hrvatske narodne knjiŽnice i zmeĐu Želja i stvarnosti ili između standarda i stvarnosti ili

Slovenske knjižnice med vzhodom in zahodomGozd Martuljek, 1.-2. october 2001.

Marija Šegota-Novak: Hrvatske narodne knjižnice ...

HRVATSKE NARODNE KNJIŽNICE IZMEĐU ŽELJA I STVARNOSTIili

između standarda i stvarnostiili

između “papira” i stvarnosti

Marija Šegota-NovakGradska knjižnica RijekaRijeka, M. Gupca 23Tel.: +385 (0)51 215 388Fax.: +385 (0)51 338 609E-mail: [email protected]



“Povijesni pogled”

- do sredine 20. st.- od sredine 20. st. do osamostaljenja - od osamostaljenja - 1991.



Političko, teritorijalno-administrativno ustrojstvo

Republika, parlamentarna demokarcijaBroj stanovnika: 4.381.352 (2001.)4.784.265 (1991.)Površina, km2 : 56.538 Županije: 20 + Grad Zagreb Glavni grad: Zagreb 770.058

Broj stanovnika Županije: Najmanje (Min.): 52.221 (Ličko-senjska županija)Najviše(Max): 456.967 (Splitsko-dalmatinska županija)

Gradovi: 123 545 BDP 4500$

Općine: 422



“Papirni” okvir

- Zakoni, dokumenti

Zakon o knjižnicama, 1960., 1973., 1997.Standardi za narodne knjižnice, 1976., 1990., 1999.Strategija kulturnog razvitka, 2001.

Prijevodi na hrvatski jezik:

Unescov manifest, 1994. Phare PLDP/OSI Rezolucija, 1997.Kopenhaška deklaracija, 1999.

IFLA-ine Smjernice Zeleni papir etc



“Papirni” okvir

- Organizacije, obrazovanje...

Hrvatsko knjižničarsko društvo - Sekcija za narodne knjižniceGlasila: Vjesnik i NovostiRegionalna knjižničarska društva

Obrazovanje: Sveučililišni studij knjižničarstva: Zagreb, Osijek, ZadarPoslijediplomski studij knjižničarstva, Zagreb

Permanetno obrazovanje:Kroz seminare i savjetovanja

Pred osnivanjem: Centar za permanetno obrazovanje knjižničara (uz potporu OSI/RLP), s dislociranim točkama u Rijeci, Zadru i Osijeku

Stručno osoblje: pomoćni knjižničar (SSS)knjižničar (VŠS)dipl. knjižničar (VSS)viši knjižničarknjižničarski savjetnik



- Međunarodna suradnja

Međunarodni projekti narodnih knjižnica( kao pridruženi član)Phare PLDP/OSIPubliCA

dogovori za PULMAN

Niz bilateralnih suradnji dviju knjižnica (GKR-BPI)

Pojedinačne stipendije:NPL DBI IFLA-ini mladi stipendistietc.



Mreža narodnih knjižnica

- zamišljena kao jedan od podsustava KIS

21 narodna knjižnicas županijskom matičnosti

243 općinske i gradske knjižnica

Nacionalnai sveučilišna

knjižnica



Lokalne samouprava -općine i gradovi – osnivači i finacijeri

Ministarstvo kulture sufinancira neke programe: kupnja knjižnične građe (otkup!) nabava računalne opreme izgradnju i opremanje

Vlastiti prihodi Donacije i sponzorstva ( za pojedine projekte i programe)

Osnivači, financiranje



Grad

Ministarstvo

Županija

Općina

Vlastiti

Donacije, sponz.

u 1999. godini

64,45%

10,56%

0,00%

1,22%

21,47% 2,30%

u 1997. godini

64,64%13,27%

0,89%

1,11%

18,85%

1,24%

GKR - Izvori prihoda(u postocima)



Parametri novog Standarda (min.)

Tip knjižnice

broj stanovnika

br.knj./stanovn

početni fond

nasl.period. m2 na 1000 st.

VII. do 5 000 3 5000 5 45

VI 5000-10000 3 10000 10 45

V. 10000-20000

2.5 20000 20 39

IV. 20000-35000

2 30000 30 39

III. 35000-60000

2 50000 40 35

II. 60000-100000

1.5 60000 52 31

I. preko 100000

1.5 100000 75 28god.prinove knj. 200/1000 st.

ostalih medija 10/1000st.

struč.osob. 1+1/ 5000 st.

Ostali minimalni parametri:

Broj učlanjenih korisnika: min. 15% svih stanovnika



Stanje i stvarnostHRVATSKA – 1996.

Nema narodnu knjižnicu Ima narodnu knjižnicu Ima samo bibliobusna stajališta Ima zbirku knjiga za posudbu, ali ne i profesionalno organiziranu knjižnicu Podaci nepoznati



71,89%

30,50%

96,53%

52,18%

29,84%PROSTOR

KNJIŽNI FOND

STRUČNOOSOBLJE

PRINOVE KNJIGA

UČLANJENIKORISNICI

REPUBLIKA HRVATSKA

58,11%

46,23%

88,37%

55,79%

27,87%PROSTOR

KNJIŽNI FOND

STRUČNOOSOBLJE

PRINOVE KNJIGA

UČLANJENIKORISNICI

PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA

Pregled ostvarenih veličina u narodnim knjižnicamau odnosu na propisane standarde a prema podacima za 1996. godinu



PROSTOR I DJELATNICI

34,2%

57,9%

0,0%10,0%

20,0%30,0%40,0%50,0%

60,0%70,0%80,0%

90,0%100,0%

Prostor m2 Knjižnični djelatnici

Ostvareni Standardi u %Standard -100%

KNJIŽNI FOND I PRINOVE

91,5%

33,3%

0,0%10,0%20,0%30,0%40,0%50,0%60,0%70,0%80,0%90,0%

100,0%

Knjižnični fond Prinove

Ostvareni Standardi u %Standard - 100%

Gradska knjižnica Rijeka, 1999.



GKR- Usporedba osnovnih pokazatelja



Struktura upisanih korisnika 1.1.2000.

Djeca 7-10 g.8%

Djeca 11-14 g.15%

Učenici19%

Studenti11%

Zaposlenici29%

Umirovljenici8%

Domaćice2%

Ostali6%

Djeca 0-6 g.2%



• Novi Zakon i Standardi motivirajuće djeluju na planove i programe lokalnih zajednica . Namjenski se rekonstruiraju ili obnavljaju zgrade za narodne knjižnice.(Slavonski Brod, Zadar, Bjelovar, Vukovar).Neke su pred izgradnjom ( Pula, Šibenik)

•Knjižničarska zajednica jača i profesionalizira se. Sve bolje argumentira potrebe i koristi koje građani imaju od narodnih knjižnica.

•Opća se javnost počela uključivati i iskazivati svoje stavove i potrebe za narodnim knjižnicama.(npr. u Puli je organiziran javni prosvjed jer su vlasti htjele isleiti knjižnicu iz starog prostora i preseliti je na neodgovarajuću lokaciju)

Pozitivni pomaci



• Novoadaptirane knjižnice zadovaljavaju modele “hibridnih knjižnica” ( tradicionalna + elektronička knjižnica), kakve će još dugo, po našem mišljenju, narodne knjižnice biti.

•Iz Državnog proračuna obnavljaju se u ratu porušene narodne knjižnice i otvaraju nove u mjestima kamo se prognanici vraćaju.

• NISKA (Nacionalni informacijski sustav knjižnica) trebao bi kroz pola godine donijeti jedinstvneu platformu za informatičku povezanost knjižnica u sustav.

•Neke knjižnice počele su koristiti marketing u svom poslovanju i djelovanju. Postaju sve prisutnije u medijima.

• Otvaraju se novi servise i usluge (poslovne informacije, mjesne informacije...) da bi knjižnice ojačale svoju ulogu te pridonijeli kulturnom, obrazovnom i gospodarskom životu zajednice i pripomogli demokratizaciji društva u cjelini.

Pozitivni pomaci



• Gradska knjižnica u Zadru To je danas najmoderniju narodna knjižnicu u Hrvatskoj, zvanu “plavo središte

Zadra”, znalački i stručno projektiranu do u svaki detalj: od vizualnog imidža do svakog funkcionalnog detalja s velikom zbirkom nekonvencionalne građe, novim servisima i programima (Posebno se ističu programi za djecu, servis mjesnih inforamcija. Potpuna informatizacija.

Posebnost knjižnice: ljetna čitaonica na otvorenom

• Riječka gradska knjižnica prednjači u programima edukacje korisnika u infromatičkim znanjima – dakle u podizanju opće informatičke pismnosti, te u usluzi vrlo složenih informacijskim pretraživanjima za potrebe građana svih profila.

Dobri primjeri



• Bolja organiziranost i međusobna povezanost – i neformalna, i konzorcijska

•Snažnije uključivanje i sudjelovanje kod pripreme razvojnih planova na lokalnoj, regionalnoj i državnoj razini

• Snažnije uključivanje korisničke zajednice I njen pritisak na donositelje političkih odluka

• Usustaviti i ujednačiti metodologiju i praćenje statističkih pokazatelja uspješnosti, analizirati i uspoređivati pokazatelje

Nužnost promjena za bolji sustav narodnih knjižnica

hrvatske narodne knjiŽnice i zmeĐu Želja i stvarnosti ili između standarda i stvarnosti ili

Documents