Prevencijska znanost - od mita do stvarnosti -

HUSP – Teorija i praksa zajednoStručni skup Trendovi u prevenciji

dr.sc. Martina Ferić Šlehan

dr.sc. Valentina Kranželić

Zagreb, 10. studeni 2007.

Prevencijska znanost

• teorija/model javnog zdravlja

• interdisciplinarnost – epidemiologija, razvojna psihologija i psihopatologija, kriminologija, odgojne znanosti, i sve druge znanosti koje se bave proučavanjem ljudskog razvoja

• mlada znanstvena disciplina

Tipovi preventivnih intervencijaCommission on Chronic Illness (1957)

Primarna prevencija• cilj je smanjiti broj novih slučajeva poremećaja ili bolesti

Sekundarna prevencija• cilj je smanjiti broj utvrđenih slučajeva poremećaja ili

bolesti u populaciji (prevalencija)

Tercijarna prevencija• cilj je smanjiti broj problema povezanih s postojećim

poremećajem ili bolesti

Tipovi preventivnih intervencijaMrazek i Haggerty (1994)

Univerzalne preventivne intervencije• strategije koje ciljaju na cjelokupnu populaciju

Selektivne preventivne intervencije• strategije koje ciljaju na pojedince ili subgrupe populacije

kod kojih je rizik razvijanja poremećaja znatno viši od prosjeka

Indicirane preventivne intervencije• strategije koje ciljaju na visoko rizične pojedince koji

imaju minimalne, ali vidljive simptome koji nagovještaju pojavu poremećaja

Intervencijski spektar Mrazek i Haggerty (1994)

univerzalna

selektivna

indicirana

iden

tificira

ni

slučaje

vi

tret

man

za

znan

e

pore

meć

aje

dugotrajni

tretm

an

post-tretman

prevencija

tretman

održavanje

stanja

Klasifikacija intervencijaWeisz, Sandler, Durlak i Anton (2005)

Promocija zdravlja/strategije pozitivnog razvoja• cilj je jačati snage kako bi se povećala šansa za pozitivan razvoj

Univerzalne preventivne strategije• ciljaju na rizične čimbenike u cjelokupnoj populaciji

Selektivne preventivne strategije• ciljaju na identificirane grupe budući da one dijele

zajedničke rizične čimbenike Indicirane preventivne strategije• ciljaju na mlade koji imaju značajne simptome, ali oni

nisu dijagnosticiraniTretmanske intervencije• uglavnom ciljaju na one koji imaju simptome i oni su

dijagnosticirani

Razine prevencije i pridružene razine rizike za razvoj mentalnih problema/poremećaja u ponašanjuWeisz, Sandler, Durlak i Anton (2005)

tretmantretman

indicirana prevencijaindicirana prevencija

selektivna prevencijaselektivna prevencija

univerzalna prevencijauniverzalna prevencija

promocija zdravlja/pozitivan promocija zdravlja/pozitivan razvojrazvoj

razi

na

rizi

ka

razi

na

pre

ven

cije

/tre

tman

nizak

visok

Kontinuum rizika i intervencija Bašić, Žižak i Koller-Trbović (2004)

kontinuum rizika

kontinuum populacije

kontinuum intervencija

kontinuum programa

minimalan rizik umjereni rizik visoki/vrlo visoki rizik

opća populacija ciljana populacija indicirana populacija

primarna prevencija rane intervencije tretman

prevencijski rano interventni tretmanski

Područja prevencijske znanosti

Epidemiologija/etiologija poremećaja u ponašanju

• identifikacija rizičnih i zaštitnih čimbenika koji predviđaju probleme u ponašanju

Istraživanja učinkovitosti programa• kreiranje i testiranje preventivnih intervencija

kako bi se prekinuli uzročno-posljedični procesi koji vode problemima mladih

Istraživanja implementacije programa/strategija• implementacija naučenih lekcija o etiologiji i

učinkovitih intervencija u stvarna okruženja

Epidemiologija/etiologija poremećaja u ponašanju

Učinkovito planiranje preventivnih intervencija u zajednici zahtjeva:

• informacije o incidenciji (prva pojava) i prevalenciji problema u populaciji

• informacije o čimbenicima koji previđaju probleme

Znanstvenim istraživanjima je dokazano da je moguće identificirati čimbenike koji predviđaju pojavu problema.

Arthur i Blitz, 2000

Osnovna premisa prevencijske znanosti

Kako bi se problemi prevenirali prije nego što se pojave, čimbenici koji “predviđaju” problem moraju biti promijenjeni.

Što znamo o rizičnim i zaštitnim čimbenicima?

• i razina rizika i razina zaštite kod pojedinca imaju utjecaj na razvoj problema u ponašanju

• zajednički rizični i zaštitni čimbenici predviđaju različite poremećaje u ponašanju i akademski neuspjeh

• rizični i zaštitni čimbenici pokazuju veliku konzistentnost u učincima na različite grupe

• različiti čimbenici utječu na mlade kroz različite faze njihovog razvoja

• različite zajednice imaju različite razine rizika i zaštiteCatalano, 2006

Rizični čimbenici

Zajednica

Dostupnost droga i oružja

Norme u zajednici koje toleriraju korištenje droga, oružja i kriminala

Prezentiranje nasilja u medijima

Nizak osjećaj pripadanja zajednici i dezorganizacija zajednice

Izražena ekonomska deprivacija

Obitelj

Obiteljska povijest visoko rizičnog ponašanja

Problemi u vođenju obitelji

Obiteljski konflikti

Pozitivni stavovi roditelja prema rizičnim ponašanjima i rizična ponašanja roditelja

Škola

Školski neuspjeh u osnovnoj školi

Nedostatak predanosti školi

Pojedinac/vršnjaci

Rano i trajno antisocijalno ponašanje

Buntovništvo

Prijatelji s rizičnim ponašanjima

Pozitivni stavovi prema rizičnim ponašanjima

Konstitucijski čimbeniciCatalano, 2006

ZajednicaDostupnost droga (Bašić, Ferić Šlehan, Kranželić, 2007)

Norme u zajednici koje toleriraju korištenje alkohola i droga (Bašić, Ferić Šlehan, Kranželić, 2007)

ObiteljNedostatak nadgledanja djece (Raboteg-Šarić, Sakoman, Brajša Žganec, 2002)

Neučinkovita komunikacija (Bašić, Žižak, 1994, Ferić, 2002)

Obiteljski konflikti (Bašić, Lebedina, 1998)

Poremećeni odnosi u obitelji (Kovčo, 2000, Brajša-Žganec, Raboteg-Šarić, Glavak, 2002)

Pozitivni stavovi roditelja o uključivanju u rizična ponašanja (Bašić, Ferić Šlehan, Kranželić, 2007)

ŠkolaNedostatak brižnih odnosa i pozitivnih očekivanje od učenika (Keresteš, 2006)

Nedostatna suradnja sa roditeljima (Maleš, 2003, Bašić, Ferić Šlehan, Kranželić Tavra, 2007)

Pojedinac/vršnjaciNedostatak empatije (Bašić, Ferić, Kranželić, 2001)

Nedovoljno razvijene socijalno emocionalne vještine (Bašić, Ferić Šlehan, Kranželić Tavra, 2007)

Područja prevencijske znanosti

Epidemiologija/etiologija poremećaja u ponašanju

• identifikacija rizičnih i zaštitnih čimbenika koji predviđaju probleme u ponašanju

Istraživanja učinkovitosti programa• kreiranje i testiranje preventivnih intervencija

kako bi se prekinuli uzročno-posljedični procesi koji vode problemima mladih

Istraživanja implementacije programa/strategija• implementacija naučenih lekcija o etiologiji i

učinkovitih intervencija u stvarna okruženja

Principi učinkovitih preventivnih strategija/programa

• sveobuhvatnost• raznolike metode učenja• dostatno trajanje• baziranost na teoriji • pozitivni odnosi• vremenska usklađenost• socio-kulturalna prikladnost• evaluacija rezultata• educirano osoblje

Nation i suradnici, 2003

Učinkoviti preventivni programi

Najbolja praksa (best practice)• istraživanja i evaluacija pokazala učinkovitost; moguća

ponovna primjena programa u izvornom obliku

Praksa temeljima na dokazima (evidence-based practice)• uspješne intervencije koje pokazuju mjerljive i održive

učinke te su oni pouzdani i predvidljivi• vidljivo unaprjeđenje u produktivnosti, djelotvornosti i

učinkovitosti

Znanstveno utemeljena praksa/programi (science-based practice/programs)

• višestruka istraživanja “strogih metodoloških nacrta” dokazuju da je program učinkovit

Kriteriji za procjenu znanstveno utemeljenih programa

• teorija - stupanj do kojeg programi odražavaju jasne i dobro artikulirane principe o ponašanjima i načinima promjene tih ponašanja

• vjerodostojnost intervencije• evaluacijski parametri• strategije uzimanja uzoraka• zadržavanje korisnika programa• replikacije programa• sposobnost širenja programa• korisnost - sveukupna korisnost programa u službi

prevencijske teorije i prakseSchinke, Brounstein i Gardner, 2002

Standardi programa prevencije poremećaja u ponašanju djece i mladih

Cilj • postavljanje standarda za učinkovite programe• popis programa prevencije i tretmana u RH

Proces• od 239 prikupljenih programa njih 48 ušlo u drugi krug

(uži izbor za model programe)• 30 programa opisano po traženom protokolu

Rezultati procjene programa prema 3 razine standarda• 14 potencijalnih model programa

Žižak i Bouillet, 2003

Isplativost programaomjer dobiti i troška programa

Za primjer:Trening životnih vještina (trošak:$29, dobit $746, isplativost $717)

www.lifeskillstraining.comPartnerstvo medicinskih sestara i obitelji (trošak $9 118, dobit $26 298, isplativost $17 180)

www.nursefamilypartnership.org Multidimenzionalni tretman kod udomitelja (trošak $2 459, dobit $26 748, isplativost $24 290)

www.oslc.orgIntenzivna supervizija maloljetnih delinkvenata (trošak $1 482, dobit $0, isplativost - $1 482)

Baze programa

• Substance Abuse and Mental Health Service Administration (SAMHSA)http://www.samhsa.gov

• Office of Juvenile Justice and Delinquency Prevention (OJJDP)http://ojjdp.ncjrs.org/

• Implementing Mental Health into Action (IMHPA)http://www.impha.org

• Blueprints Model Programshttp://www.colorado.edu/cspv/blueprints/index.html

Učinkoviti preventivni programi nisu “otkriveni” već su nastali kroz znanstvene procese.

Područja prevencijske znanosti

Epidemiologija/etiologija poremećaja u ponašanju

• identifikacija rizičnih i zaštitnih čimbenika koji predviđaju probleme u ponašanju

Istraživanja učinkovitosti programa• kreiranje i testiranje preventivnih intervencija

kako bi se prekinuli uzročno-posljedični procesi koji vode problemima mladih

Istraživanja implementacije programa/strategija• implementacija naučenih lekcija o etiologiji i

učinkovitih intervencija u stvarna okruženja

Ključ širenja učinkovitih programa

identifikacija učinkovitih programa

kapacitet za vjerodostojno širenje programa

prihvaćenost od onih koji financijski podupiru programe, stručnjaka iz prakse i korisnika

Implementacija programa

Elementi od kojih se program u praksi sastoji i stupanj do kojeg je program primijenjen u odnosu na originalnu zamisao.

Komponente implementacije• vjernost primjene• izloženost intervenciji• kvaliteta primjene

Veća kvaliteta implementacije vodi pozitivnim ishodima programa (Durlak, 1998; Dane i Schneider, 1998).

Vjernost implementacije jačaju

• objavljeni materijali uključujući priručnike, vodiče i planove programa

• educirani stručnjaci za specifični program

• kvalitetna i uvijek dostupna tehnička podrška

• organizacije specijalizirane za širenje programa predane njegovoj distribuciji i primjeni

• sustavi praćenja podataka kako bi se osigurao feedback o vjernosti implementacije i ishodima programa

Ideja prevencije, danas, nije u gomilanju preventivnih programa već u stvaranju učinkovitog sustava prevencije.

Implementacija i održavanje tog učinkovitog, sveobuhvatnog sustava su dva najveća izazova prevencije.

Integracija programa/strategija na svim razinama (razvoja, rizika, okruženja, vlasti/uprave, resora).

koordinacijapartnerstva u zajednici

učinkoviti preventivni programi/strategije su “vlasništvo” zajednice podrška ključnih ljudi (političari i stručnjaci)

partnerstvo znanosti i prakse

epidemiologija istraživanja učinkovitih programa

istraživanja implementacije

procjena potreba

programi/praksa

širenje programa

stvaranje i održavanje sustava prevencije

Hvala na pažnji!