pretpovijest i poÈeci karikature u hrvatskoj 2

KARIKA061glasilo Hrvatskog društva karikaturistalistopad2006.

ISSN

133

1-8

411

KisTooNKISELI HUMOR UTEHERANU KISELI HUMOR UTEHERANU

KisTooNelektronski humoristièko-satirièki magazin

PRETPOVIJEST I POÈECI KARIKATURE U HRVATSKOJ 2.dioPRETPOVIJEST I POÈECI KARIKATURE U HRVATSKOJ 2.dio

REISINGER jednakoVJESNIK

REISINGER jednakoVJESNIK

Miro

slav

Ger

enče

r Ger

o, 3

. nag

rada

, Nov

i Sad

KARIKA_61.qxd 5.10.2006 9:34

KARIKA_61.qxd 5.10.2006 9:35

IMPRESUMIzdavaè: Hrvatsko društvo karikaturista, Savska 100, 10000Zagreb, tel.: 01/4923673 (samo èetvrtkom od 19 do 21 sat),fax.: 01/6687695, e-mail: [email protected], žiro: 2360000-1101453975 (Zagrebaèka banka) \ Glavni urednik: NikolaPleèko - Nik Titanik \ Uredništvo: Ivan Šariæ i Janko Buèar\ Dizajn i prijelom: Nik Titanik Studio d.o.o.

listopad 2006. - KARIKA 3

DRAGE KOLEGICE I KOLEGE,

Prije skoro godinu dana kontaktiraome putem e-maila Ivica Litriæ - Litra,moj dragi neviðeni :) prijatelj i kolegakoji veæ sto godina živi i radi uNjemaèkoj, s pozivom na sudjelovanje uradu na prvom elektronskom humori-stièko-satirièkom magazinu "Kistoon".

Nažalost, zbog brdo obveza morao samodbiti njegov poziv, tako da, eto, ne su-djelovah u djeliæu karikaturistièke povi-jesti u Hrvata, potpomognutom inter-vencijama iz dijaspore i susjednihzemalja.

5. rujna 2006. "Kistoon" je objavljenna webu.

Sve ostalo je povijest.

Kistoon možete pogledati na adresi:www.kistoon.com

...a reakcije ovdje:http://www.kistonline.com/forum/viewtopic.php?t=104

Vaš Nik

SADRZAJ:

14"Križni" put Krunoslava Silija

06Reisinger jednako Vjesnik

08KISTOON

10Pretpovijest i poèeci karikature u Hrvatskoj2. dio

12Šort njuz from evriver

18Hrvatski smijeh za Arape

19Prve politièke karikatureu Americi

20Odjek s festivala

04Vijesti iz Društva

22Kiseli humor u Teheranu

ISPRIKA UREDNIŠTVAU prošlom broju Karikezaboravili smo navestiizvor reprodukcije nanaslovnici: Martin Rota Koluniæ,Osam grotesknih glava, bakropis, 26,2x 19,3 cm, Uffizi, Firenca

KARIKA_61.qxd 5.10.2006 9:35

4 KARIKA - listopad 2006.

VIJESTI IZ DRUŠTVAOBAVIJEST

Na 36. sjednici, IO HDK je donio odluku da æe glavniurednik Karike ubuduæe objavljivati samokarikature (originale ili kvalitetne kopije) dostavljeneuredništvu od nagraðenih èlanova HDK.Glavni urednik može tražiti nagraðene èlanove dapošalju nagraðenu karikaturu (ili fotokopiju) ukoliko tonisu napravili.

B

EZ KOMENTARA

HDK tulum u Bačvici

KARIKA_61.qxd 5.10.2006 9:35


U kritikama i osvrtima na ovogodišnjem 9. po reduTrienalu hrvatskog kiparstva u zagrebaèkoj GliptoteciHAZU uoèeno je i pohvaljeno što su se autori udaljili od"klasiènog" shvaæanja skulpture i uputili u duhovite insta-lacije i razne multimedijalne realizacije. Veæinom su autorimlaði, a kao takvi iskazali su se i na nedavnom 29. Salonumladih održanom u Meštroviæevom paviljonu HDLU (poz-natom po sporu oko interpretacije fotofgrafije gradonaèel-nika Bandiæa na plakatima).

Nije meðutim reèeno (ako je uopæe tako vrednovano) dasu zapravo svi radovi na Trienalu u karikaturalnom izrièa-ju, tj. u duhu karikature.

Makar ovdje nema smisla navoditi sve primjere, spomenu-ti je zamašni ambijent - u èitavoj dvorani Gliptoteke, podnazivom Dve sobe - šuma Striborova, autora DankaFrišèiæa i Davora Mezaka. Ova soba/instalacija igra sekarikaturom na sve moguæe naèine: nosi metafore, gri-mase, paradokse i anegdote. Ali, izraz karikatura - udobrom i primjerenom znaèenju - oko ove znaèajne umje-tnièke manifestacije kao da se izbjegava.

Ako se ovdje èini da se izbjegava (neæe se svi s time složiti),ima oèekivanih mjesta gdje je sasvim oèito da karikaturenema! Tako karikature nema u Zagrebaèkom leksikonu,kojeg je nedavno izdao Leksigografski zavod "MiroslavKrleža" s izdavaèkom kuæom Masmedia. Opæenito je uovom leksikonu bilo što teško naæi jer nema predmetnogkazala veæ odrednice nižu samo abecedno. Nema ništa pod"karikatura", "karika", "zagrebaèka karikatura", "zagre-baèka grupa karikaturista" i sl. Ima jedino pod"Kerempuh" i "humoristièki listovi" (gdje se navodekarikature u kratkoj povijesti tih listova). Od karikaturistau Leksikonu su Oto Reisinger i Ico Voljevica, ali nemaIvana Pahernika (uzalud mu film i knjige o Zagrebu),Felixa, ni ostalih. Takoðer nema ni HDK, ni pod kraticom,ni pod punim nazivom. Mladen Bašiæ se navodi samo kaoistoimena osoba - dirigent.

Sudeæi po ovom primjeru, karikatura ne kotira dobro uovom trenutku, usprkos medijskoj prisutnosti pojedinihautora. Što se tièe Zagrebaèkog leksikona izostajanjekarikature tièe se urednika. Zato ne zaboravimo u Karicispomenuti da nam nije promaklo ovo sreðivanje karika-ture.

Fedor Kritovac

ÈLANARINA!!!ÈLANARINA!!!

Èlanove, koji još nisu uplatili èlanarinu za2005. godinu (pola èlanova našeg Društva),molimo da podmire svoju obvezu uplatomèlanarine preko žiro-raèuna:

2360000-1101453975(obavezno poslati fotokopiju uplatnice)

ili

èetvrtkom u prostorijama Društva.

HITNO, BRZO!

NEPRIZNATA

KARIKATURA

A

Dajka the legend by

Josip Kovačević Enco

KARIKA_61.qxd 5.10.2006 9:35


REISINGER jed

U nedjelju smo bili kod strièeka Blaža u berbi i onda se iznenadapojavio vlasnik vinograda.

KARIKA_61.qxd 5.10.2006 9:35


U godini koja za njega ima pose-bno znaèenje, jer u njoj obilježava60. obljetnicu svoga rada, OttoReisinger, najveæi hrvatski majstorkarikature, napokon je dobio pri-znanje koje je, ne skriva, odavnopriželjkivao - Nagradu gradaZagreba. Od svih nagrada koje jeprimio tijekom bogate crtaèke ka-rijere, zapoèete još sredinomèetrdesetih godina prošloga sto-ljeæa, upravo ga nagrada grada ukojemu je proveo cijeli život pose-bno raduje. Upravo su tu nastalenjegove poznate karikature, koje seteško mogu i nabrojiti jer ih je neu-morno crtao svaki dan svih tihgodina, ali i ne samo one.Reisingerov rad, naime, nije bioogranièen samo na tu umjetnièkuformu. Diplomirani inženjerarhitekture svestrani je majstorsvog zanata. Okušao se i u radu nafilmu - osmislio je scenografiju ikostime za film »Cesta dugagodinu dana«Giuseppea DeSantisa,ilustrirao knjige,radio plakate.Zanimljiv jepodatak da, iakose nikad nije baviosvojom profesijoma r h i t e k t a ,Reisinger u svojojbiografiji ipakm o ž ezabilježiti i toda je pro-j e k t i -r a o

jednu zgradu. I to ne bilo koju -sudjelovao je, naime, zajedno skolegama na natjeèaju za novuzgradu Vjesnika, u kojemu sezaposlio 1950. godine. Iako on injegovi kolege nisu pobijedili natom natjeèaju, Reisinger danasponosno govori i o tom iskustvu.Jer Vjesnik ima posebno mjesto unjegovu životu. Uz ime Vjesnikaneraskidivo se veže i Reisingerovo,iako je objavljivao i u drugim no-vinama, u Delu i Politici, meðuostalima. Za Vjesnik je Reisingerkreirao lik Pere koji je, u više od 30godina koliko izlazi, postao institu-cija. Kroz taj lik komentirao jemnoge dogaðaje iz naše društvenei politièke zbilje, ali i mnogesasvim obiène situacije, u kojimase svaki èovjek jednom, ili ne samojednom, našao. Reisinger danas oPeri govori kao o stvarnoj osobi,

»malome èovjeku koji je èestobio žrtva okolnosti«. No

Pero nije samo jednaosoba. U mnogim je

situacijama, ukoje ga je stavl-

jao Reisinger,èesto znaomijenjati sta-tus i zani-

manja -b i o

je i veliki i mali èovjek, i direktor iseljak. I još svašta. Pero, znamo,ima i obitelj - ženu Klaru i sina Šte-feka. U njihova je usta Reisinger,kako sam priznaje, stavio sve onošto Pero nije mogao ili se nije usu-dio reæi. Ono što nije mogao, kažeReisinger, staviti u usta Peri kaoodraslom, prepustio bi malom Šte-feku. Danas možemo nagaðati kojisu to sve razlozi zbog kojih jeReisinger svih ovih godina opstaona medijskoj sceni (jedan je si-gurno izvanserijski talent i ustrajnirad). Vremena, naime, nisu uvijekbila blagonaklona prema karika-turi, naroèito ako je bila politièko-ga karaktera. A bila je to èesto.Koliko se Reisinger, umjetnik prijesvega, razumije u politiku, moždanajbolje pokazuje broj neobja-vljenih karikatura, kojih premanjegovim rijeèima ima petstoti-njak. Upravo zbog jedne njegovekarikature bio je prvi put u bivšojdržavi zabranjen izlazak novina.Unatoè tomu, Reisinger je imao, aimat æe ga i dalje, poseban status uhrvatskom novinarstvu. Njegovesu karikature èesto objavljivane usvijetu. Bio je jedan odnajprenošenijih novinara odnosnoslužbenika Vjesnika, kako se volinašaliti. Najviše ga je, priznaje,veselilo kada bi u nekome inozem-nom èasopisu ili novinama uz

svoju karikaturu vidio reèenicu:»Preneseno iz Vjesnika«

Preneseno iz Vjesnika :)

ednako VJESNIK

KARIKA_61.qxd 5.10.2006 9:35


KisMeðunarodno nagraðivani karikaturist iz OsijekaMiroslav Gerenèer Gero odnedavno je jedan odpokretaèa zanimljiva internetskog projekta, ujednoi jedinstvena u hrvatskom bespuæu web stranica.Zajedno s nekolicinom kolega po duhovitosti crtaèkogkista pokrenuo je poèetkom rujna prvi hrvatski ele-ktronski humoristièko-satirièni magazin KISTOON.

Kako objašnjava, zajedno s Mirjanom Grbac-Pismestroviæ, Petrom Pismestroviæem,Zoranom Tkalecom, Brankom Ricovom iHusejinom Hanušiæem Huletom te s Ivanom

Litriæem Litrom kao dizajnerskim autorom maga-zina veæ je poduže vrijeme na jednom njihovu zaje-dnièkom forumu posveæenom karikaturama vodioraspravu o nepostojanju tiskovine ili izdanja koji bibio specijaliziran upravo za karikaturu, posebice stogašto ih je na prijeratnom tržištu tiskovina ipak bilonekoliko. S obzirom na njihovu želju da ipak prevlada-ju trenutaèno stanje i pokušaju nešto uèiniti, HusejinHanušiæ Hule predložio je pokretanje on line maga-zina, a ostali su se složili da im je internet i financi-jski, kao i tehnièki, distribucijski te recepcijski medijnajprihvatljiviji.

elek

Ivan Litrić Litra, dizajnerski autor Kistoona

Petar Pismestrović Pero by Miroslav Gerenčer Gero

Miroslav Gerenčer Gero by Petar Pismestrović Pero

KARIKA_61.qxd 5.10.2006 9:35


sTooooooooNelektronski humoristièko-satirièki magazin

Sve se još uvijek realizira navolonterskoj osnovi, iz pukogentuzijazma i njihove životneljubavi prema karikaturi ihumoru, ali to ne znaèi ineprofesionalnu kvalitetu.Naprotiv, prvi broj "Kistoona"(objavljenog, odnosnopostavljenog na Internet povi-jesnog 5. rujna) vizualno je itehnièki jedno od originalnijihpojava u hrvatskoj internet-skoj produkciji, a to potvrðujui komentari posjetitelja koji suuslijedili, èak i iz inozemstva(inaèe, "Kistoon" je dvoje-zièan te je osim hrvatskogizdanja moguæe listati ienglesku inaèicu).

Najoduševljeniji posjetiteljipreporuèili su i klasièno,tiskovno izdanje "Kistoona"(koji æe se na internetusadržajno obnavljati svaka trimjeseca za prvu ruku, a ovi-sno o interesu i razvoju moždai èešæe) te Gerenèer najavljujeda æe i to možda biti moguæeako elektronsko izdanje svojojpopularnošæu stvori predu-vjete za podjednakuuspješnost na kioscima. Nodonekle je ipak skeptièanprema tome: Humor je nestaos naših prostora! Zamijenilesu ga senzacije, a medijskekonzumente u veæoj mjeri, i tosasvim ozbiljno, zanima tijektrudnoæe neke estradne zvi-jezde te vjenèanja i rastavepoznatih, nego duhovitiodmak od tih apsurda!

Ovo je samo kap u moru karikatura, stripova i èlanaka koje je preplaviloskoro 300 "stranica" elektronskog humoristièko-satirièkog magazinaKISTOON, kojeg možete "prelistati" na web adresi: www.kistoon.com

Ivan Litrić Litra

KARIKA_61.qxd 5.10.2006 9:35


PRETPOVIJEST I POÈECI K

Meðu brojnim satirièkim, grotesknim i alegorijskimprizorima Valvasorove zbirke istièe se jedan ilustri-rani letak iz 17. stoljeæa na kojem je primjer situacijskekarikature nepoznata autora. To je prikaz podnazivom Brušenje nosa, iz 17. stoljeæa, poznat u litera-turi u nekoliko sliènih varijanti. Na velikom brusnomkolu, vezanom èovjeku koji je svuda volio turati svojnos, brusaè noževa i pomoænici (od kojih jedan fekali-jama "podmazuje" brusno kolo) bruse nos. Letak jepopraæen stihovima na njemaèkom jeziku iznad iispod prikaza koji u skladu s izravnošæu u likovnomprikazu završavaju neuvijenom porukom: "Tko guranos u svaki drek, mora polizati i (djeèakovu) pišalinu."Autor je oèito smatrao da bise snaga poruke umanjilakad bi slika i tekst bili u veæojmjeri alegorijski orijentiranii suptilniji u formulaciji,poput razlièitih varijacijaposlovice "Tko se gura tamogdje mu nije mjesto, moraiskusiti posljedice". Osimspomenutog prizora, u 8.svesku Valvasorove zbirkenalazi se još barem desetaksatirièkih letaka koji svojšaljivi karakter otkrivaju veæu naslovima: Zamjena starihglava za nove, Tuènjava ženazbog muškarca, Vukpropovijeda guskama,Sedam [vaba lovi jednogzeca, Vrag sipa novce. Osimspomenutog, Valvasorovazbirka u istom, 8. sveskusadrži za pretpovijest karika-ture iznimno zanimljiveradove grafièaraWenceslausa Hollara iJacoba Sandrarta. Njihovegrafike nastale su kao vari-jacije na Leonardovegroteskne glave. U zbirci senalazi šest grafikaWenceslausa Hollara s podvije prikazane glave, isedmi list, koji prikazuje tuniskoga kralja i kraljicu,koji djeluju poput portreta iako je njihova ružnoæaneuobièajena. Kipar i grafièar Jacob Sandrart u ovoj jezbirci zastupljen serijom od devet listova s grotesknimglavama i naslovnim listom za spomenutu seriju.

Povjesnièar i književnik Pavao Ritter Vitezoviæ (1652.-1713.) bio je i bakrorezac. Kod njega nalazimo ele-

mente satire, što se može uoèiti na bakropisu Ciceropro domo sua & Tulia pro Cicerone.16 ReprodukcijuVitezoviæeva bakropisa s prikazom prorokaMuhameda objavio je Branko Vodnik 1913. godine usvojoj knjizi Povijest hrvatske književnosti kao ilus-traciju s legendom u kojoj piše da je to karikatura,iako na tom prikazu ne nalazimo karikaturalnih ele-menata u likovnom smislu, a ni u Vodnikovu tekstu nenalazimo obrazloženja zašto je spomenuti prikaz vidiokao karikaturu. Prorok je prikazan kao starac s dugombradom i brkovima, pticom na ramenu koja je okrenu-ta prema Muhamedovu uhu i krznenom odjeæom. LikMuhameda nalazi se u kružnom okviru s natpisom:

"Veliki prorok turzki Muhamed". Ispod prikaza jetekst šaljiva karaktera: "Goluba navci zobati iz vuha /da budu stimali Turczi sveta duha / a szada se mertavpri Plutonu kuha." Tekst može upuæivati na karikatur-na obilježja, ali on ostaje u literarnom okviru i nedotièe likovni izraz. Muhamed je prema Kuranu idrugim zapisima imao dugu bradu i visoko èelo i volioje životinje (a prikazana ptica može imati i simbolièko

Tekst napisao: Frano Dulibić

Pavao Ritter Vitezović, Muhamed prorok, Valvazorova zbirka, svezak XII, list 429a, Zagreb

Tekst je prvi puta objavljen kao znanstveni rad 2004. godine u èasopisu „Radovi Instituta za povijest umjetnosti, br 28., str. 308-324

Ovdje ga objavljujemo u skraæenom obliku.

KARIKA_61.qxd 5.10.2006 9:36


CI KARIKATURE U HRVATSKOJ 2.dio

znaèenje Božjegaglasa). Buduæi daspomenuti prikaznije portret, jer jenastao na temeljun e p o t p u n o gpisanog opisa(Kuran ne dopuštaprikazivanje pro-roka Muhameda uslici ili skulpturi),a istodobno nanjemu ne nalazi-mo nikakvihkarikaturnih obil-ježja, najvjerojat-nije je da jeVitezoviæ natemelju zapisastvorio pret-postavljenu sliku proroka Muhameda. Šaljiva ilirugalaèka obilježja teksta ispod prikaza nisu dostatnada bismo Muhamedov prikaz smatrali karikaturom.Najvjerojatnije je prikaz aluzija na propast Turakapod Beèom 1683. godine. Iako se Valvasorova grafièkazbirka nalazi u Zagrebu još od 1690. godine, tijekomdugog razdoblja nije bila dostupna široj javnosti, tespomenuti grafièki listovi nisu mogli utjecati nakarikaturiste u Hrvatskoj.

Spomenimo i dva manje poznata primjera koji pri-padaju europskoj povijesti karikature. Do sada nisuizlagane dvadeset i èetiri karikature malog formatapripisane Honoréu Daumieru, koje se nalaze u muze-ju Mimara u Zagrebu od osnutka muzeja 1987. godine.Iako Daumierovo autorstvo (usprkos signaturama)nije sasvim sigurno, rijeè je o karikaturama visokelikovne kvalitete iz sredine 19. stoljeæa, koje prikazujutipove razlièitih društvenih slojeva i zanimanja. Osimtoga, odnedavno se u vlasništvu Muzeja grada Šibeni-ka nalazi stotinu Daumierovih litografija tiskanihizmeðu 1833. i 1870. u poznatom èasopisuCharivariju.19 Daumierove litografije nalaze se uŠibeniku zahvaljujuæi povjesnièaru umjetnosti BorisuBaranoviæu, koji je, meðu ostalim, donirao i 58litografija Daumierova suvremenika, takoðer za povi-jest karikature znaèajnog autora, Gavarnija.

Izgubljeni poèeci Osim dosada spominjanih grotesknih ili satirièkihprikaza koji su saèuvani, treba spomenuti nekolikoprimjera izgubljenih satirièkih prikaza, a možda ikarikatura. Najraniji i za to vrijeme vrlo dobro doku-mentirani podaci potjeèu iz sredine 18. stoljeæa. Rijeèje o šest satirièkih prikaza ili karikatura koje nalazimou svojevrsnom dnevniku povjesnièara BaltazaraAdama Krèeliæa (1715.-1778.). U zapisima o 1754.

godini u knjiziAnnuae ili historija(1748 -1767.) Krèeliæpiše kako je groficaErdödy uvela javneplesove meðu zagre-baèko graðanstvo iplemstvo 1749.godine, a osim plesa isvojevrsne masken-balove. Krèeliæ jesmatrao da je"…vladala silnaraskalašenost, te supozivane sve grofice,mlade plemkinje,kojima je ugaðalaraspuštenost, a istotako i oficiri.". AntunJankoviæ zakazao je

za odreðeni dan sveèani javni ples i platio ulaz i veèeruza sve, a "hram razblude" ukrasio je "raznovrsnimslikama i natpisima" na njemaèkom jeziku. PremaKrèeliæevim detaljnim opisima, izgleda da se doistaradilo o karikaturama razlièitih tema: erotskih, poli-tièkih i iz svakodnevice, a odnosile su se na situacije iljude iz Zagreba, te možemo pretpostaviti da se radiloo crtežima za koje je autor dobio narudžbu da prikažeosobe iz vlasti i grofice u zamišljenim, smiješnim i las-civnim prizorima. Prema opisima, èini se da je komi-ka situacije bila znaèajnija od karikiranja izgledaprikazanih osoba. Krèeliæ je u spomenutom zapisunajvjerojatnije opisao karikature i prvu izložbukarikatura, što je napomenuo Zvonimir Kulundžiæ uranije navedenom tekstu o najstarijim karikaturama uHrvatskoj.

Nešto više od pola stoljeæa nakon Krèeliæevih zapisa,Maksimilijan Vrhovac u dnevniku iz 1814. godinebilježi da je do njega dospjela satirica imagoma|arskoga saborskog zastupnika Vaya, koji jeprikazan kako podiže dukat poput hostije uvis s rijeèi-ma: "U ovome je znaku spasenje", a èlanovi saborakleèe ili uzdišu: "Moj grijeh, Gospode nisam dosto-jan…". Pretpostavlja se da je karikatura nastala negdjeu Maðarskoj, a Maksimilijan Vrhovac spominje je kaoprimjer politièke korumpiranosti.

Tragajuæi za poèecima karikature u Hrvatskoj, unepotpisanom novinskom èlanku iz 1914. godinenaðen je podatak da je prvi uèitelj risanja zagrebaèkegradske opæine Ivan Nepomuk Schauff (1757.-1827.)izraðivao karikature. Do sada nije pronaðena ni jednaSchauffova karikatura...

(nastavak u slijedeæem broju Karike)

Giuseppe Mitelli, 1666., Compra chi vuole... (prema Annibaleu Carraciju), Valvazorova zbirka, svezak VIII, Zagreb

KARIKA_61.qxd 5.10.2006 9:36


ŠORT NJUZ FROM EVRIVERŠORT NJUZ FROM EVRIVERFFAAŠŠNNIIKK UUZZ KKAARRIIKKAATTUURREE

U razdoblju od 17. do 28. veljaèe 2006. godineodržalo se dogaðanje Fašnik u Ivaniæu, a u okvirutih dogaða-nja znaèajno mjesto imala je izložbakarikatura èlanova Hrvatskog društva karikatu-rista. Postavljeni su najkvalitetniji radovi sagodišnje izložbe èlanova Društva iz 2005.godine, amjesto dogaðanja bilo je Puèko otvoreno uèilište,Ivaniæ Grad. Iz HDK na otvorenju izložbe nazoèilisu predsjednik Ivan Šariæ, dopredsjednik MilanLekiæ i tajnik Zdenko Puhin. Kod posjetiteljaizložbe najpopularniji èlan HDK je bio MilanLekiæ koji je portretirao prisutne i jedva stigaopojesti jednu krafnu, a tajnik se brinuo da neostane žedan. Uz pjesmu èlanova lokalnogmuškog zbora, izložbu je otvorio gradonaèelnikIvaniæ Grada Boris Kovaèiæ. (Z.P.)

DANI HHUMORA UUOROSLAVJU

Tradicionalna manifestacija, poèela je uoroslavskom domu kulture 31.ožujka ove godine -otvorenjem izložbe karikatura na temu VATRO-GASCI. Rijeè je o meðunarodnoj izložbi karikatu-ra koju svake godine organizira Hrvatsko društvokarikaturista. Pored te izložbe karikaturama,knjigama, plakatima, majicama, šalicama ...predstavio se Sreæko Puntariæ - Felix - koji je iosobno došao na Dane humora (ave, care!). Ekipaiz humoristièkog lista Potepuh postavila je izložbukarikatura Tomislava Dušaniæa - Toda, nedavnopreminulog autora iz Osijeka, a prisutni gosti (izHDK M.Lekiæ, J.Buèar, S.Puntariæ i Z.Puhin)mogli su pogledati kazališnu predstavu amate-rskog glumaèkog društva iz Svetog Križa Zaèrtja.Uz domjenak i muziku glumaèke ekipe završilo jeovo ugodno druženje. (Z.P.)

Branko Medak

KARIKA_61.qxd 5.10.2006 9:36


ER...ER...

VATROGASCI NA TRGU SV.TROJSTVA

Povodom 130 godišnjice osnivanja organiziranihvatrogasnih društava u Hrvatskoj i Slavoniji,postavljena je izložba karikatura Vatrogasci udvorani Gradskog muzeja na Trgu Sv.Trojstva uPožegi. Prigodno predavanje o karikaturi injenom znaèaju održala je Lidija IvanèeviæŠpièek, a otvorenju izložbe prisustvovali su županZdravko Ronko, gradonaèelnik Požege MarijanCesarik, èelništvo Vatrogasne zajednice Požege inaravno najzaslužniji za održavanje izložbeèlanovi HDK Zoran Duniskvariæ i Marcel Vukoviæ.Na izložbi je postavljeno 65 karikatura hrvatskih isvjetskih autora. (Z.P.)

ONE MAN, ONE CAR-TOON, ONE EXHIBI-TIONDva puta mjeseèno mijenja se postav mini izložbe- jedna karikatura u izložbenom kasliæu na adresiFrankopanska 1, Zagreb.

Tijekom 2005.godine sadržaj kasliæa mijenjao se32 puta (32 karikature od 29 autora). Krajemprošle godine dvojac zadužen za odabir radova(Milan Lekiæ i Zdenko Puhin) poèeo je evidentiratiautore èiji su radovi bili izloženi. U razdoblju od29.09.2005. do 17.08.2006. izložbeni kasliæosvježen je radovima Darijane Gotal Sokoloviæ,Fedora Kritovca, Zvonimira Delaèa, TomislavaGrbina, Marka Iviæa, Ivana Pahernika, BrankaMeštroviæa, Zdenka Puhina, Petra Striniæa,Ljubice Heidler Ðakoviæ, Tomislava Dušaniæa,žarka Luetiæa, Miloša Paniæa, ÈedomilaMiškoviæa, Mojmira Mihatova, Ismeta IceVoljevice i Marijana Paveèiæa.

Do sada je u ovoj godini izloženo 11 autora,jedanaest karikatura i održano 11 izložaba. (Z.P.)

Zdenko Puhin Puya

KARIKA_61.qxd 5.10.2006 9:36


Nije Karika literarni èasopis, mjesto za roman, nov-elu, književni feljton ili èisto literarni èlanak, nego jeto èasopis za prikaze naših i svjetskih karikaturista injihovih postignuæa, o zanimljivim dogaðanjima izanimljivim novostima u svijetu karikatura. Zato osimnotice ili kratkog izvještaja uopæe ne bih opširnijepisao o promociji Felixove nove knjige "Ribolovci" i oizložbi s istom temom u Osijeku od 9. do 16. lipnja2006., da se taj dogaðaj nije neoèekivano izrodio ipretvorio u slikovitu karikaturu. I to ne u neku obiènukarikaturu, veæ više nalik na onu rasnu prvona-graðenu s naše izložbe crnog humora, koju ste vidjeli(na izložbi ili u Kariki) kako nije ni vesela ni vedra nizabavna, nego je itekako dojmljiva zbog svog snažnoizraženog emotivnog bola.

Vjerojatno se rijetko neka solidno zamišljena ipripremljena promocija knjige sa otvaranjem izložbekarikatura može pretvoriti u slièno bolnu, ali vlastitukarikaturu, ili humoresku kakvu samo život piše. Amože. Spletom niza raznih okolnosti, interesa i poz-natih i nepoznatih nepisanih pravila i principa, a ujed-no bez ikakvog željenog doprinosa samog promotoraknjige zaduženog i za otvorenje. Ili drugim rijeèimapretvorba, u kojoj iz položaja subjekta sveèanog èina,ni kriv ni dužan postaneš marginalni objekt. Odglavnog kuhara fiš-paprikaša postaneš samo rezanacu tom loncu dogaðanja. Ako shvaæate metaforu. Ali,krenimo redom.

Neoèekivani poziv i prijedlogU utorak me nazove kolega Sreæko Puntariæ Felix izamoli da u petak u 20 sati budem u Osijeku promo-tor spomenute njegove knjige, te da otvorim izložbukarikatura iz te knjige posebno pripremljenih i pri-lagoðenih Svjetskom prvenstvu u kolektivnomribolovu, a kojem je tih dana (što je poznato iz medi-ja) Osijek bio domaæin. Promocija i izložba treba biti unovom prostoru knjižare Školske knjige, na koju æe ion doæi. Udarila mi je krv u glavu. Evo i zašto. Savelikim sam zadovoljstvom prihvatio molbu jer samistog trena procijenio situaciju u kojoj æu se naæi. Asituacija izuzetno obeæavajuæa i gotovo jedinstvena.

Prvo, Felixova promocija s izložbom u petak je glavnikulturni dogaðaj odmah nakon javnog sveèanogotvaranja Svjetskog prvenstva i sveèanog mimohodana glavnom osjeèkom Trgu A. Starèeviæa. Bit æe to unajužem centru grada, u najljepšem novoobno-vljenom osjeèkom secesijski bogato ukrašenom inter-ijeru na istom trgu, u koji se upravo uselila reprezen-tativna knjižara Školske knjige. Znaèi, mogli bi premaprogramu nakon mimohoda svi u knjižaru na promo-ciju i izložbu, pa je za oèekivati da æe biti rulje k'ošodera!

Drugo, veæ desetak godina uzalud nastojim pronaæipravi naèin i sponzora da u Osijeku predstavim Felixauz kvalitetnu promociju. Da predstavim njegov razvoj,njegov rad i cjelokupni sadržaj galerije Felix FunFactory, pa da mi Sreæko i Ela budu još i gosti bar dvadana da i ja njima ponešto pokažem u Osijeku. To jedo sada bilo neostvarivo iz razloga što je bilonemoguæe naæi adekvatan prostor i potreban interes, ana kompromise po kojekakvim zadimljenim birtijamai æumezima nisam sklon. Felix je ekstra autor izaslužuje takav tretman.

Treæe, odmah sam shvatio da je eto i mimo mog pro-pitivanja i angažiranja, iznenada i neoèekivano izroni-la idealna kombinacija koja ujedinjuje sve opisano igodinama priželjkivano. Sada treba znaèi sadržaj ovepromocije samo snagom izrièaja osmisliti da budekvalitetno i po moguænosti intelektualno i popularnouravnotežena. Treba u svim vidovima potentno i mak-simalno iskoristiti taj reprezentativni ambijent ibogatu posjetu, kako za reklamu Felixa i njegovihduhovitih 'proizvoda', tako i za ono najvažnije, zasnažnu afirmaciju karikature opæenito.

Zagrijati publiku Biti æe tu dio kulturne elite Osijeka kojoj treba osvi-jetliti i ukazati na sve teškoæe koje nas tište, a o kojima

KAO REZANAC IZ FISH-PAPRIKASHA illitidruštvenog dogaðaja bbbbyyyy KKKKrrrruuuunnnnoooossssllllaaaavvvv SSSSiiii llll iiii

Krunoslav Sili

KARIKA_61.qxd 5.10.2006 9:36


imamo tako rijetko prigodu javno prozboriti. Teškoæeod neukih urednika i gramzljivih vlasnika koji sudoveli do progona karikature iz tiska, pa prekovelikog, zapravo izrazito velikog broja naših meðunar-odnih nagrada i priznanja, i sve do znaèajne ulogekarikature u afirmaciji Hrvatske u svijetu, a poglavitoznaèajne uloge i za mentalno zdravlje vlastite nacije.

Sjetio sam se odmah i one 1996. kada sam o sliènomgovorio na otvorenju reprezentativne izložbe hrvatskeekološke karikature koju je otvorio župan Glavaš, tada'bog i batina' u Osijeku i okolici. Veæ sam tada javnorekao kako nas pojedini urednici i režimski dirigentitretiraju kao zamjenu za majmune u nedostatkuzoološkog vrta ili neke druge zabave, a da uopæe nisuupoznati ni svjesni èinjenica o ulozi karikature uDomovinskom ratu, ili o afirmaciji Hrvatske u svijetu.Nakon toga su bar Gero i pokojni Dušaniæ-Tod dobiliu Osijeku, jedan gradsku a drugi županijsku nagradu ipriznanje za svoj rad. Kao što sam tada, ima tako isada da obojica 'rasturimo' kazališnu atmosferu ieventualno pasivnu i uèmalu publiku!

Ostalo mi je još jedino da saznam podrobnije detalje otoj buduæoj predstavi. Koliko æe ustvari biti (ili neæebiti) naslonjena na svjetsko ribolovno prvenstvo iostala dogaðanja i što bi eventualno u odreðenoj mjeritrebalo ukalkulirati. Sreæko je o tom vrlo malo znao ispomenuo mi je samo jedno ime iz organizacije uOsijeku, no nije bio siguran gdje ta osoba spada, jer jesve dogovarao sa upravom Školske knjige u Zagrebu.

Studiozna priprema Tako je izgledala moja poèetna pozicija. Pun entuzi-jazma i uzavrele krvi nabijene adrenalinom rasnogkarikaturiste koji predosjeæa veliki dogaðaj, pa kaostrastveni pecaroš koji veæ po skakutanju štopla (plov-ka) prepoznaje na udici mrcinu (kapitalca), zna da gatreba samo struèno i iskusno privuæi obali i mere-dovom van. Ambicije i emocija do neba, a za pripremupuna tri dana. Idealno!

Da se ne bi upetljao u opasnosti i zamke improvizira-nja odmah sam odluèio predvidjeti sve fazeprezentacije i naravno pismeno pripremiti najavu isve ostale podatke jer - 'ništa nas ne smije iznenaditi'! Prvo sam potražio i prelistavao stare i požutjele pisanekritike i intervjue koje imam vezane uz Sreæka i njegovrad. Zatim pisao, pa nadopunjavao, prekrajao paispravljao i na kraju dotjerivao. Pripremio sam malukritièku analizu njegovih knjiga i radova, analizu poobimu, po likovnim karakteristikama i obilježjimastila, naglašavajuæi kreativnost u ideji i tematici inaroèito podvukao èestu Felixovu duhovitu akro-

batiku pri izvrtanju pojmova u znaèenju rijeèi prikorištenju minimum teksta. Sve sam to umotao ugenezu njegova razvoja od Studentskog lista iKerempuha sedamdesetih do Veèernjaka, od ranihradova do Ribolovaca. Zatim sam slièno kritièki izse-cirao Ribolovce, knjigu koju æu promovirati, pa u ciljujasnijeg i zornijeg objašnjenja iz knjige odabrao neko-liko 'udarnih štosova'. Efektan mi se prièinio naroèitoonaj ribokapitalac koji je upravo pobjegao, ne saudice, nego iz fiš-paprikaša, pa se žali svojim ribamada se za njim (kao govna ! - dodatak K.S.) još vukurezanci! Naèinio sam solidan elaborat na 7 - 8 strani-ca pisanog teksta. (Solidan, mislim, po osobnoj pro-sudbi. Normalno, subjektivnoj!)

Prvi udar No istovremeno, ni telefonom ni osobno, nikako dadoðem do osobe koju je spomenuo Sreæko, pa da saz-nam o protokolu i o detaljima planirane promocije.

Tek u petak oko podneva, nakon više poziva i traženjapreko treæih osoba saznajem ime glavne voditeljice uknjižari koja je navodno buduæa šefica i zadužena zaorganizaciju otvorenja, pa i za izložbu djeèjih crteža teveèeri u knjižari(?), kao i za filatelistièku izložbumaraka sa temom riba u knjižari(?) i za izložbukarikatura. Cijela se moja vizija nakon ove informaci-je pomalo zatresla, a gotovo srušila kad sam napokoni direktno od dotiène gospoðe saznao precizno pojedi-nosti. Dakle, nekoliko sati prije otvorenja saznajem,da je po protokolu kao glavno (jelo u meniju!) pred-viðeno otvorenje knjižare na kojem æe govoriti njihovdirektor, a knjižaru sveèano otvoriti gradonaèelnikÐapiæ. Reèe mi, da æe kao prilozi (saft i rezanci!) tomdogaðaju, kao usput biti i spomenute izložbe o kojimaæe moæi nekoliko rijeèi reæi i predstavnici kluba odnos-no udruga odakle izložbe dolaze. Promociju ne spom-inje.

- A promocija Felixove knjige!? - upitah pomalozateèen.

- Kakva promocija, gospon Sili! Mi ne promoviramoknjige drugih izdavaèa, a njegova nije NAŠA knjiga.Doduše, dogovorili smo se da æemo veèeras u hod-niku(!) staviti nekoliko primjeraka njegovih knjigaza prodaju, ali to je eto samo iznimka. Držite se viizložbe i govorite nešto o karikaturama, ali molimvas ne dugo, jer za sve je predviðeno 15 -20 minuta.

Kao da me grom opalio. Pa samo moj napisani ipripremljeni tekst traje jedno tridesetak minuta.Najmanje. Kao na svakoj ozbiljnijoj promociji.Iznenaðen ovom neoèekivanom istinom sjeo sam da

illiti literarna karikatura jednog velikog

KARIKA_61.qxd 5.10.2006 9:36


doðem do zraka. Što sada? Kao manijak žurno sampoèeo èitati svoj tekst i nastojao ga što bezbolnijeskraæivati. Pritom sam sve jasnije osjeæao tužnu istinuda mnogo od toga što sam pripremao, sastavljao i prikraju glancao - neumitno propada. Shvatio sam da jemoj scenarij naprosto demoliran i osjetio kako mojnabildani kreativni entuzijazam pomalo kopni, a rasteneraspoloženje i bijes. Zar ovakva idealna prigoda dase svede na jedan usputni sporedni dogaðaj? Srednjažalost - rekli bi moji pokojni starci za sliène osrednjei mlake predstave. Tako gnjevan otjerao sam i kæer izeta koji su došli sa željom da ih vodim poznaniku vet-erinaru, jer im malo maèe koje su dobili prije tri danacijelo jutro kiše i pomalo cvili. Pod parom bijesa i pri-tiskom kratkoæe vremena uz bezbroj vlastitih proble-ma, vjerujte i obièni maèji kašalj èovjeku može posta-ti - nerješiv! žurno i drastièno prekrajajuæi tekst natrajanje od 5 - 6 minuta srce mi se paralo. Svjestansam da ga ustvari otupljujem i znatno omekšavam i damalo ostaje od svih onih lijepih 'izuzetnih misli' kojesam puku namijenio.

Raspad na otvorenju Navrat nanos završio sam taj posao da bi stigao jošprije poèetka bar pogledati ambijent, naèin postave isve ostalo, kako sa skraæenim tekstom ne bi uletio uneku novu koliziju sa onim što su možda u knjižaripripremili. Tamo sreæem i Sreæka i on mi pomaloravnodušno ali iskusno objasni kako vidi što se tudešava i potvrdi da smo samo sporedni. No u tih 5 - 6minuta mog skraæenog govora ostavio sam malo i'prave municije', pa æe se ponešto znaèajno ipak èuti. Nekako u taj èas s trga, s prethodnih sveèanihdogaðanja u hol ulaze župan Bubalo i gradonaèelnikÐapiæ sa svitom. Meðu njima i novinarka TV mojapoznanica, za koju sam napokon saznao da je onaglavna u protokolu i Svjetskog prvenstva i svih uzprvenstvo dodatnih zbivanja. Kad me ugledala samonakratko zastane da mi u trku saopæi:

- Joj Kruno, samo da ti kažem, molim te budi kratak.Samo par reèenica, samo najavi èija je to izložba,nemoj duže, svi ga i tako znaju iz Veèernjaka!

- Pa dobro Verice neæu pola sata, samo 5 - 6 minuta.

- Ma ni govora, pa župan æe govoriti najviše dvijeminute! - reèe i odleti za politièarima.

Noge su mi se odrezale. Ljudi ulaze, gomila se poveæa-va. Deseci poznanika, prijatelja, kolege, a neke neznam ili samo znam iz viðenja. Dakle sve onako kakosam u poèetku i predvidio, ali zamišljao sa Sreækom uglavnoj ulozi, a ne ovako sa politikom i knjižarima bezpromocije knjige i bez svega onoga što je o Felixu i svi-jetu karikature trebalo priopæiti. Što sada uraditi saveæ prekrojenim govorom? Za nova prekrajanja višenema vremena.

Sve poèinje, slijede predviðeni govornici i ja èekajuæired na svoj kratki dio mikrofona stojim pred masomizmeðu gradonaèelnika i Verice. Sreæko je tamo daljesasvim na lijevom krilu i djeluje mi nekako odsutno -

k'o da je zalut'o meðu talibane. U užasnoj sam dilemišto sada reæi, a što ne! Èekamo da župan odguslasvoje dvije politièke minute i da me ona konaènonajavi. Publici se uèini da nešto tiho èavrljamo. Imalisu pravo. Ona mi je još jednom tiho rekla:

- Molim te, budi što kraæi! - ali me vrlo odluènopogledala. Njen pogled je rekao mnogo više!

Stojeæi uz gradonaèelnika uèini mi se da je nabacio bardvadesetak kila od kada sam ga posljednji put vidiouživo. On oslonjen šakom na stol koji je iza nas punnajnovijih monografija Mladena Veže tiho mi i onakousput procijedi:

- Oh, jedva veæ stojim na nogama koliko je togadanas bilo.

Ne samo da sam u tom trenu još bolje shvatio svojupoziciju i oèekivanu ulogu, nego mi se uèini i kakoèujem da mu u onoj ogromnoj trbušini i crijeva kruljeod gladi. Tko zna kada je zadnji puta jeo i kako jedvaèeka da taj pièvajz i maltretaža proðu. Sva mi se onamoja u mašti stvorena i željena afirmacija karikatureu mislima i pred oèima poèela pretvarati u vlastitukarikaturu.

Pobjegulja iz fiš-paprikaša U tom razmišljanju i župan završava i dama me najavirekavši o Felixu pola onoga što sam mislio reæi ja.Smuljo sam i zbuljo u mikrofon nešto vrlo kratko izostatka teksta, onog teksta kojeg sam veæ itekakoskratio i mislio proèitati. Ne bi u detalje, jer je bilovjerojatno tako efektno i 'skladno', kao kad iz nor-malnog teksta èitaš samo svaku petu ili šestu rijeè!Nakon svega, nitko ni najmanje primjedbe. Još me(nota bene!) neki i hvale. Svi, ispalo, sretni i zado-voljni!

Svi osim mene. Osjeæam se kao izbušen i ispuhanbalon. Nitko ne zna niti æe znati koji je to 'plemenitiplin', i koji dragocjeni sadržaj iz balona izvjetrio ineiskorišten otišao u nepovrat. Istrgao se u nepovratkao one mrcine u prièama pecaroša. Sve baklje mogentuzijazma osjeæam poèinju se postepeno gasit.Ostale negdje samo one velike želje i neostvareneambicije da iskoristimo idealan trenutak za sveèanostvelièanstva karikature, stisnute u meni i uz menepoput neroðenog i neostvarenog djeteta. Kao GUIG-NOL-lutka one surogat majke na nagraðenoj karika-turi crnog humora.

Jadno poput nepoželjnog rezanca iz Felixove karika-ture, odlazio sam sa priredbe propalih želja i neost-varenih ambicija, iz prigode koja nam je sudbomopakom nepovratno izmakla. Truljavo - kao rezanackoji se još samo vuèe iza ribetine koja mu je upravopobjegla iz FIŠ-PAPRIKAŠA.

Preživio i napisao: Krunoslav Sili

KARIKA_61.qxd 5.10.2006 9:36

Meðunarodna izložba karikatura "Vatrogasci",nakon Zagreba, Varaždina, Oroslavja i Požegedošla je i do zagorskog gradiæa Konjšèine, koji jošuvijek nema status grada, iako to po svemuzaslužuje. U Srednjoj školi "Konjšèina", postavljenisu radovi koji su jako zainteresirali domaæine i nji-hove goste. Sve se to održavalo povodom 80.

obljetnice Vatrogasnog društva Konjšèina i Danaopæine.

Vrijedni domaæini, uz našu izložbu pripremili sutim povodom i mimohod vatrogasaca, plesmažoretkinja iz Belca i Konjšèine, te pravu narod-nu veselicu koja je trajala cijeli tjedan, sa

završetkom uutorak 8. kolovozakada je dan opæine,i proslava Svetoga Dominika, zaštitnika župe.

Na sam Dan pobjede ili Domovinske zahvalnostiizložbu je pred punom dvoranom gostiju otvorila

predsjednica Odbora zaproslavu gospoðaKarolina Klekoviæ, unazoènosti naèelnikaopæine Stjepana Curiša,te predsjednika vatro-gasnog društvaK o n j š è i n a . L i j e p uspomen razglednicupovodom ovih dogaðan-ja napravio je slikarDarko Domišljanoviæ,naš buduæi èlan, koji jošuvijek ima statusPremišljanoviæa.

Kada nam gospoðaKarolina Klekoviæ sasvojom ekipom (i parlitrica i košarom peciva)doðe u novi posjet, bitæe to opet jedan ili višerazloga za doæi uDruštvo, na druženje iono s èime se volimodružiti. S obzirom namali interes medija zaovako aktualnu izložbu,trebalo bi ju baš usprkostoga postaviti u svegradove i opæine gdjepostoje vatrogasnadruštva, kao upozorenjena èeste požare izazvaneod nepažljivih, a èesto ivrlo neodgojenih doprimitivnih ljudi kojiopuške bacaju po ulici iiz automobila na cestu

odnosno okoliš, prouzrokujuæi tako veæinu požara.

I za sam kraj gdje su i kada æe konaèno netko poèetikažnjavati takve i sliène nepodopštine?

(Janko Buèar)


VATRENOUKONJŠÈINI

Frano Petruša, Međunarodna izložba ZAGREB 2005.

UKONJŠÈINI

KARIKA_61.qxd 5.10.2006 9:36


HRVATSKI SMIJEH ZA ARAPEPoznati libanonski karikaturist AbdelhalimHammoud nedavno je objavio knjigu pod nazivom"Arab and International Cartoon" u kojoj spominjeimena najpoznatijih karikaturista u svijetu, a meðupoznatim svjetskim imenima karikature spomenut jei hrvatski karikaturist Stanko Zmazek (naš preranopreminuli èlan, op.ur.), kojega je Hammoud istaknuokao vlastiti uzor. O karikaturistu Stanku Zmazekusam autor knjige kaže:

- Zmazeka smatram genijem karikature jer lakoæomi jednostavnošæu svojih crteža ulazi u filozofiju idubinu svakog èovjeka. Uostalom, šta reæi o èovjekukoji je imao više od trideset uspješnih samostalnihizložbi.

(objavljeno u Veèernjem listu, 08.05.2006.)

Miro Georgievski

Davor Katunar

KARIKA_61.qxd 5.10.2006 9:36


Prve amerièke novine koje su publicirane kon-tinuirano osnovao je John Campbell, prodavaèknjiga i poštanski èinovnik iz Bostona koji je bionjihov prvi izdavaè. Zvale su se 'The Boston News-Letter.' Prvi broj tiskan je 24.4.1704. godine.Prvobitno su se pojavile na jednom listu papiratiskanom na obje strane, a izlazile su jednom tjed-no. Prva karikatura u Americi, meðutim, pojavila setoèno pedeset godina kasnije. Važno je zapaziti dasu najranije amerièke karikature, pa tako i ova, bilepolitièkog karaktera. Tiskana je u novinamaBenjamina Franklina koji je 1729. kupio novine'The Pennsylvania Gazette' i osnovao vlastituizdavaèku kuæu. To mu je, izmeðu ostalog, pružaloplatformu za propagiranje raznih lokalnih reformi iinicijativa. U njima je objavljivao èlanke, eseje iopaske, a 9.5.1754. osvanula je i prva karikaturakoju je sam i autorizirao. Objavljena je kao dio nje-gova uvodnog èlanka kojim je komentirao'stvarnost neujedinjenih država Britanskih koloni-ja. Crtež s naslovom 'Pridruži se ili umri' bio jeizraðjen u tehnici drvoreza a prikazivao je zmijupodijeljenu na osam dijelova koji su predstavljaliisto toliko kolonijalnih vlada.

Karikatura je bila bazirana na popularnompraznovjerju koje kaže kako se zmija koja je rezan-jem raspolovljena vraæa u život, ako se komadispoje prije zalaska sunca. Crtež je smjesta osvojionaklonost publike pa je reproduciran i u ostalimnovinama. Ova karikatura vremenom je prerasla uizuzetno snažan simbol. Snaga tog grafizma postalaje vrlo popularna, pa su se pojavile brojne vezije togcrteža. Zmija je vremenom bila razrezana na jošviše dijelova a i slogan se vremenom promijenio u'Ujedini se ili umri.' Vremenom je i slogan dobioveliku važnost te znaèajnu politièku ulogu, pa je ikasnije èesto korišten. Varijacija koja glasi 'živi slo-bodno ili umri' postala je tako sastavnim dijelomslužbenog grba Države New Hampshire. Zmija se

pojavila i na jednoj od zastava revolucije, a zan-imljivo je da se, po dobroj Amerièkoj tradicijikomercijalizacije, i danas mogu kupiti šalice, majicei kape sa autentiènim crtežom.

Sljedeæa karikatura koja je publicirana (u tomranom razdoblju) pojavila se u 'The MassachusettsCentinel' 30.1.1788. godine. 'The Centinel' su bilenovine koje su žestoko zagovarale novi Ustav.Naslov karikature je 'Federalna nadgradnja'. Crtežprikazuje ruku koja pomaže podiæi stupMassachusettsa u uspravnu poziciju. Prateæi tekstgovori o tome kako se "Stup Velikog FederalnogZdanja dnevno uzdiže.' Stupovi prikazani uuspravnoj (i ispravnoj) poziciji predstavljali sudržave Delaware, Pennsylvaniju, New Jersey,Georgiu i Connecticut, te veæ spomenutiMassachusetts (što se tek pridiže) oglašavali su:'Veæ smo prihvatili novi dokument'. I ova jekarikatura doživjela brojne varijacije, jer bi se nanju odražavao svaki politièki pomak, pa se vre-menom nadograðivao i sam crtež. Tako se, prim-jerice, nakon pridruženja Massachusettsa stupposve pridigao.

Dok se grafièki izraz, odnosno stil crteža ranihamerièkih politièkih karikatura pojavom razlikujeod današnjih, bit svega je kako im je subjektoèigledno politièki. Objekti prikazani crtežom sim-boliziraju nešto sasvim drugaèije od onoga štodoslovce prikazuju. Takav pristup karikaturalnomizrazu snažno je prisutan i u današnjem tisku.Karikatura se naravno i povijesno potvrdila uni-verzalnim medijem koji èesto premošæuje jeziènubarijeru jer likovnim humorom doslovce potvrðujeizreku što kaže "Jedna je slika vrijednija od 1000rijeèi". Dostupnost karikature u tiskanoj formi, te unovije vrijeme, zahvaljujuæi Internetu - elektron-skoj, osigurava joj trajnost i prisutnost te popu-larnost èitateljstva. (Stevo Leskarac)

PPRRVVEE PPOOLLIITTIIÈÈKKEEKKAARRIIKKAATTUURREE UU AAMMEERRIICCII

KARIKA_61.qxd 5.10.2006 9:36


KARIKA_61.qxd 5.10.2006 9:37


SJEÆANJE

NA RENZANa Svetu Geru 29. sijeènja popeo se i pedesetse-dmogodišnji planinar i karikaturist Renzo Koren izZagreba, u društvu svoje supruge i prijatelja izHrvatskog planinarskog društva Dalekovod iz Zagreba,sudjelujuæi na tradicionalnom planinarskom pohodu.Renzu je pozlilo i u pomoæ su priskoèili dežurni pripa-dnici Gorske službe spašavanja iz Karlovca i Samoborakoji su se zatekli na licu mjesta. Nažalost, oni su samomogli konstatirati smrt.

Renzo Koren bio je dugogodišnji èlan Hrvatskog dru-štva karikaturista. Crtanjem se bavio još od puèkoško-lskih dana, crtajuæi kolege i nastavnike (uglavno oneružnije jer ih je lakše nacrtati). U vrijeme gimnazijskihdana povremeno objavljuje karikature (ako se sjetioposlati) u Areni, Studiju, SN... 1967. osvaja prvu i je-dinu nagradu i to u listu Mladost za najboljeg mladogportret-karikaturistu (nagrada je iznosila 10.000dinara, a majka mu je u to vrijeme zaraðivala 40.000dinara na mjesec prodavajuæi kruh). U studentskimdanima crta za svoj gušt i svoje prijatelje, a od 1988.suraðuje u humoristièkom podlistu Glasa Istre - Lakost, crtajuæi uglavnom portret karikature.

Žarko Luetić, Zlatna drača za karikaturistu s mora, Blato 2006.

KARIKA_61.qxd 5.10.2006 9:37


Na iranski natjeèaj za karikature s temom holokausta,koji je organiziran kao odgovor na crteže prorokaMuhameda koji su prošle godine objavljeni u Danskoj,stiglo je 1.100 karikatura iz cijelog svijeta, a meðunjima i trojice autora iz Hrvatske. Prema pisanju tjed-

nika Globus, svoje crteže su poslala dvojica prov-jerenih karikaturista željko Ceriæ Raf i Damir Novak,dugogodišnji èlanovi Hrvatskog društva karikaturista,te Ivan Kesiæ, za kojeg, piše Globus, nitko ne zna tkoje, osim što svi tvrde da nije karikaturist. Dobitnikdvadesetak svjetskih nagrada željko Ceriæ Raf poslaoje e-mailom u Teheran dvije karikature za koje, kazaoje Globusu, sumnja da su uvrštene na izložbu meðudvjestotinjak najboljih po sudu komisije. No to æe,istièe, tek doznati kad primi katalog izložbe na kojiimaju pravo svi sudionici natjeèaja. 'Iran je nekadaimao izuzetno jaku grupu karikaturista i kad sam ulistu našeg društva vidio da organiziraju festival stemom holokausta, dvoumio sam se, ali me privlaèiloto da prvi put sudjelujem na iranskom festivalukarikatura', prièa željko Ceriæ Raf. 'Meðutim', dodaje

Ceriæ, 'od prve informacije o tom festivalu do njegovaotvorenja primijetio sam èitav niz promjena upropozicijama natjeèaja koje mi se uopæe nisu sviðale.S holokausta se skrenulo na pitanje zašto palestinskinarod plaæa cijenu holokausta, a to su dvije razlièite

teme. Kad se odjednompojavila i novèano neuo-bièajena visoka nagrada(12 tisuæa amerièkihdolara!), potpuno mi je bilojasno da u festivalkarikatura puše vjetardržavne vlasti. I odustaosam.' No kako su se prib-ližavali rokovi za slanjeradova, željko Ceriæ Raf jena internetu vidio da susvoje karikature poslalimnogi ugledni svjetskikarikaturisti, a onda jeproèitao u Veèernjem listupotresnu reportažu opalestinskom logoru Slatkiizvor u Libanonu, gdje jošod osnutka izraelskedržave žive prognaniPalestinci. 'Sudbina tihljudi koji veæ treæu gen-eraciju žive u izbjeglièkomkampu, a svijet nije za tobriga, potakla me da sepredomislim i napravimdvije karikature na temuizbjeglica', kazao je CeriæRaf. Zaprepašten je nekimradovima, posebice amer-ièkih autora, koji su festivaliskoristili za sprdnju s

holokaustom. Njegov kolega Damir Novak karikatur-om se bavi više od dvadeset godina, godišnje sudjelu-je na dvadesetak svjetskih festivala, a dobitnik je 16priznanja. Novak, piše Globus, živi u MalomMihaljevcu kraj Èakovca, gdje radi kao vatrogasac.'Pravi i jedini razlozi za slanje karikatura su sljedeæi:bavim se karikaturom, sudjelujem na mnogim svjet-skim festivalima pa ne vidim razlog zašto ne bih i natom. Moguænost slanja e-mailom smanjila mi jetroškove. I moram naglasiti da na taj festival gledamiskljuèivo sa stajališta karikaturista', kazao je Novak.Poslao je dvije karikature koje nisu vezane uzholokaust: jedna je antiratna, a druga, istaknuo je,ulazi u krug karikatura 'igre s granicama'.

T-Portal/Globus, srijeda, 20.09.2006.

KISELI HUMOR U TEHERANU

KARIKA_61.qxd 5.10.2006 9:37


ŠALJEMO NA FESTIVALE

05.10.

HRVATSKO DRUŠTVO KARIKATURISTA (Godišnja izložba lanova), Savska c. 100 10000 ZAGREB

SLOBODNA

A4 ili A3 2 rada

19.10. 30.10.

EUROHUMOR, Biennale internazionale del sorriso Presso PRIMALPE-COSTANZO MARTINI Via Carlo Emanuele III, 15 12100 CUNEO, ITALY www.eurohumor.org/ www.fanofunny.com/guests/eurohumor/contest.html

1. ŠKOLA, U ITELJICA ŽIVOTA 2. MIR U TRE EM MILENIJU 3. EUROPA MADE IN CHINE

4. SA SVJETILJKE NUKLEARNOG DOBA (ENERGIJA)

A4

max. 3

19.10. 30.10.

Gec BucovinaSuceava Str. Nicolae Balcescu, Nr. 1 Cod Postal: 720066 ROMANIA

KIŠA

A4 neograni en

09.11. 25.11.

FREE CULTURE, 10 Pushkin Street, Office 1 191049, St. Petersburg, RUSSIA

PAZI, FEMIDA ! (ovisnost o sili, pristranost u sudnici, brutalnost policije ...)

A4 – A3 neograni en

16.11. 08.12.

Jiang Lidong, 5th FCW 2006 Cartoonet Festival No.01, Lane 68 YanQing Road Shanghai 200031, CHINA www.fcwfcw.com

1. KARIKATURE (TEME:SPORT, ŽIVOT U GRADU, BLOG, UMJETNICI, SLOBODNA

2. PORTRET KARIKATURA

min.A4 max.A3

neograni en

29.11. 22.12.

The 5rd Leng Mu International cartoon competition GOOGLM, Bian Ying 93, Nanjing City 210006 CHINA www.Googlm.com

SLOBODNA - HUMOR

min A4 – max. A3

max. 3

2007

28.12. 15.01.

EURO-KARTOENALE Waregemsesteenweg 113, B-9770 Kruishoutem BELGIUM www.ecc-kruishoutem.be

BRAVE I KLJU EVI

A4 max. 5

11.01. 26.01.

INTERNATIONAL CARTOONFESTIVAL Cultuurecentrum Knokke Heist vzw, Meerlaan 32, B-8300 KNOKKE HEIST, BELGIUM www.syriacartoon.com/contests/2006/contests-190900601.html

SLOBODNA

min. A4 - max A3

max. 5 radova

11.01. 31.01.

Worldpress Cartoon, AP. 5123, 1081-601 LISBOA , PORTUGAL www.worldpresscartoon.com

1. PORTRET KARIKATURA 2. GAG KARIKATURA

3. EDITORIAL CARTOON

max. A3 1 rad po kategoriji

18.01. 04.02.

6th TABRIZ INTERNATIONAL CARTOON FESTIVAL 29 Bahman Blvd, Tabriz Culture and art center , Tabriz IRAN www.tabrizcartoons.com

KRALJEVI

max. A3 max.5 radova

08.02. 25.02. Miroslaw Krzyskow (Konkurs), ul. Powstancow Warszawy 10/1, 11-400 Ketrzyn, POLAND jaka.krzyskow.pl

ŽENA

max. A3 max.2

CUNEO, Italija Fond 11.000 $ se djele na nagrade (5.000 prva nagrada i etiri kategorije po 1.500 ). Obavezno Entry Form (ima u HDK ili navedenoj adresi na Internetu). Originale ne vra aju, osim na pismeni zahtjev. SUCEAVA, Rumunjska Nagrada: 1.000, 600, 300, 150 (2 X) EURa. Mole da šaljete originale. Ne spominju katalog (iz iskustva – postoji). PETERSBURG, Rusija Radove ne va aju, katalog dobivaju najbolji (autori na izložbi). Slanje e-mailom na adresu [email protected] (format TIFF, JPG, CMYK colors, 300 DPI). ŠANGAJ- 5th FCW, Kina Primaju samo originale (kvalitetne kopije i PC ispise), a mole Entry Form (kratki životopis i sliku). Nagrade 500, 200 RMB (?). Radove ne vra aju, a katalog ne spominju. KRUISHOUTEM, Belgija Nagrade: 1.500, 1.200, 1.000, 500 i 250 EURa. Entry Form na navedenoj adresi, a radove vra aju na poseban pismeni zahtjev. Primaju originalne neobjavljene i neiložene radove. (i numerirane/potpisane digitalne radove) NANJING CITY, Kina Primaju samo originale, koje ne vra aju. Nagrade samo u medaljama i priznanjima. Katalog šalju prije svibnja 2007. autorima iz kataloga, a rezultate možete tijekom velja e vidjeti na www.Googlm.com

KNOKKE-HEIST, Belgija Nagrade 3.000, 2.000, 1.250 i 500 EURa. Katalog za najbolje (one koji se kvalificiraju). Šaljite originalne radove, koji nisu nagra ivani i izlagani u Belgiji. Radove vra aju ukoliko ste tako ozna ili na Entry Formu ( obrazac ima u Društvu ili na www.syriacartoon.com/contests/2006/contests-190900601.html ). LISABON, Portugal Primaju samo originale (vra aju) i super kvalitetne ispise na PC-u (potpisane). Radovi moraju biti objavljeni tijekom 2006.godine, a to potvr uje stranica iz novina, sa karikaturom (treba poslati i naslovnicu tih novina). Editoral cartoon se odnosi na radove vezane uz doga aje u 2006.godini. Katalog e primiti selektirani autori). Nagrade: 5.000, 2.500 i 1.000 EURa po katrgoriji, a Grand Prix je 20.000 EURa (jedan od prvonagra enih radova po kategorijama). Obavezan Entry Form. TABRIZ, Iran Nagrade: 1.000, 500 i 250 EURa i 10 priznanja. Nagra eni e radovi biti objavljeni na adresi www.tabrizcartoons.com. Katalog ? Radove (originale) ne vra aju. KETRZYN, Poland Nagrade e biti neo ekivane i originalne (?). Katalog za najbolje, a radove vra aju na osobni zahtjev. Postoji kategorija CRTEŽ i SATIRA (karikatura) – treba nazna iti na pole ini.

KARIKA_61.qxd 5.10.2006 9:37

www.kistoon.com

KARIKA_61.qxd 5.10.2006 9:37

pretpovijest i poÈeci karikature u hrvatskoj 2

Documents