KREDITIRANJE I VRSTE KREDITA

Predmet: Specijalna računovodstva

Priredila: Emina Hodžić

Profesor: Prof. dr Nevenka Nićin

POJAM I ULOGA KREDITA

Pojam kredita kao oblika finansijskih ulaganja vezuje se za povjerenje koje predstavlja jedan od najvažnijih momenata pri zasnivanju kreditnog odnosa. Naziv kredit potiče od latinske riječi creditum,što znači kredit ili zajam ,odnosno od riječi credo,credere,što znači vjerovati.

U širem smislu riječi, pojam kredita se vezuje za pojam uživati kredit u smislu uživanja poslovnog ugleda u jednoj sredini.

Kreditni odnos se zasniva između povjerioca(davaoca kredita) i dužnika (tražioca kredita) u uslovima kada povjerilac želi svoja raspoloživa sredstva najcjelishodnije iskoristiti, a dužnik ima potrebu za sredstvima da bi finansirao određenu privrednu aktivnost. Međutim, sa teorijskog gledišta :“Kredit predstavlja imovinsko-pravni odnos između povjerioca i dužnika u kome povjerilac svoja novčana sredstva ustupa dužniku na određen vremenski period i pod određenim uslovima. Zajam sa teorijskog gledišta predstavlja pogodbu po kojoj jedna ugovorna strana spremna ustupiti drugoj ugovornoj strani u vlasništvo određeni iznos novčanih sredstava.“Treba reći ,da i jedan i drugi termin u praksi imaju isto značenje.

NAMJENA KREDITA

U današnje vrijeme prava je rijetkost da veće investicije prolaze bez kredita neke vrste. Mnogi od nas upravo zahvaljujući kreditima poseduju stambene prostore, kola i slično. A koliko je mudro upuštati se u kredit, na koliko vremena je opterećenje kućnog budžeta optimalno i da li sada podizati kredit ili sačekati još nešto, pitanja su koja dobro pokazuju koliko podrobno moramo da se raspitamo o svakoj stavci prije nego što se upustimo u kreditiranje.

  Ukoliko želimo da kupujemo nešto čija je cena veća od vaših mesečnih

primanja, kredit može da vam pomogne. Kredit je određeni novčani iznos koji nam banka ustupljuje na korišćenje na određeno vrijeme, pod određenim uslovima i uz plaćanje naknade - kamate, kao cijene korišćenja tih sredstava. Krediti mogu biti nenamjenski ili gotovinski, tzv. „keš" krediti i namjenski kao što su: potrošački, stambeni ili krediti za obrtna sredstva.

Poslije odluke da su vam potrebna dodatna sredstva u vidu kredita, trebali bismo da prikupimo informacije o uslovima odobravanja kredita od više banaka i procijenimo koja banka nam pruža najpovoljnije uslove shodno našem sadašnjem i budućem finansijskom stanju. Krediti se, osim po sopstvenim karakteristikama, razlikuju i u zavisnosti od banke u kojoj ih podižemo.

VRSTE KREDITA Kredite možemo podijeliti prema različitim kriterijima: 1. prema materijalnom obliku trgovački krediti (odobravaju ih dobavljači u obliku robe) novčani krediti (u obliku novca) 2. prema subjektu koji ih odobrava bankarski krediti (odobravaju ih banke) komercijalni krediti (odobravaju ih ostale financijske institucije npr. štedno-

kreditne zadruge ili proizvođači robe) 3. prema roku otplate kratkoročni (do 1 god.) srednjoročni (3-5 god.) dugoročni (rok dulji od 5 god.) 4. prema namjeni proizvođački krediti (služe za financiranje kratkotrajne ili dugotrajne imovine) potrošački krediti (namijenjeni kupnji potrošnih dobara) 5. prema osiguranju otvoreni krediti (odobravaju se uz jamstvo osoba) zatvoreni (osigurani) krediti (odobravaju se uz zalog pokretnine ili nekretnine) 6. prema obliku potpore namjenski ili selektivni (s državnom potporom) nenamjenski ili obični (bez ikakve potpore) 7. prema podrijetlu davatelja tuzemni krediti (odobravaju ih domaći kreditori) inozemni krediti (odobravaju ih inozemni kreditori)

Krediti pravnim licima

Vidjeli smo da se krediti dijele prema različitim kriterijima: predmetu kreditiranja na robne i novčane, subjektima na komercijalne i bankarske, svrsi na proizvođačke i potrošačke, prema namjeni na kredite za obrtna

sredstva i investicijske, osiguranju na otvorene i pokrivene, itd.. Najčešća je podjela prema roku dospijeća i ekonomskoj funkciji na

kratkoročne, srednjoročne i dugoročne. Kratkoročni krediti imaju rok dospijeća do jedne godine. Služe za financiranje tekuće poslovne djelatnosti, potrošnje, odnosno za premošćenje tekuće nelikvidnosti. U tu kategoriju ulaze; kontokorentni, eskontni, lombardni, akceptni, rambursni i avalni kredit. Kontokorentni kredit-kratkoročan je kredit što ga banka odobrava u korist tekućega računa komitenta. Eskontni kredit-kratkoročni je kredit na temelju zaloga (najčešće robne) mjenice, kojom banka kupuje određeno potraživanje prije njegova dospijeća uz istodobnu naplatu eskontna, tj. kamata, provizije i troškova za svoje usluge. Lombardni kredit-kratkoročni je kredit na temelju zaloga pokretnih stvari ili vrijednosnica (izuzev mjenice), koje ostaju vlasništvo zajmoprimca, ali su do trenutka otplate u posjedu banka. Akceptni kredit-vrsta je garantnoga kredita kojim banka stavlja na raspolaganje komitentu svoj poslovni ugled. Rambursni kredit-akceptni je kredit koji banka otvara uvozniku robe za plaćanje uvoza robe uz pokriće različitih dokumenata koji su na nju preneseni.

Srednjoročni krediti-odobravaju se s rokom dospijeća (rok otplate) od jedne do pet godina (negdje od 3-5), a služe za financiranje manjih investicija, kupnju trajnih potrošnih dobara i sl..

Dugoročni krediti-imaju rok dospijeća dulji od pet godina, a služe za financiranje većih investicija. Odobravaju se na temelju dugoročnih izvora sredstava komercijalne banke. Zbog dugoga roka na koji se odobravaju (npr. dvadeset i više god.), dugoročni su krediti za vjerovnike razmjerno visoko rizičan posao, pa se njihovo odobravanje u pravilu uvjetuje založnim pravom na nekretnine (hipotekom), a nerijetko se zahtijevaju i drugi oblici osiguranja kredita poput solidarnoga jamstva (jedne ili više osoba), osiguranja nekretnine od različitih rizika, polica osiguranja korisnika kredita od posljedica nesretnoga slučaja vinkulirane u korist kreditora i sl.. Hipotekarni krediti-dugoročni je kredit (s rokom dospijeća od deset do dvadeset godina) koji je osiguran upisom hipoteke, odnosno založnoga prava na nekretnini. Kredit dobavljača-kreditni je posao u kojem izvoznik odobrava kredit uzravno kupcu-uvozniku sukladno ugovoru o isporuci robe uz odgođeno plaćanje.Kredit kupcu-odobrava komercijalna banka (ili specijalizirana državna agencija za financiranje izvoza) inozemnomu kupcu, čime se osigurava brza naplata domaćem izvozniku. Krediti sa učešćem ili depozitom. Banka može odobriti kredite sa učešćem ili depozitom što može da utiče na visinu kamate.

Krediti fizičkim licima

Gotovinski kredit znači da mi kao klijent određene banke podižemo određenu sumu novca tj. pozajmljujemo je od banke. U tom slučaju, nije neophodno navesti svrhu kupovine i nama na raspolaganju stoji da novac koji smo podigli potrošimo kako želimo.

Stambeni kredit je jedan od najpopularnijih na našem području i bez njega se rijetko kad i kupuje neka nekretnina. U zavisnosti od naših primanja i spremnosti da ga otplaćujemo, banke nude različite uslove korišćenja ove usluge. Pri realizaciji stambenog kredita banka "trenutno" postaje vlasnik nekretnine koju smo kupili i ostaje to do momenta dok kredit u cijelosti ne isplatimo. Odnosno, kada kupujemo stan uz pomoć kredita, mi formalno postajemo njegov vlasnik ali i u principu na taj stan stavljamo hipoteku u korist banke koja nam je odobrila kredit. Što znači da banka polaže pravo na taj stan ukoliko mi ne isplatimo kredit. Svrha ovih kredita osim same kupovine može da bude i uređenje i/ili adaptacija stambenog prostora

Kredit za kupovinu motornog vozila, kako i sam naziv govori, koristi se za kupovinu motornog vozila. Ukoliko imamo potrebu za ovom vrstom kredita, kada izaberemo šta želimo da kupujemo, sa predračunom odlazimo u banku i tada nam banka odobrava kredit (ukoliko su svi uslovi ispunjeni). U nekim auto-salonima nam direktno mogu ponuditi ovu vrsu kreditiranja, koja se u saradnji sa bankom riješava na jednom mjestu.

Potrošački kredit je sličan gotovinskom kreditu sa tom razlikom što kod potrošačkog kredita morate navesti koja mu je namena. To mogu biti kupovina nameštaja, bele tehnike, građevinskog materijala i mnogo drugih stvari. Slično kao kod kredita za kupovinu motornih vozila, potrebno je priložiti predračun i tada se na osnovu njega odobrava kredit.

Poljoprivredni kredit je vezan samo za ljude koji se bave poljoprivredom i sredstva koja su im potrebna moraju biti namenjena isključivo toj svrsi. Njihova namjena može da bude kupovina poljoprivrednog zemljišta ili mehanizacije, izgradnja ili nadogradnja poljeprivrednih objekata, kupovina domaćih životinja 

Studentski kredit je namijenjen samo i isključivo studentima i koristi se za finansiranje studija ili studentskih potreba poput plaćanja smještaja i hrane u studentskim domovima

OTPLATA KREDITA Glavnica je iznos kredita koji nam je banka odobrila, a kamata je cjena koja se

plaća za korišćenje sredstava banke, a kada je izražena u procentima govorimo o kamatnoj stopi. Nakon odobrenja kredita, mi zapravo banci vraćamo glavnicu + kamatu. Visina kamatne stope zavisi od vrste kredita, roka na koji se sredstva ustupaju, uslova na tržištu i drugih faktora. Uslovi otplaćivanja kredita se razlikuju i među samim bankama i uglavnom se prilagođavaju našoj platežnoj moći i visini do koje možemo da isplaćujemo mjesečne rate.

  Anuitet, odnosno rata je redovna, najčešće mjesečna isplata novčanog iznosa

sastavljenog od dijela glavnice i dijela kamate, koju klijent mora da plati na ime postepene otplate kredita. Osim mjesečne, ona može biti i tromjesečna, polugodišnja, godišnja, u zavisnosti od samog dogovora sa bankom. Veoma je važno da se podrobno raspitamo o uslovima vraćanja kredita i da rate prilagodimo svojim mogućnostima. U tome nam može pomoći bankarski službenik koji će nas obavijestiti o svim detaljima i, ukoliko postoji bilo kakva nejasnoća, razrješimo je prije nego što potpišimo ugovor.

  Poček, ili grejs period je period u kome je kredit stavljen na raspolaganje

korisniku, ali nije još započeta otplata kredita. Ukoliko koristite grejs period, potrebno je da se informišemo da li se u tom periodu plaća ili ne plaća kamata. Grejs period može da nam pomogne ukoliko momentalno postoji problem i zbog toga ne možete odmah da otpočnemo otplatu. Loša strana ove povlastice je da, ukoliko banka odmah krene sa naplatom kamate, platićemo veći iznos kamate nego što bismo to inače činili. Pri podizanju kredita od esencijalne je važnosti da se dobro raspitamo i o obavezama i uslovima koje smo dužni da ispunimo.

KAMATA

Kamata je, u ekonomiji, cijena koju plaća posuđivač onome koji mu pozajmljuje novac. Drugim riječima kamata je iznos koji se plaća da bi se "unajmio" određeni iznos novca za određeni period vremena. Iznos novca koji se posuđuje zove se glavnica, a procenat kamate koji se plaća na glavnicu se zove kamatna stopa. Kamatne stope služe kao ključni indikator finansijskih tržišta. Kamatna stopa (engl. interest rate, rate of interest, njem. Zinssatz) je stoti dio izražene cijene za posuđeni kapital. Visina je kamatne stope različita i ovisi o trajanju osiguranja naplate te o sigurnosti potraživanja. U vremenu kamatna stopa se mijenja pod utjecajem ponude i potražnje na tržištu kapitala te je stoga i barometar konjunkturnih kretanja. Temelj je opće kamatne stope diskontna stopa centralne banke.

ZAKLJUČAK

Ne treba zaboraviti da razmotrimo i paket usluga koji banka nudi uz određeni kredit jer i one imaju svoje troškove i mogu da utiču na cijenu otplate kredita a veoma je važno da znatmo koliko se zadužujemo. Obratimo pažnju na ugovor koji potpisujemo, ponekad on može da sadrži stavke koje su sklone promjenama a koje nam možda neće odgovarati.

Kreditiranje pored svojih prednosti, brzo pronalaženje finansijskih sredstava, ima i svoje nedostatke, ukoliko potpišemo ugovor o kreditu u kojem banka može da tokom vremena promijeni kamatnu stopu, možemo platiti velike kamate na uzeti kredit, stoga treba voditi računa o uslovima i pravima i obavezama pri uzimanju kredita.