prezentacija florencen

5/12/2018 prezentacija FlorenceN - slidepdf.com

http://slidepdf.com/reader/full/prezentacija-florencen 1/18

SVEUILITE / UNIVERZITET VITEZ TRAVNIKSVEUILITE / UNIVERZITET VITEZ TRAVNIK

FAKULTET ZDRAVSTVENE NJEGEFAKULTET ZDRAVSTVENE NJEGE

Florence NightingaleFlorence Nightingale

Predmet: Uvod u medicinu

Profesor: prof. dr. Ajnija Omani

Asistent: Marijan Marjanovi

Student: Esmira Halilovi-MukiBroj indeksa: 0016-11/VZ

Smjer studija: Sestrinstvo



Ako u sestrinstvu ne napredujemo svake godine, svakog mjeseca isvake sedmice, vjerujte mi da tada nazadujemo!

Florence Nightingale

roena12. maj 1820. Firenca,

Veliko Vojvodstvo Toskane

preminula13. avgust 1910. London,

Ujedinjeno Kraljevstvo

poznata po pionir modernog sestrinstva

profesija medicinska sestra i statistiar

specializacijabolnika higijena i provoenje

zdravstvenih mjera



Florence Nightingaleje roena 12.5.1820. u bogatoj talijanskojFlorence Nightingaleje roena 12.5.1820. u bogatoj talijanskojporodici, a ime je dobila po rodnom gradu Firenci (Florence).porodici, a ime je dobila po rodnom gradu Firenci (Florence).

Florence Nightingale, 1858.

Kratka biografija

Sa svega 17 godina donijela je odluku o svom ivotnom pozivumedicinske sestre za koji tvrdi da je bio poziv od Boga.

Poznata je kao prva engleska medicinska sestra, takoer kao

spisateljica ali nita manje i kao statistiar.

Umrla je 13.08.1910. u snu, u svojoj sobiu South Street 10, Park Lane.



Godine 1847., u Rimu, upoznala je Sidneya Herberta sjajnogGodine 1847., u Rimu, upoznala je Sidneya Herberta sjajnog

politiara i dravnog Sekretara u ratu i njegovu suprugu.politiara i dravnog Sekretara u ratu i njegovu suprugu.

Suprunici Herbert su postali glavni instrument zaSuprunici Herbert su postali glavni instrument za

uspostavljanje njenog sestrinskog djelovanja na Krimu, a onauspostavljanje njenog sestrinskog djelovanja na Krimu, a ona

je postala njegov kljuni savjetnik u politikoj karijeri. je postala njegov kljuni savjetnik u politikoj karijeri.

Godine 1850. posjetila je Luteransku zajednicu u gradu

Kaiserswerth-am-Rhein, Njemaka, gdje je upoznala Pastora

Theodora Fliednera i akonice te vidjela njihov rad sa

bolesnicima.

ivotopis i sestrinstvo



Tu je imala i prvu praktinu medicinsku obuku u trajanju od etiri

mjeseca to predstavlja temelj za budue njegovateljstvo.

Ovo iskustvo je zapravo bilo taka prekretnica u njenom

ivotu, a svoja iskustva je anonimno objavila 1851. godine pod

naslovom T he Institution of Kaiserswerth on the Rhine, for the

Practical T raining of Deaconesses, etc. (Institut Kaiserswerthna Rajni, za praktinu obuku akonica) to je ujedno i njeno

prvo objavljeno djelo.




Najpoznatiji i najvei podvig kao sestra njegovateljica Florence jeostvarila u vrijeme Krimskog rata, u isto vrijeme obavjetavala jeBritansku vladu o uasnim uslovima za ranjenike.

Godine 1854. ona je sa 38 ena volonterki, koje je obuavala

upuena u Otomansko carstvo (sve pod autorizacijom SidneyaHerberta) u glavni Britanski kamp, preko Crnog mora.

Bolesni i ranjeni na Balaklavi Bolnica Scutari gdje je Florence radila




Novembra 1854. stigla je u kasarnu Selimija u Scutariju

(dananji Üsküdar, Turska) gdje su zatekli veoma lo tretman

ranjenika od strane prezaposlenog medicinskog osoblja.

Deset puta vie vojnika je umiralo od tifusa, tifusne groznice,

kolere i dizenterije nego od ratnih povreda!




Florence je i dalje vjerovala da je stopa smrtnosti u vezi sa slabom

ishranom i namirnicama te iscrpljenou vojnika. Ovo iskustvo je

utjecalo na njenu kasniju karijeru kada je zagovarala da su sanitarni

ivotni uvjeti od velike vanosti. Konano, ona je smanjila smrtnost

u armiji i tokom mira te skrenula panju na sanitarni dizajn bolnica.

Poetkom 20 st. konstatirano je da je Florence smanjila stopu

smrtnosti sa 42% na nevjerovatnih 2% i to zahvaljujui

poboljanjima u higijeni ili uz pomo Sanitarne komisije.




Dama sa lampom / The Lady with the Lamp

Tokom Krimskog rata Florence je dobila nadimak Dama salampom to je zapravo bila fraza u izvjetaju lista T he

T imes:

ÄOna je bez ikakvog preuveliavanja µµsluniki aneo¶¶ u

ovim bolnicama; dok njenja vitka silueta tiho lebdi kroz

hodnike, lica tih ubogih momaka omekaju samo pogledom

na nju. I kada se svi slubenici povuku na veernji odmor, a

tama i tiina legnu na kilometre ispruenih bolesnika, nju

moe vidjeti samu, sa lampom u ruci, kako obilazi

bolesne.³




Florence je utemeljila fondaciju za profesionalno sestrinstvo 1860. priFlorence je utemeljila fondaciju za profesionalno sestrinstvo 1860. prisvojoj koli za sestre, Bolnica Svetog Tome London, inae prva sekularnasvojoj koli za sestre, Bolnica Svetog Tome London, inae prva sekularnasestrinska kola na svijetu, a sada je dio Kraljevskog koleda u Londonu.sestrinska kola na svijetu, a sada je dio Kraljevskog koleda u Londonu.

12. maja 1860. Florence se izborila za zvanje medicinskih sestara i od12. maja 1860. Florence se izborila za zvanje medicinskih sestara i od

tada se sestrinstvo smatra profesijom.tada se sestrinstvo smatra profesijom.

Zavjet novih medicinskih sestara zove se Nightingale Pledge, u njenuZavjet novih medicinskih sestara zove se Nightingale Pledge, u njenuast, a Meunarodni dan sestara obiljeava se irom svijeta na njenast, a Meunarodni dan sestara obiljeava se irom svijeta na njenroendan.roendan.

kola Embley Park, a bila je jedna

od porodinih kua Nightingalea

Dostignua, doprinos, ope dobro za sestrinstvo




1. Za vrijeme nj. boravka na Krimu, 29.11.1855., odran je javni skup

za odavanje priznanja Florence za njen rad, ali skup je doveo do

stvaranja Nightingale Fonda za obuku medicinskih sestara. Prve

edukovane sestre poele su sa svojim radom 16.05.1865. godine u

Liverpulu.

2. 1859. objavljeno je njeno djelo Biljeke o sestrinstvu i postalo je

kamenom temeljcem obrazovnog plana i programa u koli

Nightingale kao i kasnije u drugim medicinskim sestrinskim kolama.

Vano je pomenuti i djelo Biljeke o bolnicama gdje razmatra

korelaciju izmeu sanitarnih tehnika i medicinskih ustanova.




Florence Nightingale je od svoje rane dobi pokazala dar za

matematiku. Kasnije je Florence postala pionirom u vizualnom

predstavljanju informacija i statistikih grafikona. Izmeu ostalih,

koristila je grafikon poznat kao pita koju je prvi razvio William

Playfair 1801. Iako se ovi grafikoni danas uzimaju zdravo za

gotovo, u ono doba metod grafikog predstavljanja podataka bio

je neto sasvim novo.



Ustvari, Florence je istinski pionir u grafikom predstavljanju

statistike i njoj pripadaju zasluge za razvoj grafikona

danas poznatog kao dijagram polarne povrine to je

zapravo ekvivalent za moderni cirkularni histogram (tada je

napravljen da predstavi sezonske uzroke smrtnosti pacijenata u

vojnim bolnicama upraviteljice Florence).

1859. Florence je bila prva ena izabrana za lana Kraljevskog

statistikog drutva Ujedinjenog Kraljevstva.




Dijagram uzroka smrtnosti u armiji na istonom frontu




Zakljuak

1. Florence Nightingale je i danas model za medicinske sestre.

Sa vizijom, vrijednostima i istaknutim glasom medicinske

sestre brinu o svim ljudima vodei drutvo ka boljem zdravlju.

2. Njen glas je bio snaan i bila je uspjean advokat za zdravstvo,

naroito za obuku medicinskih sestara i prevenciju bolesti

putem higijene.

3. Florence je uvidjela da je javno zdravsvo mogue poboljati

samo uz pomo znanja i vjetine.



Zakljuak

4. Njena vizija u potpunosti je izmijenila pristup drutva prema

sestrinskoj njezi. Vjerovala je da je veoma bitno njegovati

zdravlje pojedinca, mentalno i fiziko, kao i lijeiti samo

oboljenje to je tada bila izrazito avangardna deja.5. Kao statistiar vrila je obimna istraivanja i analize. Izdala je

preko 200 izvjetaja i letaka o higijeni, upravljanju i dizajnu

bolnica, porodiljstvu i zdravstvenoj njezi siromanih.

6. Godine 1883. Kraljica Viktorija odlikovala je Florence

Crvenim kraljevskim krstom, a 1907. postala je prva ena

odlikovana ordenom Reda zaslunih.



Ci lj:

Pruanje najbolje mogue zdravstvene

njege i njege bolesnika u svimokolnostima te sveopte dobro, kakopojedinca pacijenta, njegove porodicetako i drutva u cjelini.

Na Evropskoj konferenciji o sestrinstvu uKopenhagenu 1988. godine profil

medicinska sestra je definisan kao1. Autonoman,2. Visokoeduciran3. Posjeduje znanje i vjetine4. Obuen za samostalan rad i

5. Spreman saradnju sa ostalimzdravstvenim osobljem.



Hvala na panji

Student

Esmira Halilovi ² Muki

27.11.2011. godine

prezentacija florencen

Documents