 sati i 20 minuta

Struktura:

3 sata predavanja 1 sat računskih vježbi 1 sati laboratorijskih vježbi 4 sata i 10 minuta samostalnog rada,

uključujući konsultacije

U toku semestra

Nastava i završni ispit: (9 sati 20 minuta) x 16 = 149 sati 20 minuta Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (9 sati i 20 minuta) = 18 sati i 40 minuta


Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 42 sata (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 210 sati)

Struktura opterećenja: 149 sati i 20 min. (Nastava)+18 sata i 40 min. (Priprema)+42 sata (Dopunski rad)

Studenti treba da pohađaju nastavu, rade domaće zadatke i kolokvijume i odrade laboratorijske vježbe.

Literatura: D. Stanković, Fizičko Tehnička Mjerenja - Senzori, Beograd, 1997.

D. Stanković, Zbirka riješenih zadataka iz Fizičko tehničkih mjerenja, Beograd, 1997. Skripta: Laboratorijske vježbe iz Fizičko tehničkih mjerenja za studijsku 2006/07.g.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - 4 domaća zadatka - 4 poena, - Test iz laboratorijskih vježbi - 4 poena, - Prvi kolokvijum - 20 poena,

- Drugi kolokvijum - 22 poena, - Završni ispit - 50 poena. - Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi najmanje 51 poen.

Posebnu naznaku za predmet: Nastava (P+V) se izvodi za grupu od oko 40 studenata, a labaratorija (L) u grupi od po 10 studenata.

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Rada Dragović- Ivanović

Napomena:


Naziv predmeta:

Računarske periferije i interfejsi

Šifra predmeta


131107179 Obavezni I 6 3P+1V


- Specijalističke studije Elektrotehnike, studijski program Elektronika, Telekomunikacije i Računari (ETR), smjer Elektronika i Modul Medicinska Elektronika.

Uslovljenost drugim predmetima: Nema formalnih uslova. Podrazumijeva se poznavanje C++ jezika.

Ciljevi izučavanja predmeta: Interfejsi (međusklopovi) i periferije (spoljni uređaji) povezuju računare sa spoljašnjom sredinom.

Cilj ovog predmeta je da studenti ovladaju znanjem i tehnikama, pomoću kojih će moći da uz pomoć računara (automatski) prikupljaju informacije iz spoljašnjeg svijeta i da upravljaju procesima van računara. Osim teoretskog dijela, značajna pažnja se poklanja praktičnom radu.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Doc dr. Neđeljko Lekić – nastavnik

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, računske vježbe i vježbe u računarskoj učionici / laboratoriji. Učenje i

samostalna izrada praktičnih zadataka. Konsultacije. Sadržaj predmeta:

Pripremna nedjelja I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI nedjelja Završna nedjelja XVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semestra

Uvod; Upoznavanje sa predmetom, ciljevima i načinom rada; Arhitektura računara; Ulazno-izlazne jedinice; Drajveri; Portovi: izlazni, ulazni, adresiranje, maskiranje; Koračni motori; Optički interfejsi: Inkrementalni davači položaja, optički difuzioni senzor, ...; I kolokvijum SLOBODNA NEDJELJA Digitalno-analogna konverzija; Upravljanje analognim uređajima; Analogno-digitalna konverzija: prateća, sukcesivna, paralelna, V/f i f/V konvertori; Komunikacioni interfejsi: -paralelni, -serijski; Priključci (sockets); II kolokvijum Modemi: dial-up, govorni, adsl, gprs; AT komande; Modemi sa integrisanim script interpreterom (Pyton); GPS (sistemi za pozicioniranje); Interfejsi u industriji; Vizuelizacija industrijskih procesa;

Završni ispit Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i popravni ispitni rok


Sedmično

6 kredita x 40/30 = 8 časova

Struktura: 3 časa predavanja 1 čas računskih vježbi 4 časa samostalnog rada, uključujući konsultacije

U toku semestra

Nastava i završni ispit: (8 časova) x 16 = 128 časova Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (8 časova) = 16 časova Ukupno opterećenje za predmet 6x30 = 180 časova Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 časova (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 časova) Struktura opterećenja:

128 časova (Nastava)+16 časova (Priprema)+36 časova (Dopunski rad)

Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, rade i predaju sve domaće zadatke, odrade laboratorijske vježbe i obje provjere znanja.

Literatura: Osnovna i pomoćna literatura u elektronskom obliku na www.etf.ac.me

Praktični zadaci za laboratorijske vježbe na www.etf.ac.me Z.Mijanović i ostali, »Računarski interfejsi i periferije«, Univerzitet Crne Gore

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - Zadaci tokom nastave: 20 poena,Samostalni projekt: 10 poena, - Dvije provjere znanja po 15 poena (ukupno 30 poena)

- Završni ispit 40 poena. - Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen.

Posebnu naznaku za predmet: U slučaju da je to potrebno nastava se može izvoditi i na engleskom jeziku.

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Doc. dr Neđeljko Lekić

Napomena: Dodatne informacije o predmetu na http://www.etf.ac.me i http://www.elektronika.t-com.me

http://www.etf.ac.me/



http://www.elektronika.t-com.me/


Naziv predmeta: Multimedijalni sistemi

Šifra predmeta


131107283 Obavezni I 6 3P+1V


Postdiplomske magistarske studije Elektrotehnike, studijski program Elektronika telekomunikacije i računari, smjerovi: Elektronika i Računari (Studije traju 10 semestara, 300 ECTS kredita). Specijalističke studije Elektrotehnike, studijski program Elektronika telekomunikacije i računari, smjerovi: Elektronika i Računari , i Modul Medicinska Elektronika (Studije traju 8 semestara, 240 ECTS kredita). Uslovljenost drugim predmetima: Digitalna Obrada Signala

Ciljevi izučavanja predmeta: Studenti se upoznaju sa algoritmima za kompresije, analize i zaštite digitalnih audio podataka, digitalne slike i videa. Takodje se obradjuje prenos navednih podataka računarskim mrežama.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Srdjan Stanković– nastavnik,

mr Andjela Draganić – saradnik

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vježbe,seminarski radovi, konsultacije

Sadržaj predmeta: Pripremne nedjelje

I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja

VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI nedjelja XVII nedjelja Završna nedjelja XVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semestra Uvod. Odabiranje, kvantizacija, kodiranje, Fourierova i Diskretna kosinusna transformacija. Filtriranje. Digitalni audio. Linearna i nelinearna A/D konverzija. Govorni signal. Psihoakustički efekti. Kompresije digitalnog audio signala. MPEG-1, MPEG-2, MPEG-3 (MP3). ATRAC Kompresija Skladištenje digitalnih audio signala. CD, Mini disk, Super audio CD, DVD audio. Prenos digitalnih audio signala. Optički kablovi. Digitalni audio broadcasting. I Kolokvijum SLOBODNA NEDJELJA Digitalna slika. Osnovni pojmovi. Osnovne geometrijske transformacije nad digitalnom slikom. Modeli boja. RGB, CMY, CMYK, YUV, YCrCb. Filtriranje slike. Odredjivanje ivica slike. JPEG Kompersija slike Zaštita digitalnih podatka-Digitalni watermarking. II Kolokvijum Digitalni video. Osnovni pojmovi o video signalu. Formati 4CIF, CIF, QCIF, SubQCIF. Protok Kompresije digitalnog video signala. MPEG-1, MPEG-2, MPEG-4, MPEG-7, MPEG-21. Estimacija kretanja. Algoritmi za estimaciju kretanja Protokoli i standardi za prenos podataka: H261, H263, H26L H323, H324, H320. QoS. Arihitekture Završni ispit Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i poravni ispitni rok


Nedjeljno


Struktura: 3 sata predavanja 1 sat računskih vježbi

4 sata samostalnog rada uključujući konsultacije

U toku semestra

Nastava i završni ispit: (8 sati) x 16 =128 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (8 sati) = 16 sati



Struktura opterećenja: 128 sati. (Nastava)+16 sati. (Priprema)+33 sata (Dopunski rad)+3 sata (Odbrana Seminarskog rada)

Studenti su obavezni da pohađaju nastavu i vježbe, rade i predaju sve domaće zadatke i rade oba kolokvijuma

Literatura: Knjiga - S. Stanković, I. Orović: Multimedijalni signali i sistemi, ETF Podgorica 2011

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: 2 kolokvijuma po 20 bodova, seminarski rad 10 bodova završni ispit 50 bodova. Potrebno je kumulativno sakupiti 51 bod da bi se ispit položio.

Posebnu naznaku za predmet: Nastava i vježbe se izvode u računarskoj učionici

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Srdjan Stanković

Napomena:


Naziv predmeta: Simulacije elektronskih kola

Šifra predmeta


131107283 Obavezni I 5 2P+2L




Ciljevi izučavanja predmeta: Uvod u automatizovani dizajn elektronskih kola na nivou projektovanja, simulacije, verifikacije i konfiguracije realnih PCB baziranih ili SoC baziranih sistema

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr R. Stojanović

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, laboratorijske vježbe, laboratorija, konsultacije, samostalni

projekat, glavni projekat, timski rad. Sadržaj predmeta:

Pripremne nedjelje I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI nedjelja Završna nedjelja XVIII-XXI nedjelja


Uvod: opis kursa , metodologija kursa, zašto ADEK?, savremene metodologije projektovanja. VHDL: osnove, filozofija i istorija, dizajn apstrakcija, principi, Vježba #1, Lab #1, Domaći #1 Hiararhijski princip : Deklaracije, Moduli, biblioteke, integracije, kasnjenja, Vježba #2, Lab #2, Domaći, Tipovi podataka: objekti, atributi, operatori, modelovanje, podprogrami, Vježba #3, Lab #3, Domaći #3, FPGA: pregled, design flow, konfigurisanje, proizvodjaci.

FPGA dizajn primjer I, FPGA dizajn primjer II, Vježba #4, Lab #4, Domaći #4. SLOBODNA NEDJELJA Spice (PSPICE), uvod, zasto PSPICE, razvoj, tekstualni, integralni pristupi, primjer int, soft.

Moduli, analize, organizacija koda, primjeri koda, Vježba #5, Lab #5, Domaći #5. Primjer integrisanog softvera, Cadence PSPICE student edition 9.1. Primjer integrisanog softvera, Electronics workbench. Primjer integrisanog softvera, Protel, Orcad. Migracija sa Max+II na Quartus platformu Osnovi sistema na PCB I SoC Prijmeri integrisanih SoC projekata Završni ispit Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i poravni ispitni rok


Nedjeljno

5 kredita x 40/30 = 6 sati i 40 minuta

Struktura:

2 sata predavanja 0 sat računskih vježbi 2 sati laboratorijskih vježbi

2 sata samostalnog rada, rada u timu uključujući konsultacije

U toku semestra

Nastava i završni ispit: (6 sati 40 minuta) x 16 = 106 sati 40 minuta Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6 sati i 40 minuta) = 13 sati i 20 minuta


Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 sati)

Struktura opterećenja: 106 sati i 40 min. (Nastava)+13 sata i 20 min. (Priprema)+30 sati (Dopunski rad)

Obaveze studenata u toku nastave : Praćenje nastave, izrada testa, laboratorija, samostalni i timski projekat. Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, računske i laboratorijske vježbe, i rade oba kolokvijuma.

Literatura: [1] R. Stojanovic, Automatizovani Dizajn Elektronskih Kola (ADEK-CAED), Univerzitet Crne Gore, skripta, CD

[2] Michael John Sebastian Smith, Application-Specific Integrated Circuits, Addison-Wesley, 1997 (ISBN: 0201500221)

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - Pohadjanje nastave i aktivnosti na času (5%). Laboratorija (10 %). Kolokvijumi #1 i #2, 2x20% (40%). Praktični projekat (20 %). Završni ispit (25%). Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno skupi vise od 50 poena (skala ocjena se daje u Uvodu kursa)


Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr R. Stojanović

Napomena: www. apeg.ac.me (više podataka o kursu)


Naziv predmeta:

Projektovanje mikrokontrolerskih sistema

Šifra predmeta


131108307 Obavezni II 6 2P+2V


Postdiplomske magistarske studije Elektrotehnike, studijski program Elektronika telekomunikacije i računari, smjer: Elektronika (Studije traju 10 semestara, 300 ECTS kredita). Specijalističke studije Elektrotehnike, studijski program Elektronika telekomunikacije i računari, smjer Elektronika i Modul Medicinska Elektronika (Studije traju 8 semestara, 240 ECTS kredita). Uslovljenost drugim predmetima: Nema formalnih uslova. Podrazumijeva se poznavanje računara i C jezika.

Ciljevi izučavanja predmeta: Mikrokontroleri su računari u jednom čipu. Cilj predmeta je da studenti upoznaju arhitekturu

jednog prosječnog mikrokontrolera i njegove mogućnosti. Zatim, da kroz praktičan rad ovladaju alatima za pisanje programa, prevođenje u mašinski kod i spuštanje u čip. Nastava je zasnovana na mikrokontroleru AtMega16. Vježbe su praktičnog tipa sa namjenskim maketama.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Zoran Mijanović, Prof. dr Radovan Stojanović, Prof. dr N. Lekić

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, računske vježbe i vježbe u računarskoj učionici. Učenje i

samostalna izrada praktičnih zadataka. Konsultacije. Sadržaj predmeta:


Priprema i upis semestra Uvod; Upoznavanje sa predmetom, ciljevima i načinom rada; Arhitektura mikrokontrolera; Nadzornik; Konfiguracije; Portovi, DDR, PIN; Alternativne funkcije; Serijski interfejsi: UART, SPI, TWI; Analogni ulazi; I provjera znanja; SLOBODNA NEDJELJA Prekidi: način rada, softverska podrška; Tajmeri - brojači; Analogni izlazi - PWM; Analogni komparator; II provjera znanja; Kapacitivni blizinski senzor; LCD modul; LED displeji sa multipleksom; Načini spuštanja programa. (ISP; Bootloader)


OPTEREĆENJE STUDENATA Nedjeljno


Struktura:

2 sata predavanja 2 sat računskih vježbi 4 sata samostalnog rada, uključujući konsultacije

U toku semestra




Struktura opterećenja: 128 sati. (Nastava)+16 sati. (Priprema)+33 sata (Dopunski rad)+3 sata (Odbrana Seminarskog rada). (Dopunski rad)

Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, rade i predaju sve domaće zadatke, odrade laboratorijske vježbe i obje provjere znanja. Literatura: »AtMega16 complete doc2466.pdf«, Atmel corp., www.atmel.com

Predavanja, Z. Mijanović i ostali, http://www.elektronika.cg.yu/root/mikrokontroleri/predavanja/projektovanje_mikrokontrolerskih.htm Dopunska literatura na www.elektronika.cg.yu

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - 5 domaćih zadataka se ocjenjuju sa ukupno 5 poena (1 poen za svaki domaći zadatak), - Samostalni projekt se ocjenjuje sa 5 poena i obavezan je za najvišu ocjenu, - Dvije provjere znanja po 20 poena (ukupno 40 poena),



Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Zoran Mijanović

Napomena:

http://www.atmel.com/

http://www.elektronika.cg.yu/root/mikrokontroleri/predavanja/projektovanje_mikrokontrolerskih.htm

http://www.elektronika.cg.yu/


Naziv predmeta: Identifikacioni sistemi

Šifra predmeta

Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond Časova

131108062 Obavezni II 6 3P+1V


- Postdiplomske magistarske studije Elektrotehnike, studijski program Elektronika telekomunikacije i računari, smjer: Elektronika i Modul Medicinska Elektronika (Studije traju 10 semestara, 300 ECTS kredita).

Uslovljenost drugim predmetima: Nema formalnih uslova. Podrazumijeva se poznavanje računara, C i C++ jezika.

Ciljevi izučavanja predmeta: Identifikacioni sistemi služe da prepoznaju korisnika i omoguće ostvarenje njegovih prava i

obaveza. Ovi sistemi se koriste za kontrolu pristupa, praćenje ljudi, životinja ili stvari, u lancima snadbijevanja, za bezgotovinska plaćanja, za borbu protiv terorizma, itd. Cilj predmeta je da studenti ovladaju, kako teotetskim tako i praktičnim zananjem i tehnikama koje se primjenjuju u identifikacionim sistemima, sa posebnim osvrtom na biometrijske i RF identifikacione sisteme.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Doc dr. Neđeljko Lekić – nastavnik

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, računske vježbe i vježbe u računarskoj učionici. Učenje i samostalna

izrada praktičnih zadataka. Konsultacije. Sadržaj predmeta:


Priprema i upis semestra Uvod; Upoznavanje sa predmetom, ciljevima i načinom rada; Pregled postojećih tradicionalnih identifikacionih tehnika; Optičke identifikacione tehnike; RFID (bezžična) tehnologija; Pametni identifikatori (smart kartice); I provjera znanja; SLOBODNA NEDJELJA Pregled biometrijskih identifikacionih tehnika; Prepoznavanje otiska prsta; Prepoznavanje dužice oka; Prepoznavanje lica i glasa; II provjera znanja; Sistemi za kontrolu i evidenciju pristupa; Sistemi za praćenje ljudi, životinja i stvari; Sistemi za bezgotovinska plaćanja;



Sedmično

5 kredita x 40/30 = 6 časova i 40 minuta

Struktura: 3 časa predavanja 1 čas računskih vježbi 2 časa i 40 minuta samostalnog rada, uključujući konsultacije.

U toku semestra

Nastava i završni ispit: (6 časova 40 minuta) x 16 = 106 časova 40 minuta Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6 časova i 40 minuta) = 13 časova i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet 5x30 = 150 časova Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 časova (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet 150 časova) Struktura opterećenja: 106 čas. i 40 min. (Nastava)+13 čas. i 20 min. (Priprema)+30 čas. (Dopunski rad)

Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, rade i predaju sve domaće zadatke, odrade laboratorijske vježbe i obje provjere znanja. Literatura: Neđeljko Lekić, Zoran Mijanović, Identifikacioni sistemi, Osnovni udžbenik

Predavanja, N. Lekić Literatura sa Interneta

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - Zadaci zokom nastave 20 poena - Seminarski rad 10 poena, - Dvije provjere znanja po 15 poena,



Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Doc. dr Neđeljko Lekić

Napomena:


Naziv predmeta:

Medicinska elektronike

Šifra predmeta


131108059 Obavezan II 6 3P+1L+1P


Specijalističke studije ETFa, Studijski program Elektronika, Telekomunikacije i Računari (ETR), Smjer Elektronika, Modul Medicinske Elektronike (Studije traju 8 semestara, 240 ECTS kredita).


Ciljevi izučavanja predmeta: Osnovni principi medicinske elektronike. Upoznavanje sa osnovama fiziološkog sistema,

bioelektričnim fenomenima, biomaterijalima, senzorima, komponentama i sklopovima medicinskih instrumenata, opremom za „imaging“, analizom i procesiranjem bio-medicinskih signala itd. Integracija savremenih ICT u medicinskoj instrumentaciji.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Radovan Stojanović

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, laboratorijske vježbe, domaći zadaci, samostalni pojekat, grupni projekat,

seminarski rad. Sadržaj predmeta: (Nazivi metodskih jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i završnog ispita po nedjeljama u toku semestra)

Pripremne nedjelje I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI nedjelja Završna nedjelja XVIII-XXI nedjelja


Uvod: opis kursa , metodologija kursa, osnove fiziološkog sistema i signala Bioelektrični fenomeni, elektrofiziologija, principi ECG, EMG, EEG, PPG, provodnosti, biomagnetizama... Biomaterijali, metalni, ceramički, polimerni, kompozitni, biološki, implanti... Osnove fizioloških mjerenja i biomedicinski senzori, elektrode, elektromehanički, optički, bioanalitički.. Arhitektura BM sistema (pojačavači, filtri, napajanje, galvansko odvajanje, prenos podataka...)

I kolokvijum Slobodna nedjelja Instrumentacija, bio pojačavači, cardio indikatori, mjerenje pritiska, glukoze, klinička lab.

Instrumentacija, impedansa, resiparatorni instrumenti, defibrilatori, infuziona sredstva, laseri, optika... »Imaging«, X-ray, CT, MRI, MRM, EIT, nuclearna medicina, utrazvuk, Embeded sistemi u ME, SoC u ME, integracija u lokalne i globalne sisteme. Osnove daljinskog prenosa i obrade, tehnologije za kućnu njegu i samokontrolu, integracija. Digitalna obrada BM signala, akvizicija, virtualni instrumenti, kompresija, stat. T, F, i T-F obrada. NN Definicija projekta i rad na projektu II kolokvijum (Test, praktična prezentacija i odbrana projekta) Završni ispit Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i poravni ispitni rok


Nedjeljno


Struktura: 3 sata predavanja 1 sati laboratorijskih vježbi 1 sat projekat

U toku semestra





Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, laboratorijske vježbe, odrade praktični projekat i kolokvijume.

Literatura: [1] Medical Electronics, Dr Neil Townsend, Michaelmas Term 2001.

[2] Medical Instrumentation: Application and Design, J.G. Webster, 3rd Edition 1998. [3] Biomedical Engineering Handbook, J. D. Bronzino, Sec. ed. Vol I, II, CRC Press, IEEE Press, 2000

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:

- Pohadjanje nastave i aktivnosti na času (5%). Laboratorija (10 %). Kolokvijumi 1 i 2, 2x15% (30%). Praktični

projekat (40 %). Završni ispit (15%). Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno skupi vise od 50 poena (skala

ocjena se daje u Uvodu kursa)

Posebnu naznaku za predmet: Nastava se izvodi za grupu od 20 studenata, a vježbe i laboratorija u grupama od po 4

studenata.

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr. Radovan Stojanović

Napomena: www. apeg.ac.me (više podataka o kursu)


Naziv predmeta:

Digitalna obrada biomedicinskih signala i slika

Šifra predmeta


Obavezni II 6 3P+1V


Specijalističke studije ETFa, Studijski program Elektronika, Telekomunikacije i Računari (ETR), Smjer Elektronika, Modul Medicinske Elektronike (Studije traju 8 semestara, 240 ECTS kredita).

Uslovljenost drugim predmetima:

Ciljevi izučavanja predmeta: Ovaj predmet obuhvata osnovne principe digitalne obrade signala uključujući kompjutersku

obradu digitalnih slika, sa posebnim naglaskom na probleme u biomedicinskim istraživanjima i kliničkoj medicine, algoritmi determinističkih i slučajnih signal, teorijske i praktične osnove akvizicije digitalnih signala i slika, filtriranje, kodiranje, ekstrakciju specifičnih karakteristika signala, modelovanje signala. Vježbe u Matlabu (kardio signali, audio i govorni signali, obrada slika).

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr. Srdjan Stanković, Prof. dr Radovan Stojanović, Doc. Dr Irena Orović , Prof. dr Nikša Tadić

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vježbe, konsultacije i samostalni rad, seminarski radovi.

Sadržaj predmeta: Pripremna nedjelja I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI nedjelja

XVII nedjelja

Završna nedjelja XVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semestra Uvod u obradu biomedicinskih podataka. Osnovi akvizicije digitalnih podataka. Digitalni filtri Fourier-ova reprezentacija signala i sistema. Diskretna Fourierova transformacija Kratkotrajna Fourier-ova transformacija i njene primjene na govorne i medicinske signale Kodiranje signala, Linerna predikcija, Osnovne tehnike za kompresiju signala I kolokvijum Slobodna nedjelja Digitalna obrada slike 1 Digitalna obrada slike 2 Kompresije slike Modaliteti medicinskih slika Koncept komprimovanog očitavanja podataka (Compresed sensing) II kolokvijum Compressed sensing primjena na 1D podatke Signali u Telemedicini Tehnike za Blind source odvajanje komponenti biomedicinskih signala (SVD)

Završni ispit (seminarski radovi - odbrana radova) Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i poravni ispitni rok


Nedjeljno


Struktura: 3 sata predavanja 1 sat računskih vježbi 2 sata i 40 minuta samostalnog rada, uključujući konsultacije

U toku semestra





Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, rade kolokvijume, seminarske radove i završni ispit. Literatura: S. Stankovic, I. Orovic, E. Sejdic, »Multimedia Signals and Systems«

David Solomon, »Data Compression«, Springer 2004 J.L. Starck, F. Murtagh, J. Fadili, »Sparse image and signal processing (Wavelets, curvelets, morphological diversity)«, Cambridge Universitz Press, 2010 Y. Eldar, G. Kutyniok, »Compressed sensing: Theory and Applications«, Cambrigde University Press, 2012

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - Dva kolokvijuma (alternativno seminarski radovi) po 25 poena (ukupno 50 poena)

- Završni ispit (seminarski rad) 50 poena. - Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena.

Posebnu naznaku za predmet: Nastava (P+V) se izvodi za grupu od oko 30 studenata, a vježbe u grupi od po 10 studenata. U slučaju da je to potrebno nastava se može izvoditi i na engleskom jeziku.

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Srdjan Stanković


Napomena:

MSc studije ETFa, Studijski program: ETR, smjer: ELEKTRONIKA,

modul Medicinska Elektronika (ME) I semestar


Lab.+Proj.

ECTS Napomena

Biomedicinska mjerenja i instrumentacija R. Stojanović 2 + 0 + 2 + 0 5 Postojeći

Izborni predmet 1* 5 Bira sa liste

izbornih

Izborni predmet 2 5 Bira sa liste

izbornih

Izbor i prijava teme magistrskog rada 5

Polazna istraživanja za magistrski rad 10

Ukupno 30

*,**: U slučaju da kandidat dolazi sa drugih dozvoljenih specijalističkih studija izborni

predmet 1 mora biti Medicinska elektronika iz prvog semestra Specijalističkih studija modula

medicinska elekronika, dok se drugi bira sa liste.

II semestar


Lab.+Proj.

ECTS Napomena

Magistarski rad Iz ME, BI ili

MI

Ukupno 30

Izborni predmeti


Lab.+Proj.

ECTS Napomena

131008587 Mehatronika V. Vujičić 3 + 1 + 0 + 0 5 Postojeći

Automatika

131107267 Baze podataka M. Daković 3 + 1+ 1 + 0 5 Postojeći

Računari

131108408 Informacioni sistemi I. Orović 3 + 1 + 0 + 0 5 Postojeći

Računari

Nanotehnologije N. Tadić 2+1+1+0 5 Postojeći

Mehatronika

Telemedicina R. Stojanović 2+1+1+0 5 Novi predmet

Napajanje i ispitivanje

električne medicinske

opreme

J. Radović 3+1+0+0 5 Novi

Predmet

Ukupno


Naziv predmeta:

Biomedicinska mjerenja i instrumentacija

Šifra predmeta


Obavezan I 5 2P+1L+1P


Magistarske stuje ETF, Modul Medicinske Elektronike, (studije traju 2 semestara, 60 ECTS kredita).

Uslovljenost drugim predmetima: Nema formalnih uslova. Podrazumijevaju se osnovna znanja iz fiziologije, elektronike i

ICTa. Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje sa osnovama fiziološkog sistema čovjeka i parametrima od kliničkog značaja.

Upoznavanje sa osnovnim principima različitih medicinskih instrumenata koji se koriste u dijagnostičkoj, terapeutskoj i laboratorijskoj praksi. Akcenat se daje na mjernim principima kao strukturi instrumenata i njihovoj primjeni. Takodje se tretira i dio digitalne obrade različitih električnih, neelektričnih signala i slika. Ukazuje se i na najnovije trendove u oblasti.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Radovan Stojanović

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja uz intenzivne laboratorijske vježbe i samostalni projekat.

Sadržaj predmeta: Pripremna sedmica

I sedmica II sedmica III sedmica IV sedmica V sedmica VI sedmica VII sedmica VIII sedmica IX sedmica X sedmica XI sedmica XII sedmica XIII sedmica XIV sedmica XV sedmica XVI sedmica Završna sedmica XVIII-XXI sedmica

Priprema i upis semestra Osnove humane anatomije i fiziologie i klasifikacija biomedicinske instrumentacije i opreme; Mjerno-intrumentacioni sistem: senzori, pretvarači, pojačavači, filteri, izolacija, interfejsi, računar; Elektro-fiziološka mjerenja i instrumentacija: ECG, EEG, EMG, ERG, Impedansa; Mjerenja i instrumentacija ne-električnih veličina: krvni pritisak, SpO2, resp. gluko, gas anal. Itd; Pomoćni i terapeutski instrumenti: pejsmejkeri, defiblatori, stimulatori, kardio i plućne mašine, kateteri; I provjera znanja; Slobodna sedmica; Formiranje i uredjaji medicinskih slika: rengen, CT, MRI, ultrazvuk, endoskopija, termografija, biometrija; Instrumenti za monitoring: monitoring vitalnih parametara, prenosni i portabl instrumenti; Lab, elektrohemijski, optički instrumeti: galvanostat, potentiostat, fotometri, laseri, hem. analizatori; Telemedicinski instrumenti: koncept telemedicine, instrumenti, communikacioni aspekt, internet; II provjera znanja; Virtualna instrumentacija: sredstva za akviziciju, vizuelizacija, logovanje podataka; Aspekt zaštite: mjere i standardi zaštite, instrumeti za testiranje; Laboratorija kroz induvidualni projekat; Završni ispit;

Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i popravni ispitni rok

OPTEREĆENJE STUDENATA Nedeljno

5 kredita x 40/30 = 6.67sati

Struktura:

2 sata predavanja 1 sat vježbi 1 sat projekta 1 sata samostalnog rada i konsultacije

U toku semestra Nastava i završni ispit: (6.67 sati) x 16 = 107 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6.67 sati) = 13 sati Ukupno opterećenje za predmet 5x30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati Struktura opterećenja: 107 sati (Nastava) + 13 sati (Priprema) + 30 sati (Dopunski rad)

Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, odrade laboratorijske vježbe, obje provjere znanja i induvidualni projekat

Literatura: 1. R. Stojanović, »Medicinska elektronika«, predavanja, ETF Podgorica, www.apeg.ac.me

2. D. B. Popovic, M. Popovic, M. Jankovic, Biomedicinska merenja i instrumentacija, Akademska misao, BG, 2010. 3. J.Webster, ‘Medical Instrumentation’, John Wiley & Sons, 1995. 4. R. Anandanatarajan, Biomedical Instrumentation and Measurements, PHI Limited, 2013 5. Handbook of Medical device designe; Richard C. Fries; Marcel Dekker, Inc.; 2001.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - Dvije provjere znanja po 20 poena,

- Laboratorija 10 poena - Induvidualni projekat 20 poena - Završni ispit 30 poena - Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poena.


Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Radovan Stojanović

Napomena:

http://www.apeg.ac.me/


Naziv predmeta:

Napajanje i ispitivanje električne medicinske opreme

Šifra predmeta


Izborni 2 5 3P+1V

Studijski programi za koje se organizuje : Magistarske stuje ETF, Modul Medicinske Elektronike, (studije traju 2 semestara, 60 ECTS kredita).

Uslovljenost drugim predmetima: Prijavljivanje i slušanje predmeta nije uslovljeno drugim predmetima.

Ciljevi izučavanja predmeta: U ovom predmetu studenti se upoznaju sa osnovnim karakteristikama električne medicinske opreme, sa sistemima njihovog napajanja električnom energijom, uticajima i mjerama zaštite, metodama proračuna i analize pouzdanosti, kao i sa mjernom opremom i metodama za kontrolu i spitivanje električne medicinske opreme i sistema. Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Radovan Stojanović

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, seminarsi-praktični rad, konsultacije.

Sadržaj predmeta: Pripremna nedelja Priprema i upis semestra

I nedelja Uvod. Termini, definicije i podjela medisinskih sredstava

II nedelja Ektrična medicinska oprema i sistemi– eletrične karakteristike (medicinski uređaji, objekti bolničko kliničkog tipa, računarska oprema za programska podršku medicinskim uređajima)

III nedelja Napajanje električnom energijom (mrežno napajanje, rezervno napajanje, sistemi neprekidnog napajanja, sopstveni izvor električne energije)

IV nedelja Električne instalacije u objektima bolničko kliničkog tipa i priljučenje medicinskih uređaja

V nedelja Instalacije telefona, interfona i bolničkog "paging" sistema; Električne instalacije za radio i televiziju; Električne instalacije bolničke signalizacije

VI nedelja Kolokvijum I – Odbrana seminarskog rada

VII nedelja Slobodna nedelja

VIII nedelja Mjere zaštite od električnog udara: zaštita od "makro šoka", zaštita od "mikro šoka, opšte i posebne mjera zaštite, podjela EMO obzirom na obezbeđenje zaštite od strujnog udara

IX nedelja Mjere zaštite od elektromagnetskih smetnji: izvori smetnji, minimalna rastojanja, elektromagnetski "štitovi" i "ekrani"; Ostale mjere zaštite

X nedelja Sigurnost i pouzdanost električne medicinske opreme (parametri, obrada statističkih podataka i metode proračuna)

XI nedelja Mjerna oprema, sistemi i metode za kontrolu i ispitivanje električne medicinske opreme

XII nedelja Ispitivanje i kontrola električne medicinske opreme i sistema

XIII nedelja Kolokvijum II- Elaborat pratične nastave

XIV nedelja Standardizacija električne medicinske opreme

XV nedelja Završni ispit

Završna nedelja Verifikacija ocjena

XVIII – XXI Dopunska nastava i popravni ispitni rok


Nedeljno


Struktura: 3 sata predavanja 1 sat vježbi 4 sata samostalnog rada i konsultacije

U toku semestra Nastava i završni ispit: (6.67 sati) x 16 = 107 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6.67 sati) = 13 sati Ukupno opterećenje za predmet 5x30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati Struktura opterećenja: 107 sati (Nastava) + 13 sati (Priprema) + 30 sati (Dopunski rad)

Studenti su obavezni da pohađaju nastavu i praktične vježbe kao i da urade Seminarsi rad I Elaborat prije izlaska na završni ispit

Literatura: 1. J. Radović, “Napajanje i ispitivanje električne medicinske opreme”, Skripta-predavanja

2. Standardi iz oblasti medicinsih sredstava Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:

Kolokvijum I – Seminarski rad 30

Dva testa u toku semestra se boduju sa po 5 bodova

Kolovijum II .- Elaborat (praktični rad) 30

Završni ispit nosi 30 bodova Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno skupi najmanje 50 bodova Posebne naznake za predmet:

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Jadranka Radović

Napomena:


Naziv predmeta: Nanotehnologije

Šifra predmeta

Status predmeta Semestar Broj ECTS

kredita Fond časova

Izborni VII 5 2P+1V+1L



Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta

Ciljevi izučavanja predmeta: Studenti se upoznaju sa osnovnim pojmovima u oblasti analize, projektovanja, realizacije i

korišćenja funkcionalnih struktura čiji pojedini dijelovi imaju dimenzije manje od 100 nm. Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Nikša Tadić, Mr Milena Zogović

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, računske vježbe, laboratorijske vježbe, konsultacije.

PLAN RADA:

Pripremna nedjelja Priprema i upis semestra

I nedjelja

Uvod

II nedjelja Klasifikacija nanostruktura

III nedjelja Fabrikacija nanostruktura

IV nedjelja Karakterizacija nanostruktura

V nedjelja Poluprovodničke nanostrukture

VI nedjelja 1. kolokvijum

VII nedjelja Slobodna nedjelja

VIII nedjelja Analiza karbonskih nano cijevi

IX nedjelja Sinteza karbonskih nano cijevi

X nedjelja Nanomagnetni materijali i sklopovi

XI nedjelja Nanooptički materijali i sklopovi

XII nedjelja Procesiranje i svojstva nanomaterijala

XIII nedjelja 2. kolokvijum

XIV nedjelja Bionanotehnologije

XV nedjelja Primjene nanotehnologija

XVI nedjelja Završni ispit

XVII nedjelja Ovjera semestra i upis ocjena

XVIII – XXI nedjelja Dopunska nastava i popravni ispitni rok

Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu i vježbe.

Konsultacije: 2 puta nedeljno


Nedeljno



U toku semestra

Nastava i završni ispit: (6.67 sati) x 16 = 107 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6.67 sati) = 13 sati Ukupno opterećenje za predmet 5x30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati Struktura opterećenja: 107 sati (Nastava) + 13 sati (Priprema) + 30 sati (Dopunski rad)

Literatura:

R. Kelsall, I. Hamlez, and M. Geoghegan, Nanoscale science and technology, John Wiley & Sons, Chichester, England, 2005.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - 2 kolokvijuma ocjenjuju se sa po 25 poena (ukupno 50 poena)

- Završni ispit ocjenjuje se sa 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena.

Ocjena A B C D E

Broj poena 90-100 80-89 70-79 60-69 51-59

Posebne naznake za predmet:

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Nikša Tadić, Mr Milena Zogović

Napomena:


Naziv predmeta: Mehatronika

Šifra predmeta


131008587 Izborni II 5 3P+1V+0L



Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta.

Ciljevi izučavanja predmeta: Osnovni cilj je da se studenti upoznaju sa najbitnijim komponentama i načinom projektovanja savremenih elektromehaničkih sistema, uključujući integraciju mehanike, elektrotehnike i informatike u cilju postizanja najboljeg mogućeg rješenja.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Vladan Vujičić – nastavnik

Metod nastave i savladanja gradiva:

Predavanja i računske vježbe. Učenje i samostalna izrada praktičnih zadataka. Konsultacije.


Priprema i upis semestra Uvod. Opis mehatroničkog sistema. Principi projektovanja u mehatronici i sastavni djelovi mehatroničkog sistema. Matematički modeli i dinamička svojstva elektromehaničkih sistema. Elektromehaničke analogije. Osnovne komponente upravljačkog sistema: senzori (linearni i rotacioni senzori, akcelerometri). Senzori i mjerni davači (mjerenje sile, momenta, snage, protoka, temperature i rastojanja). I kolokvijum SLOBODNA NEDJELJA Aktuatori (elektromehanički aktuatori, piezoelektrični aktuatori, hidraulični i pneumatski aktuatori). Električni motori (koračni, brushless DC, prekidački reluktantni motor,...) Upravljanje, regulacija i analiza karakteristika mehatroničkih sistema. Primjeri sistema sa i bez povratne sprege. Stabilnost, brzina odziva, osjetljivost mehatroničkog sistema i dr. II kolokvijum Sistemi upravljanja na bazi mikrokontrolera, DSP, FPGA, PLC. Primjeri: upravljanje brushless DC motorom i upravljanje prekidačkim reluktantnim motorom Završni ispit Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i poravni ispitni rok


Nedeljno

5 kredita x 40/30 = 6.67sati Struktura:

3 sata predavanja 1 sat vježbi 4 sata samostalnog rada i konsultacije

U semestru


Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, rade i predaju sve domaće zadatke i rade oba kolokvijuma.


Literatura: Robert H. Bishop: The Mechatronics Handbook, CRC Press, 2002.

Sergey E. Lyshevski: Electromechanical Systems, Electric Machines, and Applied Mechatronics, CRC Press, 2000.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - 5 testova se ocjenjuju sa ukupno 10 poena (2 poena za svaki test), - Dva kolokvijuma po 20 poena (ukupno 40 poena),

- Završni ispit 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen.


Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Vladan Vujičić

Napomena:

Naziv

predmeta: Baze podataka

Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova

131107267 Obavezni I 6 3P+1V



Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti drugim predmetima.

Ciljevi izučavanja predmeta: Kroz ovaj predmet studenti se upoznaju sa opštim pojmovima iz modeliranja podataka,

relacionim modelom podataka, logičkim projektovanjem baza podataka i sistemima za upravljanje bazama podataka, osnovama objektno orijentisanog modela podataka, i relacionim upitnim jezikom SQL.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Miloš Daković – nastavnik mr Predrag Raković, mr Miloš Brajović - saradnici

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja i vježbe u računarskoj učionici.


I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja

XVI nedjelja Završna nedjelja XVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semestra Opšte o bazama podataka Relacioni model, kreiranje baze podataka i tabela SQL – upiti selekcije SQL – upiti za izmjenu i brisanje podataka SQL – složeni upiti I kolokvijum SLOBODNA NEDJELJA Oracle DBMS MySQL DBMS Microsoft SQL Server DBMS Forme i izvještaji Primjeri baza podataka II kolokvijum Sigurnost baza podataka Objektni model baza podataka

Završni ispit Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i poravni ispitni rok


Nedeljno

6 kredita x 40/30 = 8sati


U semestru






Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, rade praktične zadatke na vježbama, rade vježbe u računarskoj učionici, rade kolokvijume i završni ispit.

Literatura: Predavanja i vježbe Poliščuk E. J.: Baze podataka (recenzirana stručna knjiga), JEP, Podgorica, 2003. (teorija i SQL)

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Dva kolokvijuma po 30 poena

Završni ispit se ocjenjuje sa maksimalno 40 poena.

Posebna naznaka za predmet:

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Miloš Daković

Napomena:

Naziv predmeta: Informacioni sistemi

Šifra predmeta


131108408 Izborni II 5 3P+1V




Ciljevi izučavanja predmeta: Kroz ovaj predmet studenti se upoznaju sa opštim razvojem informacionih sistema,

planiranjem razvoja informacionih sistema (BSP), strukturnom sistem analizom (SSA) i objektno orijentisanim pristupom razvoju informacionih sistema (UML).

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Doc. dr Irena Orović – nastavnik

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vježbe u računarskoj učionici. Izrada

seminarskog rada. Konsultacije.


I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI nedjelja Završna nedjelja XVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semestra Uvod,Savremeni pristup planiranju razvoja informaionih sistema Potreba planiranja razvoja IS, Davanje saglasnosti, Definisanje poslovnih procesa , Definisanje klasa podataka Analiza postojećeg informacionog sistema, Definisanje arhitekture informacionog sistema. STRUKTURNA SISTEM ANALIZA (SSA): Sredstva i tehnike Strukturne sistem analize SLOBODNA NEDJELJA Dijagrami toka podataka I kolokvijum Izlaganje prvog dijela seminarskog rada. Rječnik podataka SSA, Metodologija modeliranja procesa, Primjer Strukturne sistem analize. Objektno orjentisani pristup razvoju IS, Modeliranje softverskih sistema, Objektno orijentisano modeliranje Izlaganje drugog dijela seminarskog rada. Uvod u UML, Osnovni koncepti UML-a, Opšta sredstva UML-a, Relacije UML-a, Dijagrami UML-a. Završni ispit Ovjera semestra i upis ocjena

Dopunska nastava i popravni ispitni rok


Nedeljno



U semestru


Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, rade praktične zadatke na vježbama, rade seminarski rad koji javno izlažu.


Literatura: Poliščuk E. J.: Projektovanje informacionih sistema Podgorica, 2007.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Kolokvijum nosi 25 poena

Seminarski rad koji se izlaže u dva dijela i koji se ocjenjuje maksimalno sa 35 poena;

Završni ispit se ocjenjuje sa maksimalno 40 poena. Potrebno je kumulativno sakupiti 50 bod da bi se ispit položio.

Posebna naznaka za predmet: Na vježbama iz predmeta IS se obrađuje realni projekat informacionog sistema.

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Doc. dr IrenaOrović

Napomena: Dodatne informacije o predmetu se mogu dobiti kod predmetnog nastavnika (kabinet 330).

Naziv predmeta: Telemedicina

Šifra predmeta


Izborni 2 5 2P+1V+1P

Studijski programi za koje se organizuje : Magistarske stuje ETF, Modul Medicinske Elektronike, (studije traju 2 semestara, 60 ECTS kredita).


Ciljevi izučavanja predmeta: U ovom predmetu studenti se upoznaju sa osnovnim principom telemedicine kao i tehnikama i sistemima koji se primenjuju u ovom polju. Akcenat se daje na praktičnom radu u smislu implementacije pilot telemedicinskog sistema. Takodje, student se upoznaju sa terminom e-health (elektronsko zdravlje). Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Radovan Stojanović

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, seminarsi-praktični rad, konsultacije.

Sadržaj predmeta: Pripremna nedelja Priprema i upis semestra

I nedelja Uvod. Istorija, definicija, termini.

II nedelja Bolnički informacioni sistemi (HIS), koncept, arhitekture, različiti nivoi (dom zdravlja, klinika…)

III nedelja Komunikacioni sistemi u zdravstvu povezani sa telemedicinom.

IV nedelja Elektronski medicinski protokoli, Standardi u zdravstvenoj informatici u Evropi i svetu: CEN-TC 251, ISO-TC 215, IEEE, HL7, DICOM..

V nedelja Telemetrija u telemedicina, principi, klient-server, komunikacija, senzori, uredjaji.

VI nedelja Kolokvijum I

VII nedelja Slobodna nedelja

VIII nedelja Telemetrija u telemedicini, smart uredjai, pacemakeri, holteri, vitalni parametri, umrežavanja.

IX nedelja Uredjaji za samokontrolu, intelegentni implanti, WSN, WBN, dizajn, projektovanje.

X nedelja Otvoreni problemi, pouzdanost, komunikacija, potrošnja, etički aspekti.

XI nedelja Rad na projektu

XII nedelja Rad na projektu

XIII nedelja Kolokvijum II, Projekt

XIV nedelja Prezentacija projekta

XV nedelja Završni ispit

Završna nedelja Verifikacija ocjena

XVIII - XXI Dopunska nastava i popravni ispitni rok

Opterećenje studenata na predmetu Nedeljno

5 kredita x 40/30 = 6.67sati Struktura:

2 sata predavanja 1 sat vježbi 1 sat projekta 4 sata samostalnog rada i konsultacije

U semestru


Studenti su obavezni da pohađaju nastavu i praktične vježbe kao i da urade Seminarsi rad I Elaborat prije izlaska na završni ispit


Literatura: 1. BRONZINO, J D. The Biomedical Engineering : Handbook. Volume 1, 2. Boca Raton: CRC Press, 2000. ISBN 0-8493-

0461-X. 2. The biomedical engineering : Handbook. Salem: CRC Press, 1995. 2862 p. ISBN 0-8493-8346-3.

3. MAHEU MARLENE, M. : E-Health, Telehealth, and Telemedicine, Josey-Bass A Willey Company San Francisco, 2001,

ISBN 0-7879-4420-3. 4. NORRIS, A., C. : Essential of Telemedicine and Telecare, John Wiley & Sons, Ltd, Baffins Lane, England, 2002, ISBN

0-471-53151-0.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Kolokvijum I, 30

Kolovijum II, Projekat, 50

Završni ispit, 20 Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno skupi najmanje 50 bodova Posebne naznake za predmet:

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Radovan Stojanović

Napomena:

UNIVERSITY OF MONTENEGRO

Studies in Bioengineering and Medical Informatics (BioEMIS) FACULTY OF ELECTRICAL ENG.

TEMPUS PROJECT : (530423-TEMPUS-1-2012 )

REKTORU UNIVERZITETA CRNE GORE

Prof. Radmila Vojvodić

SENATU UNIVERZITETA CRNE GORE

CENTRU ZA KVALITET

Predmet: Dopuna Elaborata « Postdiplomske studije medicinske

elektronike (BioEMIS) », TEMPUS 1-2012-1-UK TEMPUS-JPCR,

ishodima učenja za novopredložene kurseve.

Poštovana Rektorice,

Shodno novim inicijativama na UCG, kao i nakon konsultacija sa Koordinatorom

Centra za Kvalitet, dostavljam Vam „Ishode učenja“ za tri (3) novo-predložena kursa u

okviru BioEMIS programa.

Napomena: Ostali kursevi u okviru BioEMIS programa su već postojeći i za njih

će nastavnici u sklopu redovnih aktivnosti i zadataka dostaviti „Ishode učenja“.

Za sve dodatne informacije stojim Vam na raspolaganju i nadam se da ćete gore

navedenu tačku uvrstiti u Dnevni red prve sledeće sjednice Senata, jer je

kašnjenje u implementaciji BioEMIS projekta, izazvano birokratskim

problemima, već kritično.

Unaprijed zahvalan,

Prof. dr Radovan Stojanović

Rukovodilac BioEMIS projekta za CG

Član Senata UCG

Dostavljeno:

Rektoru

Službi Senata

Predstavniku Tempus Programa za CG

EU Koordinatoru

Arhivi projekta

Prilog:

“Ishodi učenja za 3 novo-predložena kursa”

Podgorica, 16.04.2015.




Prilog I: Ishodi učenja za nove kurseve u okviru BioEMIS

modula

Digitalna obrada biomedicinskih signala i slika Nakon završetka kursa studenti će moći:

1. Demonstrirati osnovne prednosti digitalnog zapisa i obrade 1D i 2D signala u

biomedicini.

2. Obrazložiti potrebu korišćenja transformacionih domena sa posebnim

naglaskom na Fourierov, DCT, Wavelet i Vremensko-Frekventni domen.

3. Kreiratiti digitalne filtre (niskofrekventni, visokofrekventni, pojasni,

Butterworth, Chebyshev). Koristiti MATLAB i LabVIEWu za analizu

karaktaristika u slučajevima on-line i off-line obrade biomedicinskih signala.

4. Istaći prednosti „Short Time Fourierove“ (STFT) u odnosu na Fourierovu (FT)

transformaciju za ECG, PPG, EEG i HR signale.

5. Primjenjivati principe i tehnike digitalne obrade slike u biomedicinskim

aplikacijama. Kreirati MATLAB program za intenzitet bazirane transformacije,

2D filtriranje i ekstrakciju karakteristika.

6. Tumačiti osnove Compresive Sensing tehnike (CS) sa primjerima u oblasti

biomedicine.

7. Opisiati ulogu telemedicine.

Napajanje i ispitivanje električne medicinske opreme Nakon završetka kursa studenti će moći:

1. Navesti osnovne karakteristike medicinskih uredjaja i načine njihovog

napajanja.

2. Razlikovati električne instalacije u objektima bolničkog tipa u odnosu na ostale

objekte.

3. Primijeniti osnovne mjere zaštite od električnog udara u bolničko-zdravstvenim

uredjajima i sistemima.

4. Primijeniti osnovne mjere zaštite od elektromagnetskog zračenja i smetnji u

bolničko-zdravstvenim uredjajima i sistemima.

5. Objasniti parametre i metode proračuna sigurnosti i pouzdanosti električne

medicinske opreme.

6. Demonstrirati primjenu zakona električne i elektromagnetske zaštite i

odgovarajućih standarda.

7. Izvršiti osnovna mjerenja opremom za električnih instalacija.

8. Kreirati dnevnik redovnih i incidentnih ispitivanje i kontrola električne

medicinske opreme i sistema.




Telemedicina Nakon završetka kursa studenti će moći:

1. Objasniti razliku izmedju medicine i telemedicine.

2. Navesti različite protokole i standarde u zdravstvenoj informatici (TC 215,

HL7, DICOM).

3. Opisati osnovne komponente telemetrijskog sistema (klient, host,

komunikacija, ekspert sistem).

4. Dati primjer uredjaja za samokontrolu i kućnju njegu i njihovog korišćenja u

telemedicini.

5. Razviti prosti telemedicinski sistem uz pomoć računara, pametnog telefona i

Interneta.

6. Sprovesti eksperiment na postojećoj laboratorijskoj mjernoj opremi.

7. Analizirati značaj baterijskog napajanja i prenosivosti telemedicinskih uredjaja.

prilog 1: bioemis plan i programi - apeg.ac.me · d. stanković, zbirka riješenih zadataka iz...

Documents