Prihodi zaposlenika po osnovu radnog odnosa, plaće i naknade, bolovanja, porodiljsko odsustvo,

otpremnine i sl.Fuad Balta, dipl.ecc.

Najniža plaća i osnovica za obračun doprinosa

Prema članu 78. Zakona o radu („Službene novine Federacije BiH“, broj: 26/16):

• Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu utvrđuje se najniža plaća

• Najniža plaća određuje se na osnovu najniže cijene rada utvrđenekolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu

• Usklađivanje najniže plaće vrši Vlada Federacije uz prethodne konsultacijesa Ekonomsko-socijalnim vijećem za teritoriju Federacije BiH, u skladu sakretanjem indeksa potrošačkih cijena, najmanje jednom godišnje

• Poslodavac ne može radniku obračunati i isplatiti plaću manju od plaćeutvrđene kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu

U poglavlju II – Plaće, članovima 7-13 Općeg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije BiH („Službene novine Federacije BiH“, broj: 48/16), propisano je:

• Utvrđivanje najniže satnice

• Utvrđivanje najniže plaće

• Osnovna plaća

• Pravo na povećanje plaće

• Prema Općem kolektivnom ugovoru, najniža satnica ne može biti manja od 2,31 KM, a utvrđeni iznos uvećava se za doprinose iz plaće, u skladu sa posebnim propisima

• Dakle, propisani iznos najniže satnice sadrži porez na dohodak, a bruto satnica iznosi 3,35 KM

• Članom 8. stav 1. propisano je da satnica prije oporezivanja ne može biti manja od 1,62 KM

• Stavom 4. istog člana Kolektivnog ugovora propisano je, također, da se najniža satnica sastoji od neto satnice sa uračunatim porezom na dohodak koji plaća radnik

•Komentar – Evidentna je pogrešna formulacija u Kolektivnom ugovoru, koja se odnosi na plaćanje poreza na dohodak, odnosno nerazumijevanje ili nepoznavanje propisa o porezu na dohodak

• Zaposlenici su OBVEZNICI POREZA NA DOHODAK, ali obveznik OBRAČUNA I UPLATE je poslodavac, a ne radnik

• U tom pogledu Zakon o porezu na dohodak je lex specialis propis

• U praksi se ipak dešava da neki poslodavci „smatraju“ da je obaveza radnika da plati porez na dohodak

• Izvjesni poslodavci koji imaju sudsku presudu da su obavezni da isplate zaostale plaće radnicima smatraju da to nije njihova obaveza nego radnika, s obzirom da je riječ o „neto plaći“ radnika sa uračunatim porezom na dohodak, a da je radnik u obavezi da plati porez na dohodak

• Poslodavci su prilikom postupanja po sudskoj presudi, u pogledu obračuna i isplate plaće u obavezi da primjenjuju propise o porezu na dohodak i doprinosima koji su važeći u tom momentu

• Ukoliko je sud naložio isplatu određenog iznosa plaće za neki raniji period, poslodavac je u obavezi da prema poreznim propisima, preračuna navedeni iznos na bruto iznos, te da izvrši uplatu svih poreznih obaveza (doprinosa i poreza na dohodak) i da podnese sve obrasce Poreznoj upravi

• Najniža plaća utvrđuje se na način da se najniža satnica množi sa brojem sati u fondu rada za pojedini mjesec

Ukoliko je fond sati:

- 184 sati, neto plaća iznosi 425,04 KM (2,31x184=425,04 KM), a isplaćeni iznos plaće „na ruke“ iznosi 412,54 KM

- 176 sati, neto plaća iznosi 406,56 (2,31x184=406.56 KM), a isplaćeni iznos „na ruke“ iznosi 395,90 KM

- 168 sati, neto plaća iznosi (168x2,31=388.08 KM), a isplaćeni iznos „na ruke“ iznosi 379,27 KM

Najniža osnovica za obračun doprinosa

• Federalno ministarstvo finansija donijelo je Stav broj: 03-02-1074/09 od 17.02.2009. godine o utvrđivanju najniže osnovice za obračun doprinosa

• Prema stavu FMF, najniža osnovica se utvrđuje odvojeno za svaki mjesec kao umnožak najniže bruto satnice i punog radnog vremena u mjesecu za koji se vrši obračun (8 sati x broj radnih dana u mjesecu).

• Ukoliko je radnik prijavljen u toku mjeseca, treba obračunati plaću samo za dane koje je uposlenik proveo na poslu i puno radno vrijeme (8 sati dnevno)

• U skladu sa citiranim stavom FMF-a, potrebnoje obračunati i uplatitidoprinose minimalno na najnižu osnovicu koja se utvrđuje kaoumnožak najniže bruto satnice i punog radnog vremena za koji se vršiobračun, bez obzira što su zaposlenici prijavljeni na radno vrijeme odtri sata

• Ukoliko zaposlenik radi kod jednog poslodavca samo tri sata, porez nadohodak, u slučaju minimalne satnice, potrebno je obračunavati uskladu sa stvarnim brojem sati (3 sata) zaposlenika u toku radnogvremena, a doprinose na punu osnovicu, kao da je zaposlenik radiopuno radno vrijeme (8 sati)

• U obrazac MIP-1023 unosi se stvarno plaćeni iznos doprinosa(osnovica prema stavu FMF-a) i poreza na dohodak (osnovicaisplaćena plaća)

Rad kod dva poslodavca

Način obračuna bruto osnovice i doprinosa u slučaju kada zaposlenik ima zaključe ugovor o radu kod dva poslodavca, kod jednog na šest sati, a kod drugog na dva sata dnevno:

U konkretnom slučaju treba obračunati plaću na način da se najniža osnovica utvrđuje kao umnožak najniže bruto satnice i punog radnog vremena za koji se vrši obračun, tj:•kod prvog poslodavca: najniža bruto satnica x 6 sati x broj radnih dana u mjesecu•kod drugog poslodavca: najniža bruto satnica x 2 sata x broj radnih dana u mjesecu

Osnovna plaća i bod za plaću

• Pitanje: Možete li pojasniti pojam „bod za obračun plaće“? Prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti Federacije BiH (“Službene novine FBiH broj 20/17 od 17.3.2017), u članu 6. propisano je da se osnovna plaća utvrđuje množenjem osnovice i boda za obračun plaće s utvrđenim koeficijentom platnog razreda i tako utvrđeni iznos uvećava se za 0,5% za svaku započetu godinu staža. Pojam bod za obračun plaće spominje se i u članku 5. gdje piše da se utvrđuje zakonom tj. odlukom općinskog i gradskog vijeća o izvršavanju proračuna za svaku proračunsku godinu. Zanima me kako se dođe do iznosa boda koji treba utvrditi općinsko vijeće? Je li bod isti za sve radnike bez obzira na stručnu spremu, stupanj složenosti poslova i sl?

• U Zakonu o izmjenama Zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti Federacije Bosne i Hercegovine došlo je do promjena koje imaju za cilj da “osnaže“ fiskalnu odgovornost prilikom utvrđivanja bruto plaća i naknada korisnicima prava koje tretira ovaj zakon, kako bi se iste mogle isplaćivati samo do visine planiranih sredstava u budžetu za te namjene

• Da bi se ispunio navedeni cilj kod obračunu plaća, izmjenama Zakona..., usklađenih sa odredbama Općeg kolektivnog ugovora, osigurava se primjena "obračunskog koeficijenta", odnosno „boda“ kao korektivnog faktora na način da se utvrđivanje osnovice i boda vrši u pregovorima s reprezentativnim sindikatom, a prije donošenja budžeta

• Naznačenim izmjenama Zakona...Sindikat i Vlada Federacije BiH više ne dogovaraju visinu najniže neto satnice, koja se množila s fondom broja radnih sati kako bi se dobila visina osnovice za obračun plate i ista množila s platnim koeficijentom svakog radnog mjesta radi izračunavanja visine osnovne plaće

• Dakle, utvrđivanje osnovice i boda za obračun plaće vrši u pregovorima s reprezentativnim sindikatom prije donošenja budžeta, a ako ne postojidogovor Vlade FBiH i vlada kantona, odnosno gradska i općinska vijećautvrđuju osnovicu i bod, pri čemu zaposlenici u državnoj službi ne mogu bitioštećeni, budući da visina osnovice za obračun plaće ne može biti niža od prethodno dogovorene

• To znači da bi “obračunski bod” koji bi, eventualno, utvrđivalo odnosno općinsko vijeće bio isti za sve zaposlenike, pošto bi se, u suprotnom, “poremetili” koeficijenti definirani članom 2. i tačkom 7. Zakona o plaćamai naknadama u organima vlasti Federacije Bosne i Hercegovine, pošto isti, citat: “ predstavljaju brojčanu vrijednost koja se iskazuje arapskimbrojevima za svaku poziciju radnog mjesta koje se svrstava u platne razredeorgana državne službe i služi za utvrđivanje visine osnovne plaće”

• Osnovna plaća utvrđuje se množenjem osnovice za plaću i boda za obračunplaće sa utvrđenim koeficijentom platnog razreda i tako utvrđeni iznosuvećava se za 0,5% za svaku započetu godinu penzijskog staža izabranihdužnosnika, nosioca izvršnih funkcija i savjetnika, državnih službenika inamještenika, službenika sudske policije i zatvorskih policajaca - stražara, a najviše do 20%

• Osnovna plaća ne može biti manja od 70% prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji prema posljednjem objavljenom statističkom podatku

• Osnovna plaća obračunava se i iskazuje mjesečno za puno radno vrijeme, prema radnom mjestu i odgovarajućem platnom razredu

• Ukoliko zaposlenik radi sa nepunim radnim vremenom, u skladu saposebnim zakonom ili drugim propisima, osnovna plaća odredit će se srazmjerno vremenu provedenom na radu

• Puno radno vrijeme zaposlenih je 40 sati sedmično

Obračun plaće za noćni rad, rad u smjenama, dane koji su po zakonu neradni i dane sedmičnog odmora

• Pitanje: Radno vrijeme u apoteci organizovano je u dvije smjene (prva i druga). Druga smjena je organizovana tako da u sebi sadrži i noćni rad od 22.00 do 06.00. Radnici rad noću, u smjenama i imaju radne subote i nedjelje. Na koji način bi trebali obračunavati te dane sedmičnog odmora koji su njima u stvari radni dani, a njihov odmor je pomjeren na neki drugi dan u sedmici, te kako da tetiramo noćni rad na te dane

• Odgovor: Ukoliko je internim pravilnikom precizno određeno koji je dan sedmičnog odmora, umjesto nedjelje, u tom slučaju radnici ne bi imali pravo na uvećanje neto satnice kada rade nedjeljom, ali bi im trebalo obračunati dodatak na neto satnicu od 15 odsto kada rade na dan koji je određen kao sedmični odmor

• U slučaju rada noću, neto satnicu trebalo bi uvećati za dodatnih 50 odsto u skladu sa kumulativno odrađenim brojem radnih sati u periodu od 22 sata jednog dana do 6 sati drugog dana u toku jednog mjeseca.

• PITANJE: Koja prava ostvaruju radnici koji rade u smjenama – turnusu (12-24; 12-48), odnosno dodatke na osnovnu plaću, misli se noćni rad, rad vikendom i rad praznikom. Kod navedenih zaposlenika radi se o preraspodjeli radnog vremena.

Npr: radnik radi u vremenu od 19,00 sati-7,00 sati, od toga noćnog rad (od 22,00 sati- 6,00 sati), a praznik od (19,00 sati - 24,00 sata).

Odgovor:

• Bez obzira na preraspodjelu radnog vremena, u konkretnom primjeru radnik ostvaruje dodatak na osnovnu plaću po osnovu 8 sati noćnog rada i 5 sati rada za vrijeme praznika

• Pošto radnik ima pravo na najpovoljniju varijantu koju u navedenom smislu propisuje Zakon o radu, kolektivni ugovori, pravilnik o radu i ugovor o radu, za istog ste dužni primijeniti najveću stopu dodatka za navedene ostvarene sate rada po osnovu noćnog i rada za vrijeme praznika, shodno navedenoj regulativi

Troškovi ishrane na rad sedmičnog odmora

• Pitanje: U preduzeću imamo radnika koji rade u smjenama (grijanje, čuvari) i imaju veći broj radnih dana od fonda sati za mjesec na bazi 40-to časovne radne sedmice, kao:rad 12/24 h ili rad 6 dana u sedmici po 7 h (rad na pijaci od ponedjeljka do subote). Pitanje je, da li je neoporeziv sav topli obrok koji je isplaćen za 25 odnosno 26 dana na bazi 8,39 KM?

• Odgovor: Neoporezivi iznos toplog obroka limitiran je iznosom koji predstavlja ekvivalent iznosu od 1% prosječne neto plaće u Federaciji Bosne i Hercegovine prema posljednje objavljenom statističkom podatku.

• U slučaju većeg broja radnih sati, poslodavac treba da obračuna i plati prekovremeni rad za koji nije predviđena i veća isplata toplog obroka od naprijed navedenog limitiranog iznosa.

• PITANJE: Radnik koji po nalogu svog poslodavca radi na dan svog sedmičnog odmora (subota), radi vanrednog povećanja obima poslova, da li za taj dan ima pravo na troškove ishrane u toku rada?

• Odgovor: Prema članu 46. Zakona o radu (“Službene novineFederacije BiH”, broj. 26/16), radnik ima pravo na sedmični odmor u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno, a ako je neophodno da radina dan svog sedmičnog odmora, osigurava mu se jedan dan u perioduodređenom prema dogovoru poslodavca i radnika koji ne može bitiduži od dvije sedmice

• Prema članu 11. stav 1. alineja 3. Općeg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije BiH („Službene novine Federacije BiH“, broj: 48/16 i 62/16), radnik ima pravo na povećanu plaću za rad na dan sedmičnog odmora najmanje 15%

Shodno članu 13. Kolektivnog ugovora, poslovdavac je dužan obezbijediti zaposleniku ishranu u toku radnog vremena.

Ukoliko poslodavac ne osigura ishranu, radniku se isplaćuje naknada zaishranu u iznosu 0,5-1% od prosječne neto plaće u Federaciji BiH, premaposljednjem objavljenom podatku Federalnog zavoda za statistiku

U konkretnom slučaju je, vjerovatno, internim pravilnikom o radu utvrđeno pravo na sedmični odmor od dva dana (subota i nedjelja), te radnik, ukoliko radi na dan sedmičnog odmora (subota) ima pravo na:

• jedan dan odmora u periodu koji ne može biti duži od dvije sedmice od dana sedmičnog odmora na koji je radio

• povećanu plaću za rad na dan sedmičnog odmora najmanje 15% i

• naknadu za ishranu za rad u dan sedmičnog odmora, s tim da mu se isti neće isplatiti na dan nadoknade odmora (iz prve alineje)

Smanjena radna sposobnost

Pitanje: Da li se licama koja imaju smanjenu radne sposobnost , te kojisu raspoređeni da rade druge poslove, mogu izmijeniti uvjeti u pogledudodataka na platu?

Riječ je o zdravstvenoj radnici koja je poslije ocjene PIK prebačena uadministraciju. Koeficijent radnog mjesta je radnik zadržao tokompromjene,ali ne i uvjete rade koje je imao na radiologije ( 10%) , već jedobio uvjete koji prema Pravilniku pripadaju administraciji (4%). Kakose radniku tokom promjene poslova u konačnici mijenja i ukupna visinaprimanja, jer ostvaruje dodatak na poslove koje faktički obavlja,postavljamo pitanje da li radniku pored koeficijenta ostaje i dodatakna platu koji je ostvarivao tokom rada na poslovima zdravstvenogradnika.

Saglasno članu 72. Zakona o radu (“Službene novine Federacije BiH”, broj26/16) , koji se odnosi na povrede na radu, bolest ili profesionalnu bolest:

• Povreda na radu, bolest ili profesionalna bolest ne mogu štetno utjecati naostvarivanje prava radnika iz radnog odnosa

• Radnik koji je bio privremeno spriječen za rad do šest mjeseci, a za kojegnakon liječenja i oporavka nadležna zdravstvena ustanova ili ovlašteni ljekarutvrdi da je sposoban za rad, ima pravo da se vrati na poslove na kojima jeradio prije nastupanja privremene spriječenosti za rad

• Ukoliko ne postoji mogućnost da se radnik koji je bio privremeno spriječenza rad duže od šest mjeseci vrati na poslove na kojima je radio ili na drugeodgovarajuće poslove, poslodavac ga može rasporediti na druge posloveprema njegovoj stručnoj spremi i radnim sposobnostima

• Shodno članu 73. Zakona o radu, ako nadležna ustanova zamedicinsko vještačenje zdravstvenog stanja ocijeni da kod radnikapostoji promijenjena radna sposobnost (invalid II kategorije),poslodavac mu je dužan u pisanoj formi ponuditi novi ugovor o raduza obavljanje poslova za koje je radnik sposoban, ako takvi poslovipostoje, odnosno ako uz prekvalifikaciju i dokvalifikaciju postojimogućnost rasporeda radnika na druge poslove

• Članom 74. Zakona propisani su uslovi pod kojima se može dati otkazradniku sa promijenjenom radnom sposobnošću

• U slučaju smanjene zdravstvene sposobnosti, čak i u slučajevimapovrede na radu ili profesionalne bolesti, poslodavac ima obavezurasporeda radnika na drugo radno mjesto, u skladu sa sposobnostimaradnika; međutim, isti nema obavezu isplate iste (uvećane) place, radniku kod kojeg je utvrđena smanjena sposobnost, koji je raspoređen na radno mjesto za koje nije predviđeno povećanje place po osnovi posebnih uslova rada.

• Međutim, u situaciji privremenog rasporeda radnika do 60 dana na drugo radno mjesto, koji je radio na poslovima sa otežanim uvjetima rada, uz dobivanje posebne naknade, plaća radnika obračunava se na potpuno isti način, u skladu sa odredbama člana 108. Zakona o radu

Obaveze poslodavaca za radnicu koja je na porođajnom bolovanju

Pitanje: Da li firma ima ikakve obaveze prema radnici koja je na porodijskomodsustvu u smislu isplate plate i doprinosa ?

Odgovor: Na području Kantona Sarajevo, precizno je regulisano pravo žene-majke na naknade koje pripadaju ženi-majci za vrijeme porodiljskog odsustva, a na te naknade uplaćuju se porezne obaveze na teret kantonalnogbudžeta

S obzirom na ograničeni iznos ovih naknada, postoji mogućnost, koja je propisana Zakonom o radu, da poslodavac isplaćuje razliku plaće od visineisplaćene naknade do pune place

Ukoliko poslodavac isplaćuje pomenutu razliku place, prilikom isplate iste, u obavezi je da obračuna i uplati porezne obaveze, u skladu sa propisima o doprinosima i porezu na dohodak

Topli obrok za pola radnog vremena

PITANJE: Nakon isteka porođajnog odsustva žena - radnica radi polovinu radnog vremena. Da li ta radnica ostvaruje pravo na troškove ishrane u toku rada, s obzirom na to da radi 4 sata dnevno? Ako ostvaruje pravo na troškove ishrane u toku polovine radnog vremena, koliki su to troškovi?

ODGOVOR: Prema članu 36. stavu 7. Zakona o radu, radnik koji radi sa nepunim radnim vremenom prava iz radnog odnosa ostvaruje zavisno od dužine radnog vremena u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu

Shodno članu 63. Zakona o radu, nakon isteka porođajnog odsustva, žena sa djetetomnajmanje do jedne godine života ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena, a zablizance, treće i svako slijedeće dijete ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena do navršene dvije godine života djeteta, ako propisom kantona nije predviđeno duže trajanjeovog prava

U skladu sa citiranim odredbama propisa o radu, naknada toplog obroka predstavljanaknadu čija visina bi trebalo da zavisi od dužine radnog vremena.

Dakle, kada zaposlenica – žena sa djetetom, u skladu sa pravom utvrđenim Zakonom o radu, radi polovinu radnog vremena, iznos naknade za topli obrok računa se u skladu s provedenim brojem sati na poslu, odnosno ½ naknade za topli obrok

Topli obrok za vrijeme seminara

• PITANJE: Ako uposlenik ide na seminar (šalje ga poslodavac) ovdje u Sarajevu, da li ima pravo na topli obrok za taj dan, odnosno šta sa onim seminarom gdje je u kotizaciju uključen i ručak, naravno u oba slučaja poslodavac plaća kotizaciju, seminar je obično jednodnevni a ponekad i dvodnevni

ODGOVOR: S obzirom da propisima nije „pokriven“ navedeni slučaj (ne)prisustva na poslu radi odlaska na seminar u mjestu rada, za razliku od tretmana toplog obroka i dnevnica za vrijeme službenog putovanja (više od 30 km od mjesta rada), kada je propisano da se dnevnica umanjuje za 30% kada je obezbijeđena ishrana, postoje dvije varijante rješenja navedenog problema:• da u evidenciji prisustva/odsustva radnika, evidentirate da je radnik bio

prisutan na poslu, te da mu isplatite puni iznos toplog obroka, bez obzira na činjenicu da li je na seminaru obezbijeđena ishrana ili ne. Navedena varijanta je, inače, uobičajena u državnim organima, gdje se ne evidentira posebno prisustvo/ odsustvo sa posla radi edukacije /seminara u mjestu rada. Naime, praktično se smatra da je radnik prisutan na poslu kada se seminar održava u mjestu rada;

• da u evidenciji prisustva / odsustva radnika evidentirate svaki put da je radnik bio na seminaru/edukaciji u mjestu rada (do 30 km), te da naknadu za ishranu (topli obrok) umanjite za 30%, analogno odredbama Uredbe o službenim putovanjima, ukoliko je radniku na seminaru obezbijeđena ishrana

Ukoliko na seminaru, koji se održava u mjestu rada, radniku nije obezbijeđena ishrana, poslodavac je svakako u obavezi da mu isplati puni iznos toplog obroka

Povreda na radu – mogućnost isplate neprekidnog bolovanja protekom 14 mjeseci

Pitanje:

• Imamo radnika koji je na bolovanju neprekidno već 17 mjeseci (bolovanje otvoreno zvog povrede na radu). Kod radnika je rađena i ocjena radne sposobnosti od PIO/MIO, međutim nije utvrđen stepen invaliditeta nego je PIO/MIO donio rjesenje kojim se odbija njegov zahtjev za priznavanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja i u istom naveo da se intenzivira njegovo lijecenje pa da se nakon zavrsetka lijecenja ponovno uputi na ocjenu radne sposobnosti u roku od 6 mjeseci.

• Kako tumačiti član 60. a u vezi sa clanom 58. Zakona o zdravstvenom osiguranju FBIH, u kome pise da poslodavac u ovom slucaju isplacuje placu do navrsenih 14 mjeseci.

• Da li to znaci da mi sticemo pravo da radniku obustavimo isplatu place protekom 14 mjeseci i da prestanemo uplacivati doprinose i slično ili da imamo pravo da se refundiramo ili sta vec.....?

Odgovor: Odredbom člana 71. stava 1. Zakona o radu, koji se odnosi na zaštitu radni ka u slučaju privremene spriječenosti za rad zbog povrede na radu ili profesionalnog oboljenja, propisano je da radniku koji je pretrpio povredu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti, poslodavac ne može otkazati ugovor o radu za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog liječenja ili oporavka, osim ako je počinio teži prijestup ili težu povredu radne obaveze iz ugovora o radu.

• Članom 171. stavom 1.tačkom 46. Zakona o radu, propisano je da će se novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM, a u ponovljenom prekršaju novčanom kaznom od 5.000,00 KM do 10.000,00 KM, kazniti za prekršaj poslodavac -pravno lice, ako otkaže ugovor o radu ili utvrdi prestanak ugovora o radu na određeno vrijeme radniku koji je pretrpio povredu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog liječenja ili oporavka KOMENTAR ZA ISTI SLUČAJ KOD RADA NA ODREĐENO VRIJEME

• Saglasno članu 58. Zakona o zdravstvenom osiguranju ( ‘’Službenenovine Federacije BiH’’, broj: 30/97, 7/02, 70/08 i 48/11), naknaduplaće zbog povrede na radu ili oboljenja od profesionalne bolestiobračunava i isplaćuje iz svojih sredstava pravno, odnosno fizičko lice kod kojeg je zaposlen osiguranik, sve dok osiguranik nije radnosposoban, odnosno do pravosnažnosti odluke nadležnog tijela o utvrđivanju invalidnosti osiguranika, osim u slučaju stečajnogpostupka kada naknadu isplaćuje kantonalni zavod osiguranja.

Prema članu 60. Zakona o zdravstvenom osiguranju:

• Ako bolovanje traje neprekidno ili u prekidima ukupno 12 mjeseci zaistu bolest u toku dvije kalendarske godine, izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite obavezan je uputiti osiguranikanadležnom tijelu penzijskog i invalidskog osiguranja koji donosi ocjenuradne sposobnosti i invalidnosti, najkasnije u roku od 60 dana od danaprijema prijedloga izabranog doktora medicine

• Osiguranik ima pravo na naknadu plaće na teret sredstavakantonalnog zavoda osiguranja odnosno na teret sredstava pravnog ilifizičkog lica u slučaju iz člana 58. ovog zakona, do navršenih 14 mjeseci neprekidnog trajanja privremene spriječenosti za rad

• Ako nadležno tijelo penzijskog i invalidskog osiguranja ne doneseocjenu radne sposobnosti i invalidnosti u roku od 60 dana, kantonalnizavod osiguranja će i dalje isplaćivati naknadu plaće osiguraniku, ali je nadležni organ penzijskog i invalidskog osiguranja obavezan vratitiisplaćenu naknadu kantonalnom zavodu osiguranja, najkasnije u rokuod 30 dana od dana prijema zahtjeva za povrat

• U radu nadležnog tijela penzijskog i invalidskog osiguranja za ocjenuradne sposobnosti i invalidnosti učestvuje kao član i predstavnikkantonalnog zavoda osiguranja

U konkretnom slučaju je evidentno da je Zavod za PIO/MIO, rješenjem utvrdio da je potrebno intenzivnije liječenje zaposlenika, a nakon završetka liječenja da se ponovo uputi na ocjenu radne sposobnosti u roku od šest mjeseci, što znači da:

• Prema članu 71. Zakona o radu, poslodavac ne može dati otkaz odnosnom zaposleniku, koji je pretrpio povredu na radu, s obzirom da se isti još uvijek nalazi na liječenju i oporavku

• Shodno članu 58. Zakona o zdravstvenom osiguranju, poslodavac obračunava i isplaćuje iz svojih sredstava naknadu plaće zbog povrede na radu ili oboljenja od profesionalne bolesti, sve dok osiguranik nije radno sposoban, odnosno do pravosnažnosti odluke nadležnog tijela o utvrđivanju invalidnosti osiguranika

• Dakle, potrebno je čekati ponovnu odluku Zavoda za PIO, tj. ocjenu radne sposobnosti nakon šest mjeseci liječenja.

• Nakon donošenja nove odluke Zavoda za PIO/MIO, primjenjivale bi se, zavisno od vrste odluke odredbe Zakona o radu 72-74, koje se odnose na pravo radnika da se vrati na rad nakon prestanka privremene spriječenosti za rad, pravo radnika sa promijenjenom radnom sposobnosti ili, eventualno, otkaz ugovora o radu radniku sa promijenjenom radnom sposobnosti, uz poštovanje uslova propisanih Zakonom o radu

Otpremnine (penzija, otkaz, sporazumni prekid ugovora o radu)

• Pitanje:

Nakon što smo zaprimili rješenje o utvrđivanju gubitka radnesposobnosti za radnika, za istog smo napravili Rješenje o prestankuugovora o radu na neodređeno vrijeme radi pravosnažnog rješenja outvrđivanju gubitka radne sposobnosti. S obzirom da je radnik stekaopravo na invalidsku penziju, i da mu ugovor o radu prestaje da važi posili zakona, da li se za istog otpremnina obračunava na osnovu čl.111 Zakona o radu? Naime, naše preduzeće nije potpisnik Granskihkolektivnih ugovora, dok u Općem kolektivnom ugovoru ovo pitanjenije regulisano, na osnovu čega obračunati radniku pripadajućuotpremninu?

• Prema članu 111. Zakona o radu, radnik koji je sa poslodavcem zaključio ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a kojem poslodavac otkazuje ugovor o radu nakonnajmanje dvije godine neprekidnog rada, osim ako se ugovor otkazuje zbogkršenja obaveze iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obaveza iz ugovora o radu od strane radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se određuje u zavisnosti od dužine prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa sa timposlodavcem

• Otpremnina se utvrđuje kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu

• Otpremnina se ne može utvrditi u iznosu manjem od jedne trećine prosječnemjesečne plaće isplaćene radniku u posljednja tri mjeseca prije prestankaugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca

• Otpremnina ne može biti veća od šest prosječnih mjesečnih plaća isplaćenihradniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu

Odredbama člana 14. stava 1. tačke 2 f) i g) Pravilnika o primjeni Zakona o porezuna dohodak (“Službene novine Federacije BiH” broj: 67/08, 4/10, 86/10, 10/11, 53/11, 20/12, 27/13, 71/13, 90/13, 45/14, 52/16, 59/16 i 38/17), definisano je da otpremnina:

• otpremnina prilikom odlaska u penziju u visini šest neto plaća zaposlenika koje su mu isplaćene u prethodnih šest mjeseci ili šest prosječnih neto plaća u Federaciji prema posljednjem statističkom podatku, ako je to povoljnije za zaposlenika

• u slučaju otkaza ugovora o radu, shodno članu 10. stav (4), tačka 6) Zakona, ne podliježe obavezi plaćanja poreza na dohodak ukoliko je isplaćena zaposlenikudo iznosa koji čini 70% prosječne mjesečne plaće u posljednja tri mjeseca prijeprestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca –isplatioca otpremnine

Napomena: Isplate otpremnina u slučaju sporazumnog prekida ugovora o radu su oporezive u punom iznosu (doprinosi i porez na dohodak kao da se radi o isplati plaće)

Naknada za odmor

Pitanje:

• Zaključili smo radni odnos uposleniku sa 05.01.2016. godine. Po Zakonu o radu čl. 52 stav 4, poslodavac je dužan radniku koji nijeiskoristio godišnji odmor isplatiti naknadu u iznosu koji bi primio da je koristio godišnji odmor.

• Kako isplatiti naknadu za korištenje godišnjeg odmora u ovom slučaju,kako obračunati, koje poreze treba platiti ako uzmemo u obzir da se iMIP treba slagati sa danom prestanka radnog odnosa?

Odgovor:• Saglasno članu 51. Zakona, radnik se ne može odreći prava na godišnji

odmor, niti mu se može uskratiti pravo na godišnji odmor, a, također, ne može mu se izvršiti isplata naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora, osim u slučaju iz člana 52. stav 4. ovog zakona

Shodno članu 52. stavovi 3. i 4. Zakona o radu: • Radnik za vrijeme korištenja godišnjeg odmora ima pravo na naknadu

plaće, u visini plaće koju bi ostvario da je radio;• U slučaju prestanka ugovora o radu, poslodavac je dužan radniku koji nije

iskoristio cijeli ili dio godišnjeg odmora isplatiti naknadu umjesto korištenjagodišnjeg odmora u iznosu koji bi primio da je koristio cijeli, odnosnopreostali dio godišnjeg odmora, ako godišnji odmor ili njegov dio nijeiskoristio krivicom poslodavca.

• Prilikom isplate naknade place bivšem zaposleniku, u skladu sačlanom 52. stav 4. Zakona o radu, potrebno je da obračunate iuplatite pripadajuće iznose poreza na dohodak i doprinosa, te da podnesete obrazac PMIP-1024, radi izmjene, odnosno dopunepodataka iskazanih u obrascu MIP-1023 za januar 2016. godine, pričemu, pored polja 8) obrasca, treba popuniti polje 9) obrasca PMIP-1024 za iznos bruto naknade place (drugi prihodi od nesamostalnedjelatnosti).

Jednokratne novčane pomoći

Pitanje: Da li je poslodavac u obavezi isplatiti jednokratnu pomoć, ako je već jednom isplaćena, te ukoliko jeste, u kojem iznosu?

Odgovor: Shodno članu 14. tačka 3) Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak, prihodi koji ne ulaze u dohodak od nesamostalne djelatnosti i koji ne podliježu oporezivanju su, između ostalog i novčane pomoći zaposlenicima u slučaju:

• teške invalidnosti zaposlenika (najmanje 60% invaliditeta),

• teške bolesti zaposlenika ili članova njegove uže porodice i

• hirurških intervencija na zaposleniku izvršenih iz zdravstvenih razloga i po

• preporuci ljekara,

• jednokratno u visini tri prosječne plaće zaposlenika isplaćene u prethodna tri mjeseca ili u visini tri prosječne neto plaće u Federaciji prema posljednjem statističkom podatku, ako je to povoljnije za zaposlenika.

Troškovi službenog puta –pravo na dnevnicu

• PITANJE: Ja sam u upravnom odboru jednoga Fonda. Osoba sam sa 100% invaliditeta, u statusu paraplegije. Meni za putovanje treba vozač koji znasklopiti, rasklopiti kolica, pomoći ulaz i izlaz iz auta, te potom ulaz/izlaz u zgradu tog Fonda.

Ured za finansijsku reviziju institucija u FBiH je u izvještaju kazao, da trebapreispitati isplatu dnevnica i putnih troškova, kako meni, tako i pratiocu.

Ja mislim da imam pravo na naknadu tih troškova na bazi UN Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom, koja je ratifikovana 2009. godine i na baziodredbi iz Ustava FBiH ima važnost iznad domaćeg zakonodavstva.Drugo, Uredba o naknadama troškova putovanja (sl. novine FBiH 44/16) se odnosi na namještenike i državne službenike institucija u državnoj upraviFBiH, a ja nisam njihov službenik ni namještenik.

• Prije svega, nema nikakve sumnje da Vam je za prisustvo na sjednicamaFonda…potrebno osigurati naknadu putnih troškova i dnevnica, uključujućii Vašeg pratioca.

• Međutim, sasvim drugo pitanje je oporezivanje takvih pirmanja…• Naime, član 14. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak limitira

neoporezive isplaćene iznose dnevnica i putnih troškova ZAPOSLENICIMA kod isplatioca i to baš u skladu sa Uredbom o naknadama troškova zaslužbena putovanja, na koju se i sami pozivate.

• Kako Vi niste zaposlenik Fonda…u tom slučaju se, shodno navedenomčlanu Pravilnika.. / vidjeti pod 1 a) peti pasus – op.a./, isplaćeni troškovislužbenog putovanja licima koji kod isplatioca nemaju status zaposlenikasmatraju prihodima primaoca naknade po osnovu tzv. drugih samostalnihdjelatnosti, odnosno naknadom isplaćenom po osnovu ugovora o djelu iliautorskom honoraru.

• U tom slučaju, isplatilac (Fond…) dužan je da na svaku isplatu Vama (ipratiocu) obračuna i uplati pripadajuće doprinose i porez na dohodak, kojiuvećavaju neto trošak o kojemu je riječ za 17,7 odsto

Troškovi putovanja – račun za ishranu

Pitanje: Obzirom da se novom uredbom o služenom putovanju pod dnevnicom podrazumijeva naknada za obavljeno službeno putovanje, da li se priloženi račun za ishranu može obračunati kao poseban trošak?

Odgovor:Prema članu 5. Uredbe o naknadama troškova za službenaputovanja (Službene novine Federacije BiH“, broj: 44/16 i 50/16), pod dnevnicom, u smislu ove uredbe, podrazumijeva se naknada za obavljenoslužbeno putovanje državnog službenika.

• U skladu sa članom 6. stav 3. Uredbe, ako je na službenom putovanjuosigurana besplatna ishrana, odnosno tri obroka, pripadajuća dnevnica izumanjuje se za 30%.

• Stavom 4. člana 6. Uredbe propisano je da se dnevnice i naknada za topliobrok međusobno isključuju.

• Saglasno stavu 5. Istog člana Uredbe, državni službenik je dužan u izvještaju o obavljenom službenom putovanju navesti je li i u kojojmjeri je istom bila osigurana ishrana u slučaju da se s priloženihračuna isto ne može sa sigurnošću utvrditi.

• Dakle, samo u slučaju da su na službenom putovanju obezbijeđenasva tri obroka, dnevnica se može umanjiti za 30%, u suprotnom se isplaćuje puna dnevnica.

• Navedeno znači da se dnevnica odnosi na troškove ishrane, te da se ne može vršiti obračun i isplata po priloženom računu za ishranu, kaoposeban trošak, pored isplate dnevnice.

Obaveza obračuna zateznih kamata

Član 13. Zakona o finansijskom poslovanju, Posljedice dužnikovog kašnjenja u izvršavanju novčanih obaveza

1) Da li su odredbe iz 13. točka 1. obvezujuće za sve pravne osobe?Odredba o visini stope zakonskih kamata na kašnjenje sa plaćanjem u poslovnim transakcijama vrijedi za izmirenja obaveza po osnovu dužničko-pojerilačkih odnosa između poduzetnika, kao i između poduzetnika i subjekata javnog prava.

2) Da li su predviđene kaznene odredbe u slučajevima kada društvo ne obračunava zatezne kamate?

Ako poslovni, kao i subjekti javnog prava ne zaračunaju zateznu kamatu, Zakonom o finansijskom poslovanju nisu predviđene nikakve sankcije

3) Da li je točka 3. članka 13. u koliziji sa odredbama Zakona o obligacionim odnosima?

Odredba člana 13. stava 3. Zakona o finansijskom poslovanju je ograničavajućeg karaktera i ovakva odredba ima prednost u odnosu na Zakon o obligacijama, s obzirom da je riječ o lex specialis propisu, koji u primjeni ima prioritet nad općim (lex generalis) propisom

To znači da se, shodno navedenom, kao i Zakonu o visini stope zatezne kamate na neizmirena dugovanja, po osnovu izmirenja obaveza po osnovu dužničko-pojerilačkih odnosa zatezna kamata ne može u 2017. godini i nadalje obračunavati po većoj stopi od 12% godišnje zbog kašnjenja u plaćanju

Obračun zateznih kamata kod sudskih presuda

• Prema Zakonu o visini stope zatezne kamate (na neizmirenadugovanja, op.a.), do 23.12.2016. godine zatezna kamata o kojoj je riječ bila je propisana po stopi od 12% godišnje, a ta kamata od 24.12.2016. godine propisana je po stopi od 0,2% godišnje

• Za pravilno obračunavanje zatezne kamate po presudama donesenim23.12. i od 24-31. 12.2016. godine, trebalo bismo navedene godišnjepreračunati na dnevne stope i pomnožiti sa brojem dana za kojeobračunavamo zateznu kamatu na presude iz radnog odnosa

• Dakle, kada 12% podijelimo sa 366 dana, koliko ih je bilo u 2016. godini, dobijemo zateznu kamatu na dnevnom nivou, koja iznosi0,032786885 odsto, a nakon što dobijenu stopu pomnožimo sa 358 dana (period od 1.1. do 23.12.2016.), obračunata kamata do danastupanja na snagu Zakona o izmjeni Zakona o visini stope zateznekamate iznosiće 11,73770483%, što je približno jednako stopi od 11,74 odsto.

• Analogno tome, zatezna kamata na dnevnom nivou za period 24-31.12.2016. godine iznosila bi približno 0,0044% (0,2% : 366 x 8).

• Ukoliko želite da „pretvorite“ godišnju u dnevnu stopu zateznekamate za 2017. godinu na neizmirena dugovanja po sudskimpresudama i vansudskim poravnanjima po osnovu radnog odnosa, stopu od 0,2 odsto treba podijeliti sa brojem dana u tekućoj godini

• Znači, kada 0,2(%) podijelimo sa 365 (dana) dobićemo broj0,000547945, koji predstavlja stopu „dnevne“ zatezne kamate od, približno, 0,00055 odsto

Hvala na pažnji!