pregled politika zapoŠljavanja u bosni i hercegovini …arz.gov.ba/dokumenti/fajlovi/pregled...
TRANSCRIPT
PREGLED POLITIKA ZAPOŠLJAVANJA
U BOSNI I HERCEGOVINI ZA 2013. GODINU
Sarajevo, jun 2014. godine
2
PREDGOVOR
Izvještaj pod nazivom „Pregled politika zapošljavanja u
Bosni i Hercegovini za 2013. godinu” je pripremljen u
skladu sa ciljevima i smjernicama Bukureštanske
deklaracije, koju su potpisali ministri zemalja jugoistočne
Evrope odgovorni za oblast rada, zapošljavanja i
socijalne politike i Preporukama iz CREP izvještaja za
Bosnu i Hercegovinu sa Treće ministarske konferencije o
zapošljavanju i socijalnoj politici u jugoistočnoj Evropi
održanoj u Budvi, Republika Crna Gora.
Ovaj izvještaj predstavlja pregled najvažnijih aktivnosti
na tržištu rada nadležnih javnih institucija u oblasti
zapošljavanja u 2013. godini, sa naglaskom na provedene
mjere aktivnih politika zapošljavanja.
„Pregled politika zapošljavanja u Bosni i Hercegovini za
2013. godinu” zajednički su uradili predstavnici Agencije
za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, Federalnog
zavoda za zapošljavanje, Zavoda za zapošljavanje
Republike Srpske i Zavoda za zapošljavanje Brčko
distrikta BiH.
3
S A D R Ž A J
PREDGOVOR 2
I. GENERALNI PREGLED MAKROEKONOMIJE 4
II. ANALIZA SITUACIJE NA TRŽIŠTU RADA 6
III. ANALIZA ZAPOŠLJAVANJA I POLITIKA TRŽIŠTA RADA 22
IV. RAD SLUŽBI/AGENCIJA ZA ZAPOŠLJAVANJE 46
V. SLUŽBE ZA ZAPOŠLJAVANJE I OSJETLJIVE GRUPE NA TRŽIŠTU RADA 53
VI. RADNA MOBILNOST U REGIJI I ULOGA AGENCIJE ZA RAD I ZAPOŠLJAVANJE
BOSNE I HERCEGOVINE 55
VII. REZIME NAJVAŽNIJIH ZAKLJUČAKA O POLITIKAMA ZAPOŠLJAVANJA I
PRIJEDLOG MJERA KOJE JE POTREBNO PREDUZETI 59
4
I. GENERALNI PREGLED MAKROEKONOMIJE
U 2013. godini ekonomija BiH ostvarila je skroman ekonomski rast od 1,6%, ali se teško može
govoriti o bilo kakvom oporavku. Ovaj rast uslovljen je prvenstveno realnim rastom izvoza, kao i
industrijske proizvodnje. Prema podacima Agencije za statistiku BiH izvoz je u periodu dvanaest
mjeseci 2013. godine veći za 6,6% u odnosu na isti period 2012. godine, dok je industrijska
proizvodnja u 2013. godini imala prosječan rast od 6,7%. U prerađivačkoj industriji zabilježen je rast
od 9,5%, u sektoru snabdijevanja električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom od 5,6%,
dok je u sektoru vađenja ruda zabilježen pad od 4,0% u odnosu na prethodnu godinu.
Izvor: Agencija za statistiku BiH, Centralna banka BiH, podaci za 2013. godinu su preliminarni.
Nominalni GDP prema podacima Centralne banke BiH za 2013. godinu iznosi 17.728 miliona
USD, a GDP „per capita” je 4.675,00 USD. GDP po glavi stanovnika u 2013. godini nešto je veći
nego u 2012. godini. U 2013. godini realna stopa rasta GDP-a na godišnjem nivou je iznosila je
1,6%2. Cijene u decembru 2013. godine u odnosu na decembar 2012. godine u prosjeku su niže za
1,2%. Dvanaestomjesečno kretanje cijena u 2013. godini u poređenju sa 2012. godinom u prosjeku je
bilo niže za 0,1%.
1 Centralna Banka Bosne i Hercegovine - “Osnovni makroekonomski indikatori” – predhodni podaci, broj stanovnika je procjena Agencije za statistiku
Bosne i Hercegovine. 2 Centralna Banka Bosne i Hercegovine – “Osnovni makroekonomski indikatori” – predhodni podaci.
Tabela 1. Bosna i Hercegovina, osnovni makro-ekonomski indikatori1
Godina 1990 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004
Nominalni GDP (u milionima USD) 13.500 -- -- -- 4.901 4.743 5.307 6.177 8.367 10.020
GDP po stanovniku(u USD) 2.000 546 800 1020 1.316 1.254 1.397 1.614 2.184 2.607
Realni GDP (stopa rasta %) -- 61,9 30,0 15,6 10,0 5,5 2,4 5,0 3,9 6,3
Stopa rasta cijena na malo (%) -- -- -- -- 3,7 4,8 3,1 0,4 0,6 0,4
Bilans tekućeg računa (u % GDP) -- -27,29 -30,06 -18,37 -10,2 -7,1 -12,9 -17,6 -19,2 -16,2
Bilans robne razmjene (u % GDP) -- -- -- -- -67,3 -49,8 -51,2 -49,4 -48,9 -45,1
Iznos vanjskog duga (u milionima KM) -- -- -- 2.239 3.745 4.056 4.421 4.290 4.014 4.032
Servisiranje vanjskog duga (u % izvoza roba i usluga)
-- -- -- -- 6,7 5,9 5,0 7,0 6,7 4,9
Stopa registrovane nezaposlenosti (%) -- -- -- 38,0 39,3 39,7 40,3 40,9 42,0 43,1
Stopa anketne nezaposlenosti (%) -- -- -- -- -- -- -- -- -- --
Broj stanovnika (u mil.) 4,4 -- -- -- 3,725 3,781 3,798 3,828 3,832 3,842
Godina 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013
Nominalni GDP (u milionima USD) 10.889 12.346 15.222 18.522 17.279 16.845 18.329 16.901 17.728
GDP po stanovniku (u USD) 2.834 3.212 3.962 4.821 4.496 4.383 4.773 4.406 4.675
Realni GDP (stopa rasta %) 3,9 6,0 6,1 5,6 -2,7 0,8 1,0 -1,2 1,6
Stopa rasta cijena na malo (%) 3,8 6,1 1,5 7,4 -0,4 2,1 3,7 2,1 -0,1
Bilans tekućeg računa (u % GDP) -17,0 -7,9 -9,1 -14,2 -6,5 -6,1 -9,7 -9,3 -5,5
Bilans robne razmjene (u % GDP) -45,0 -34,5 -40,9 -43,1 -32,0 -30,7 -32,4 -32,8 -29,9
Iznos vanjskog duga (u milionima KM) 4.338 4.071 3.961 4.240 5.234 6.289 6.661 7.155 7.405
Servisiranje vanjskog duga (u % izvoza roba i usluga)
4,1 3,8 2,9 3,5 4,1 4,2 4,2 5,2 8,1
Stopa registrovane nezaposlenosti (%) 44,1 44,2 43,4 41,1 41,7 43,1 43,4 44,0 44,6
Stopa anketne nezaposlenosti (%) -- 31,1 29,0 23,4 24,1 27,2 27,6 28,0 27,5
Broj stanovnika (u mil.) 3,843 3,843 3,842 3,842 3,843 3,843 3,840 3,840 3.832
5
Iako je zabilježen stalni trend povećanja prosječnog GDP-a „per capita“, životni standard
većine stanovništva u BiH i dalje je na niskom nivou. Prema posljednjim podacima iz Ankete o
potrošnji domaćinstava u Bosni i Hercegovini u 2011. godini bilo je 17,9%3 stanovnika koji žive u
relativnom siromaštvu. Najmanja stopa relativnog siromaštva je u Brčko distriktu BiH (14,7%), zatim
u Federaciji BiH (17,1%) i u Republici Srpskoj (19,5%).
Monetarna politika Centralne banke nastavlja se u okviru aranžmana Valutnog odbora, kojim
je valuta BiH vezana za euro, zbog čega uživa visok nivo pouzdanosti i povjerenja. Postavke
monetarne politike su ostale nepromijenjene. Generalno, Valutni odbor i dalje dobro funkcioniše i
očuvana je monetarna i finansijska stabilnost, dok je inflacija smanjena i čak je zabilježila negativan
iznos. Reforme trgovinskih politika su bile vrlo izražene, uz usvajanje najliberalnijeg trgovinskog
režima u regionu i pregovore o bilateralnim trgovinskim sporazumima sa zemljama jugoistočne
Evrope. U 2007. godini je BiH pristupila Centralno-evropskoj zoni slobodne trgovine (CEFT-i), što
stvara pretpostavke za povezivanje tržišta zemalja centralne i jugoistočne Evrope, ali u isto vrijeme
privreda Bosne i Hercegovine izložena je konkurenciji na domaćem tržištu iz drugih zemalja. Izvoz
robe u 2013. godini u BiH bio je blizu 8,4 milijarde KM, što je za oko 0,5 milijardi KM ili 6,6 % više
u odnosu na 2012. godinu, dok je uvoz iznosio oko 15,2 milijarde KM i manji je za 0,5 % u odnosu na
2012. Ukupan spoljnotrgovinski deficit u 2013. godini je smanjen i iznosio je blizu 6,8 milijardi KM,
što je za 8,1 % manje u odnosu na 2012. godinu. Recesija i slab ekonomski rast u širem okruženju, te
problemi u proizvodnji električne energije u Bosni i Hercegovini bili su glavni faktori slabljenja
priliva novca iz inostranstva, te pada izvozne tražnje.
Tržište rada je u 2013. godini pokazivalo znakove blagog oporavka. Trend usporavanja rasta
broja nezaposlenih je nastavljen i u 2013. godini, a krajem godine se broj nezaposlenih na godišnjem
nivou čak počeo i smanjivati. Međutim, tržište rada u BiH i dalje karakteriše visok udio neformalne
zaposlenosti, te visoka neaktivnost radno sposobnog stanovništva. Isto tako, tržište rada u BiH je
nefleksibilno, a mobilnost radne snage je veoma niska.
Tabela 2. Priliv stranih direktnih investicija (SDI) u Bosni i Hercegovini po godinama U 000 KM
Period Iznos - neto % učešća 1994 - 1997. 83.330 0,89% I-XII 1998. 117.436 1,26% I-XII 1999. 324.533 3,47% I-XII 2000. 310.098 3,32% I-XII 2001. 274.198 2,93% I-XII 2002. 604.319 6,46% I-XII 2003. 330.812 3,54% I-XII 2004. 1.209.348 12,93% I-XII 2005. 474.752 5,08% I-XII 2006. 356.815 3,81% I-XII 2007. 2.393.804 25,59% I-XII 2008. 577.792 6,18% I-XII 2009. 472.997 5,06% I-XII 2010. 681.200 7,28% I-XII 2011. 428.400 4,58% I-XII 2012. 430.390 4,60%
I-XII 2013.4 283,860 3,03%
UKUPNO - TOTAL 9.070.508 100,00%
Izvor: MOFTER - Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH
3 Saopštenje Agencije za statistiku BiH, Sarajevo, 21.02.2013. godine. 4Prema privremenom izvještaju Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH
6
Prema revidiranim podacima Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH strana
ulaganja u 2013. godini su iznosila 283,86 miliona KM, što predstavlja smanjenje za oko 34% u
odnosu na ulaganja u istom periodu 2012. godine. Direktna strana ulaganja u BiH su od 1994.
godine do kraja 2013. godine dostigla nivo od 9,070 milijardi KM.
U BiH prema podacima iz Statističkog poslovnog registra od 30.06.2013. godine5 ima ukupno
63.544 aktivnih preduzeća, od kojih su 33.266 aktivna u smislu provođenja statističkih istraživanja, a
30.278 preduzeća koja nisu ugašena u administrativnom smislu, a ne podnose finansijske izvještaje.
Posmatrajući statistički aktivna preduzeća (okvir za statistička istraživanja) prema djelatnostima,
uočljivo je da je najveći broj preduzeća, njih 74,4%, raspoređeno u slijedećih šest područja djelatnosti:
32,7% u područje G (Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala), 14,3% u C
(Prerađivačka industrija), 7,5% u M (Stručne, naučne i tehničke djelatnosti), 7,5% u S (Ostale uslužne
djelatnosti), 6,6% u F (Građevinarstvo) i 5,8% u područje H (Prijevoz i skladištenje). Razvrstavanje
preduzeća u klase prema veličini korištenjem kriterija „broj zaposlenih“ pokazuje da najveći udio u
ukupnom broju razvrstanih preduzeća, čak 75,5%, imaju mikro preduzeća (0 – 9 zaposlenih). Mala
preduzeća (10 – 49 zaposlenih) u ukupnom broju sudjeluju sa 17,8%, srednja preduzeća (50 – 249
zaposlenih) sa 5,8%, dok je udio velikih preduzeća (250 i više zaposlenih) samo 0,9%.
II. ANALIZA SITUACIJE NA TRŽIŠTU RADA
Tržište rada kao nerazdvojni element tržišne privrede, isto kao i tržište roba i kapitala u osnovi
predstavlja razmjenu između ponude i tražnje zainteresovanih subjekata na određenom prostoru ili
nivou. Kao generalnu ocjenu stanja, možemo reći da tržište rada u BiH karakteriše veoma niska stopa
formalne i visok udio neformalne zaposlenosti, te visoka nezaposlenost i neaktivnost radno sposobnog
stanovništva6. Podaci o tržištu rada u Bosni i Hercegovini, entitetima i Brčko distriktu BiH mogu se
prikupiti iz dva izvora: administrativni podaci i Anketa o radnoj snazi (ARS). Administrativni izvori
temelje se na podacima o registrovanim zaposlenim i nezaposlenim licima iz statističkih evidencija i
relevantnih ustanova na tržištu rada, dok se Anketa o radnoj snazi provodi jednom godišnje na uzorku
domaćinstava, u skladu s metodološkim pravilima Međunarodne organizacije rada (MOR) i
Evropskog statističkog ureda (Eurostata).
II – 1. ADMINISTRATIVNI PODACI
Prema posljednjim procjenama Agencije za statistiku BiH, Bosna i Hercegovina ima oko 3,832
miliona stanovnika, a radni kontigent stanovništva se procjenjuje na oko 67% od ukupnog broja
stanovništva (67,82% u FBiH, 64% u Republici Srpskoj i 65,30% u Brčko distriktu BiH).
Tabela 3. Stanje tržišta rada u BiH u 2013. godini – prosjek
Bosna i Hercegovina Federacija BiH Republika Srpska Brčko distrikt BiH
Ukupno registrovana zaposlenost 685.887 435.113 238.640 16.254
Ukupno registrovana nezaposlenost 552.461 388.704 151.290 12.467
Stopa registrovane nezaposlenosti 44,6% 47,2% 38,8% 43,4%
Izvor: Agencija za statistiku BiH, Federalni zavod za statistiku, Zavod za statistiku Republike Srpske.
5 Statistički poslovni registar (SPR) je registar koji vodi i održava Agencija za statistiku BiH u saradnji s Federalnim zavodom za statistiku FBiH, Republičkim zavodom za statistiku Republike Srpske i Ekspoziturom Agencije za statistiku BiH u Brčko distriktu BiH. 6 Izvor: Agencija za statistiku, Anketa o radnoj snazi 2013; Agencija za rad i zapošljavanje BiH, Federalni zavod za zapošljavanje, Zavod za zapošljavanje
Republike Srpske i Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH.; Na osnovu razlika podataka iz administrativnih izvora i podataka iz Ankete o radnoj snazi može se zaključiti da siva ekonomija ostavlja tragove na tržištu rada i može se dobiti približan okvir o zaposlenosti unutar sive ekonomije.
7
Zaposlenost
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, Federalnog zavoda za statistiku i Republičkog
zavoda za statistiku Republike Srpske, u Bosni i Hercegovini je u decembru 2013. godine bilo
evidentirano 689.270 zaposlenih lica, što u odnosu na prošlu godinu predstavlja povećanje za
2.418 lica ili 0,3%. Posmatrano za dvanaest mjeseci 2013. godine broj zaposlenih lica manji je za
0,1% u odnosu na isti period 2012. godine.
U Federaciji Bosne i Hercegovine, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u 2013.
godini prosječno je bilo zaposleno 435.113 radnika, što je u odnosu na prosjek 2012. godine (437.331)
manje za 2.218 radnika, odnosno 0,5%. Broj zaposlenih u 1991. godini na području koje je sada
Federacija BiH iznosio je 631.020, tako da je nivo zaposlenosti u 2013. godini (435.113) dostigao
68,90% nivoa iz 1991. godine. Prema Anketi o radnoj snazi u 2013. godini, koju je provela Agencija
za statistiku Bosne i Hercegovine, stope aktivnosti i zaposlenosti su iznosile 41,8% i 30,3% dok su u
2012. godini bile 42,4% i 30,0%. Stope su bile znatno više za muškarce nego za žene.
Tabela 4. Registrovana zaposlenost u Bosni i Hercegovini prema sektorima djelatnosti –XII/ 2013.
A Poljoprivreda, ribolov i šumarstvo 15.522
B Vađenje ruda i kamena 18.662
C Perađivačka industrija 128.641
D Proizvodnja i opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija 16.450
E Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom, te djelatnosti sanacije okoliša 12.779
F Građevinarstvo 32.448
G Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala 124.616
H Prijevoz i skladištenje 33.622
I Djelatnosti pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane (hotelijerstvo i ugostiteljstvo) 30.299
J Informacije i komunikacije 17.533
K Finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 16.429
L Poslovanje nekretninama 2.065
M Stručne, naučne i tehničke djelatnosti 19.965
N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 9.646
O Javna uprava i odbrana, obavezno socijalno osiguranje 73.710
P Obrazovanje 64.285
Q Djalatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 47.486
R Umjetnost, zabava i rekreacija 7.926
S Ostale uslužne djelatnosti 9.859
U K U P N O : 689.270
8
Izvor: Federalni zavod za statistiku
U proteklih devet godina (2004.-2013.) u Republici Srpskoj broj zaposlenih je povećan za
1,0%. U 2013. godini broj registrovanih zaposlenih lica povećan je za 462 lica ili 0,2% u odnosu na
predhodnu godinu. Najveći pad zabilježen je u sektorima saobraćaja i skladištenja, trgovine na veliko i
na malo, građevinarstva i vađenja rude i kamena. Povećanje broja zaposlenih lica u odnosu na 2012.
godinu zabilježeno je u sektorima ostalih uslužnih djelatnosti, prerađivačke industrije, stručne, naučne
i tehničke djelatnosti, obrazovanja, djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalnog rada, javne uprave i
odbrane i obaveznog socijalnog osiguranja.
Tabela 5. Registrovana zaposlenost u Federaciji BiH prema sektorima djelatnosti 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013
A Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov
10.454 10.264 10.195 9.624 9.653 9.536 9.190 8.983 7.444 7.576
B Vađenje ruda i kamena 16.132 16.170 16.232 15.343 15.129 14.990 14.649 14.294 14.230 14.012
C Prerađivačka industrija 88.641 84.720 82.507 85.093 87.695 82.010 84.064 84.700 79.749 79.782
D Proizvodnja i snabdjevanje elektr. energijom, plinom, parom i klimatizacija
14.299 14.906 14.691 13.346 13.216 13.191 13.451 13.488
9.344 9.180
E
Snabdijevanje vodom; uklanjanje otpadnih voda, upravljanje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša
7.976 8.039
F Građevinarstvo 23.616 23.007 23.923 26.167 27.526 26.134 26.024 24.975 22.296 20.967
G Trgovina na veliko i na malo; popravak mot. vozila i motocikla
51.163 53.124 54.633 68.689 76.959 76.809 80.969 81.140 77.713 77.290
H Prevoz i skladištenje
27.784 27.525 27.662 28.434 28.898 28.631 29.756 29.406
21.831 22.102
J Informacije i komunikacije 12.107 12.286
I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (hotelijerstvo i ugostiteljstvo)
14.840 15.086 13.875 15.656 17.641 17.848 17.084 17.135 16.947 17.667
K Finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja
7.703 8.019 8.396 8.981 9.989 10.310 11.040 10.879 10.774 10.526
L Poslovanje nekretninama
8.667 9.761 10.642 14.581 16.108 15.791 18.232 19.194
1.510 1.539
M Stručne, naučne i tehničke djelatnosti
12.054 12.290
N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti
6.438 6.680
O Javna uprava i odbrana, obavezno soc. osiguranje
48.542 47.233 47.024 46.623 45.069 46.138 46.873 47.532 47.936 48.279
P Obrazovanje 33.079 33.773 34.526 34.751 35.413 36.446 37.324 38.653 39.515 39.962
Q Djelatnosti zdravstvene i socijalne zaštite
27.405 28.088 27.970 27.272 27.855 28.846 29.235 29.830 29.562 29.933
R Umjetnost, zabava i rekreacija
12.856 13.588 14.206 15.917 16.123 16.439 17.199 17.150
4.883 4.887
S Ostale uslužne djelatnosti 5..598 5.467
T
Djelatnosti domaćinstava kao poslodavaca; djelatnosti domać. koja proizvode različita dobra i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe
72 90 75 58 114 8 21 37 2 2
00 Neraspoređeno po djelatnostima KD
3.057 3.064 3.044 3.141 3.357 3.429 3.065 3.838 9.422 6.647
Ukupno 388.310 388.418 389.601 413.676 430.745 426.556 438.949 440.747 437.331 435.113
9
Tabela 6. Registrovana zaposlenost u Republici Srpskoj prema sektorima djelatnosti
Broj zaposlenih
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013
A Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov 9.120 8.378 8.041 8.043 8.067 8.217 7.970 7.968 7.635 7.788
B Vađenje ruda i kamena 3.537 3.305 3.803 4.595 4.969 4.711 4.841 4.918 4.932 4.866
C Prerađivačka industrija 59.107 60.200 56.148 55.384 54.065 50.463 46.763 44.470 44.163 45.844
D
Proizvodnja i snabdijevanje elektr. energijom, plinom, parom i klimatizacijom
9.415
7.623 7.057 6.659 6.907 6.999 7.101 6.953 7.114 7.166
E
Snabdijevanje vodom, kanalizacija, upravljanje otpadom i djelatnosti sanacije životne sredine
3.939 4.001 4.233 4.444 4.600 4.522 4.496 4.565 4.637
F Građevinarstvo 11.815 12.651 12.635 13.359 14.621 14.806 13.375 12.230 11.361 11.003
G Trgovina na veliko i malo, opravka motornih vozila i motocikla
40.272 44.727 48.651 52.710 53.591 53.920 49.024 47.150 45.621 44.750
I
Djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane. hotelijerstvo i ugostiteljstvo
13.709 14.218 16.079 17.075 16.045 14.545 12.397 11.423 10.935 10.970
H Saobraćaj i skladištenje 14.510
19.672 21.458 22.589 20.851 19.990 18.076 17.397 16.801 11.345
J Informacije i komunikacije 4.477 4.496 4.727 4.754 4.938 5.006 5.011 5.084 5.088
K Finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja
2.604 2.590 2.806 3.295 3.791 5.174 5.116 5.246 5.611 5.664
L Poslovanje nekretninama
5.688
1.900 1.536 1.416 1.117 841 746 614 599 670
M Stručne, naučne i tehničke djelatnosti 4.395 4.649 4.965 5.327 5.616 5.425 5.651 5.772 7.084
N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti
1.171 1.423 1.784 2.155 2.482 2.508 2.569 2.522 2.540
O Javna uprava i odbrana, obavezno socijalno osiguranje
19.892 18.758 19.391 20.213 21.062 22.709 22.445 22.394 23.198 23.681
P Obrazovanje 16.018 17.082 17.572 18.195 18.525 19.240 19.897 20.567 20.955 21.484
Q Djelatnosti zdravstvstvene zaštite i socijalnog rada
14.396 13.464 13.809 13.994 14.078 14.334 14.689 15.306 16.266 16.755
R Umjetnost, zabava i rekreacija 16.156 1.244 1.440 1.754 1.982 2.439 2.315 2.463 2.504 2.814
S Ostale uslužne djelatnosti 2.830 3.144 3.246 2.854 2.610 2.237 2.130 2.540 4.491
Ukupno 236.239 242.624 248.139 258.236 259.205 258.634 244.453 238.956 238.178 238.640
Izvor: Republički zavod za statistiku Republike Srpske
U Brčko distriktu BiH, broj zaposlenih lica u 2013. godini veći je u odnosu na 2012. godinu
za 116 lica ili 0,72%. U posmatranom periodu broj zaposlenih lica imao je trend laganog rasta sve do
2011. godine. U 2011. i 2012. godini registrovan je pad broja zaposlenih lica, dok se u 2013. godini
registrovana zaposlenost ponovo povećala. Najveći broj registrovanih zaposlenih je u sektoru trgovine
i popravke motornih vozila (27,92%) i u prerađivačkoj industriji i rudarstvu (18,86%).
10
Tabela 7. Registrovana zaposlenost u Brčko distriktu BiH prema sektorima djelatnosti 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013
A Poljoprivreda, lov i šumarstvo i ribarstvo 1.576 1.686 2.677
118 110 74 90 87 71 85
C Prerađivačka industrija i rudarstvo 3.145 3.126 2.222 3.108 3.229 3.055 3.066
D Proizvodnja i snabdjevanje električnom energijom, plinom i vodom
- - - 173 190 179 320 326 356 273
E Snabdjevanje vodom; uklanjanje otpadnih voda,gospodarenje otpadom te djelatnosti obrade i zbrinjavanja otpada
- - - - - - - - - 101
F Građevinarstvo - - - 1.029 1.074 839 1.034 996 967 862
G Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikla
1.705 2.078 2.554 4.780 4.983 3.814 5.382 5.082 4.658 4.538
I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane
832 879 668 978 786 801 849
H Prevoz i skladištenje 660 452 490 879 902 687 916 925 919 834
J Informacije i komunikacije 138
K Finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja
- - - 305 331 241 292 273 293 286
L Poslovanje nekretninama 314 527 426 554 520 576 22
M Stručne, naučne t tehničke djelatnosti 431
N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti
401
O Javna uprava i odbrana, obavezno soc. osiguranje
1.407 1.419 1.591 1.493 1.606 1.252 1.824 1.716 1.800 1.956
P Obrazovanje 804 868 910 920 868 687 1.041 994 992 947
Q Djelatnosti zdravstvene i socijalne zaštite
- - - 710 729 554 772 742 732 719
R Umjetnost, zabava i rekreacija 154
S Ostale uslužne djelatnosti - - - 425 580 445 538 747 918 594
Ostale djelatnosti (ukupno: E,F,H,J,K,N,O) 1.860 2.042 1.238 - - - - - - -
Ukupno 12.521 13.196 14.118 15.123 15.903 16.113 16.849 16.423 16.138 16.254
Izvor: Agencija za statistiku BiH
Posljedice svjetske ekonomske krize su nažalost preokrenule trendove i u oblasti zaposlenih. U
2009. godini broj zaposlenih se smanjio i taj trend smanjenja nastavlja se i dalje, iako se broj
zaposlenih lica u 2012. i 2013. godini smanjivao sa nešto manjim intenzitetom nego u prethodnom
periodu. Ako pogledamo strukturu registrovane zaposlenosti na nivou Bosne i Hercegovine i na nivou
entiteta, evidentno je dugogodišnje smanjivanje broja zaposlenih u proizvodnom sektoru. Ovakva
situacija je pogoršana uticajem globalne ekonomske krize, koja je samo dodatno otežala već postojeću
tešku situaciju u industrijskom sektoru koji je svakako imao veoma spor oporavak.
Plate
U BiH u 2013. godini prosječna neto plata se nije bitnije mijenjala u odnosu na 2012. godinu i
iznosila je 827 KM, što je nominalno povećanje od svega 0,1% u odnosu na 2012. godinu. Na ovaj
neznatan rast plata u BiH uticao je rast plata u Federaciji BiH, dok su prosječne neto plate u Republici
Srpskoj i Brčko distriktu BiH bile nešto manje nego u prošloj godini. Najveći rast plata posmatrano za
dvanaest mjeseci 2013. godine u odnosu na 2012. godinu bio je u okviru sektora administrativne i
pomoćne uslužne djelatnosti 2,5%, zatim u okviru sektora vađenja ruda i kamena 2,3%, dok je u
okviru poljoprivrede, šumarstva i ribolova to povećanje iznosilo 1,8%. Najveće smanjenje plata bilo je
u okviru sektora ostalih uslužnih djelatnosti 2,1%, obrazovanja 1,9%, te umjetnosti, zabave i rekreacije
1,5%.
11
Tabela 8. Nominalni rast plata u Bosni i Hercegovini za period 2006.- 2013. godina
Nominalni rast plata 2006. 7,7%
2007. 12,2%
2008. 16,6%
2009. 5,1%
2010. 1,0%
2011. 2,3%
2012. 1,2%
2013. 0,1%
Izvor: Agencija za statistiku BiH.
Neto plate u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Brčko distriktu BiH u 2013. godini nisu imale
isti trend. Tako je prosječna neto plata u Federaciji BiH iznosila 835 KM, u Republici Srpskoj 808
KM, dok je u Brčko distriktu BiH iznosila 817 KM, sa stopama rasta od 0,6% u Federaciji BiH i
negativnim stopama rasta od 1,2% u Republici Srpskoj i 0,2% u Brčko distriktu BiH, što je uvećalo
razliku neto plata među entitetima i Brčko distriktom BiH.
Tabela 9. Iznos prosječne neto plate u Bosni i Hercegovini, entitetima i Brčko distriktu BiH za period 1999-2013.7 (u KM)
1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013
BiH 343 372 409 446 484 505 538 586 645 752 790 798 816 826 827
Federacija BiH
374 413 444 483 524 534 558 603 662 751 792 804 819 830 835
Republika Srpska
216 275 309 347 379 423 465 521 585 755 788 784 809 818 808
Brčko distrikt BiH
- - - 676 695 707 676 674 685 729 769 796 808 819 817
Izvor: Agencija za statistiku BiH, Federalni zavod za statistiku i Republički zavod za statistiku Republike Srpske.
Nezaposlenost
Trend rasta registrovane nezaposlenosti koji je prisutan na tržištu rada u Bosni i Hercegovini
već pet godina nastavljen je i u 2013. godini, iako znatno slabijeg intenziteta. Rast nezaposlenosi u
2013. godini bio je usporeniji nego u prethodnoj godini. Prosječan broj nezaposlenih lica u 2013.
godini iznosio je 552.461 i u odnosu na prosjek u 2012. godini povećao se za 9.073 ili 1,7%. Od
ukupnog broja lica koja traže zaposlenje u 2013. godini, 278.722 ili 50,4% su činile žene.
7 Izvor: Agencija za statistiku BiH, Federalni zavod za statistiku i Zavod za statistiku Republike Srpske
12
Prema zvaničnim podacima Federalnog zavoda za zapošljavanje, Zavoda za zapošljavanje
Republike Srpske i Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta BiH, zaključno sa 31.12.2013. godine u
Bosni i Hercegovini je registrovano 553.481 nezaposleno lice, što u odnosu na 31.12.2012. godine
predstavlja povećanje za 2.907 lica ili 0,53%.
Tabela 10. Registrovana nezaposlenost - BiH / entiteti – decembar 2013. godine
Bosna i Hercegovina Federacija BiH Republika Srpska Brčko distrikt BiH
Registrovana nezaposlenost - 31.12.2013. 553.481 391.942 149.284 12.255
Registrovana nezaposlenost - 31.12.2012. 550.574 384.852 153.458 12.264
Indeks 31.12.2013./ 31.12.2012. 100,53 101,84 97,28 99,93
Izvor: Agencija za rad i zapošljavanje BiH, Federalni zavod za zapošljavanje, Zavod za zapošljavanje Republike Srpske i Zavod za
zapošljavanje Brčko distrikta BiH.
U strukturi lica koja traže zaposlenje, zaključno sa 31.12.2013. godine, NKV radnika je
154.814 ili 27,97%, PKV 10.682 ili 1,93%, KV 191.046 ili 34,52%, VKV 3.559 ili 0,64%, NSS 1.660
ili 0,30%, SSS 144.607 ili 26,13%, VŠS 7.804 ili 1,41% i VSS 39.309 ili 7,10%. Najveći broj
evidentirane nezaposlenosti čine lica sa trećim stepenom obrazovanja KV radnici 34,52%, te NKV
radnici 27,97%. Prema polnoj strukturi registrovanih nezaposlenih lica, muškarci čine 49,53%, dok po
procjeni demografa u ukupnom stanovništvu učestvuju sa oko 48%. Učešće žena u registrovanoj
nezaposlenosti je 50,47%, a u ukupnom stanovništvu oko 52%.
554.640 554.605553.580
549.519547.325
548.307
552.989555.820 555.087
552.707551.474
553.481
530.000
535.000
540.000
545.000
550.000
555.000
560.000
565.000
570.000
KRETANJE REGISTROVANE NEZAPOSLENOSTI U BIH U PERIODU I 2013.-XII 2013. GODINE
13
Tabela 11. Kvalifikaciona i polna struktura registrovane nezaposlenosti sa 31.12.2013. - BiH / entiteti
Red. Stepen Bosna i % Federacija % Republika % Brčko %
broj obrazovanja Hercegovina BiH Srpska distrikt BIH
1 VSS svega 39.309 7,10% 25.297 6,45% 13.264 8,89% 748 6,10%
žene 25.626 9,17% 16.880 8,39% 8.301 11,57% 445 7,02%
2 VŠS svega 7.804 1,41% 5.508 1,41% 2.170 1,45% 126 1,03%
žene 4.849 1,74% 3.525 1,75% 1.265 1,76% 59 0,93%
3 SSS svega 144.607 26,13% 99.049 25,27% 41.830 28,02% 3.728 30,42%
žene 85.301 30,54% 58.499 29,07% 24.533 34,20% 2.269 35,82%
4 NSS svega 1.660 0,30% 713 0,18% 947 0,63% 0 0,00%
žene 1.145 0,41% 651 0,32% 494 0,69% 0 0,00%
5 VKV svega 3.559 0,64% 2.198 0,56% 1.296 0,87% 65 0,53%
žene 443 0,16% 260 0,13% 175 0,24% 8 0,13%
6 KV svega 191.046 34,52% 133.265 34,00% 53.579 35,89% 4.202 34,29%
žene 76.550 27,40% 54.234 26,95% 20.539 28,63% 1.777 28,05%
7 PKV svega 10.682 1,93% 8.281 2,11% 2.209 1,48% 192 1,57%
žene 4.141 1,48% 2.892 1,44% 1.154 1,61% 95 1,50%
8 NKV svega 154.814 27,97% 117.631 30,01% 33.989 22,77% 3.194 26,06%
žene 81.279 29,10% 64.317 31,96% 15.280 21,30% 1.682 26,55%
9 Ukupno: svega 553.481 100% 391.942 100% 149.284 100% 12.255 100%
žene 279.334 50,47% 201.258 51,35% 71.741 48,06% 6.335 51,69%
Izvor: Agencija za rad i zapošljavanje BiH, Federalni zavod za zapošljavanje, Zavod za zapošljavanje Republike Srpske i Zavod za
zapošljavanje Brčko distrikta BiH.
FEDERACIJA BIH
Prosječan broj nezaposlenih u 2013. godini bio je 388.704 i u odnosu na prosjek 2012. godine
(377.957) veći je za 10.747, odnosno 2,84%. Iako se u prvih pet mjeseci 2013. godine bilježi pad
nezaposlenosti, u ljetnom periodu zbog prijava osoba po završetku školovanja, a naročito srednje
škole, zabilježeno je povećanje nezaposlenosti. To se može konstatirati na osnovu podatka o
povećanju broja nezaposlenih osoba dobi od 15 do 19 godina za 100% u 2013. godini, odnosno sa
9.093 u januaru na 18.662 osobe u decembru 2013. godine. Prosječna stopa nezaposlenosti8 u
Federaciji BiH u 2013. godini iznosila je 46,36% i ima tendenciju rasta (0,80%) u odnosu na
prethodnu godinu.
8 Stopa nezaposlenosti je procenat učešća nezaposlenih u ukupnom broju (zbiru) zaposlenih i nezaposlenih osoba
14
Tabela 12. Pregled osnovnih pokazatelja o nezaposlenosti u Federaciji BiH u 2013. godini
Pokazatelji Jan Feb Mar Apr Maj Jun Jul Aug Sep Okt Nov Dec
1. Broj zaposlenih 437.331 435.709 432.853 433.729 434.286 435.294 435.407 433.504 436.137 435.813 436.593 438.593
2. Osobe koje traže zaposlenje - UKUPNO
387.330 386.432 386.091 384.781 383.513 385.253 390.458 394.109 393.157 391.155 390.225 391.942
2.1 Žene 198.257 197.878 197.720 197.475 197.276 198.185 201.119 203.427 202.258 201.608 200.969 201.258
3. Stručne osobe 258.520 257.786 257.688 256.645 255.775 257.796 263.087 266.869 266.064 264.611 263.946 265.317
4. Nestručne osobe 128.810 128.646 128.403 128.136 127.738 127.457 127.371 127.240 127.093 126.544 126.279 126.625
5. Osobe koje traže zaposlenje prvi put
171.578 170.599 169.935 169.225 168.295 168.181 172.942 173.760 174.979 174.575 173.793 170.118
6. Prijavljeni na evidenciju u toku mjeseca
9.857 6.866 7.160 6.930 6.236 8.309 12.680 10.505 9.893 9.082 7.726 8.565
7. Zaposleni sa evidencije
4.538 4.703 4.889 5.704 5.105 4.400 4.765 4.422 6.967 7.374 5.344 3.514
8. Prekinut radni odnos
6.836 4.094 4.305 4.482 4.080 3.760 5.479 6.224 4.572 4.569 4.535 5.668
9. Brisani sa evidencije u toku mjeseca
7.379 7.764 7.501 8.240 7.504 6.569 7.475 6.854 10.845 11.084 8.656 6.848
10. Prijave o potrebama za radnicima
2.464 2.797 2.891 3.357 2.954 2.445 2.589 2.321 5.002 4.158 3.193 1.953
11. Realizirane prijave u toku mjeseca
694 843 711 911 761 672 559 527 821 1.141 922 533
12. Korisnici novčane naknade
10.519 11.554 11.492 10.708 11.308 10.207 10.144 10.197 12.708 10.535 10.489 10.140
13. Korisnici zdravstvenog osiguranja
245.155 245.474 245.601 244.664 237.224 243.990 246.594 248.805 250.325 250.352 250.659 252.737
14. Demobilizirani branioci
66.969 66.528 66.586 66.383 66.383 64.766 66.383 65.782 65.476 64.957 64.772 64.925
Izvor: Federalni zavod za zapošljavanje
- Nezaposlenost po kantonima u Federaciji BiH
Povećanje broja nezaposlenih lica u odnosu na 2012. godinu evidentirano je u Unsko-sanskom
kantonu za 4,02%, Posavskom kantonu za 0,55%, Tuzlanskom kantonu za 1,95%, Zeničko-dobojskom
kantonu za 3,00% i u Srednjobosanskom kantonu 3,22%. Veći broj nezaposlenih u odnosu na 2012.
godinu zabilježen je i u Hercegovačko-neretvanskom kantonu za 5,10%, Zapadnohercegovačkom
kantonu za 5,47%, Kantonu Sarajevo za 1,80% i Kantonu 10 za 4,66%. U Bosansko-podrinjskom
kantonu u odnosu na 2012. godinu smanjen je broj nezaposlenih za 0,67%, što predstavlja nastavak
pozitivnog trenda započetog 2011. godine.
- Učešće žena u registrovanoj nezaposlenosti
Broj nezaposlenih žena u Federaciji BiH u 2013. godini bio je 199.786, što je za 5.285 ili
2,72% više nego u prethodnoj godini. Posmatrano po kantonima, evidentirano je povećanje broja
nezaposlenih žena u svim kantonima osim u Bosansko-podrinjskom, gdje je broj nezaposlenih žena
manji za 1,28%. Najveće povećanje broja nezaposlenih žena zabilježeno je u Zapadnohercegovačkom
(za 5,10%), Kantonu 10 (za 5,05%) i Hercegovačko-neretvanskom kantonu (za 5,01%).
15
- Kvalifikaciona struktura evidentiranih nezaposlenih
Broj stručnih osoba koje traže zaposlenje u Federaciji BiH u 2013. godini, u odnosu na 2012.
godinu, veći je za 4,56%. U svim stepenima stručnosti veći je broj osoba koje traže zaposlenje.
Povećan je broj nezaposlenih sa visokom (VSS) za 17,24%, sa višom (VŠS) za 5,19% i sa srednjom
stručnom spremom (SSS) za 4,93%. Broj nestručnih osoba koje traže zaposlenje u Federaciji BiH u
2013. godini, u odnosu na 2012. godinu, manji je za 0,50%. Smanjen je broj nezaposlenih osoba sa
nižom stručnom spremom (NSS) za 4,59%, polukvalifikovanih (PKV) za 1,50% i nekvalifikovanih
(NKV) za 0,40%.
- Promjene u evidenciji nezaposlenih
U skladu sa Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih
osoba i Pravilnikom o evidencijama u oblasti zapošljavanja, sa evidencije kantonalnih službi za
zapošljavanje, po raznim osnovama, u 2013. godini u Federaciji BiH brisano je 96.719 osoba. U
odnosu na 2012. godinu, to je više za 12,32%. U istom periodu prijavljeno je 103.809 osoba, što je u
odnosu na prethodnu godinu više za 3,94%. Također, u 2013. godini registrirano je za 3.114 više
osoba koje su zaposlene sa evidencije nezaposlenih (61.725) od onih koje su se prijavile na evidenciju
po prestanku radnog odnosa (58.611).
-Zapošljavanje lica sa evidencije službi za zapošljavanje
U 2013. godini kantonalne službe za zapošljavanje su zbog zaposlenja brisale iz evidencije
nezaposlenih 61.725 osoba. Posmatrano po kantonima, broj posredovanja bio je sljedeći: 681 u
Bosansko-podrinjskom, 682 u Posavskom, 1.084 u Kantonu 10, 1.266 u Zapadnohercegovačkom,
5.520 u Unsko-sanskom, 5.714 u Hercegovačko-neretvanskom, 6.168 u Srednjobosanskom, 11.649 u
Zeničko-dobojskom, 14.153 u Tuzlanskom i 14.808 u Kantonu Sarajevo. Posmatrano po
kvalifikacijskoj strukturi, sa evidencije nezaposlenih najviše je zaposleno KV (21.960), SSS (19.002),
VSS (11.497), NKV (6.742) itd.
REPUBLIKA SRPSKA
Analiza stanja nezaposlenosti u četverogodišnjem periodu ukazuje na izuzetno negativan uticaj
poslјedica svjetske ekonomske krize što je evidentno i u širem međunarodnom kontekstu, a što za
poslјedicu ima povećanje ukupne ponude radne snage na tržištu rada u periodu od 2010. do 2013.
godine. Mjesečna analiza i uporedni pokazatelјi stanja nezaposlenosti u 2012. godini je ukazivala na
postepenu stabilizaciju stanja u ovoj oblasti. Taj trend se nastavio i u 2013. godini, tako da je na dan
31.12.2013. godine evidentirano 149.284 nezaposlenih lica, što je za 2,7% manje u odnosu na isti
period 2012. godine. Ako se posmatra godišnji prosjek, taj pad je za 1,3% manji u odnosu na
prethodnu godinu.
16
Tabela 13. Pregled stanja registrovane nezaposlenosti u Republici Srpskoj po filijalama sa 31.12.2013. godine
Banja Luka Bijeljina Doboj Prijedor I.Sarajevo Trebinje Ukupno
NK 9.265 7.688 7.818 4.495 2.459 2.264 33.989
PK-NSS 844 1.059 689 195 243 125 3.155
KV 16.680 10.148 9.677 6.699 5.364 5.011 53.579
SSS 12.411 8.205 6.578 4.807 5.499 4.330 41.830
VKV 368 304 201 75 214 134 1.296
VŠS 526 494 292 267 251 341 2.171
VSS 4.339 2.813 1.525 2.611 2.095 1.406 13.264
Ukupno 44.433 30.711 26.780 17.624 16.125 13.611 149.284
Žene 21.775 15.140 12.012 7.810 8.157 6.847 71.741
% žena 49,01% 49,30% 44,85% 44,31% 50,59% 50,30% 48,06%
Izvor: Zavod za zapošljavanje Republike Srpske
- Kvalifikaciona struktura evidentiranih nezaposlenih
Analiza navedenih podataka ukazuje da se prosječan broj nezaposlenih smanjuje skoro na svim
stepenima obrazovanja, osim kod IV i VII stepena gdje je zabilјežen porast prosječnog broja
registrovanih nezaposlenih lica u datom četverogodišnjem periodu. Prema navedenim podacima
najveće učešće, u ukupnoj registrovanoj nezaposlenosti, imaju lica sa III stepenom obrazovanja i to
35,89% u 2013. godinu. U odnosu na 2010. godinu, učešće ovog stepena obrazovanja je manje za
1,4%. U drugu grupu, po broju nezaposlenih, spadaju lica sa IV stepenom obrazovanja i kod njih je
evidentiran porast broja registrovanih nezaposlenih lica, u posmatranom periodu za 2,34%. Na
evidenciji nezaposlenih lica registrovan je i veliki broj nekvalifikovanih lica, čije se učešće u datom
četverogodišnjem periodu kreće od 27,20% u 2010. do 22,77% u 2013. godini, što ukazuje na pad za
4,43%. Broj lica sa VII stepenom obrazovanja u 2013. godini se udvostručio u odnosu na 2010.
godinu. U periodu od 2010. do 2013. godine, broj nezaposlenih žena je nešto manji od 50% u odnosu
na ukupan broj registrovanih nezaposlenih lica. Nјihovo učešće se kreće od 47,18% u 2010. do 48,06%
u 2013. godini, što ukazuje na blagi porast za oko nešto manje od 1%.
Tabela 14. Pregled kvalifikacione strukture nezaposlenih lica u Republici Srpskoj 2010.-2013.
Stepen stručnog
obrazovanja
Godina
2010 2011 2012 2013
Broj % Broj % Broj % Broj %
NK 39.606 27,20 39.787 25,91 38.247 24,92 33.989 22,77
PK-NSS 3.910 2.69 3.804 2,48 3.612 2,35 3.155 2,11
KV 54.307 37,29 55.673 36,26 55.605 36,23 53.579 35,89
SSS 37.397 25,68 39.896 25,98 41.316 26,92 41.830 28,02
VKV 1.688 1,16 1.634 1,06 1.444 0,94 1.296 0,87
VŠS 2.447 1,68 2.430 1,58 2.238 1,46 2.171 1,45
VSS 6.152 4,22 10.076 6,56 10.731 6,99 12.820 8,59
magistri 109 0,07 234 0,15 264 0,17 439 0,29
doktori 4 0,00 1 0,00 1 0,00 5 0,00
Ukupno 145.620 153.535 153.458 149.284
Izvor: Zavod za zapošljavanje Republike Srpske
17
Sa aspekta ponude i potražnje za određenim strukama i zanimanjima bitna je i brojčana
zastuplјenost pojedinih zanimanja unutar stepena obrazovanja. U trećem stepenu (KV) najviše
registrovanih lica je u slјedećem strukama i zanimanjima: trgovci i srodni (9.408), metalci (9.218),
mehaničari i mašinisti (6.368) i ugostitelјi i srodni (5.647). U četvrtom stepenu (SSS) najviše
registrovanih lica je u slјedećim strukama i zanimanjima: finansijski radnici i ekonomski tehničari
(7.639), mehaničari i mašinisti (5.690), maturanti gimnazije (4.746), električari i energetičari (3.885),
zdravstveni radnici (2.227) i ugostitelјi i srodni (2.062). U šestom stepenu (VŠS) registrovano je
najviše lica u slјedećim strukama i zanimanjima: finansijski radnici i ekonomisti (755), ing.
organizacije rada i srodni (239) i pravnici (169). U sedmom stepenu obrazovanja (VSS) najviše
nezaposlenih lica je registrovano u slјedećim strukama i zanimanjima: finansijski radnici i dipl.
ekonomisti (3.727), diplomirani pravnici (1.577) i diplomirani inženjeri polјoprivrede (518). Takođe,
veliki je i broj registrovanih lica sa zanimanjima iz oblasti prosvjetne struke – profesori razredne
nastave, profesori fizičkog vaspitanja, profesori engleskog jezika, diplomirani pedagozi, vaspitači,
dipl.geografi, profesori srpskog jezika.
- Registrovana nezaposlenost prema dužini čekanja na zaposlenje
Od ukupnog broja nezaposlenih u 2013. godini, njih 25,7 % na zaposlenje čekalo od 1 do 3
godine, a 25,4% do 1 godine. Od 3 do 5 godina na zaposlenje čeka 15,0% lica, od 5 do 7 godina 9,9%,
od 7 do 9 godina 8,2%, a preko 9 godina na zaposlenje čeka 15,8% lica.
Ako se dužina čekanja na zaposlenje posmatra prema stepenu obrazovanja, može se uočiti da
na posao najduže čekaju lica sa III stepenom obrazovanja i njih na evidenciji aktivnih tražioca
zaposlenja ima najviše, 53.575 lica. Na posao dugo čekaju i nekvalifikovani radnici, kao i lica sa
srednjom stručnom spremom. Lica sa visokom stručnom spremom najbrže dolaze do posla, pa se može
zaklјučiti da, iako se broj lica sa visokom stručnom spremom povećao, nivo obrazovanja još uvijek
značajno utiče na dužinu čekanja na zaposlenje.
Izvor: Zavod za zapošljavanje Republike Srpske
Tabela 15. Registrovana nezaposlenost po dužini čekanja na zaposlenje i starosti – 31.12.2013.
Dužina čekanja na zaposlenje
0- 1 god 1-3 god 3 -5 god 5 -7 god 7 -9 god preko 9 god
ukupno žena ukupno žena ukupno žena ukupno žena ukupno žena ukupno žena ukupno žena
15-29 18.734 8.529 15.455 7.400 6.401 2.978 2.979 1.565 1.525 866 740 481 45.834 21.819
30-44 11.859 5.269 13.131 6.477 8.760 4.322 5.866 3.128 4.964 2.748 10.689 6.413 55.269 28.357
45-54 5.188 2.197 7.074 3.405 5.182 2.414 4.029 2.047 4.036 2.130 8.839 4.589 34.348 16.782
55-65 2.086 612 2.719 909 2.043 692 1.867 666 1.763 705 3.355 1.199 13.833 4.783
Ukupno 37.867 16.607 38.379 18.191 22.386 10.406 14.741 7.406 12.288 6.449 23.623 12.682 149.284 71.741
18
- Prijava na evidenciju nezaposlenih i brisanje sa evidencije nezaposlenih
U toku 2013. godine na evidencije Zavoda za zapošlјavanje RS prijavlјeno je ukupno 65.755
lica ili u prosjeku mjesečno 5.479 lica. U odnosu na prethodnu godinu broj novoprijavlјenih lica na
evidencije se povećao za 5,0%. Broj lica koji se prvi put javlјaju na evidenciju, odnosno lica koja
nemaju radnog staža iznosio je 25.054 ili 2,9% više u odnosu na 2012. godinu, kada je bilo prijavlјeno
24.339 lica. Takođe, u 2013. godini povećan je priliv lica koja imaju radno iskustvo za 2.415 ili 6,3% u
odnosu na prethodnu godinu. Značajan broj čine i lica koja su bez posla ostala zbog organizacionih
promjena tehnološki višak (10.133) i lica koja su sporazumno prekinula radni odnos (9.335). Nјihov
broj je u odnosu na prethodnu godinu neznatno smanjen. Uporedna analiza podataka iz 2012. i 2013.
godine ukazuje da je broj prijavlјenih lica, koja su radni odnos prekinula zbog stečajnog postupka,
smanjen za 15,2%.
- Zapošljavanje sa evidencije
U 2013. godini sa evidencije nezaposlenih, zbog zaposlenja i pokretanja privatne djelatnosti
brisano je 28.860 lica. Podaci o broju zaposlenih sa evidencije pokazuju da je u prošloj godini
zaposleno 1,73% lica više u odnosu na isti period 2012. godine i 8,9% više u odnosu na plan
zapošlјavanja utvrđen Programom rada.
Analiza zapošlјavanja po djelatnostima pokazuje da se već četvrtu godinu najveći broj lica
zapošlјava u prerađivačkoj industriji 6.891 odnosno 23,88%. Pored prerađivačke industrije, veći broj
lica zaposlen je u oblasti ostalih javnih, društvenih, socijalnih i ličnih uslužnih djelatnosti 5.324 ili
18,45%, zatim u djelatnosti trgovine 4.651 ili 16,12%, u djelatnosti ugostitelјstva 2.447 ili 8,48%, u
djelatnosti građevinarstva 2.231 ili 7,73% i u djelatnosti obrazovanja 2.193 ili 7,60%,
Izvor: Zavod za zapošljavanje Republike Srpske
BRČKO-DISTRIKT BiH
U Brčko distriktu BiH, sa 31.12.2013. godine bilo je evidentirano 12.255 nezaposlenih lica,
što je u odnosu na isti period prošle godine manje za svega 9 lica ili 0,07%. U Brčko distriktu BiH u
2013. godini broj nezaposlenih je u toku godine imao manje promjene, tako da je na kraju godine taj
broj ostao skoro isti kao u decembru 2012. godine. U ukupnoj nezaposlenosti učešće žena je
nadpolovično (51,69%).
Tabela 16. Pregled broja zaposlenih lica u 2013. godini sa evidencije Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske
FILIJALA UKUPNO ŽENE
%
ŽENE Zaposlenje radi obavljanja
privatne djelatnosti Zaposlenje
BANJA LUKA 10.658 4.887 45,9% 323 10.335
BIJELJINA 4.900 2.105 43,0% 212 4.688
DOBOJ 4.687 2.011 42,9% 142 4.545
PRIJEDOR 3.243 1.273 39,3% 92 3.151
I.SARAJEVO 3.054 1.172 38,4% 35 3.019
TREBINJE 2.318 1.307 56,4% 60 2.258
UKUPNO 28.860 12.755 44,2% 864 27.996
19
- Kvalifikaciona struktura evidentiranih nezaposlenih
U kvalifikacionoj strukturi registrovane nezaposlenosti u Brčko distriktu BiH, najveće je
učešće kvalifikovane radne snage (KV) sa 33,76% od ukupnog broja nezaposlenih. Relativno veliko
učešće je i radnika SSS sa 29,95% i NKV radnika sa 26,06%.
Tabela 17. Registrovana nezaposlenost u Brčko distriktu BiH po kvalifikacionoj strukturi- 31.12.2013.
R/b Aplikacija - obilježja Ukupno %
1. NKV Svega: 3.194 26,06%
Žene 1.682 26,55%
2. PKV Svega: 192 1,54%
Žene 95 1,50%
3. KV Svega: 4.202 33,76%
Žene 1.777 28,05%
4. VKV Svega: 65 0,52%
Žene 8 0,13%
5. NSS Svega: 0 0,00%
Žene 0 0,00%
6. SSS Svega: 3.728 29,95%
Žene 2.269 35,82%
7. VŠS Svega: 126 1,00%
Žene 59 0,93%
8. VSS Svega: 748 6,10%
Žene 445 7,02%
Ukupno:
Svega: 12.255 100,00%
Žene 6.335 51,69%
Izvor: Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH
- Prijava na evidenciju nezaposlenih i brisanje sa evidencije nezaposlenih
U 2013. godini, na evidenciji nezaposlenih lica evidentirano je ukupno 3.808 novoprijavljenih
lica. Sa druge strane, sa evidencije nezaposlenih u 2013. godini brisano je ukupno 4.196 lica, od čega
je po osnovu posredovanja u zapošljavanju brisano sa evidencije 1.090 lica.
Tabela 18. Pregled lica brisanih sa evidencije nezaposlenih po različitim osnovama u Brčko distriktu BiH
2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.
1. Brisanje po osnovu zaposlenja 1.278 937 975 975 905 1.090
2.
Brisani po drugim osnovama (odustalo od traženja posla, rad na crno, promjena mjesta prebivališta, odlazak u penziju, odlazak na školovanje, brisanje po osnovu smrti i sl.)
3.847 4.094 3.624 3.566 3.374 3.106
S v e g a : 5.125 5.031 4.599 4.541 4.279 4.196
Izvor: Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH
U 2013. godini broj lica zaposlenih sa evidencije bio je veći za 185 lica ili 20,44% u odnosu na
2012. godinu i iznosio je 1.090. Broj lica brisanih sa evidencije po drugim osnovama, kao što su lica
koja su odustala od traženja posla, rad na crno, promjena mjesta prebivališta, odlazak u penziju,
odlazak na školovanje, brisanje po osnovu smrti i sl., smanjio se u odnosu na 2012. godinu za 268 lica
ili 7,94%.
20
II -2. ANKETA O RADNOJ SNAZI9
Prema rezultatima Ankete o radnoj snazi za 2013. godinu, u BiH radnu snagu (ekonomski
aktivno stanovništvo) je činilo 1.133.091 lice, dok je broj neaktivnih iznosio 1.485.032 lica. U okviru
radne snage zaposlenih je bilo 821.600 i 311.491 nezaposleno lice. Anketna stopa nezaposlenosti je
značajno manja od registrovane i na nivou BiH za 2013. godinu iznosila je 27,5%, što je za 0,5%
manje u odnosu na 2012. godinu. Stopa zaposlenosti manja je u odnosu na 2012. godinu za 0,1% i u
2013. godini bila je 31,6%.
U više od 2,6 miliona radno sposobnih lica, preko 1,1 milion se klasifikuje kao ekonomski
aktivno, a nešto iznad 1,4 miliona kao ekonomski neaktivno. Podaci pokazuju da je manje od polovine
radno sposobnog stanovništva iznad 15 godina starosti u BiH aktivno (43,6%) sa uočljivim razlikama
među polovima (muškarci-62%, a žene-38%). Stopa aktivnosti od 43,6% još uvijek je vrlo niska po
međunarodnim standardima. Broj aktivnih i neaktivnih lica koji čine radno sposobno stanovništvo se
povećao u odnosu na 2012. godinu. Radna snaga – aktivno stanovništvo povećala se za 0,2%. Broj
zaposlenih lica veći je za 1,0%, dok se broj nezaposlenih lica smanjio za 1,6% u odnosu na 2012.
godinu.
Neaktivnost pogađa više od polovine radno sposobnog stanovništva u BiH (56,4% u 2013.
godini), a posebno žene, odnosno 61,3% radno sposobnih žena u BiH. Stopa neaktivnosti žena
različita je među entitetima i u 2013. g. iznosila je 58,2% u Federaciji BiH, 52,6% u Republici Srpskoj
i 63,3% u Brčko distriktu BiH. Neaktivnost žena nije dovoljno istražen problem u BiH, ali se svakako
može povezati sa niskim stepenom obrazovanja i kulturološkim i ekonomskim odlukama koje žene
donose unutar domaćinstva.
Prema ovoj Anketi, polna struktura nezaposlenih je: 59,8% muškaraca i 40,2% žena.
Obrazovna struktura nezaposlenosti pokazuje da najveći udio 69,7% čine lica sa završenom srednjom
školom, 20,3% su lica sa osnovnim obrazovanjem i niže, dok je 10,1% završilo višu školu, fakultet,
akademiju, magisterij ili doktorat.
9 Izvor: Agencija za statistiku BiH, Anketa o radnoj snazi, 2012.
0 1.000.000 2.000.000 3.000.000
Neaktivnostanovništvo
Nezaposleni
Zaposleni
Aktivno stanovništvo
Radno sposobnostanovništvo (15+)
1.485.032
311.491
821.600
1.133.091
2.618.123
ANKETA O RADNOJ SNAZI 2013. - RADNO SPOSOBNO STANOVNIŠTVO PREMA AKTIVNOSTI U BIH
21
Tabela 19. Anketa o radnoj snazi – mjere aktivnosti stanovništva u BiH i entitetima (%)
BiH Federacija BiH Republika Srpska Brčko distrikt BiH
Stopa aktivnosti (%)
2006. 43,1 43,1 43,3 37,6
2007. 43,9 42,3 47,0 39,0
2008. 43,9 42,4 47,0 36,8
2009. 43,6 41,6 47,4 38,1
2010. 44,6 42,9 47,9 40,6
2011. 44,0 42,1 47,8 37,4
2012. 44,0 42,4 47,4 36,7
2013. 43,6 41,8 47,4 36,7
Stopa zaposlenosti (%)
2006. 29,7 29,1 30,9 23,7
2007. 31,2 29,2 35,1 23,4
2008. 33,6 31,8 37,3 25,1
2009. 33,1 30,9 37,2 27,0
2010. 32,5 30,4 36,6 25,8
2011. 31,9 29,8 36,1 22,9
2012. 31,7 30,0 35,3 24,8
2013. 31,6 30,3 34,6 23,7
Stopa nezaposlenosti (%)
2006. 31,1 32,4 28,5 37,1
2007. 29,0 31,1 25,2 40,0
2008. 23,4 25,0 20,5 31,9
2009. 24,1 25,7 21,4 29,2
2010. 27,2 29,1 23,6 36,4
2011. 27,6 29,2 24,5 39,0
2012.
28,0
29,4 25,6 32,5
2013. 27,5 27,6 27,0 35,5
Izvor: Agencija za statistku BiH.
Obrazovanje
Institucionalna slika obrazovnog sektora u Bosni i Hercegovini logičan je odraz specifične
državne strukture i shodno tome, Ustavom i zakonima utvrđenih odgovornosti konstitutivnih jedinica i
države Bosne i Hercegovine u oblasti obrazovanja. Ministarstvo civilnih poslova Bosne i
Hercegovine jedino je ministarstvo na nivou Bosne i Hercegovine koje, pored ostalih nadležnosti, ima
i nadležnosti u oblasti obrazovanja. Ministarstvo civilnih poslova je nadležno za utvrđivanje osnovnih
principa koordinacije aktivnosti, usklađivanje planova entitetskih organa i drugih vladinih tijela, te za
definisanje strategija na međunarodnom planu u oblasti obrazovanja. Obzirom da nema izvornih
ustavnih nadležnosti u oblasti obrazovanja, Ministarstvo civilnih poslova svoje zakonom definisane
nadležnosti, poslove i zadatke vrši u bliskoj i kontinuiranoj saradnji sa entitetskim, kantonalnim i
obrazovnim vlastima Brčko distrikta BiH. Odgovornost za upravljanje obrazovnim sektorom na nivou
entiteta, kantona i Brčko distrikta BiH imaju nadležna ministarstva obrazovanja, odnosno Odjeljenje
za obrazovanje u Vladi Brčko distrikta BiH.
Za provedbu Osnova kvalifikacijskog okvira u Bosni i Hercegovini uspostavljena je
međusektorska Komisija za pripremu Akcionog plana, čiji mandat traje samo jednu godinu. U
Republici Srpskoj akreditovane su dvije institucije za visoko obrazovanje, a šest ih još čeka na
akreditaciju. U Federaciji BiH su u Tuzlanskom kantonu izvršene izmjene i dopune kantonalnog
Zakona o visokom obrazovanju radi pripreme za akreditaciju. Centar za informisanje i priznavanje
22
dokumenata iz oblasti visokog obrazovanja BiH objavio je nove Preporuke o kriterijima za
vrednovanje i priznavanje inostranih visokoškolskih kvalifikacija. U zemlji su još uvijek na snazi
različite prakse. Nakon usvajanja Okvirnog zakona o visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini u
svim kantonima je završen proces usklađivanja sa ovim Zakonom. Zakon o srednjem stručnom
obrazovanju i obuci tek treba da se usvoji u četiri kantona, dok u tri kantona treba da se izvrši
usklađivanje zakonodavstva o predškolskom odgoju. Vlada FBiH usvojila je dva strateška dokumenta
- Strateški pravci razvoja visokog obrazovanja u FBiH i Program mjera za prevenciju korupcije u
visokom obrazovanju u FBiH.
III. ANALIZA ZAPOŠLJAVANJA I POLITIKA TRŽIŠTA RADA
Kretanja na tržištu rada usko su povezana sa trendovima ekonomskog razvoja i kretanjima
privrede u cjelini. U 2013. godini je zabilježen rast nezaposlenosti na evidencijama zavoda i službi
zapošljavanja u BiH, iako je postojao pozitivan trend rasta novozaposlenih lica sa evidencija na
biroima zavoda i službi za zapošljavanje. Pozitivan trend je rast broja zaposlenih lica sa evidencije
zavoda i službi zapošljavanja u 2013. godini, gdje je sa evidencija Federalnog zavoda za
zapošljavanje, Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske i Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta
BiH ukupno je zaposleno 90.811 nezaposlenih lica. Broj zaposlenih u odnosu na 2012. godinu bio je
veći za 10.448 lica ili 12,99%.
U Bosni i Hercegovini je složen sistem institucija u oblasti rada i zapošljavanja koji slijedi
ustavno-pravno uređenje. U skladu sa postojećim zakonskim propisima, aktivne politike zapošljavanja
sprovode:- Federalni zavod za zapošljavanje i kantonalne službe zapošljavanja (u Federaciji BiH),
- Zavod za zapošljavanje Republike Srpske i
- Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH.
Sve provedene aktivnosti, a posebno mjere aktivne politike zapošljavanja, su u saglasnosti sa
osnovnim ciljem Strategije zapošljavanja u Bosni i Hercegovini 2010.-2014., a to je da se poveća
42.49947.890
61.141
90.257 90.995
67.903 73.62878.843
80.373
90.811
0
20.000
40.000
60.000
80.000
100.000
2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.
ZAPOSLENI SA EVIDENCIJE SLUŽBI ZAPOŠLJAVANJA U BOSNI I HERCEGOVINI 2004.-2013. GODINA
23
kvalitet i kvantitet radnih mjesta i istovremeno promoviše socijalna uključenost i borba protiv
nejednakosti među polovima. Kod provođenja mjera aktivne politike zapošljavanja, zavodi i službe
zapošljavanja su posebnu pažnju obratili na programe namjenjene za poboljšanje zapošljivosti
ugroženih grupa na tržištu rada. Oko 65% programa se odnosilo na programe sufinansiranja novog
zapošljavanja i samozapošljavanja, a programima su bili najviše obuhvaćeni mladi bez radnog
iskustva, žene, povratnici i pripadnici romske populacije. Ukupno je u 2013. godini programima
aktivne politike zapošljavanja u Bosni i Hercegovini bilo obuhvaćeno 19.249 lica i utrošeno oko 43
miliona KM.
FEDERACIJA BiH
Aktivna politika zapošljavanja u 2013. godini je provođena u skladu sa Zakonom o
posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba, Strategijom zapošljavanja
2009-2013 i Akcionim planom zapošljavanja u Federaciji BiH za period 2010-2013. godina, kao i
Strategijom zapošljavanja u BiH 2010-2014. Podrška je pružena ciljnim grupama nezaposlenih osoba
koje su pomenutim strateškim dokumentima utvrđene kao teže zapošljive, a posebno mladim osobama
i ženama. Mjere aktivne politike zapošljavanja uglavnom su bile usmjerene na:
poticanje zapošljavanja kod poznatog poslodavca,
samozapošljavanje,
obuku, stručno osposobljavanje i usavršavanje, dokvalifikaciju i prekvalifikaciju,
pripremu nezaposlenih za tržište rada,
stvaranje za sve jednakih mogućnosti u pristupu tržištu rada.
Realizacijom mjera aktivne politike zapošljavanja nastojalo se ostvariti zapošljavanje što većeg
broja osoba sa evidencije nezaposlenih u Federaciji BiH sa posebnom socijalnom i rodnom
osjetljivošću, radi jačanja njihove konkurentnosti na tržištu rada, sprečavanja dugotrajne
nezaposlenosti te stvaranja uvjeta za sticanje prvog radnog iskustva.
Program sufinansiranja zapošljavanja „Prilika za sve“
Realizacija Programa sufinansiranja zapošljavanja „Prilika za sve“ započeta je u drugoj
polovini 2012. godine, a završit će se u 2014. godini. Cilj Programa jeste zapošljavanje što većeg broja
osoba sa evidencije nezaposlenih u Federaciji BiH sa posebnom socijalnom i rodnom osjetljivošću,
radi jačanja njihove konkurentnosti na tržištu rada, sprečavanja dugotrajne nezaposlenosti te stvaranja
uvjeta za sticanje prvog radnog iskustva.
Prema ovom programu, osnovni iznos poticajnih sredstva se kretao u rasponu od 1.920,00 KM,
za radnike bez kvalifikacije, do 3.150,00 KM, za radnike više i visoke stručne spreme, s tim da je
osnovni iznos uvećavan od 5% do 10% za posebne kategorije radi poticanja socijalne osjetljivosti
(dugoročno nezaposlene osobe, mlade osobe bez radnog iskustva, pripadnici romske nacionalne
manjine, članovi domaćinstva u kojem niko nije zaposlen, osobe s invaliditetom, samohrani roditelji,
roditelji djece sa posebnim potrebama, žrtve nasilja, liječeni ovisnici i bivši štićenici domova za
nezbrinutu djecu dobi do 30 godina). S obzirom na to da je na evidenciji nezaposlenih osoba u
Federaciji BiH više žena od muškaraca, te da ih je znatno manje u radnom odnosu, ovim programom
su uvećani osnovni iznosi poticajnih sredstava za zapošljavanje žena radi dostizanja ravnopravnosti na
tržištu rada. Posebno su podržani poslodavci koji će osobe zaposlene po Programu zadržati na duži
24
period, i to za zapošljavanje u periodu od 15 mjeseci sa 10%, 18 mjeseci sa 15%, 23 mjeseca sa 18% i
na neodređeno vrijeme sa 20%.
U okviru realizacije ovog programa potpisani su ugovori o sufinansiranju zapošljavanja 1.554
osobe kod 345 poslodavaca u iznosu od 4.383.967,20 KM. Posmatrajući nivo obrazovanja, tj.
kvalifikacijsku strukturu zaposlenih po osnovu ovog programa, može se zaključiti da je najviše
zaposleno osoba sa trećim i četvrtim stepenom srednje stručne spreme (KV i SSS) i to 77,79%, što
znači da je podrška pružena upravo osobama kojih ima najviše na evidenciji nezaposlenih. Znatno
manje, 14,11% je osoba sa višom i visokom stručnom spremom, a svega 8,10% obuhvaćenih ovim
programom su nekvalifikovane osobe. Od 1.554 osobe zaposlene na osnovu ugovora o sufinansiranju
zapošljavanja kod 345 poslodavaca, 57,2% (889 osoba) čine muškarci, a žene 42,8% (665 osoba), što
je u skladu sa Zakonom o ravnopravnosti spolova i čime je postignut jedan od ciljeva Programa.
Prosječna dob osoba čije je zapošljavanje sufinansirano je 29,4 godine. Najviše je osoba u dobi od 20
do 24 godine (29,3%), dok generalno mladi, tj. osobe dobi od 18 do 30 godina, u Programu učestvuju
sa 62,88% i predstavljaju dominirajuću grupu obuhvaćenu Programom. Programom je omogućeno
sticanje prvog radnog iskustva za 568 mladih. Osobe dobi od 30 do 45 godina čine 29,03% i čine
skoro trećinu ukupno obuhvaćenih Programom, a osobe dobi od 45 godina i više čine 8,09% od
ukupnog broja osoba obuhvaćenih Programom.
U okviru mjerenja dodatnih učinaka Programa utvrđeno je da je prosječan iznos sufinansiranja
zapošljavanja po osobi 2.823,00 KM, što je znatno manje u odnosu na programe iz prethodnih godina i
što znatno povećava efekte po principu cost-benefit analize, tj. mjerenja uloženog i dobijenog.
Također, anlizom održivosti zapošljavanja utvrđeno je da je 71% osoba ostalo u radnom odnosu, i to
prema provjeri provedenoj šest mjeseci nakon isteka ugovora o sufinansiranju zapošljavanja, što se
može smatrati veoma dobrim rezultatom. Za realizaciju Programa u 2013. godini isplaćena su sredstva
u iznosu od 3.357.889,00 KM.
Program jačanja konkurentnosti na tržištu rada - Prvo radno iskustvo 2012
Krajem 2012. godine objavljen je Javni poziv za učešće u realizaciji Programa jačanja
konkurentnosti na tržištu rada – Prvo radno iskustvo, čiji je cilj da se mladim nezaposlenim osobama
bez radnog iskustva, dobi do 30 godina, omogući stručno osposobljavanje za rad u struci i sticanje
prvog radnog iskustva u zvanju/zanimanju za koje su se školovali, te na taj način ojača njihova
konkurentnost na tržištu rada. Za realizaciju Programa osigurana su sredstva za sufinansiranje
osposobljavanja za rad u struci i prvo radno iskustvo nezaposlenih mladih osoba sa iznosom od 460
KM mjesečno u trajanju od šest mjeseci za osobe sa III i IV stepenom i 12 mjeseci za osobe sa VI i
VII stepenom stručne spreme, uz mogućnost uvećanja utvrđenog iznosa (za 10%) za pripadnike
posebne kategorije nezaposlenih mladih osoba (dugoročno nezaposlene osobe, žene, Romi, članovi
domaćinstva u kojem niko nije zaposlen, članovi porodica poginulih boraca/šehida, osobe s
invaliditetom, samohrani roditelji, roditelji djece sa posebnim potrebama, žrtve nasilja, liječeni
ovisnici i bivši štićenici domova za nezbrinutu djecu).
U 2013. godini u okviru realizaciji Programa potpisani su ugovori o sufinansiranju
zapošljavanja 950 mladih osoba kod 676 poslodavaca u iznosu od 4.313.455,00 KM. Od 950 mladih iz
ciljne grupe, 537 ili 56,5% su osobe sa VSS/VŠS, a 413 ili 44,5% sa SSS/KV. Također, postignut je i
cilj u skladu sa Zakonom o ravnopravnosti sposlova, odnosno 55% (522 osobe) obuhvaćenih
Programom su žene, a 45% (428 osoba) muškarci. Sa VSS/VŠŠ je 358 žena i 179 muškaraca. Žene su
u svim kantonima zastupljenije od muškaraca među zaposlenima sa fakultetskim obrazovanjem po
25
ovom programu. Sa SSS/KV spremom je 249 muškaraca i 164 žene. Prosječna dob osoba čije je
sticanje prvog radnog iskustva i osposobljavanje za rad u struci sufinansirano je 25 godina. Najviše
osoba čije je zapošljavanje sufinansirano je u dobi od 25 do 30 godina (48,11%). Radi postizanja
ravnopravnosti na tržištu rada, osnovni iznos sufinansiranja zapošljavanja bio je veći za žene jer ih je
na evidenciji nezaposlenih u Federaciji BiH više od muškaraca, a i znatno ih je manje u radnom
odnosu.
Kao dodatni efekat, kroz analizu zapošljavanja nakon završetka sticanja prvog radnog iskustva
i osposobljavanja za rad u struci, utvrđeno je da je 50% osoba ostalo u radnom odnosu nakon isteka
ugovora o sufinansiranju zapošljavanja. Do kraja 2013. godine isplaćena su sredstva u iznosu od
3.260.060,00 KM.
Program jačanja konkurentnosti na tržištu rada - Prvo radno iskustvo 2013
Krajem 2013. godine objavljen je Javni poziv za učešće u realizaciji Programa jačanja
konkurentnosti na tržištu rada – Prvo radno iskustvo 2013, čiji je cilj da se za oko 2.000 mladih
nezaposlenih osoba bez radnog iskustva, dobi do 30 godina, omogući stručno osposobljavanje za rad u
struci i sticanje prvog radnog iskustva u zvanju/zanimanju za koje su se školovali, te na taj način ojača
njihova konkurentnost na tržištu rada. Programom je predviđeno sufinansiranje ukupnog iznosa
obaveznih doprinosa iz i na bruto plaću tokom osposobljavanja za rad u struci i sticanja prvog radnog
iskustva, i to za mlade sa visokom/ višom stručnom spremom u trajanju od 12, a sa srednjom stručnom
spremom šest mjeseci. Navedeni iznos se uvećavao za 10% za pripadnike posebne kategorije
nezaposlenih mladih osoba (dugoročno nezaposlene osobe, žene, Romi, članovi domaćinstva u kojem
niko nije zaposlen, članovi porodica poginulih boraca/šehida, osobe s invaliditetom, samohrani
roditelji, roditelji djece sa posebnim potrebama, žrtve nasilja, liječeni ovisnici i bivši štićenici domova
za nezbrinutu djecu). Također, za naknadu troškova zaposlenika (prevoz, ishrana) mjesečno se
osigurava dodatni iznos od 50 KM po osobi. Za Program su osigurana sredstva u iznosu od 8.600.000
KM, a realizacija Programa je u početnoj fazi – fazi zaključivanja ugovora sa poslodavcima.
Program sufinansiranja samozapošljavanja mladih osoba „Omladinsko poduzetništvo“
Programom sufinansiranja samozapošljavanja mladih osoba „Omladinsko poduzetništvo“, čija
je realizacija okončana u 2013. godini, pružena je podrška za samozapošljavanje 143 mlade osobe sa
evidencije nezaposlenih u Federaciji BiH, od kojih je 55 žena ili 36,36%, kroz sufinansiranje troškova
pokretanja i održavanja samostalnih djelatnosti tokom prve godine poslovanja. Poticajna sredstva za
sufinansiranje troškova registracije, nabavke sredstava za rad, repromaterijala i potrebne opreme, te
dijela zakonom propisanih doprinosa i poreza iznosila su 7.000,00 KM po osobi. Ciljna grupa su bile
mlade osobe dobi do 35 godina, koje su nakon odobravanja poslovne ideje registrirale i održavale
vlastiti biznis najmanje 12 mjeseci. Najviše je poslovnih ideja pokrenuto u poljoprivrednoj djelatnosti
(stočarstvo, pčelarstvo, proizvodnja organske hrane i dr.), zatim u uslužnoj i obrazovnoj djelatnosti,
dok su ostale djelatnosti manje zastupljene. Prema kvalifikacionoj strukturi, 64% učesnika imalo je
srednju stručnu spremu četvrtog stepena, 18,6% visoku stručnu spremu, a znatno je manje bilo
učesnika sa ostalim kvalifikacijama. Analizom održivosti samozapošljavanja šest mjeseci nakon isteka
ugovorenih obaveza utvrđeno je da 65% korisnika još uvijek ima registriranu djelatnost, a kao poseban
efekat ističe se podatak da je 14% korisnika zaposlilo dodatno od jedne do četiri osobe, što predstavlja
26
izuzetno dobar rezultat. Za realizaciju Programa utrošeno je ukupno 997.500,00 KM, od čega je u
2013. godini isplaćeno 535.500,00 KM.
Program zapošljavanja povratnika u 2012. godini
Realizacija Programa zapošljavanja povratnika u 2012. godini počela je u drugoj polovini
2012. godine, a završit će se u prvoj polovini 2014. godine, jer je određeni broj poslodavaca zaposlio
radnike na neodređeno vrijeme za koje se status zaposlenosti prati 24 mjeseca. Program se realizira s
ciljem poticanja zapošljavanja povratnika sa evidencije nezaposlenih osoba, radi jačanja njihove
konkurentnosti na tržištu rada, sprečavanja dugotrajne nezaposlenosti, a time i održivosti povratka na
cijelom prostoru Bosne i Hercegovine. Ugovoreno je ukupno 314.954,75 KM, na osnovu čega je
zaposleno 114 osoba kod 62 poslodavca. Prema ovom programu, osnovni iznos poticajnih sredstva je
u rasponu od 1.920,00 KM, za radnike bez kvalifikacije, do 3.150,00 KM, za radnike više i visoke
školske spreme. Po jednom zaposlenom prosječno je utrošeno 2.762,76 KM, što je manje nego za isti
program iz prethodnih godina i što znatno povećava efekte po principu cost-benefit analize, tj.
mjerenja uloženog i dobijenog.
Posmatrajući nivo obrazovanja, tj. kvalifikacijsku strukturu zaposlenih po osnovu ovog
programa, od ukupno 114 osoba, 74 (65%) je sa srednjom stručnom spremom, 26 (23%) je
nekvalifikovanih, osam (7%) kvalifikovanih radnika, četiri (3%) visoke i dva (2%) više stručne
spreme. Od 114 osoba zaposlenih po Programu, dugoročno nezaposlenih je 53, mladih bez radnog
iskustva 12, članova domaćinstava u kojima niko nije zaposlen 13 i jedna osoba sa invaliditetom.
Također, osnovni iznos poticajnih sredstava za zapošljavanje žena uvećan je radi dostizanja
ravnopravnosti na tržištu rada. Po Programu su zaposlena 64 muškaraca (56%) i 50 žena (44%).
Posebno su podržani poslodavci koji će osobe zaposlene po Programu zadržati na duži period, i to za
zapošljavanje u periodu od 15 mjeseci sa 10%, 18 mjeseci sa 15%, 23 mjeseca sa 18% i na neodređeno
vrijeme sa 20%. Od ukupno 114 osoba zaposlenih po Programu, 53 je zaposleno je na period od 12
mjeseci (47%), 23 na 15 mjeseci (20%), 12 na 18 mjeseci (10%), četiri na 23 mjeseca (4%) i 22 na
neodređeno vrijeme (19%). Za realizaciju Programa u 2013. godini su isplaćena sredstva u iznosu od
247.330,00 KM.
Program zapošljavanja i samozapošljavanja Roma
U 2013. godini nastavljena je realizacija Programa zapošljavanja i samozapošljavanja Roma
započetog u 2011. godini, koji direktno implementira Federalni zavod. Po tom programu je
omogućeno zapošljavanje i samozapošljavanje 58 Roma, od kojih je 29 pokrenulo vlastiti biznis, dok
se 29 zaposlilo kod 15 pravnih osoba. Program će trajati do septembra 2014. godine, jer je sedam
poslodavaca zaposlilo radnike na period od 36 mjeseci.
Zaključivanjem Memoranduma o razumijevanju za implementaciju Akcionog plana Bosne i
Hercegovine za rješavanje problema Roma u oblasti zapošljavanja za 2012. godinu, obezbijeđeni su
neophodni uvjeti za zapošljavanje Roma u 2013. godini. Programom zapošljavanja i
samozapošljavanja Roma, koji direktno implementira Federalni zavod, u 2013. godini je omogućeno
zapošljavanje 57 Roma kod 28 poslodavaca i samozapošljavanje 24 Roma. Program će trajati do kraja
2015. godine, jer je više poslodavaca zaposlilo radnike na period od 24 mjeseca. Cilj Programa je
stimuliranje poslodavaca za zapošljavanje Roma, stvaranje povoljnijih uvjeta za njihovo
samozapošljavanje, te poboljšanje materijalnog položaja i zapošljivosti, ekonomske i socijalne
27
integracija romske populacije u društvene tokove u Federaciji BiH. U okviru Programa ugovorena su
sredstva u iznosu od 586.000,00 KM, od toga sa pravnim osobama 386.000,00 KM i sa fizičkim
(samozapošljavanje) 192.000,00 KM.
Tabela 20. Pregled broja zaposlenih i samozaposlenih Roma po kantonima u Federaciji BiH
Red. broj
Kanton Broj
poslodavaca Broj
zaposlenih Broj
samozaposlenih Odobreno
sredstava u KM
1 2 3 4 5 6
1. Unsko-sanski 2 2 5 56.000
2. Posavski 3 3 3 46.000
3. Tuzlanski 9 21 8 202.000
4. Zeničko-dobojski 4 12 1 92.000
5. Srednjobosanski 8 16 5 148.000
6. Hercegovačko-neretvanski 2 3 0 18.000
7. Kanton Sarajevo 0 0 2 16.000
UKUPNO 28 57 24 578.000
Projekat podrške mrežama za socijalnu sigurnost i zapošljavanje (SSNESP)
Cilj Projekta podrške mrežama za socijalnu sigurnost i zapošljavanje (SSNESP) jeste da u
periodu od 2010. do 2014. godine, u okviru komponente III, pruži podršku u posredovanju pri
zapošljavanju za oko 6.000 osoba koje aktivno traže posao a izgubile su pravo na novčana primanja ili
su socijalno ugrožene (osobe sa onesposobljenjem, demobilisani borci, osobe koje su u stanju socijalne
potrebe, osobe starije od 40 godina, dugoročno nezaposlene osobe, žrtve nasilja, bivši štićenici
domova za nezbrinutu djecu, povratnici, samohrani roditelji, članovi domaćinstva u kojima niko nije
zaposlen, roditelji djece sa posebnim potrebama, tj. osobe registrirane kod službi za zapošljavanje u
Federaciji BiH i identificirane kao ugrožene i teško zapošljive i dr.).
Projekat se finansira iz sredstava Federalnog zavoda i kredita kod Međunarodne asocijacije za
razvoj (IDA), u saradnji sa Federalnim ministarstvom rada i socijalne politike – Jedinicom za
implementaciju projekata socioekonomske podrške, obuke i prezapošljavanja (PIU SESER), a
realiziraju ga kantonalne službe za zapošljavanje. Podršku je dobio veći broj korisnika nego što je
predviđeno u cilju Projekta, tako da su Projektom buhvaćene 6.762 osobe, od kojih je zaposleno 3.764,
samozaposleno 1.524, dok su 1.474 osobe pohađale odgovarajuću obuku (34% za vještine, 12%
dokvalifikacija, 25% prekvalifikacija, 28% stručno osposobljavanje i usavršavanje).
Prema kvalifikacijskoj strukturi, 54% korisnika je sa SSS, 12% NK, 24% KV, 3% VKV, 7% sa
VSS. Posmatrajući spolnu strukturu, 55% su muškarci, a 45% žene. Rezultati Projekta su veoma dobri
s obzirom na to da je provjerom zaposlenosti u periodu šest, 12 i 18 mjeseci nakon isteka ugovora
utvrđeno da je preko 70% korisnika poticaja za zapošljavanje i samozapošljavanje i 40% korisnika
poticaja za obuke još uvijek zaposleno. Za realizaciju Projekta u 2013. godini Federalni zavod za
zapošljavanje je utrošio 2.500.000 KM.
28
Program dugoročnih plasmana za podsticaj zapošljavanja
Programom dugoročnih plasmana za podsticaj zapošljavanja iz sredstava revolving kreditne
linije promijenjen je pristup i koncept kreditiranja iz vlastitih namjenskih sredstava, čime su ta
sredstva postala dostupna većem broju korisnika. Sredstva revolving kreditne linije se koriste
posredstvom Razvojne banke Federacije Bosne i Hercegovine, u svrhu pružanja posebnih uvjeta za
one korisnike koji imaju mogućnost i potrebu da novim zapošljavanjem radne snage ili
samozapošljavanjem doprinesu ublažavanju problema nezaposlenosti.
Rok otplate kredita je do sedam godina za industriju, zanatstvo, usluge i poljoprivrednu
proizvodnju, uključujući grace period. Na zahtjev korisnika kredita, rok otplate kredita može biti i
kraći. Grace period je do 12 mjeseci za industriju, zanatstvo, usluge i poljoprivrednu proizvodnju, a
dvije godine za poljoprivrednu proizvodnju – zasadi.
U izvještajnom periodu su provedene sljedeće aktivnosti:
po kreditnoj liniji ZZ-260/revolving realizirano je pet novih kredita, u ukupnom iznosu od
5.550.000 KM (uz obavezu zapošljavanja 242 nova zaposlenika) i
po kreditnoj liniji OZO-010/održavanje zaposlenosti, poslodavcima je odobreno sedam kredita
u ukupnom iznosu od 2.235.000 KM, za zadržavanje postojećeg nivoa zaposlenosti od 459
zaposlenika.
Program zapošljavanja i zadržavanja mladih u Bosni i Hercegovini (YERP)
Program zapošljavanja i zadržavanja mladih u Bosni i Hercegovini (YERP), koji finansira
Vlada Španije putem Fonda za dostizanje milenijskih razvojnih ciljeva (MDG-F) i Volonteri
Ujedinjenih nacija (UNV) kroz Specijalni volonterski fond, realizira se u periodu od 2010. do 2013.
godine. Provode ga Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP), Fond Ujedinjenih nacija za djecu
(UNICEF), Volonteri Ujedinjenih nacija, Populacijski fond Ujedinjenih nacija (UNFPA) i
Međunarodna organizacija za migracije (IOM). U okviru tog programa, Federalni zavod je učestvovao
u realizaciji Programa sufinansiranja zapošljavanja mladih osoba bez radnog iskustva „400+“ i u
uspostavi centara za informiranje, savjetovanje i obuku (CISO) u kantonalnim službama za
zapošljavanje Federacije BiH. Kao nastavak aktivnosti, a na osnovu Amandmana 1 Memoranduma o
razumijevanju između Razvojnog programa Ujedinjenih nacija, Federalnog zavoda i kantonalnih
službi za zapošljavanje, u 2013. godini je sufinansirano zapošljavanje u CISO pri službama za
zapošljavanje Tuzlanskog, Posavskog i Zapadnohercegovačkog kantona. Sufinansiranjem je
omogućeno nesmetano odvijanje aktivnosti u CISO u pomenutim službama do kraja 2013. godine. Za
ovu namjenu u 2013. godini je isplaćeno 26.565,21 KM.
Projekat zapošljavanja mladih (YEP)
Projekat zapošljavanja mladih u BiH (YEP) finansiraju Švicarska agencija za razvoj i saradnju
(SDC) i Austrijska razvojna agencija (ADC), a realizira ga njemačka konsultantska firma GOPA u
saradnji sa Federalnim zavodom za zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje Republike Srpske. U
Federaciji BiH je uspostavljeno osam klubova za traženje posla pri kantonalnim službama za
zapošljavanje, i to u Travniku, Kaknju, Orašju, Tuzli, Živinicama, Kalesiji, Cazinu i Goraždu, u
kojima rade zaposlenici službi posebno obučeni za posao voditelja kluba. U konkurenciji 16 klubova
za traženje posla u Bosni i Hercegovini, na osnovu broja posredovanja i zapošljavanja nezaposlenih
osoba, u 2013. godini najboljim je proglašen Klub za traženje posla Tuzla. Na prijedlog Federalnog
29
zavoda, dogovoren je razvoj koncepta e-learninga kao on-line alata koji će zainteresiranima omogućiti
da se informiraju i upoznaju sa svim aspektima poduzetništva (razvoj biznis plana, registracija,
mogućnost finansiranja, marketing i dr.).
Projekat „Stručno osposobljavanje i zapošljavanje šivača autopresvlaka“
Projektom „Stručno osposobljavanje i zapošljavanje šivača za potrebe kompanije Prevent
Travnik“ d.o.o., čija je realizacija nastavljena u 2013. godini, predviđeno je stručno osposobljavanje
600 nezaposlenih osoba u zvanje šivač autopresvlaka, kao i njihovo zapošljavanje u toj kompaniji. U
realizaciji Projekta, pored Federalnog zavoda, učestvuju Američka agencija za međunarodni razvoj
(USAID), Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Srednjobosanskog kantona, Ministarstvo
privrede Srednjobosanskog kantona, Služba za zapošljavanje Srednjobosanskog kantona, Općina
Travnik, Mješovita srednja tehnička škola Travnik i Regionalna ekonomska zajednica (REZ).
Vrijednost Projekta je 289.956,00 KM, od čega je Federalni zavod obezbijedio 110.150,00 KM.
Projekat „Stručno osposobljavanje i zapošljavanje kandidata za zanimanja kovač, CNC
operater i mehatroničar“
Federalni zavod je učestvovao u sufinansiranju projekta „Stručno osposobljavanje i
zapošljavanje kandidata za zanimanja kovač, CNC operater i mehatroničar“. U realizaciji Projekta,
pored Federalnog zavoda, učestvuju USAID, Općina Kalesija, Ministarstvo obrazovanja, nauke,
kulture i sporta Tuzlanskog kantona, Služba za zapošljavanje Tuzlanskog kantona, Mješovita srednja
elektrotehnička škola Tuzla, Mješovita srednja škola Kalesija, Regionalna razvojna agencija NERDA i
preduzeće UNIS TOK d.o.o. Kalesija. Stvoreni su uvjeti da se za razvojne potrebe preduzeća UNIS
TOK d.o.o. Kalesija, vodećeg proizvođača i izvoznika dijelova za ležajeve u autoindustriji, stručno
osposobi i zaposli 100 kovača, CNC operatera i mehatroničara.Vrijednost Projekta je 62.100,00 KM, a
Federalni zavod je učestvovao sa 30.000 KM.
Projekat „Stručno osposobljavanje, usavršavanje i zapošljavanje stolara i tehničara
drvoprerade za potrebe preduzeća AL DIHANI“ d.o.o. Cazin
Cilj projekta „Stručno osposobljavanje, usavršavanje i zapošljavanje stolara i tehničara
drvoprerade za potrebe preduzeća AL DIHANI“ d.o.o. Cazin jeste da se obezbijede uvjeti za obuku i
zapošljavanje 100 osoba sa evidencije nezaposlenih, a koje će biti angažirane u skladu sa razvojnim
potrebama preduzeća „Al DIHANI“ d.o.o. Cazin u toku narednih godinu dana. Po okončanju
programa stručnog osposobljavanja, polaznici će biti potpuno osposobljeni za kvalitetno obavljanje
poslova koji po svom opisu odgovaraju zvanju/zanimanju: tehničar finalne obrade drveta i stolar. U
realizaciji Projekta, pored Federalnog zavoda, učestvuju USAID, Vlada Unsko-sanskog kantona,
Ministarstvo privrede Unsko-sanskog kantona, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta
Unsko-sanskog kantona, JU „Služba za zapošljavanje Unsko-sanskog kantona”, Općina Cazin, JU
Mješovita srednja škola „Safet Krupić“, kompanija “AL DIHANI” d.o.o. Cazin, Centar za promociju
lokalnog razvoja PLOD i Razvojna agencija Unsko-sanskog kantona. Vrijednost Projekta iznosi
89.290,00 KM, a Federalni zavod je za tu namjenu izdvojio 35.480,00 KM.
30
Projekat „Uspostava Centra za obrazovanje odraslih i stručno osposobljavanje i zapošljavanje
CNC operatera, metalobrusača i obrađivača metala rezanjem za potrebe preduzeća:
MANN+HUMMEL BA Tešanj, Pobjeda d.d. Tešanj i Enker d.d. Tešanj“
Projektom „Uspostava Centra za obrazovanje odraslih i stručno osposobljavanje i
zapošljavanje CNC operatera, metalobrusača i obrađivača metala rezanjem za potrebe preduzeća:
MANN+HUMMEL BA Tešanj, Pobjeda d.d. Tešanj i Enker d.d. Tešanj“ predviđeno je uspostavljanje
Centra za obrazovanje odraslih Tešanj, kao i obuka nastavnog osoblja iz mehatronike i andragoških
predmeta, adaptacija prostorija učionica za praktičnu obuku, nabavka opreme iz mehatronike i
nabavka CNC glodalice. Nakon uspostavljanja Centra, planirana je obuka za 30 polaznika, osoba sa
evidencije nezaposlenih, za zanimanja CNC operater, metalobrusač i obrađivač metala rezanjem, kao i
njihovo zapošljavanje u pomenutim preduzećima. Ovim projektom uspostavlja se dugoročna
infrastruktura za stručno osposobljavanje i usavršavanje odraslih za potrebe poslodavaca, tj. tržište
rada. U realizaciji Projekta, pored Federalnog zavoda, učestvuju USAID, Federalni zavod, Vlada
Zeničko-dobojskog kantona, Općina Tešanj, MANN+HUMMEL BA Tešanj, Pobjeda d.d. Tešanj i
Enker d.d. Tešanj, Mješovita srednja škola Tešanj, DVV International, Agencija za razvoj općine
(TRA) i Poslovni obrazovni centar Velenje (R. Slovenija). Vrijednost Projekta je 186.198,00 KM, a
Federalni zavod je sufinansirao Projekat u iznosu od 28.520,00 KM.
Projekat „Obuka i zapošljavanje kandidata za zanimanje obućar“
Cilj projekta „Obuka i zapošljavanje kandidata za zanimanje obućar“, koji se implementira u
saradnji sa Mješovitom srednjom školom iz Visokog, jeste osposobljavanje 80 polaznika, osoba sa
evidencije nezaposlenih, za vještine i operativne poslove u zanimanju obućara. Nakon završetka
obuke, polaznici će pristupiti provjeri i ocjeni stečenog znanja i vještina, radi dobivanja odgovarajućeg
certifikata i zapošljavanja kod poslodavca „Company D&U“ Visoko. Projektom će se, u prihvatljivom
vremenskom roku, obezbijediti kvalitet radne snage potreban na tržištu rada i dostići odgovarajući
standard u radu neophodan za praćenje najnovijih tehnoloških promjena u procesu proizvodnje. U
realizaciji Projekta, pored Federalnog zavoda, učestvuju USAID, Vlada Zeničko-dobojskog kantona,
JU „Služba za zapošljavanje Zeničko-dobojskog kantona“, Mješovita srednja škola Visoko, kompanija
„Company D&U“ Visoko i Općina Visoko. Vrijednost Projekta je 157.140,00 KM, a Federalni zavod
je za ovu namjenu izdvojio 68.800,00 KM.
Program sufinansiranja osposobljavanja nezaposlenih osoba za poznate poslodavce u 2013.
godini – „Pobjeda - Rudet“ d.d. Goražde i Unis „Ginex“ d.d. Goražde
Programom je omogućeno osposobljavanje 55 osoba sa evidencije nezaposlenih za obavljanje
sljedećih poslova: izrada, kompletiranje i kontrola detonatorskih kapisli u kompaniji „Pobjeda -
Rudet“ d.d. Goražde, izrada inicijalnih i pirotehničkih smješa i rad na zapreminskom aparatu i preser u
kompaniji „Unis Ginex“ d.d. Goražde. Projektom će se, u prihvatljivom vremenskom roku,
obezbijediti kvalitet radne snage potreban na tržištu rada i dostići odgovarajući standard u radu
neophodan za praćenje najnovijih tehnoloških promjena u procesu proizvodnje. U realizaciji Projekta,
pored Federalnog zavoda, učestvuju JU „Služba za zapošljavanje Bosansko-podrinjskog kantona“ i
kompanije „Pobjeda - Rudet“ d.d. Goražde i „Unis Ginex“ d.d. Goražde. Vrijednost Projekta je
279.510,00 KM, a Federalni zavod za zapošljavanje je za tu namjenu izdvojio 118.800,00 KM.
31
Projekat „Obuka i zapošljavanje kandidata za zanimanje hemijski tehničar/galvanizer“
Projektom „Obuka i zapošljavanje kandidata za zanimanje hemijski tehničar/galvanizer“
nastoji se riješiti problem nedostatka kvalifikovanih galvanizera za kojima su iskazane potrebe na
području općine Konjic i šire. Cilj Projekta je organizirati obuku za 20 polaznika – nezaposlenih
osoba, koje će se nakon završetka osposobljavanja zaposliti, prvenstveno, u kompaniji „Sur Tec –
Eurosjaj“. U realizaciji Projekta, pored Federalnog zavoda, učestvuju USAID, GIZ, Projekat
PrilikaPlus, kompanija „Sur Tec – Eurosjaj“, Regionalna razvojna agencija REDAH i Općina Konjic.
Vrijednost Projekta je 119.130,00 KM, od čega će Federalni zavod izdvojiti 48.700,00 KM.
Program obuke/stručnog osposobljavanja/zapošljavanja u oblasti vinogradarstva i vinarstva
Programom obuke/stručnog osposobljavanja/zapošljavanja u oblasti vinogradarstva i vinarstva
predviđena je obuka iz oblasti vinogradarstva i vinarstva za 60 osoba prijavljenih na evidenciju
nezaposlenih, kao i 100 zaposlenih osoba. Obuka je namijenjena osobama koje imaju odgovarajuće
zvanje/zanimanje u hotelijerstvu, ugostiteljstvu i drugim uslužnim i srodnim djelatnostima iz oblasti
vinarstva i vinogradarstva, kao i onima koji žele o tome više da saznaju. Sredstva za realizaciju ovog
programa, u iznosu od 360.000,00 KM, u cijelosti je obezbijedila Vlada Federacije BiH, Federalno
ministarstvo rada i socijalne politike je nosilac Programa, Federalni zavod za zapošljavanje
implementator, a Grupa BH klaster konkurentnosti vinogradarsko-vinarskog sektora je organizator
obuke i korisnik sredstava. Izvršena je obuka, prvi ciklus, iz somelijerstva i poznavanja vinske kulture
za 104 polaznika koji, nakon testiranja radi provjere stečenog znanja, dobivaju međunarodno priznat
certifikat od Asocijacije WSET iz Londona. Polaznici će stečena znanja moći da primijene u praksi,
odnosno u poslu koji je u vezi sa ugostiteljstvom, marketingom, vinskim turizmom i slično, a 16 osoba
se već zaposlilo. U 2013. godini Federalni zavod je uplatio 50% odobrenih sredstava, odnosno
180.000,00 KM, a drugi dio sredstava, u iznosu 50%, Federalni zavod će Grupi BH klaster isplatiti
nakon što završi obuku za 160 polaznika.
Projekat „Adriatic Welfare Mix“
U 2013. godini nastavljena je implementacija projekta Adriatic Welfare Mix „Lokalno
upravljanje razvojem i integracijom sistema socijalne zaštite ka sistemu mješovite socijalne zaštite u
Jadranskoj oblasti“. Riječ je projektu Evropske unije koji je odobren u okviru Instrumenta za
pretpristupnu pomoć (IPA) – Prekogranična saradnja u Jadranskoj oblasti. Ukupna vrijednost Projekta
iznosi 2.712.220 eura, a implementira se u saradnji 10 partnera iz pet zemalja Jadranske oblasti:
Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Italija i Crna Gora. Projekat se temelji na uspostavljanju
jadranskog, mješovitog, modela socijalne zaštite uz poštivanje specifičnosti i različitosti jadranskih
zemalja. U 2013. godini Federalni zavod je aktivno učestvovao u radu i organizaciji sljedećih skupova:
Regionalne konferencije „Social Welfare Day“, održane 16.5.2013. godine u Tirani
Međunarodne radionice „The Labour Market in the Adriatic Macroregion” – The role of the
Post Secondary Vocational Educational Training”, održane 28.8.2013. godine u Ankoni
Regionalnog okruglog stola „Ispitivanje i procjena tržišta rada u Bosni i Hercegovini“,
održanog 12.12.2013. godine u Sarajevu.
Takođe, za potrebe ovog projekta, izrađeni su operativni priručnici za uspostavljanje
upravljanja projektima finansiranim od Evropske unije, a provedena je i obuka članova projektnog
32
tima za korištenje IT alata MS Project Managment. S obzirom na to da je u fokusu Projekta razvoj
socijalnog poduzetništva, izrađeni su:
Studija o stanju pravne regulative
Studija o stanju tržišta rada u specifičnim segmentima – ciljana grupa pogodna za socijalno
preduzeće
Opći business plan organizacije socijalnog preduzeća.
Sajmovi zapošljavanja
Federalni zavod je, u skladu sa programskim aktivnostima, podržao održavanje sajmova
zapošljavanja koje su organizirale kantonalne službe za zapošljavanje. Riječ je, prije svega, o
sajmovima koji se već tradicionalno održavaju u Zeničko-dobojskom, Srednjobosanskom i Kantonu
Sarajevo. Sajam zapošljavanja 2013 Srednjobosanskog kantona održan je 5. i 6.6.2013. godine u
Vitezu, a Sajam zapošljavanja 2013 Zenica 24.4.2013. godine u Zenici. Na oba sajma svoje potrebe za
zapošljavanjem novih radnika iskazalo je po 50 poslodavaca koji su tražili nešto više od 1.000 osoba.
U okviru oba sajma omogućeno je uspostavljanje neposrednog kontakta između poslodavaca i
nezaposlenih osoba, te su organizirani okrugli stolovi na kojima su učestvovali ključni akteri u oblasti
zapošljavanja – predstavnici javnih službi za zapošljavanje, poslodavci, nezaposleni i predstavnici
akademske zajednice. Za potrebe održavanja tih sajmova Federalni zavod je izdvojio sredstva u iznosu
od 20.000,00 KM.
Isto tako, Federalni zavod je podržao održavanje, petog, Sajma zapošljavanja „JobFAIR'13“ –
Iskoristi svoju šansu“, koji je održan 16. i 17.12.2013. godine u Sarajevu. Na Sajmu su se okupili
studenti i diplomci tehničko-tehnoloških usmjerenja kako bi se u neposrednom kontaktu sa
kompanijama koje posluju u relevantnim djelatnostima predstavili na najbolji način. Za ovu namjenu
Federalni zavod je izdvojio sredstva u iznosu od 1.500,00 KM.
Također, Federalni zavod je, u saradnji sa kompanijama „Development Studio d.o.o./Posao.ba,
„Mojposao.net“ iz Hrvatske i „Infostud“ iz Srbije, učestvovao u organizaciji četvrtog regionalnog
projekta „Virtuelni dan karijera i znanja“ održanog u periodu od 16. do 23.10.2013. godine. Cilj
Projekta je da se predstave najuspješnije kompanije iz BiH, Hrvatske i Srbije koje nude mogućnost
zaposlenja na regionalnom nivou, odnosno obrazovne ustanove koje nude programe osposobljavanja i
usavršavanja, te naj način svim posjetiteljima obezbijede najnovije informacije o trendu na tržištu
rada u regiji i šire. Za ovu namjenu Federalni zavod je izdvojio sredstva u iznosu od 4.000,00 KM.
Aktivnosti kantonalnih službi za zapošljavanje
Pored sredstava koje je obezbijedio Federalni zavod za realizaciju mjera aktivne politike
zapošljavanja u 2013. godini, kantonalne službe za zapošljavanje su svojim sredstvima ili uz pomoć
drugih institucija implementirale sljedeće programe:
33
Tabela 21. Pregled aktivnosti kantonalnih službi za zapošljavanje
Red. broj
Služba za zapošljavanje
(kanton)
Naziv mjere / programa
Ciljna grupa
Izvor finansiranja Utrošeno
sredstava (KM) Broj
korisnika
1. Tuzlanski
Program obavljanja volonerskog/pripravničkog staža boraca i članova njihovih porodica
Borci i članovi njihovih porodica sa visokom stručnom spremom
Budžet Tuzlanskog kantona -Ministarstvo za boračka pitanja
1.050.000,00 253
II Program zapošljavanja Roma Romi prijavljeni na evidenciju nezaposlenih
Budžet Tuzlanskog kantona - Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i povratak
50.400,00 7
Program mjera za socijalno zbrinjavanje zaposlenika koji su u procesu stečaja, likvidacije, restrukturiranja i privatizacije preduzeća ostali ili ostaju bez posla
Nezaposlene osobe – bivši zaposlenici kompanija „Livnica“, TTU, „Aida“ i „Elektromontaža“
Budžet Tuzlanskog kantona
888.316,27 59
2. Zeničko-dobojski Program zapošljavanja pripravnika sa visokom stručnom spremom
Mlade osobe sa visokom stručnom spremom
Vlada Zeničko-dobojskog kantona
480.000,00 106
3. Sarajevo
Program javnih radova Nezaposlene osobe Služba za zapošljavanje
601.256,00 400
Program sufinansiranja zapošljavanja pripravnika
Nezaposlene osobe bez radnog iskustva
Služba za zapošljavanje
1.950.314,00 300
Program obuke, dokvalifikacije, prekvalifikacije i srednjoškolskog obrazovanja
Nezaposlene osobe Služba za zapošljavanje
377.430,00 126
Program sufinansiranja zapošljavanja 800+
Nezaposlene osobe sa radnim iskustvom
Služba za zapošljavanje
2.880.000,00 800
4. Bosansko-podrinjski
Program jačanja konkurentnosti na tržištu rada „Prvo radno iskustvo“ za osobe sa visokom/višom stručnom spremom kroz volonterski rad
Mladi sa visokom i višom stručnom spremom
Služba za zapošljavanje
84.000,00 37
Program obuke u 2013. godini (informatika, engleski i njemački jezik)
Mladi Služba za zapošljavanje
40.000,00 135
Program sufinansiranja zapošljavanja „Posao za sve 2013“
Članovi porodica u kojima nije zaposlen ni jedan član
Služba za zapošljavanje
216.000,00 40
Realizacijom navedenih mjera i programa odobreno je i ugovoreno 8.617.716,27 KM radi
zapošljavanja 2.263 osobe.
Materijalna i socijalna sigurnost za vrijeme nezaposlenosti
Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba (član 28)
(“Službene novine Federacije BiH“, br. 41/01.,22/05.), propisano je da zaposlenici osiguravaju svoju
materijalnu i socijalnu sigurnost za vrijeme nezaposlenosti prvenstveno osiguranjem za slučaj
nezaposlenosti. Materijalna i socijalna sigurnost podrazumijeva novčanu naknadu i uplatu doprinosa
za zdravstveno i penzijsko osiguranje u skladu sa ovim i drugim zakonima. Federalni zavod za
zapošljavanje, prema ovom Zakonu, dodjeljuje kantonalnim službama za zapošljavanje nedostajuća
sredstva za obezbjeđenje materijalne i socijalne sigurnosti nezaposlenih osoba.
34
Novčana naknada
Pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti stiče nezaposlena osoba koja u trenutku
prestanka radnog odnosa ima najmanje osam mjeseci rada neprekidno ili osam mjeseci sa prekidima u
posljednjih 18 mjeseci, s tim da se kao vrijeme provedeno na radu smatra vrijeme obaveznog
osiguranja prema propisima koji reguliraju sistem poreza i obaveznih doprinosa. Visinu novčane
naknade čini 40% prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji BiH u posljednja tri mjeseca prije
prestanka radnog odnosa nezaposlene osobe, a koju objavljuje Federalni zavod za statistiku. Novčana
naknada se, ovisno o vremenu provedenom na radu, utvrđuje u trajanju od tri do 24 mjeseca, ukoliko
se u toku trajanja prava ne promijene okolnosti koje utiču na dužinu trajanja naknade. U 2013. godini
u Federaciji BiH novčanu naknadu koristilo je prosječno mjesečno 10.833 nezaposlene osobe. U
odnosu na 2012. godinu, broj korisnika novčane naknade je veći za 13,56%. Za realizaciju ovog prava
kantonalne službe za zapošljavanje su utrošile 47.564.063,18 KM, što je za 3.659.774,14 KM više
nego u 2012. godini.
Zdravstveno osiguranje
Članom 31. stav 1. Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih
osoba propisano je da se zdravstveno osiguranje nezaposlenoj osobi osigurava u skladu sa propisima o
zdravstvenom osiguranju, a članom 19. tač. 12, 13. i 14. Zakona o zdravstvenom osiguranju utvrđeno
je pod kojim uvjetima nezaposlena osoba prijavljena službi za zapošljavanje ima obavezno
zdravstveno osiguranje. Federalni zavod i kantonalne službe za zapošljavanje konstantno ukazuju na
probleme u vezi sa administriranjem zdravstvenog osiguranja nezaposlenih osoba, kao i na nerealne
odluke o visini izdvajanja koje kantonalne skupštine donose na prijedlog kantonalnih zavoda za
zdravstveno osiguranje. U izvještajnom periodu u Federaciji BiH zdravstvenim osiguranjem bilo je
obuhvaćeno prosječno mjesečno 246.798 nezaposlena osoba. U odnosu na 2012. godinu broj korisnika
ovog prava veći je za 12.648 ili 5,40%, za što su kantonalne službe za zapošljavanje utrošile
22.940.387,25 KM, što je u odnosu na 2012. godinu više za 6,11%.
Penzijsko i invalidsko osiguranje
Članom 31. stav 2. Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih
osoba određeno je da se penzijsko i invalidsko osiguranje obezbjeđuje nezaposlenoj osobi kojoj
nedostaju do tri godine do sticanja uvjeta za starosnu penziju u skladu sa Zakonom o penzijskom i
invalidskom osiguranju. U 2013. godini ovo pravo u Federaciji BiH ostvarilo je 5.398 nezaposlenih
osoba, što je za 1.639 osoba ili 43,60% više nego prethodne godine. Za realizaciju ovog prava
kantonalne službe za zapošljavanje utrošile su 1.972.949,63 KM, što je za 3.042,79 KM više nego u
2012. godini.
Uplata nedostajućih sredstava kantonalnim službama za zapošljavanje
S obzirom na to da sredstva ostvarena uplatom doprinosa za osiguranje za slučaj
nezaposlenosti koja su na raspolaganju kantonalnim službama za zapošljavanje nisu bila dovoljna za
ostvarivanje materijalne i socijalne sigurnosti nezaposlenih osoba i pokrivanje administrativnih
troškova, kao i zbog određenog broja korisnika koji primaju novčanu naknadu duži period, kantonalne
35
službe za zapošljavanje nisu mogle uredno izmirivati svoje primarne zakonske obaveze po osnovu
materijalne i socijalne sigurnosti nezaposlenih osoba. U skladu sa čl. 49. i 50. Zakona o posredovanju
u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba, kantonalne službe za zapošljavanje, osim
službi za zapošljavanje Bosansko-podrinjskog i Kantona Sarajevo, podnijele su Federalnom zavodu
zahtjeve za uplatu nedostajućih novčanih sredstava za obezbjeđenje materijalne i socijalne sigurnosti
nezaposlenih osoba. Federalni zavod je, u skladu sa raspoloživim i planiranim finansijskim sredstvima,
izvršio uplatu nedostajućih sredstava u iznosu od 17.325.913,65 KM.
Rješavanje u drugostepenom postupku
U skladu sa članom 35. Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti
nezaposlenih osoba, Federalni zavod rješava po žalbama izjavljenim protiv rješenja kantonalnih službi
za zapošljavanje kojim je odlučeno o pravima po osnovu nezaposlenosti. U izvještajnom periodu
izjavljeno je 897 žalbi protiv prvostepenih rješenja. Sa neriješenim žalbama prenesenim iz 2012.
godine (129), u rješavanju je bilo 1.026 predmeta. Riješeno je 784 predmeta, i to: 356 žalbi je
odbijeno, 125 je uvaženo i predmet meritorno riješen u drugostepenom upravnom postupku, 271 je
uvaženo i predmet vraćen prvostepenom organu na ponovni postupak i odlučivanje, a 32 je urađeno na
drugi Zakonom o upravnom postupku propisan način (odbačena, ustupljena drugom organu).
Aktivnosti poduzete radi očuvanja finansijske stabilnosti u kontekstu pokrenutih sudskih
postupaka demobiliziranih branilaca
I nakon konačne isplate naknada (u januaru 2012. godine) utvrđenih pravosnažnim rješenjima
kantonalnih službi za zapošljavanje koja su donesena u skladu sa Zakonom o pravima demobiliziranih
branilaca i članova njihovih porodica („Službene novine Federacije BiH“, br. 61/06, 27/08 i 32/08) i
donošenja Zakona o prestanku važenja Zakona o pravima demobiliziranih branilaca i članova njihovih
porodica („Službene novine Federacije BiH“, broj 9/00), problem nije riješen, nego je u 2013. godini
kulminirao zbog pokretanja sudskih izvršnih postupaka radi usklađivanja novčanih naknada
demobiliziranim braniocima, a javnim službama za zapošljavanje u Federaciji BiH je prijetio kolaps u
radu i u cijelosti je bio ugrožen sistem socijalne zaštite u Federaciji BiH. Za isplatu pojedinačnih
zahtjeva u sudskim izvršnim postupcima, koji su se u prosjeku kretali u rasponu od 500,00 KM do
1.250,00 KM, ovisno o dužini trajanja isplaćene novčane naknade, bilo potrebno skoro 100.000.000
KM, što je predstavljalo ogroman finansijski problem za Federalni zavod za zapošljavanje i
kantonalne službe za zapošljavanje i budžet Federacije BiH.
U slučaju da su se sudski postupci proširili na cijelu Federaciju BiH podnošenjem pojedinačnih
zahtjeva, očigledno je da bi bilo dovedeno u pitanje i obezbjeđivanje materijalno-socijalne sigurnosti
za sve nezaposlene osobe i članove njihovih porodica. Međutim, i pored Mišljenja Vlade Federacije
BiH10, situacija se nije promjenila u korist javnih službi za zapošljavanje, već je, osim pokrenutih
sudskih izvršnih postupaka u Općinskom sudu u Mostaru u vezi s rješenjima Službe za zapošljavanje
10 U Mišljenju o usklađivanju naknada demobiliziranim braniocima, V. broj: 1587/2012 od 22.11.2012. godine, navodi se:
da prema članu 8. Zakona o pravima demobiliziranih branilaca i članova njihovih porodica („Službene novine Federacije BiH“, br. 61/06, 27/08 i 32/08), nezaposleni branilac ima pravo na mjesečnu novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti u iznosu od 25% od prosječne plaće u
Federaciji Bosne i Hercegovine iz prethodne godine, i to godinu, dvije ili tri godine, zavisno od toga koliko je bio angažovan u oružanim
snagama,
da za razliku od Zakona o pravima branilaca i članova njihovih porodica („Službene novine Federacije BiH“, broj 35/04), ovim zakonom nije
propisana obaveza usklađivanja mjesečne novčane naknade zavisno od promjene visine prosječne plaće u Federaciji Bosne i Hercegovine dok traju isplate.
36
Hercegovačko-neretvanskog kantona, uslijedilo pokretanje izvršnih postupka za usklađivanjem
novčanih nakanada i u Zapadnohercegovačkom, Zeničko-dobojskom i Kantonu Sarajevo. Javne službe
za zapošljavanje u Federaciji BiH su tokom sudskih postupaka isticale prigovor da je potraživanje
sadržano u pokrenutim postupcima izvršenja faktički utvrđivanje postojanja neke nove obaveze, a što
je u suprotnosti sa odredbama Zakona o pravima demobiliziranih branilaca i članova njihovih
porodica11 i Uputstva o načinu ostvarivanja i isplate novčane naknade demobiliziranim braniocima za
vrijeme nezaposlenosti („Službene novine Federacije BiH“, broj 86/06), koje je na osnovu tog zakona
donio Federalni zavod. S obzirom na aktuelnost ove problematike, Vladi Federacije BiH je dostavljen
na razmatranje inovirani tekst Informacije o aktuelnom stanju u vezi sa pokrenutim sudskim
postupcima radi usklađivanja novčanih naknada demobiliziranih branilaca.12
REPUBLIKA SRPSKA
Pored Akcionog plana zapošljavanje za 2013. godinu, osnov za realizaciju aktvnih mjera
predstavljali su Program rada Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske i Ekonomska politika
Republike Srpske za 2013. godinu. Stalne promjene ponude i potražnje radne snage kao i
promjenljivost samog tržišta rada u Republici Srpskoj usmjerile su aktivnosti Zavoda na realizaciju
ključnih funkcija, a to su prije svega funkcija posredovanja odnosno zadovoljavanja iskazanih potreba
poslodavaca, kvalitetnije pružanje usluga poslodavcima i nezaposlenim licima, razvijanje vještina
aktivnog traženja posla, informisanje kao i ostvarivanje prava nezaposlenih lica. U 2013. godini sa
evidencije nezaposlenih, zbog zaposlenja i pokretanja privatne djelatnosti brisano je 28.860 lica, što
predstavlja 1,73% lica više u odnosu na isti period 2012. godine i 8,9% više u odnosu na plan
zapošljavanja utvrđen Programom rada.
Realizacija projekata zapošljavanja
Za projekte zapošljavanja u 2013. godini planirana su sredstva u ukupnom iznosu od
25.583.000,00KM od čega je 9.325.000,00 namijenjeno nastavku realizacije mjera utvrđenih
Akcionim planom zapošljavanja za 2012. godinu dok je iznos od 16.258.000,00 namijenjen za
realizaciju mjera u 2013. godini. Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske i
Zavod za zapošljavanje Republike Srpske, kao ključni nosioci zadataka u ovoj oblasti, raspisali su
jedinstven Javni poziv po svim projektima zapošljavanja koji je objavljen 7. maja 2013. godine. Nakon
raspisivanja javnog poziva usledile su konkretne aktivnosti po definisanim projektima odnosno
upoznavanje poslodavaca i nezaposlenih lica sa uslovima i načinom dodjele sredstava.
Nastavak realizacije projekata iz 2012. godine
Projekat zapošljavanja pripravnika visoke i više stručne spreme u Republici Srpskoj "Znanjem
do posla"
Realizacija Projekta počela je objavljivanjem Javnog poziva u septembru 2011. godine, a
zapošljavanje pripravnika je počelo u četvrtom kvartalu 2011. godine i najvećim dijelom nastavljeno u
toku 2012. i 2013. godine. Opšti cilj projekta odnosio se na jačanje kadrovskih kapaciteta i kreiranje
11 Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH podnesen je 25.12.2012. godine zahtjev za donošenje autentičnog tumačenja Zakona o pravima
demobiliziranih branilaca i članova njihovih porodica. 12 Vlada Federacije BiH je 14.1.2014. godine usvojila Informaciju.
37
efikasnijeg tržišta rada Republike Srpske osposobljavanjem i uključivanjem 1500 obrazovanih mladih
ljudi u tržište rada. Ukupna vrijednost Projekta iznosila je 17.238.730,00 KM, od čega je Zavod za
zapošljavanje učestvovao sa 10.219.230,00 KM, a poslodavci sa 7.019.500,00 KM. Ukupno je
realizovano zapošljavanje 1.466 pripravnika (1.365 sa VSS i 101 sa VŠS) i za te namjene je utrošeno
9.769.549,07 KM. Od 9,769,549.07 KM u 2013. godini uplaćeno je 4.929.415,67 KM. Obzirom da je
realizacija Projekta u završnoj fazi, Zavod za zapošljavanje Republike Srpske je pripremio i
Informaciju o ostvarenim efektima Projekta koju je razmatrao i usvojio Upravni odbor Zavoda na
sjednici od 27.12.2013. godine.
Analizirajući ostvarene efekte uočeno je da je najveći broj pripravnika zaposlen u privredi,
ukupno 901 lice, što je 61,5% od ukupnog broja zaposlenih pripravnika po Projektu. Od ukupnog
broja pripravnika angažovanih na obavljanju pripravničkog staža 45% je zasnovalo radni odnos kod
istog ili drugog poslodavca (podatak sa 30.11.2013).
Projekat podrške zapošljavanju i samozapošljavanju ratnih vojnihinvalida VRS, djece poginulih
boraca VRS i nezaposlenih demobilisanih boraca „Zajedno do posla“
Zavod za zapošljavanje Republike Srpske, kako je to i utvrđeno Akcionim planom
zapošljavanja za 2013. godinu, realizuje Projekat „Zajedno do posla“ čija je ukupna vrijednost
5.000.000,00 KM od čega 4.000.000,00 KM obezbjeđuje Zavod za zapošljavanje Republike Srpske, a
1.000.000,00 KM Vlada Republike Srpske. Opšti cilj Projekta je integracija na tržište rada lica iz
ciljne grupe Projekta s obzirom na dugoročnu nezaposlenost i socijalnu isključenost. Projektom je
obuhvaćeno zapošljavanje ratnih vojnih invalida VRS, djece poginulih boraca VRS i demobilisanih
boraca VRS koji se nalaze na evidenciji nezaposlenih i to kroz tri komponente:
- I Komponenta zapošljavanje kod poslodavca djece poginulih boraca, ratnih vojnih invalida i
demobilisanih boraca (iznos koji se dodjeljuje je 3.000 KM po jednom nezaposlenom licu)
- II Komponenta samozapošljavanje ratnih vojnih invalida i demobilisanih boraca (iznos koji se
dodjeljuje je 4.500 KM po nezaposlenom licu)
- III Komponenta samozapošljavanje djece poginulih boraca (iznos koji se dodjeljuje je 8.000 KM po
jednom nezaposlenom licu).
U toku 2013. godine po Projektu je zaposleno 672 lica, a od početka realizacije Projekta 856
lica, za šta je utrošeno 3.349.100,00 KM. Krajem 2013. godine odobrena su sredstva za
samozapošljavanje za još 75 djece poginulih boraca čije zapošljavanje će se realizovati u toku 2014.
godine. Analizirajući dosadašnji tok realizacije ovog Projeka uočeno je da su poslodavci iskazali
slabiji interes za zapošljavanje lica iz ciljne grupe dok se realizacija Projekta kroz ostale dvije
komponente (samozapošljavanje) odvijala uz zadovoljavajući interes nezaposlenih lica. Zbog
različitog interesovanja poslodavaca i nezaposlenih lica vršene su tri izmjene Projekta i raspisivano je
ukupno pet javnih poziva za korištenje sredstava.
Projekat podrške mrežama socijalne zaštite i zapošljavanju (SSNESP)
Projekat podrške mrežama socijalne zaštite i zapošljavanju (SSNESP) u iznosu od
4.400.000,00 USD usmjeren je na implementaciju aktivnih mjera na tržištu rada i to:
- sufinansiranje zapošljavanja kod poslodavaca,
- sufinansiranje samozapošljavanja u oblasti poljoprivrede i malog biznisa,
38
- sufinansiranje obuke, dokvalifikacije i prekvalifikacije, prema programima za obrazovanje
odraslih,
- sufinansiranje poboljšanja mobilnosti radne snage
Projekat realizuje Zavod za zapošljavanje u saradnji sa Jedinicom za koordinaciju i
implementaciju projekata pri Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite. Projektom su prvobitno bila
obuhvaćena nezaposlena lica u stanju socijalne potrebe i teže zapošljiva lica dok se poslednji javni
poziv odnosio na nezaposlena lica sa stepenom stručnog obrazovanja od NK do VSS koja aktivno
traže zaposlenje i prijavljena su na evidenciji Zavoda. Prioritet u zapošljavanju imaju nezaposlena lica
iz kategorije ugroženih i teško zapošljivih grupa.Realizacija Projekta počela je u 2011. godini i u
dosadašnjem toku realizacije ukupno je raspisivano pet javnih poziva za korištenje sredstava. Do
31.12.2013.godine je odobreno zapošljavanje za 3.988 lica u vrijednosti 6.989.410,79 KM. Od
ukupnog broja odobrenih zapošljavanja, radni odnos je zasnovalo 2.526 lice uz odobreni iznos od
4,322,018.97 KM. U 2013. godini ukupno je zaposleno 1.721 lica, u vrijednosti od 2,873,910.97 KM.
Analizirajući realizaciju Projekta SSNESP, u toku 2013. godine uočeno je da se značajno povećalo
interesovanje poslodavaca i nezaposlenih lica za korištenje sredstava po ovom projektu.
Tabela 22. Pregled realizacije Projekta podrške mrežama socijalne zaštite i zapošljavanju (SSNESP) u
Republici Srpskoj
Komponente
Odobreno za
zapošljavanje (2012. i
2013. godina)
Zaposleno u 2012. Zaposleno u 2013. Ukupno zaposleno
(2012. i 2013. godina)
Broj
lica Iznos sredstava
Broj
lica Iznos sredstava
Broj
lica
Iznos
sredstava
Broj
lica
Iznos
sredstava
I komponenta:
Zapošljavanje kod
poslodavca
2.677 3.969.450,00 447 647.400.00 1.116 1,578,525.00 1.563 2,225,925.00
II komponenta:
Samozapošljavanje 1.132 2.877.500,00 334 782.000,00 470 1,184,216.67 804 1,966,216.67
III komponenta:
Obuka prekvalifikacija
i dokvalifikacija
179 142.460,79 24 18.708,00 135 111,169.30 159 129,877.30
V komponenta:
Mobilnost radne
snage
1 600,00
Ukupno: 3.988 6.989.410,79 805 1.448.108,00 1.721 2,873,910.97 2.526 4,322,018.97
Projekti zapošljavanja u 2013. godini
Projekat podrške sticanju radnog iskustva mladih u svojstvu pripravnika
Zavod za zapošljavanje Republike Srpske, u skladu sa Akcionim planom zapošljavanja za
2013. godinu u saradnji sa Ministarstvom porodice, omladine i sporta, realizuje Projekat „Podrške
sticanju radnog iskustva mladih u statusu pripravnika“. Cilj Projekta je omogućavanje mladim
obrazovanom kadrovima srednje, više i visoke stručne spreme bez radnog iskustva da se uključe u
radni proces i steknu iskustvo koje im je potrebno kao uslov za zasnivanje radnog odnosa u određenoj
djelatnosti. Projektom je prvobitno bilo predviđeno sufinansiranje zarada za 655 lica i to 530 lica sa
SSS (III i IV stepen), 20 lica sa VŠS i 105 lica sa VSS, ali je zbog slabog interesovanja poslodavaca za
39
srednju stručnu spremuspremu vršena izmjena Projekta na način da se povećava broj sufinansiranih
lica sa VSS za koje je iskazan izuzetno veliki interes poslodavaca.
Tabela 23. Pregled realizacije podrške sticanju radnog iskustva mladih u svojstvu pripravnika u Republici Srpskoj
Odobreno za zapošljavanje Ukupno
odobreno Zaposleno po stručnoj spremi
Ukupno
zaposleno
Pri
pra
vnik
a sa
VS
S
Sre
dst
ava
za
VS
S
Pri
pra
vnik
a sa
VŠ
S
Sre
dst
ava
za
VŠ
S
Pri
pra
vnik
a sa
SS
S
Sre
dst
ava
za
SS
S
Pri
pra
vnik
a
Sre
dst
ava
Pri
pra
vnik
a sa
VS
S
Sre
dst
ava
za
VS
S
Pri
pra
vnik
a sa
VŠ
S
Sre
dst
ava
za
VŠ
S
Pri
pra
vnik
a sa
SS
S
Sre
dst
ava
za
SS
S
Pri
pra
vnik
a
Sre
dst
ava
B.L
uka
52 482,690.68 2 8,358.30 24 50,149.44 78 541,198.42 46 400,122.70 1 4,179.15 10 20,895.60 57 425,197.45
Bije
ljin
a
42 398,411.52 5 20,895.75 50 106,567.56 97 525,874.83 34 332,674.51 3 12,537.45 21 43,880.76 58 389,092.72
Do
bo
j
26 245,176.32 1 4,179.15 12 25,074.72 39 274,430.19 14 107,264.64 0 0 9 18,776.04 23 126,040.68
I.Sar
ajev
o
36 344,779.20 3 12,537.45 12 25,074.72 51 382,391.37 27 248,009.84 3 12,537.45 6 11,538.01 36 272,085.30
Pri
jed
or
17 168,558.72 0 0 5 10,447.80 22 179,006.52 13 130,632.96 0 0 5 10,447.80 18 141,080.76
Tre
bin
je
9 68,955.84 3 12,537.45 5 10,447.80 17 91,941.09 9 68,955.84 3 12,537.45 4 8,358.24 16 89,851.53
Uku
pn
o:
182 1,708,572.28 14 58,508.10 108 227,762.04 304 1994842.42 143 1,287,660.49 10 41,791.50 55 113,896.45 208 1,443,348.44
Ukupna vrijednost projekta je 2.849.760,00 KM za zapošljavanje 346 lica, od čega 109 lica sa
srednjom, 14 sa višom i 223 lica sa visokom stručnom speremom. Do sada po Projektu ukupno
zaposleno 208 lica za šta je izdvojeno 1.443.348,44 KM.
Projekat podrške zapošljavanju u privredi Republike Srpske u 2013. godini
Projektom je obuhvaćeno samozapošljavanje i zapošljavanje kod poslodavaca nezaposlenih
lica sa stepenom stručnog obrazovanja od NK do VSS za ukupno 3.056 lica čija je ukupna vrijednost
8.098.500,00 KM. Projektom je predviđeno finansiranje iz sredstava Zavoda u iznosu 7.000.000 KM i
sredstvima iz Projekta SSNESP u iznosu 1.099.000 KM. Cilj Projekta je stimulisanje zapošljavanja u
40
privredi Republike Srpske i integracija na tržište rada lica iz ciljne grupe Projekta u cilju sprečavanja
dugoročne nezaposlenost i socijalne isključenosti.
Projekat se realizuje kroz dvije komponente i to:
Komponenta I - zapošljavanje kod poslodavaca i samozapošljavanje u nerazvijenim i izrazito
nerazvijenim opštinama Republike Srpske za 952 lica u iznosu od 2.764.000,00KM i
Komponenta II - zapošljavanje kod poslodavaca i samozapošljavanje u razvijenim i srednje
razvijenim opštinama Republike Srpske za 2.104 lica u iznosu od 5.334.500,00KM.
U toku realizacije projekta uočeno je da su poslodavci iskazali veliki interes za zapošljavanje
radnika u razvijenim i srednje razvijenim opštinama, dok takav interes nije izražen u oblasti
samozapošljavanja, odnosno otpočinjanja vlastitog biznisa tako da je vršena izmjena Projekta pri kojoj
su sredstva iz prve komponente realocirana u drugu komponentu kako bi se uduvoljilo svim
zahtjevima poslodavaca i nezaposlenih lica.
Tabela 24. Pregled realizacije Projekta zapošljavanja u privredi Republike Srpske za 2013. godinu
Komponente Odobreno za zapošljavanje Zaposleno
Lica Sredstava Lica Sredstava
I komponenta Zapošljavanje kod poslodavca i samozapošljavanje u nerazvijenim i izrazito nerazvijenim opštinama
Samozapošljavanje 117 468.000,00 66 264.000,00
Zapošljavanje kod poslodavca
335 837.500,00 172 430.000,00
II komponenta Zapošljavanje kod poslodavca i samozapošljavanje u razvijenim i srednje razvijenim opštinama
Samozapošljavanje 151 453.000,00 143 429.000,00
Zapošljavanje kod poslodavca
1.965 4.912.328,51 1.500 3.756.100,00
Ukupno: 2.568 6.670.828,51 1.881 4.879.100,00
Analizirajući realizaciju ovog Projekta uočeno je da je jedan broj poslodavaca podnio zahtjev
za veći broj radnika ali je odustajao od prijema ili je primio manji broj radnika u odnosu na zahtjev.
Dosadašnja realizacija ovog Projekta praćena je slabijim interesovanjem poslodavaca i nezaposlenih
lica iz nerazvijenih i izrazito nerazvijenih opština za koje je bio raspisivan javni poziv za korištenje
prostalog iznosa sredstava. Nakon zatvaranja ovog Javnog poziva ostalo je neutrošenih sredstava za
zapošljavanje kod poslodavca i samozapošljavanje u ovim opštinama u iznosu oko 1.400.000 KM.
Imajući u vidu neutrošena sredstve po ovome Projektu kao i nedostatak sredstava po Projektu
SSNESP, na prijedlog Ministarstva rada i boračko invalidske zaštite i Zavoda za zapošljavanje, Vlada
Republike Srpske je promijenila odluku o finansiranju Projekta podrške zapošljavanju u privredi i
iznos od 1.099.000,00 KM usmjerila za realizaciju Projekta SSNESP.
Projekat podrške zapošljavanju u poljoprivredi Republike Srpske u 2013. godini
Ukupna vrijednost Projekta je 3.922.858,00 KM za zapošljavanje 490 lica. Projekat se
finansira sredstvima Budžeta Republike Srpske u iznosu 3.297.858,00 KM i sredstvima Projekta
SSNESP u iznosu 625.000,00 KM. Cilj Projekta je stimulisanje samozapošljavanja i zapošljavanja u
41
poljoprivredi uključujući i preradu poljoprivrednih proizvoda i integraciju na tržište rada lica iz ciljne
grupe projekta, kao i stimuslisanje razvoja poljoprivrednog sektora.
Projekat se realizuje kroz tri komponente i to:
Komponenta I: zapošljavanje kod poslodavaca (komercijalnih poljoprivrednih gazdinstava) i drugim
poslovnim subjektima iz oblasti poljoprivrede i prerade poljoprivrednih proizvoda i samozapošljavanje
u nerazvijenim i izrazito nerazvijenim opštinama Republike Srpske,
Komponenta II: zapošljavanje kod poslodavaca (komercijalnih poljoprivrednih gazdinstava) i
samozapošljavanje u razvijenim i srednje razvijenim opštinama Republike Srpske,
Komponenta III: Zapošljavanje 30 visokoobrazovanih stručnih kadrova u poljoprivrednim
zadrugama u ukupnom iznosu 488.358 KM.
Tabela 25. Pregled realizacije Projekta zapošljavanja u poljoprivredi Republike Srpske za 2013. godinu
Komponente Odobreno za zapošljavanje
Lica Sredstava
I komponenta Zapošljavanje kod poslodavca i samozapošljavanje u nerazvijenim i izrazito nerazvijenim opštinama
Samozapošljavanje 181 1.447.000,00
Zapošljavanje kod poslodavca
4 14.000,00
II komponenta Zapošljavanje kod poslodavca i samozapošljavanje u razvijenim i srednje razvijenim opštinama
Samozapošljavanje 229 453.000,00
Zapošljavanje kod poslodavca
47 1.829.900,00
III komponenta Zapošljavanje visokoobrazovanih stručnih kadrova u poljoprivrednim zadrugama
30 488.358,00
Ukupno: 491 3.920.258,00
Ukupno su odobrena sredstva za zapošljavanje 491 lica u iznosu 3.920.258,00 KM. Po ovome
Projektu iskazan je izuzetno veliki interes za samozapošljavanje u poljoprivredi što podrazumjeva
registraciju komercijalnih poljoprivrednih gazdinstava. U narednom periodu se očekuje sklapanje
ugovora i zasnivanje radnog odnosa lica po Projektu. Predloženo je da se u 2014. godini nastavi sa
realizacijom mjera zapošljavanja u poljoprivredi prema istom projektu bez novog konkursa i to po
konkursu i prispjelim zahtjevima iz 2013. koji će se obići komisijski u cilju utvrđivanja činjeničnog
stanja po ranije podnešenom zahtjevu.
Projekat podrške zapošljavanju Roma u Republici Srpskoj
U skladu sa Memorandumom o razumijevanju o implementaciji Akcionog plana Bosne i
Hercegovine za rješavanje problema Roma u oblasti zapošljavanja i Akcionim planom zapošljavanja
za 2013. godinu, Zavod za zapošljavanje Republike Srpske je u toku 2013. godine realizovao Projekat
podrške zapošljavanju Roma u Republici Srpskoj. Cilj Projekta podrške zapošljavanju Roma u
Republici Srpskoj u 2013. godini je integracija na tržište rada lica iz ciljne grupe Projekta u cilju
sprečavanja dugoročne nezaposlenost i socijalne isključenosti. Projektom se omogućava direktna
podrška zapošljavanju lica romske pripadnosti i to kroz dvije komponente. Odobrena su sredstva za
samozapošljavanje 10 lica u iznosu od 80.000 KM i 22 zahtjeva poslodavaca za zapošljavanje 23
radnika na period od 12 mjeseci u iznosu od 138.000 KM. Projekat zapošljavanja Roma karakterišu
42
određene složenosti u implementaciji jer se radi o dosta osjetljivoj ciljnoj grupi posebno sa aspekta
niske i nepovoljne kvalifikacione struktue lica romske nacionalnosti obuhvaćene Projektom. Takođe,
prilikom realizacije projekata zapošljavanja lica romske nacionalnosti identifikovan je i problem da se
isti ne prijavljuju na evidenciju ili se prilikom prijavljivanja ne izjašnjavaju kao pripadnici romske
nacionalnosti.
Projekat Javnih radova
U skladu sa usvojenim Akcionim planom zapošljavanja za 2013. godinu u Republici Srpskoj
za organizovanje i izvođenje javnih radova kroz projekat SSNESP bila su predviđena sredstva u
iznosu od 500.000,00 KM. Zbog velikog interesovanja jedinica lokalne zajednice za ovu aktivnu
mjeru odobrena su, kroz projekat SSNESP, dodatna sredstva u iznosu od 200.000 KM. Javni radovi su
mjera aktivne politike zapošljavanja koji se organizuju u cilju zapošljavanja, očuvanja i unapređenja
radnih sposobnosti nezaposlenih, kao i radi ostvarivanja određenog društvenog interesa. Nosilac
aktivnosti, i procjene javnih radove i doznačćavanja sredstava bila je Jedinica za koordinacju projekata
pri Ministarstvu zadravlja i socijalne zaštite, dok je Zavod za zapošljavanje Republike Srpske bio
angažovan na upućivanju nezaposlenih lica iz određenih ciljnih grupa koji treba da budu uključeni u
javne radove. Po osnovu javnih radova u 2013. godini bilo je angažovano 449 lica.
Projekti koji su realizovani u saradnji sa drugim institucijama i organizacijama
Pored navedenih projekata, čiji je nosilac bio Zavod za zapošljavanje Republike Srpske,
značajno je istaći i učešće u projektima koji su realizovani u saradnji sa drugim ustanovama,
partnerima i organizacijama, uglavnom međunarodnim, a najvećim dijelom su se odnosili na
institucionalno jačanje kapaciteta službe zapošnjavanja i unapređenje mjera aktivne politike
zapošljavanja. U okviru navedenih aktivnosti nastavljena je realizacija druge faze projekata:
-"Jačanje institucionalnih kapaciteta službi zapošljavanja – ICBES";
- "Projekat zapošljavanja mladih - YEP".
U okviru implementacije Projekta „Jačanje institucionalnih kapaciteta službi zapošljavanja –
ICBES“ ostvaren je niz značajnih aktivnosti koje se prije svega ogledaju u razvijanju efikasnijih mjera
i programa zapošljavanja aktivnog tržišta rada, a u cilju borbe protiv nezaposlenosti i povećanja
zapošljavanja. U okviru ICBES Projekta (treća komponenta) pokrenutno je „Lokalno partnerstvo za
razvoj zapošljavanja i ekonomije“ u osam opština čiji je osnovni cilj razvoj partnerstva sa lokalnom
zajednicom, sistemom obrazovanja i uključivanje što većeg broja poslodavaca u problematiku
obrazovanja i kreiranja novih radnih mjesta. Lokalno partnerstvo je u prošloj godini uspješno
realizovano u biroima Zvornik, Prijedor, Bijeljinia, Doboj, Banja Luka, Trebinje, Istočna Ilidža i
Istočno Novo Sarajevo.
"Projekat zapošljavanja mladih u BiH"-YEP finansira Švajcarska agencija za razvoj i saradnju
(SDC) a implementira njemačka agencija GOPA. U okviru implementacije Projekta zapošljavanja
mladih (YEP) u Republici Srpskoj su otvoreni i implementirani u rad Zavoda Klubovi za traženje
posla u biroima: Banja Luka, Gradiška, Srbac, Teslić, Modriča, Novi Grad, Zvornik, Nevesinje i
Rudo. U okviru Druge faze Projekta koja se implementira od 2011. godine aktivnosti su usmjerene na
nastavak razvoja Klubova za traženje posla (Job Club), razvoj savremenog koncepta rada Zavoda za
zapošljavanje ( rekonstrukcija prostorija, prakse i način rada, percepcija) i održavanju Foruma o
zapošljavanju mladih.
43
Zavod za zapošljavanje Republike Srpske je u okviru Evropske Unije, u vezi programa
prekogranične saradnje između Bosne i Hercegovine i Crne Gore EuropadAid/134889/L/ACT/IPA za
dostavljanje prijedloga projekta učestvovao u dva projekta. Kao aplikant dva uzeto je učešće u
projektu "Radna prilika za sve" sa Zavodom za zapošljavanje Crne Gore koji je aplikant jedan. Cilj
ovog projekta je jačanje, umrežavanje i saradnja između svih učesnika na tržištu rada u prekograničnoj
regiji koje su uključene kroz lokalnu i regionalnu strategiju u području zapošljavanja i razvoja ljudskih
resursa, sa naglaskom na osobe sa invaliditetom. Drugi projekat u okviru ovog poziva "Zajedno u
turizmu" za cilj ima unapređenje privrednog razvoja prihvatljivog područja stvaranjem mogućnosti
zapošljavanja i provođenje inovativnih intervencija u dva specifična područja djelovanja:
"Unapređenje kapaciteta ljudskih resursa" i "Unapređenje održivog turizma". U ovom projektu je
vodeći aplikant Turistička organizacija Herceg Novog, a Zavod za zapošljavanje Republike Srpske je
aplikant dva. Trenutno se očekuje evaulacija ovih projekata i dalje aktivnosti po istim.
Ostvarivanje prava nezaposlenih lica (materijalno - pravna zaštita)
Nezaposlena lica u skladu sa Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme
nezaposlenosti ostvaruju pravo na:
- novčanu naknadu,
- penzijsko-invalidsko osiguranje,
- penzijsko-invalidsko osiguranje u trajanju do tri godine, ukoliko je sa tim stažom osiguranja
ostvaren uslov za starosnu penziju,
- zdravstveno osiguranje,
- posredovanje u zapošljavanju,
- informisanje o mogućnostima i uslovima zapošljvanja,
- savjetovanje o izboru zanimanja,
- stručno osposobljavanje i pripremu za zapošljavanje.
U skladu sa zakonom, nezaposleno lice kome je radni odnos prestao bez njegovog zahtjeva,
saglasnosti ili krivice, a koje ima najmanje osam mjeseci neprekidnog staža osiguranja u posljednjih
12 mjeseci ili 12 mjeseci sa prekidima u posljednjih 18 mjeseci ima pravo na novčanu naknadu,
zdravstveno osiguranje i penzijsko-invalidsko osiguranje. Dužina trajanja prava na novčanu naknadu
zavisi od dužine staža osiguranja nezaposlenog lica, odnosno najmanje jedan mjesec, a najviše 12
mjeseci. Novčana naknada za nezaposleno lice koje ima do 15 godina staža osiguranja iznosi 40% od
prosječne plate koju je nezaposleno lice ostvarilo u posljednja tri mjeseca rada, a za nezaposleno lice
koje ima više od 15 godina staža osiguranja 45% od prosječne plate koju je nezaposleno lice ostvarilo
u posljednja tri mjeseca. Iznos novčane naknade ne može biti niži od 30% prosječne neto plate niti viši
od iznosa jedne prosječne neto plate u Republici Srpskoj za prethodnu godinu. Za ostvarivanje ovog
prava u 2013. godini izdvojeno je 22.520.586,76 KM što je za 8.220.601,72 ili oko 57 % više u odnosu
na 2012.godinu kada je izdvojeno 14.299.985,04 KM. Od ukupno izdvojenih sredstava za redovnu
novčanu naknadu izdvojeno je 21.832.283,64 KM, dok je za novčanu naknadu za lica koja su ovo
pravo ostvarila po osnovu stečaja preduzeća izdvojeno 688.303,12KM.
U skladu sa članom 37. Zakona o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme
nezaposlenosti, nezaposlenom licu pripada i pravo na penzijsko i invalidsko osiguranje u trajanju do tri
godine, ukoliko sa tim stažom osiguranja ispunjava uslov za starosnu penziju. Ovo pravo nezaposleno
lice ostvaruje u nadležnom fondu u skladu sa zakonom. Za ostvarivanje prava u 2013. godini
izdvojeno je 1.799.825,38 KM i u 2013. godini ovo pravo je prosječno mjesečno ostvarivalo 888 lica
44
odnosno 1.497 lica tokom cijele godine, što je za 345 lica manje u odnosu na 2012. godinu kada je ovo
pravo ostvarivalo 1.842 nezaposlena lica. Na osnovu iznesenih pokazatelja vidljivo je da je za prava
po osnovu nezaposlenosti koja nezaposlena lica ostvaruju u Zavodu za zapošljavanje Republike
Srpske u 2013 godini izdvojeno ukupno 24.320.412,14 KM ili 57% ukupnih rashoda Zavoda (odnosno
rashoda koji se isplaćuju iz sredstava Zavoda).
BRČKO DISTRIKT BiH
Provođenje programa i mjera aktivne politike zapošljavanja je bila jedna od ključnih aktivnosti
Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta BiH i u 2013. godini, koja ima za cilj smanjenje stope
nezaposlenosti kroz podršku programima poslodavaca za novo zapošljavanje i organizovanje stručnog
osposobljavanja, obuke i pripremu za zapošljavanje. Po osnovu posredovanja u zapošljavanju,
uključujući i zapošljavanje po osnovu aktivnih mjera, u 2012. godini brisano je sa evidencije 1.090
lica, što je u odnosu na 2012. godinu (904) više za 186 lica, ili za 20,56 %.
Program zapošljavanja pripravnika
Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH je u 2013. godini, u saradnji sa Vladom Brčko
distrikta BiH, provodio Program zapošljavanja pripravnika u sektoru privatnog biznisa VII stepena
obrazovanja. Ukupno je ovim programom obuhvaćeno 128 lica i za tu namjenu je izdvojeno
1.490.422,00 KM.
Program zapošljavanja lica starije starosne dobi
Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH je pripremio i programe zapošljavanja lica starije
starosne dobi i to muškaraca starosne dobi preko 45 godina i žena starosne dobi preko 40 godina, kao
teže zapošljive ciljne grupe. Cilj ovog programa je da se ovoj teže zapošljivoj ciljnoj grupi pomogne u
zapošljavanju i sticanju radnog staža u cilju sticanja uslova za penziju. Ukupno je posao putem ovog
Programa u 2013. godini našlo 30 lica. Za provođenje ovog programa su izdvojena finansijska
sredstva Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta BiH u iznosu od 221.400,00 KM.
Program zapošljavanja dugoročno nezaposlenih lica
Ovaj program je realizovan u 2013. godini i odnosi se na zapošljavanje lica koja su prijavljena
na evidenciju nezaposlenih lica duže od 5 godina. Zapošljavanje lica sa dugoročnom nezaposlenošću,
kao teže zapošljive i dobrim dijelom socijalno isključene ciljne grupe svih stepena obrazovanja, sa
davanjem prednosti u listama, programski je zadatak koji je izvršen zapošljavanjem 154 lica, a za šta
je utrošeno 876.600,00 KM.
Tabela 26. Pregled realizacije Programa zapošljavanja lica starije starosne dobi koji su provedeni u 2012. i 2013. godini od strane Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta BiH
2012. 2013.
Broj korisnika Finansijska
sredstva (KM) Broj korisnika
Finansijska sredstva (KM)
Program zapošljavanja lica starije starosne dobi (Muškarci – preko 45 godina, žene – preko 40 godina)
47 338.400 29 214.020
45
Program zapošljavanja Roma
I u 2013. godini implementiran je Projekat zapošljavanja i samozapošljavanja romske
populacije u Brčko distriktu BiH. Ukupno je u 2013. godini ovim programom obuhvaćena 2 lica
romske populacije za koje je izdvojeno 18.000,00 KM. Osnovni problem u realizaciji ovog Programa
u Brčko distrktu BiH je bila sama složenost ciljne grupe kroz nepovoljnu kvalifikacionu strukturu i
pojavu da se lica prilikom prijavljivanja ne izjašnjavaju kao pripadnici romske nacionalnosti.
Program pripreme tržišta rada
Planirana priprema za tržište rada u 2013. godini izveden je kroz kurseve neformalnog
obrazovanja, u funkciji je osposobljavanja nezaposlenih lica kroz sticanje novih znanja i vještina
prvenstveno kroz učenje preduzetničkog znanja. Ukupno je ove obuke u 2013. godini prošlo 16 lica za
šta je utrošeno 5.999,00 KM.
Ostvarivanje prava nezaposlenih lica (materijalno - pravna zaštita)
Novčana naknada
Materijalno - pravno obezbjeđenje, odnosno novčanu naknadu po osnovu nezaposlenosti
ostvaruju lica kojima je radni odnos prestao bez njihovog zahtjeva, saglasnosti ili krivice i koja imaju
najmanje osam mjeseci neprekidnog staža osiguranja u poslednjih 12 mjeseci, ili 12 mjeseci s
prekidima u poslednjih 18 mjeseci, pod uslovom da je poslodavac najmanje za minimum staža
osiguranja uplaćivao doprinose za slučaj nezaposlenosti za sve zaposlene. U 2013. godini bilo je 1.179
korisnika, a ukupno izdvojena finansijska sredstva za ovu namjenu su iznosila 1.733.856,00 KM. Ovo
pravo su ostvarila lica svih starosnih i kvalifikacionih struktura.
Tabela 27. Pregled izdvajanja za novčanu naknadu u periodu 2009-2013. godina
Aplikacija -obilježja Izvršenje
2009. Izvršenje
2010. Izvršenje
2011. Izvršenje
2012. Izvršenje
2013
1. Broj korisnika novčane naknade 896 1.028 934 710 1.179
2. Ukupan bruto iznos novčanih naknada
1.132.514 1.238.281 1.433.024 1.054.509 1.733.856
Penzijsko i invalidsko osiguranje
Članom 27. stav 3. Zakona o zapošljavanju Brčko distrikta BiH, omogućeno je da se
nezaposlenim licima sa evidencije Zavoda kojima nedostaje do tri godine do sticanja uslova za
odlazak u starosnu penziju, osigura penzijsko i invalidsko osiguranje. U 2013. godini ovo pravo je
ostvarilo 97 lica (u 2012. je bilo 84 lica), za šta su potrošena finansijska sredstva u iznosu od 103.165
KM.
46
IV. RAD SLUŽBI / AGENCIJA ZA ZAPOŠLJAVANJE
Sistem organizacije službi zapošljavanja slijedi princip organizacije Bosne i Hercegovine,
utvrđen Ustavom Bosne i Hercegovine. Na nivou Bosne i Hercegovine, u oblasti rada i zapošljavanja,
uspostavljena je Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, a zavodi za zapošljavanje
organizovani su na nivou entiteta i kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine, a u Republici Srpskoj
Zavod za zapošljavanje Republike Srpske je centralizovana institucija koja ima šest područnih ureda i
biroe u opštinama. U Brčko distriktu BiH od 01.04.2004. godine, zakonom je osnovan Zavod za
zapošljavanje Brčko distrikta BiH.
Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine formirana je 2003. godine kao
samostalna upravna organizacija u okviru institucija Bosne i Hercegovine, Zakonom o Agenciji za rad
i zapošljavanje Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH”, broj 21/03 i 43/09.), gdje su utvrđene
slijedeće nadležnosti Agencije:
a) u oblasti zapošljavanja iz svoje nadležnosti predstavlja Agenciju i sarađuje sa nadležnim
agencijama, institucijama, i međunarodnim organizacijama u tim oblastima;
b) u koordinaciji sa Ministarstvom civilnih poslova Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu:
resorno ministarstvo BiH), izvršava preuzete međunarodne obaveze iz oblasti zapošljavanja, a
sarađujući sa nadležnim entitetskim zavodima za zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje
Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zavod za zapošljavanje Brčko
distrikta);
c) prati primjenu međunarodnih standarda i politika u oblasti zapošljavanja i u saradnji sa
entitetskim zavodima za zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje Brčko distrikta, učestvuje u
njihovom sprovođenju;
d) inicira zaključivanje međunarodnih ugovora u oblasti zapošljavanja i učestvuje u vođenju
pregovora za zaključivanje međunarodnih ugovora u oblasti socijalnog osiguranja za dio
nezaposlenosti i prati njihovo provođenje u saradnji sa zavodima za zapošljavanje entiteta i
Brčko distrikta;
e) koordinira aktivnosti u domaćim i međunarodnim projektima u oblasti zapošljavanja koji su od
interesa za Bosnu i Hercegovinu i sarađuje sa entitetskim zavodima za zapošljavanje i
Zavodom za zapošljavanje Brčko distrikta u njihovoj realizaciji;
f) prikuplja strane i domaće zahtjeve i informacije o ponudi i potražnji domaće i strane radne
snage i u saradnji sa entitetskim zavodima za zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje Brčko
Distrikta realizuje ih u granicama svojih nadležnosti i mogućnosti tržišta rada u Bosni i
Hercegovini;
g) prati, analizira i istražuje privredna, društvena i druga kretanja, stanje zaposlenosti i
nezaposlenosti, te njihove međusobne uticaje u saradnji sa entitetskim zavodima za
zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje Brčko distrikta, na osnovu čega predlažu potrebne
mjere i aktivnosti na unapređivanju zapošljavanja;
h) inicira potrebne aktivnosti kod entitetskih zavoda za zapošljavanje i Zavoda za zapošljavanje
Brčko distrikta da se zajednički i u saradnji sa poslodavcima, sindikatima, obrazovnim
ustanovama i drugim udruženjima organizuju i provode programi profesionalnog usmjerenja i
obrazovanja s ciljem većeg zapošljavanja i drugih oblika aktivne politike zapošljavanja;
i) koordinira u zapošljavanju bosanskohercegovačkih građana u inostranstvu u granicama svojih
zakonskih nadležnosti i u saradnji sa entitetskim zavodima za zapošljavanje i Zavodom za
zapošljavanje Brčko distrikta;
47
j) provodi potrebne analize i sastavlja izvještaje i dokumente iz oblasti zapošljavanja, sačinjava
nacrte, prijedloge i radne materijale dokumenata koje usvajaju i donose organi vlasti Bosne i
Hercegovine po iskazanim zahtjevima Vijeća ministara BiH i resornog ministarstva BiH, po
potrebi uz saradnju sa entitetskim zavodima za zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje
Brčko distrikta;
k) predlaže Vijeću ministara BiH dugoročni, srednjoročni i godišnji plan o smjernicama politika
tržišta rada i aktivnim mjerama zapošljavanja u Bosni i Hercegovini zajedno sa entitetskim
zavodima za zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje Brčko distrikta, a posredstvom
resornog ministarstva BiH;
l) u saradnji sa entitetskim zavodima za zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje Brčko
distrikta, daje resornom ministarstvu BiH mišljenje i prijedloge za zapošljavanje stranaca u
Bosni i Hercegovini (kvote);
m) u saradnji sa entitetskim zavodima za zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje Brčko
distrikta, obezbjeđuje potrebne podatake u oblasti nezaposlenosti, posebno onih koji se odnose
na izvršavanje međunarodnih obaveza;
n) dostavlja svoje redovne godišnje izvještaje o radu i godišnje programe rada Vijeću ministara
BiH;
o) provodi obuku i osposobljavanje svog kadra kako bi se odgovorilo zahtjevima i izazovima
međunarodnih obaveza i integracijskih procesa, te inicira isto kod entitetskih zavoda za
zapošljavanje i Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta.
Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine je u 2013. godini, u saradnji sa
entitetskim zavodima za zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje Brčko distrikta Bosne i
Hercegovine, implementirala međunarodne sporazume o socijalnom osiguranju koje je Bosna i
Hercegovina zaključila sa drugim državama, kao i međunarodne sporazume koje je zaključila bivša
SFRJ, a koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini na osnovu akta o sukcesiji. Od ukupno je
zaprimljenih 1.487 predmeta, (R. Srbija, R. Slovenija, R. Crna Gora, R. Austrija, B.J.R. Makedonija,
R. Hrvatska) koji su uvedeni u bazu podataka Agencije i upućeni na rješavanje na daljnju proceduru u
potpunosti je završeno 1.265 predmeta ili 85%.
Agencija je u saradnji sa Ministarstvom civilnih poslova učestvovala na trećem krugu
pregovora za zaključivanje Sporazuma o socijalnom osiguranju između Bosne i Hercegovine i Crne
Gore kao i na pregovorima za zaključivanje Sporazuma između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine
i Vlade Crne Gore o regulisanju privremenog zapošljavanja i zaštiti radnika.
U 2013. godini Agencija je ostvarila intenzivnu saradnju sa Zavodima za zapošljavanje
Republike Crne Gore, Republike Srbije, Republike Hrvatske i Zavodom za zapošljavanje Republike
Slovenije u cilju intenziviranja saradnje u provođenju odredaba sporazuma o socijalnom osiguranju
između BiH i tih zemalja. Saradnja Agencije sa Austrijskom službom za zapošljavanje (AMS)
rezultirala je potpisivanju Memoranduma o saradnji između Agencije i Službe zapošljavanja
Republike Austrije, koji predviđa da se u saradnju uključi “know-how” transfer koji podrazumijeva
razmjenu iskustava, stručnjaka i informacija, a sve s ciljem efikasnijeg upravljanja politikama na
tržištu rada. Kao rezultat saradnje Agencije i Ministarstva rada, socijalne politike i pitanja potrošača
Austrije u Sarajevu je aprila 2013. godine održana konferencija „Crveno-bijelo-crvena karta“.
Aprila 2013. godine Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine i Savezna agencija za
rad SR Njemačke - Centralni ured za posredovanje stručne radne snage (ZAV) pri Agenciji za rad SR
Njemačke, su u Bonu potpisali Dogovor o posredovanju pri zapošljavanju radnika iz Bosne i
Hercegovine u Saveznoj Republici Njemačkoj (njegovatelji) na određeno vrijeme čime su stečeni
48
uslovi za početak procesa zapošljavanja naših državljana u SR Njemačkoj, Procedura zapošljavanja je
definisana u Operativnom protokolu za primjenu Dogovora o posredovanju pri zapošljavanju radnika
iz Bosne i Hercegovine u Saveznoj Republici Njemačkoj na određeno vrijeme, koji je 15.04.2013.
godine potpisan između Agencije i zavoda za zapošljavanje eniteta i Brčko distrikta BiH. U saradnji sa
entitetskim zavodima za zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje Brčko distrikta BiH, Agencija je u
2013. godini posredstvom ovog Dogovora programa putem Triple Win projekta i procedurom za
poznatog poslodavca posredovala u zapošljavanju 184 radnika.
U cilju provođenja Sporazuma između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade
Republike Slovenije o zapošljavanju državljana Bosne i Hercegovine u Republici Sloveniji Agencija
je u saradnji sa entitetskim zavodima za zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje Brčko distrikta BiH
u periodu 01.03.-31.12.2013. godine realizovala 624 oglasa za zapošljavanje radnika iz BiH u firmama
u Republici Sloveniji gdje su potpisani ugovori za zapošljavanje 1.012 radnika, a od toga je do
31.12.2013. godine radnu dozvolu dobilo i počelo raditi 661 radnik.
Početkom marta 2013. godine nastavljene su aktivnosti vezane za zaključivanje Sporazuma o
zapošljavanju državljana Bosne i Hercegovine u Državi Katar, kada je delegacija Države Katar
boravila u posjeti BiH i tom prilikom vodila razgovore i sa predstavnicima Agencije. Kao rezultat tih
aktivnosti, aprila 2014. godine je uslijedilo potpisivanje Sporazuma između Vijeća ministara Bosne i
Hercegovine i Vlade Države Katar o reguliranju zapošljavanja državljana Bosne i Hercegovine u
Državi Katar.
U ovom izvještajnom periodu Agencija je sačinila slijedeće prijedloge Sporazuma o
zapošljavanju: Prijedlog Sporazuma između Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Mađarske o
zapošljavanju državljana zemalja potpisnica; Prijedlog Sporazuma između Vijeća ministara BiH i
Vlade Republike Turske o zapošljavanju državljana zemalja potpisnica; Prijedlog Sporazuma između
Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Makedonije o zapošljavanju državljana zemalja potpisnica.
U okviru Programa ferijalnog rada u SR Njemačkoj za 2013. godinu u januaru 2013. godine
Agencija je dostavila Centralnom uredu za međunarodno posredovanje Savezne agencije za rad SR
Njemačke - ZAV-u, 192 prijave kandidata koji su zadovoljili potrebne uslove na dalju obradu. U
periodu od aprila do avgusta 2013. godine dostavljene su ukupno 122 radne ponude (Stellenangebot)
poslodavaca iz SR Njemačke, ovjerene od strane ZAV-a, a 86 studenata je otišlo na ferijalnu praksu u
SR Njemačku. Takođe je urađen i Prijedlog godišnjih kvota radnih dozvola u Bosni i Hercegovini za
2014. godinu, u saradnji sa entitetskim zavodima i Zavodom za zapošljavanje Brčko Distrikta Bosne i
Hercegovine.
Agencija je u 2013. godini, zajedno sa Federalnim zavodom za zapošljavanje, Zavodom za
zapošljavanje Republike Srpske, Zavodom za zapošljavanje Brčko distrikta BiH i drugim institucijama
aktivno učestvovala u realizaciji slijedećih projekata:
Projekat zapošljavanja mladih (YEP),
Projekat jačanja kapaciteta razvoja ljudskih resursa u BiH,
Projekat „Razvoj službi zapošljavanja kao dio integrisanog radnog i socijalnog sistema“ -
potprojekat TAMOP 1.3.1. „Podrška međunarodne saradnje pograničnih regija“,
Projekat Podrška sistemu upravljanja imigracijama i azilom u Bosni i Hercegovini – faza II,
Projekat izgradnja institucija i kapaciteta u sektoru zapošljavanja u BiH (ICBES),
Projekat „Mogućnost zapošljavanja za mlade i žene u ruralnim opštinama u BiH“,
Projekat „Podrška obrazovanju odraslih u BiH“,
Projekat zapošljavanje medicinskih radnika u SR Njemačkoj „Triple Win“ ,
49
Projekat „Kvalifikacijski okvir za visoko obrazovanje u BiH“ (BHQFHE).
Projekat Migracija za razvoj na zapadnom Balkanu (MIDWEB).
Na zahtjev Ministarstva sigurnosti BiH, Agencija je učestvovala u izradi Migracionog profila
BiH u dijelu koji se odnosi na podatke o izdatim radnim dozvolama stranim državljanima u BiH.
Agencija je u koordinaciji sa Federalnim zavodom za zapošljavanje, Zavodom za zapošljavanje
Republike Srpske i Zavodom za zapošljavanje Brčko distrikta BiH sačinila tabele o izdatim radnim
dozvolama stranim državljanima za 2012. godinu, po zemljama porijekla, kvalifikacionoj strukturi i
godinama starosti i poslala Ministarstvu sigurnosti BiH.
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
Federalni zavod za zapošljavanje osnovan je Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i
socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba (“Službene novine Federacije BiH”, broj 41/00 i 22/05) za
područje Federacije Bosne i Hercegovine za oblast rada i zapošljavanja, a u kantonima su osnovane
javne ustanove – kantonalne službe za zapošljavanje. U okviru sektora zapošljavanja u Federaciji BiH
djeluju sljedeće institucije:
Federalni zavod za zapošljavanje – djeluje na nivou Federacije BiH kao institucija sa
posebnim pravnim subjektivitetom uz ograničene nadležnosti, odnosno nadležan je, prije
svega, da:
a) prati i predlaže mjere za unapređenje zapošljavanja i socijalne sigurnosti nezaposlenih
osoba;
b) prati i osigurava provođenje utvrđene politike i mjera u oblasti rada i zapošljavanja na
teritoriji Federacije i o tome obavještava nadležna tijela Federacije;
c) upravlja sredstvima za osiguranje materijalne sigurnosti za vrijeme nezaposlenosti, u
skladu sa ovim zakonom;
d) prati, usklađuje i koordinira rad službi za zapošljavanje na provođenju utvrđene politike
i mjera u oblasti zapošljavanja i socijalne sigurnosti nezaposlenih osoba iz nadležnosti
Federacije;
e) prati i predlaže mjere za unapređenje zapošljavanja invalidnih osoba i njihovu
profesionalnu rehabilitaciju i osigurava ispunjavanje uvjeta za njihovo zapošljavanje u
suradnji sa službama za zapošljavanje;
f) pruža pomoć u realiziranju programa profesionalne orijentacije, obuke i
prekvalifikacije za nezaposlene osobe i njihovo ponovno zapošljavanje na
odgovarajućim poslovima;
g) objedinjuje i vodi zbirne evidencije u oblasti rada i zapošljavanja od interesa za
Federaciju i predlaže mjere i potrebna sredstva za razvoj i funkcioniranje jedinstvenog
informacionog sistema u ovoj oblasti;
h) prati provođenje međunarodnih ugovora i sporazuma iz oblasti rada i zapošljavanja koji
se odnose na Federaciju;
i) predstavlja službe za zapošljavanje u odnosima s organima i službama Bosne i
Hercegovine, Federacije i Republike Srpske;
j) odobrava zapošljavanje stranih državljana i osoba bez državljanstva na prijedlog službe
za zapošljavanje, u skladu sa Zakonom o zapošljavanju stranaca.
50
kantonalne službe za zapošljavanje – djeluju na kantonalnom nivou u Federaciji BiH kao
institucije sa posebnim pravnim subjektivitetom u čijim je organizacijskim sastavima 78 biroa
za zapošljavanje, pri čemu su, između ostalog, nadležne za:
a) posredovanje u zapošljavanju;
b) prikupljanje i dostavljanje podataka o nezaposlenim osobama Federalnom zavodu;
c) informiranje o mogućnosti zapošljavanja;
d) saradnju sa obrazovnim ustanovama radi usklađivanja obrazovnih programa sa kadrovskim
potrebama poslodavaca;
e) provođenje programa profesionalne orijentacije, obuke i prekvalifikacije nezaposlenih osoba i
njihovo ponovno zapošljavanje na odgovarajućim poslovima;
f) utvrđivanje prava osobama za slučaj nezaposlenosti;
g) izdavanje radnih dozvola stranim državljanima i osobama bez državljanstva;
h) donošenje i provođenje programa mjera za brže zapošljavanje određenih kategorija
nezaposlenih osoba čije je zapošljavanje otežano;
i) druge poslove utvrđene ovim i drugim zakonima.
Federalni zavod za zapošljavanje je i u 2013. godini, u skladu sa zakonskim propisima,
strateškim dokumentima i finansijskim mogućnostima, izvršavao svoje obaveze radi stvaranja
pretpostavki za poboljšanje kvaliteta ponude radne snage na tržištu rada, poticanja potražnje za
radnom snagom, kao i sticanja povjerenja i uspješnu saradnju partnera na tržištu rada. S obzirom na
zakonom utvrđene prioritete, nakon izvršenja obaveza koje se odnose na materijalnu i socijalnu
sigurnost nezaposlenih osoba, raspoloživa sredstva je usmjeravao u programe aktivne politike
zapošljavanja. Aktivnosti Federalnog zavoda za zapošljavanje i kantonalnih službi za zapošljavanje u
2013. godini bile su usmjerene na očuvanje dostignutog nivoa zaposlenosti i provođenje ukupnih
mjera kojima se pospješuju i unapređuju uvjeti za zapošljavanje, posredovanje u zapošljavanju i
materijalno-socijalna sigurnost nezaposlenih osoba za vrijeme nezaposlenosti. Naprijed navedenim
mjerama i programima aktivnih politika zapošljavanja, koji su bili gender senzitivni i fokusirani na
teško zapošljive kategorije nezaposlenih osoba, kao i na one kojima prijeti gubitak zaposlenja,
obuhvaćeno je oko 11.900 osoba, od kojih se 5.353 zaposlilo u 2013. godini.
U izvještajnom periodu, pored saradnje sa kantonalnim službama za zapošljavanje, nastavljena
je i saradnja sa međunarodnim institucijama i organizacijama, razvojnim agencijama i drugim
partnerima koji u Bosni i Hercegovini provode aktivnosti u vezi sa zapošljavanjem, obrazovanjem i
jačanjem privrede kao preduvjetom za otvaranje radnih mjesta. Ta saradnja se odvijala kroz
zajedničku realizaciju projekata zapošljavanja, samozapošljavanja i obuke, organizaciju sajmova
zapošljavanja, razvoj profesionalne orijentacije, obrazovanja odraslih i dr. U općinskim biroima za
zapošljavanje u Federaciji BiH u 2013. godini je 9.596 nezaposlenih osoba učestvovalo u grupnom
informiranju o pravima i obavezama po osnovu nezaposlenosti. Upoznavanje sa tehnikama aktivnog
traženja posla kroz radionice o pisanju biografije i propratnog pisma, te radionice pripreme za intervju
sa poslodavcima prošlo je 2.141 osoba. Deset CISO centara u Federaciji BiH u 2013. godini pružalo je
usluge mladim nezaposlenim osobama dobi do 30 godina. Info seminar je pohađalo 2.418 osoba,
radionice za pisanje biografije i popratnog pisma 2.060, radionice pripreme za razgovor sa
poslodavcem 1.363, a 1.009 osoba je koristilo uslugu individualnog savjetovanja i izrade
individualnog plana zapošljavanja. Informacije o regularnim migracijama dobilo je 1.706 osoba.
Zaposlilo se 528 korisnika CISO. Projektom zapošljavanja mladih u BiH (YEP) u Federaciji BiH je
otvoreno osam klubova za traženje posla, gdje mlade nezaposlene osobe mogu dobiti kontinuiranu
51
pomoć u vezi sa traženjem posla. Klubovi funkcioniraju kroz tri segmenta: grupa za podršku,
radionice za sticanje vještina potrebnih za traženje posla i informiranje o slobodnim radnim mjestima.
Federalni zavod je u saradnji sa kantonalnim službama za zapošljavanje uspostavio sistem redovnog
profesionalnog informiranja u osnovnim i srednjim školama u Federaciji BiH radi upoznavanja
učenika o značaju izbora daljeg obrazovanja i uključivanja na tržište rada. Tokom 2013. godine u
aktivnosti profesionalnog informiranja uključeno je 229 osnovnih škola i 18.659 učenika, te 132
srednje škole i 14.701 učenik. Također, u pojedinim kantonima profesionalno informiranje je
organizirano i na određenim fakultetima. Federalni zavod učestvuje u implementaciji Operativnog
plana aktivnosti na provođenju mjera i preporuka sadržanih u Analizi stanja u oblasti srednjeg
obrazovanja s prijedlogom mjera za usklađivanje obrazovanja s potrebama privrede u Federaciji BiH,
za čiju je koordinaciju zaduženo Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke. Nastavljena je
dugogodišnja saradnja sa Njemačkim internacionalnim društvom (GIZ), koje provodi projekat
„Podrška obrazovanju odraslih u BiH“.
U 2013. godini potpisan je Memorandum o razumijevanju između Federalnog zavoda, Instituta
za stručno obrazovanje i lično usavršavanje (BEST) iz Beča i Zavoda Papilot iz Ljubljanje. U skladu
sa potpisanim Memorandumom, a radi povećanja kompetencija nezaposlenih osoba u oblasti turizma,
pripremljen je zajednički projekat „Aquit“, s kojim se apliciralo za sredstva Austrijske razvojne
agencije (ADA). Početak realizacije Projekta, koji će trajati dvije godine, predviđen je u 2014. godini.
Jedna od zakonskih nadležnosti Federalnog zavoda jeste da prati, usklađuje i koordinira rad
kantonalnih službi za zapošljavanje na provođenju utvrđene politike i mjera u oblasti zapošljavanja i
socijalne sigurnosti nezaposlenih osoba. U skladu s tim, i u 2013. godini su redovno održavani sastanci
direktora javnih službi za zapošljavanje u Federaciji BiH radi razmatranja rezultata realizacije
programa aktivne politike zapošljavanja i dogovora o aktuelnim pitanjima. U izvještajnom periodu,
između Federalnog zavoda i kantonalnih službi za zapošljavanje potpisan je Sporazum o realizaciji i
finansiranju Programa jačanja, konkurentnosti na tržištu rada – Prvo radno iskustvo 2013, Protokol o
principima, konceptu i dinamici realizacije Jedinstvenog informacionog sistema, Aneks 2 – Dopune
Memoranduma o razumijevanju između Razvojnog programa Ujedinjenih nacija, Federalnog zavoda i
kantonalnih službi za zapošljavanje (radi održivosti CISO), kao i Aneks III na Sporazum o
implementaciji i finansiranju projektnih aktivnosti SSNESP-a u periodu 2010 – 2014. godine.
REPUBLIKA SRPSKA
JU Zavod za zapošljavanje Republike Srpske organizovan je na centralnom, regionalnom i
lokalnom nivou, tačnije organizaciju Zavoda čine Centralna služba, šest filijala i 56 biroa.
Usmjerenost na različite oblike aktivnog djelovanja temeljila se na novim postavkama organizacije
službe zapošljavanja u Republici Srpskoj koja je realizovana u prošloj godini kroz usvajanje novih
akata Zavoda. Nova organizacija Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, na osnovu čega je
izvršeno razdvajanje administrativnih, odnosno poslova evidentiranja od savjetodavnih poslova,
omogućila je primjenu nove metodologije u realizaciji funkcije posredovanja i radu sa nezaposlenim
licima. Na ovaj način stavljen je veći akcenat na rad sa nezaposlenim licima i poslodavcima. U 2013.
godini donešeno je novo Uputstvo o obaveznim postupcima u realizaciji funkcije posredovanja čiji je
cilj upravo bio pružanje kvalitetnijih usluga poslodavcima i ostvarivanje što boljih rezultata u
realizaciji ove primarne funkcije Zavoda.
52
Pored aktivnosti koje realizuju savjetodavci u procesu rada sa nezaposlenim licima, značajan
dio aktivnosti je realizovan kroz rad CISO centara i klubova za traženje posla. CISO centri i klubovi
za traženje posla, u prošloj godini su uspostavljeni kao dio jedinstvene službe zapošljavanja i u skladu
sa tim utvrđena je jedinstvena metodologija rada. Sa 31.12.2013. godine CISO centri su pružili usluge
za 8.208 lica i to za 3.972 muškarca i 4.236 žena. Od ukupnog broja korisnika, zaposlilo se 1.254 lica.
Grupno informisanje je prošlo 7.586 korisnika, obuku za pisanje biografije 1.414 lica, obuku za
intervju sa poslodavcem 1.120 lica, a savjetodavne usluge su pružene za 608 korisnika. U Republici
Srpskoj je trenutno aktivno devet Klubova za traženje posla a u 2013. godini su i oni ugrađeni u
sistematizaciju Zavoda čime su stvoreni povoljniji uslovi zapošljavanja mladih prvenstveno kroz
obuke za aktivno traženje posla. Sa 31.12.2013. godine kroz kompletnu obuku Klubova prošla su 532
lica (183 muškarca, 349 žena). U istom periodu, uz pomoć usluga koje pružaju klubovi, zaposlenje su
pronašla 120 lica (57 muškaraca, 63 žene). Razgovore sa potencijalnim poslodavcima je obavilo 440
članova, prijavilo se na konkurse 1.345, pismeno se obratilo poslodavcima 723 i kroz obuku za
intervju prošlo 740 članova klubova.
U cilju preventivnog djelovanja u oblasti zapošljavanja i smanjenja nezaposlenosti Zavod je
ostvario neposrednu saradnju sa Ministarstvom prosvjete i kulture Republike Srpske na kreiranju
upisne politike. Profesionalno informisanje i savjetovanje za školsku 2012/2013 godinu prošlo je
2.448 učenika iz 104 odjeljenja završnih razreda osnovnih i srednjih škola u Republici Srpskoj, a
sadržavalo je informacije o obrazovanju i tržištu rada, o broju nezaposlenih lica koja aktivno traže
posao, o broju nezaposlenih mladih lica do 30 godina starosti koja aktivno traže posao, o najbrojnijim
zanimanjima na evidenciji Zavoda, o broju nezaposlenih po strukama i zanimanjima, kao i preglede
pripremljene po svim opštinama u Republici Srpskoj. U realizaciji aktivnosti u oblasti cjeloživotnog
učenja Zavod je u 2013. godini nastavio saradnju sa Zavodom za obrazovanje odraslih Republike
Srpske. U okviru navedenih aktivnosti Zavod je ostvario saradnju sa međunarodnim organizacijama i
to u okviru GIZ Projekta "Podrška obrazovanju odraslih u BiH" kao i "Projekta razvoja ljudskih
resursa - HRD" koji finansira Evropska unija a cilj je povećanje efikasnosti tržišta rada kroz
institucionalni i strateški razvoj koncepta cjeloživotnog učenja kao i uspostavljanje određenih
standarda u oblasti obrazovanja odraslih.
BRČKO DISTRIKT BIH
Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH je provodio aktivnosti na tržištu rada Brčko
distrikta BiH, polazeći od vlastite uloge ustanovljene Zakonom o zapošljavanju i pravima za vrijeme
nezaposlenosti Brčko distrikta BiH („Službeni glasnik Brčko distrikta BiH“ br.33/04,19/07 i 25/08) i
utvrđenih programskih zadataka Zavoda. Takođe, i u 2013. godini su nastavljene aktivnosti
normativnoj dogradnji u cilju unapređenja rada Zavoda i kadrovskom kompletiranju u cilju jačanja
funkcije Zavoda u sektoru savjetodavne uloge i uloge profesionalne orjentacije. Programski zadaci
uglavnom opredjeljuju aktivnosti kroz provođenje Zakona o zapošljavanju i pravima za vrijeme
nezaposlenosti Brčko distrikta BiH, a u vezi sa ostvarivanjem prava nezaposlenih lica za vrijeme
nezaposlenosti i to:
posredovanje u zapošljavanju,
obavještavanje o mogućnostima i uslovima za zapošljavanje,
profesionalnu orijentaciju i savjetovanje o izboru zanimanja,
organizovanje stručnog osposobljavanja, obuke i pripreme za zapošljavanje,
sprovođenje programa i mjera aktivne politike zapošljavanja.
53
V. SLUŽBE ZA ZAPOŠLJAVANJE I OSJETLJIVE GRUPE NA TRŽIŠTU RADA
Situacija na tržištu rada, koju ilustruje ovaj izvještaj, a koju karakterišu visoka nezaposlenost, u
kojoj dominiraju strukturna i dugoročna nezaposlenost, velika su prepreka za brže i masovnije
zapošljavanje nekih ciljnih grupa, a posebno osjetljivih grupa na tržištu rada u Bosni i Hercegovini.
Lica koje se posebno teško zapošljavaju mogu se istaći:
- Lica starijih starosnih grupa koja duže čekaju na zaposlenje,
- Lica sa invaliditetom,
- Manjinske grupe (Romi),
- Izbjegla lica i povratnici,
- Lica bez zanimanja (NKV radnici).
Na osnovu potpisanog Memoranduma o razumijevanju za implementaciju Akcionog plana
Bosne i Hercegovine za rješavanje problema Roma u oblasti zapošljavanja za 2013. godinu (potpisan
17.12.2012. godine), Federalni zavod za zapošljavanje, Zavod za zapošljavanje Republike Srpske i
Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH su u 2013. godini nastavili sa realizacijom svojih
programa zapošljavanja i samozapošljavanja Roma. Cilj ovih programa je stimuliranje poslodavaca za
zapošljavanje nezaposlenih Roma uz osposobljavanje/obuku za radno mjesto i stvaranje povoljnijih
uslova za samozapošljavanje, čime će se djelimično smanjiti nezaposlenost, poboljšati materijalni
položaj i pospješiti ekonomska i socijalna integracija romske populacije u društvene tokove.
FEDERACIJA BiH
U skladu sa Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih
osoba FBiH („Službene novine Federacije BiH”, broj 41/00 i 22/05), sve nezaposlene osobe imaju
pravo da se prijave na evidenciju nezaposlenih i pod istim uslovima da ostvaruju svoja prava na
području Federacije Bosne i Hercegovine. Federalni zavod i kantonalne službe zapošljavanja provode
svoju zakonsku obavezu o nediskriminaciji i na evidenciji nezaposlenih se nalaze osobe bez obzira na
nacionalnu, vjersku ili drugu pripadnost, a sve osobe su ravnopravne u dobijanju zaposlenja, bilo u
okviru redovnog obavljanja posredničke uloge Zavoda, bilo u okviru sufinansiranja programa novog
zapošljavanja. Programi koje su provodili Federalni zavod i kantonalne službe zapošljavanja u 2012.
godini, a koji se dijelom, ili u cijelosti, odnose na zapošljavanje osjetljivih grupa su:
Program zapošljavanja i samozapošljavanja povratnika,
Program zapošljavanja i samozapošljavanja Roma,
Projekat podrške mrežama za socijalnu sigurnost i zapošljavanje (SSNESP),
Projekat „Prilika za sve“,
Program jačanja konkurentnosti na tržištu rada - prvo radno iskustvo.
U 2013. godini je realizovan Program zapošljavanja i samozapošljavanja Roma koji direktno
implementira Federalni zavod za zapošljavanje. Po tom programu je omogućeno zapošljavanje i
samozapošljavanje 81 Roma, od čega je zaposleno 57, a samozaposleno 24 Roma. Zapošljavanje
invalida regulisano je Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju osoba
s invaliditetom u Federaciji BiH (“Službene novine Federacije BiH", broj 9/10). Ovim zakonom je
uspostavljen Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje invalidnih osoba Federacije BiH. Za
izvršenje obaveze koja proističe iz Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i
zapošljavanju osoba sa invaliditetom („Službene novine Federacije BiH”, broj 9/10), a koja se odnosi
na izdvajanje 10% planiranih sredstava za aktivnu politiku zapošljavanja radi finansiranja Fonda za
54
profesionalnu rehabilitaciju, osposobljavanje i zapošljavanje osoba sa invaliditetom, Federalni zavod
je u 2013. godini uplatio 2.022.700,00 KM.
REPUBLIKA SRPSKA
Članom 3. Zakona o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti
propisano je da se nezaposlenim licima bez obzira na rasu, boju kože, pol, jezik, religiju, političko i
drugo mišljenje i opredjeljenje, etničku ili socijalnu pripadnost i porijeklo, imovinsko stanje, članstvo
ili nečlanstvo u sindikatu, političkoj organizaciji ili udruženju kao i stanje fizičkog ili mentalnog
zdravlja garantuje ravnopravnost ostvarivanjem prava na zapošljavanje. Istim članom je regulisano da
je u suprotnosti sa ovim zakonom svaka diskriminacija zasnovana na polu u procesu ponude
zapošljavanja, otvorenog oglasa, postupka ponude slobodnih radnih mjesta, radnog odnosa i otkaza
radnog odnosa. Programi koje je provodio Zavod za zapošljavanje Republike Srpske u 2012. godini, a
koji se dijelom ili u cijelosti odnose na zapošljavanje osjetljivih grupa su:
Projekat podrške zapošljavanju i samozapošljavanju ratnih vojnih invalida VRS, djece
poginulih boraca VRS i nezaposlenih demobilisanih boraca Vojske Republike Srpske
„Zajedno do posla“.
Projekat podrške zapošljavanju Roma u Republici Srpskoj,
Projekat podrške mrežama socijalne zaštite i zapošljavanje (SSNESP),
Zavod za zapošljavanje Republike Srpske je pripremio prijedlog „Projekta podrške
zapošljavanju Roma u Republici Srpskoj u 2013. godini“ koji je usvojen na sjednici Upravnog odbora
od 28.12.2012. godine te donijeta odluka o raspisivanju Javnog poziva po istom. Odobrena su sredstva
za samozapošljavanje 10 lica u iznosu od 80.000 KM i 22 zahtjeva poslodavaca za zapošljavanje 23
radnika na period od 12 mjeseci u iznosu od 138.000 KM. Zapošljavanje invalida regulisano je putem
Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju invalida (“Službeni glasnik
Republike Srpske”, broj 54/09, 37/12), kojim je osnovan Fond za profesionalnu rehabilitaciju i
zapošljavanje invalida Republike Srpske, putem koga idu programi zapošljavanja invalidnih lica.
BRČKO DISTRIKT BIH
Članom 5. Zakona o zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti obezbjeđuje se
jednakost svih onih koji traže zaposlenje, bez obzira na rasu, etničko porijeklo, boju kože, pol, jezik,
religiju, političko i drugo mišljenje i opredjeljenje, socijalnu pripadnost i porijeklo, imovinsko stanje,
članstvo ili nečlanstvo u Sindikatu i političkoj organizaciji. Najugroženije kategorije nezaposlenih lica
u Brčko distriktu BiH su lica starija od 50 godina, mladi sa niskom kvalifikacionom strukturom, lica sa
posebnim potrebama i nacionalne manjine (Romi). Zato Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH u
provodi posebne programe aktivnih mjera zapošljavanja namijenjene ovim grupama u cilju
zapošljavanja i poboljšanja njihove pozicije na tržištu rada. Programi koje je provodio Zavod za
zapošljavanje Brčko distrikta BiH u 2013. godini, a koji se dijelom ili u cijelosti odnose na
zapošljavanje osjetljivih grupa su:
Program zapošljavanja pripravnika,
Program zapošljavanja lica starije starosne dobi,
Program zapošljavanja Roma.
55
VI. RADNA MOBILNOST U REGIJI I ULOGA AGENCIJE ZA RAD I ZAPOŠLJAVANJE
BOSNE I HERCEGOVINE
U 2013. godini započela je primjena „Sporazuma između Vijeća ministara Bosne i
Hercegovine i Vlade Republike Slovenije o zapošljavanju državljana Bosne i Hercegovine u Republici
Sloveniji“ i „Dogovora o posredovanju pri zapošljavanju radnika iz Bosne i Hercegovine u Saveznoj
Republici Njemačkoj (njegovatelji) na određeno vrijeme“. Nadležni nosilac ovih sporazuma ispred
BiH je Agencija za rad i zapošljavanje BiH, u saradni sa entitetskim zavodima za zapošljavanje i
Zavodom za zapošljavanje Brčko distrikta BiH. Što se tiče Sporazuma sa Republikom Slovenijom, u
periodu 01.03.-31.12.2013. godine realizovano je 624 oglasa za zapošljavanje radnika iz BiH u
firmama u Republici Sloveniji gdje su potpisani ugovori za zapošljavanje 1.012 radnika, a od toga je
do 31.12.2013. godine radnu dozvolu dobilo i počelo raditi 661 radnik, a ukupno je u 2013. godini
posredstvom Dogovora sa SR Njemačkom zaposleno 184 radnika na poslovima njegovatelja. Ukupno
je putem Agencije, entitetskih zavoda za zapošljavanje i Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta
Bosne i Hercegovine u 2013. godini u inostranstvu zaposleno 857 radnika.
U okviru Program ferijalnog rada u SR Njemačkoj za 2013. godinu u januaru 2013. godine
Agencija za rad i zapošljavanje dostavila je Centralnom uredu za međunarodno posredovanje Savezne
agencije za rad SR Njemačke - ZAV-u, 192 prijave kandidata koji su zadovoljili potrebne uslove na
dalju obradu. U periodu od aprila do avgusta 2013. godine dostavljeno je ukupno 122 radne ponude
(Stellenangebot) poslodavaca iz SR Njemačke, ovjerenih od strane ZAV-a, a 86 studenata je otišlo na
ferijalnu praksu u SR Njemačku.
Zapošljavanje stranaca u Bosni i Hercegovini
U skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, oblast rada i zapošljavanja, pa tako i zapošljavanje
stranaca u Bosni i Hercegovini, povjerena je na nadležnost entitetima, koji su pravno regulisali ovu
oblast posebnim zakonima. Na nivou Bosne i Hercegovine, Zakonom o kretanju i boravku stranaca i
azilu („Sl.glasnik BiH“, broj 36/08.,87/12.), okvirno su regulisani uslovi i način boravka stranaca u
Bosni i Hercegovini po osnovu rada, dok su zakonska riješenja oko zapošljavanja stranaca na nivou
entiteta i Brčko distrikta BiH.
Tabela 28. Pregled izdatih radnih dozvola stranim državljanima u Bosni i Hercegovini, entitetima i Brčko distriktu BiH u 2013. godini po kvalifikacionoj strukturi
VSS VŠS SSS NSS VKV KV PKV NKV Ukupno:
Bosna i Hercegovina 1.209 83 659 21 9 304 129 149 2.563
Federacija BiH 666 48 337 5 2 115 88 65 1.326
Republika Srpska 522 32 220 16 7 104 39 84 1.024
Brčko distrikt BiH 21 3 102 0 0 85 2 0 213
U Bosni i Hercegovini u periodu 01.01.-31.12.2013. godine, ukupno je izdato 2.563 radne
dozvole i to u Federaciji BiH 1.326, u Republici Srpskoj 1.024, a u Brčko distriktu BiH 213 radne
dozvole.
56
Tabela 29. Pregled izdatih radnih dozvola stranim državljanima u Bosni i Hercegovini, entitetima i Brčko distriktu BiH u
2013. godini po zemljama porijekla
R.B. DRŽAVA BIH FBIH RS BDBIH
1 Srbija, uključujući Kosovo/UNSCR 1244 809 235 542 32
2 Turska 354 331 6 17
3 Kina (uključujući Hong Kong i Makau) 350 84 120 146
4 Hrvatska 231 179 47 5
5 Ruska Federacija 96 2 94 0
6 Italija 92 48 44 0
7 Slovenija 71 44 27 0
8 Crna Gora 70 43 26 1
9 Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija 60 42 18 0
10 Austrija 51 33 14 4
11 Njemačka 49 36 13 0
12 Kuvajt 28 28 0 0
13 Rumunija 23 6 17 0
14 Sjedinjene Američke Države 23 13 10 0
15 Egipat 17 17 0 0
16 Francuska 16 14 2 0
17 Indija 16 14 2 0
18 Sirijska Arapska Republika 16 14 0 2
19 Iran (Islamska Republika) 15 14 1 0
20 Saudijska Arabija 15 15 0 0
21 Libijska Arapska Džamahirija 13 12 0 1
22 Nizozemska 11 8 3 0
23 Mađarska 10 8 2 0
24 Slovačka Republika 10 6 2 2
25 Ukrajina 10 3 7 0
26 Ujedinjeno Kraljevstvo 9 6 3 0
27 Poljska 8 6 2 0
28 Albanija 7 5 2 0
29 Jordan 7 6 0 1
30 Češka Republika 6 3 3 0
31 Litvanija 6 0 6 0
32 Bugarska 5 5 0 0
33 Španija 5 5 0 0
34 Malezija 4 4 0 0
35 Pakistan 4 4 0 0
36 Švicarska 4 2 1 1
37 Bahami 3 3 0 0
38 Brazil 3 3 0 0
39 Danska 3 2 1 0
40 Grčka 3 2 1 0
41 Kanada 3 2 1 0
42 Koreja, Republika 3 2 1 0
43 Belgija 2 1 1 0
44 Senegal 2 2 0 0
45 Švedska 2 2 0 0
46 Alžir 1 1 0 0
47 Australija 1 1 0 0
48 Azerbejdžan 1 0 1 0
49 Bahrein 1 1 0 0
50 Bjelorusija 1 0 1 0
51 Dominikanska Republika 1 0 1 0
52 Indonezija 1 1 0 0
53 Irska 1 1 0 0
54 Izrael 1 0 1 0
55 Japan 1 1 0 0
56 Južna Afrika 1 1 0 0
57 Kamerun 1 1 0 0
58 Kirgistan 1 1 0 0
59 Mongolija 1 0 0 1
60 Nepal 1 1 0 0
57
61 Norveška 1 0 1 0
62 Tunis 1 1 0 0
63 Uzbekistan 1 1 0 0
Ukupno: 2.563 1.326 1.024 213
U Federaciji BiH, Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti
nezaposlenih osoba regulirano je da je Federalni zavod nadležan za odobravanje zapošljavanja stranih
državljana i osoba bez državljanstva na prijedlog kantonalnih službi za zapošljavanje, a u skladu sa
Zakonom o zapošljavanju stranaca („Službene novine Federacije BiH“, broj 111/12), Zakonom o
kretanju i boravku stranaca i azilu („Službeni glasnik BiH“, br. 36/08 i 87/12) i Procedurom za
izdavanje radne dozvole od 6.6.2011. godine, kojima su, između ostalog, definirani uvjeti i način
izdavanja te kvota radnih dozvola. Radne dozvole uglavnom su date stranim državljanima koji su
osnivači firmi u Federaciji BiH ili su u njima direktori i izvršni direktori. Najviše radnih dozvola
izdato je za rad u oblasti trgovine, prerađivačke industrije, obrazovanja, finansijskog posredovanja i
uslužnih djelatnosti. U 2013. godini odbijeno je pet zahtjeva za izdavanje odobrenja za radnu dozvolu
stranom državljaninu.
Zakonom o zapošljavanju stranih državljana i lica bez državljanstva ("Službeni glasnik
Republike Srpske " broj: 24/09 i 117/11) regulisano je zapošljavanje stranih državljana i lica bez
državljanstva, odnosno izdavanje radnih dozvola stranim državljanima u Republici Srpskoj, dok je
Zakonom o kretanju i boravku stranaca i azilu između ostalog definisano izdvanje radnih dozvola,
kvote i izuzeci. Na zahtjev poslodavca koji zapošljava radnika, radnu dozvolu u obliku rješenja izdaje
filijala Zavoda nadležna prema sjedištu poslodavca, nakon provjere da li na evidenciji nezaposlenih
ima lica koje traži poslodavac i na osnovu utvrđene kvote radnih dozvola u Republici Srpskoj. Stranim
ulagačima ili osnivačima privrednog društva, odnosno preduzećima sa sjedištem u Republici Srpskoj,
Zavod izdaje radnu dozvolu bez obzira da li na evidenciji nezaposlenih ima lica koja ispunjavaju
uslove tražene zahtjevom za izdavanje radne dozvole. Kao i prethodnih godina radne dozvole se
uglavnom izdaju za strane državljane sa visokom i višom stručnom spremom i to za ona zanimanja
kojih nema na evidenciji, ili se za njih traže posebna znanja i vještine.
U Brčko distriktu BiH, Zakonom o zapošljavanju stranaca Brčko distrikta BiH (“Službeni
glasnik Brčko distrikta Brčko distrikta” broj 15/09.,19/09.), predviđeno je da izdavanje radnih dozvola
pređe u nadležnost Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta BiH. Zakonom je definisano da Zavod za
zapošljavanje Brčko distrikta BiH ne može izdati stranom državljaninu radnu dozvolu ako na
evidenciji nezaposlenih lica u Brčko distriktu BiH ima lica koja ispunjavaju uslove koje zahtijeva
poslodavac.
Sistem informisanja o mogućnosti zapošljavanja u Bosni i Hercegovini iz godine u godinu se
sve više razvija. Nezaposlena lica informacije o novim radnim mjestima traže, osim u biroima službi
zapošljavanja, u sredstvima javnog informisanja, putem lične neposredne komunikacije i putem
privatnih agencija za zapošljavanje. Kada vršimo analizu ravnopravnosti nastupa javnog i privatnog
sektora na tržištu rada i u tom pravcu posmatramo normativni i institucionalni okvir moramo poći od
činjenice postojanja u ovoj oblasti raspodjele ustavnih nadležnosti između države, entiteta i distrikta, a
u FBiH između entiteta i kantona. I u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj se od 2008. godini kroz
zakonske i podzakonske akte radi na na unapređenju okvira za aktivnije učešće privatnog sektora u
posredovanju u zapošljavanju.
Na temelju podataka o registraciji,a prema posljednjim dostupnim podacima, u BiH u punom
kapacitetu samo nekoliko privatnih agencija radi poslove posredovanja u zapošljavanju kao primarnu
58
aktivnost. Te agencije posjeduju i odgovarajuće web portale, a prvenstveno su najaktivniji:
www.posao.ba i www.agencijaspektar.com, gdje nezaposleni mogu naći informacije o ponudi poslova
u Bosni i Hercegovini, kreirati svoju biografiju (CV) i gdje poslodavci mogu istaknuti potrebu za
radnom snagom.
Takođe, na web stranicama Federalnog zavoda za zapošljavanje (www.fzzz.ba) i Zavoda za
zapošljavanje Republike Srpske (www.zzzrs.net) takođe je uvedena opcija on line ponude poslova,
dok je u toku uvođenje istog servisa i Zavodu za zapošljavanje Brčko distrikta BiH
(www.zzzbrcko.org).
Kao i prethodnih godina, Federalni zavod je i u 2013. godini nastavio objavljivati oglase o
slobodnim radnim mjestima posredstvom svoje internet stranice (www.fzzz.ba). Na internet stranici
Federalnog zavoda (www.fzzz.ba) u 2013. godini je objavljeno 5.699 oglasa za 12.267 slobodnih
radnih mjesta. Najviše oglasa objavljeno je u oblastima: obrazovanje (2.596 oglasa – 6.276 radnih
mjesta), državna služba/uprava (931 – 1.400), komercijala/prodaja (196 – 313) ekonomija/finansije
(175 – 237), pravo (166 – 263), administrativne i slične usluge (151 – 496), zdravstvo (125 – 615),
građevinarstvo/geodezija (99 – 237), elektrotehnika/ mašinstvo (98 – 147), informacione tehnologije
(70 – 111), zanatske usluge (65 – 183) itd. Prema kvalifikacionoj strukturi, najviše su tražene osobe sa
visokom stručnom spremom (6.784 ili 63,87%), zatim osobe sa srednjom stručnom spremom četvrtog
stepena (2.567 ili 24,17%), te osobe sa srednjom stručnom spremom trećeg stepena (661 ili 6,22%).
Najviše oglasa je bilo iz Kantona Sarajevo (29%), zatim iz Tuzlanskog (19%) i Hercegovačko-
neretvanskog kantona (12%). U 38% oglašenih radnih mjesta traženo je poznavanje stranih jezika, a u
30% uvjet za zasnivanje radnog odnosa bio je poznavanje rada na računaru i posjedovanje drugih
vještina iz oblasti informacionih tehnologija.U 2013. godini je registrirano 596 firmi koje imaju
mogućnost samostalnog postavljanja oglasa za slobodna radna mjesta na web stranici Federalnog
zavoda. Također, 6.977 pojedinačnih korisnika, koji su se registrirali na web portalu Federalnog
zavoda, svakodnevno elektronskom poštom prima obavještenja o novim oglasima za posao
objavljenim na ovoj stranici. Na internet stranici Federalnog zavoda u 2013. godini zabilježeno je
812.068 posjeta, što je u odnosu na prošlu godinu povećanje od skoro 100 posto. I druga internet
stranica Federalnog zavoda (www.abecedakarijere.ba), koja je namijenjena učenicima, studentima i
drugim potencijalnim korisnicima u vezi sa profesionalnom orijentacijom, zabilježila je 91.256
posjeta, što je na nivou prethodne godine.Uvedena je i nova opcija koja omogućava osobama koje
traže posao da postave svoju biografiju, koju mogu pregledati poslodavci registrirani na web stranici
Federalnog zavoda, što predstavlja unapređenje funkcije posredovanja u zapošljavanju. Do kraja 2013.
godine postavljeno je 1.519 biografija.
U 2013. godini na portalu Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske (www.zzzrs.net)
objavljeno je 4.822 oglas za 15.326 slobodnih radnih mjesta. Najveći broj oglasa odnosio se na oblast
obrazovanja 1.856, komercijalu i prodaju 826, administrativne i druge usluge 484, informatička
djelatnost 387, ekonomija i finansije 263, turizam i ugostiteljstvo 194, zdravstvo 162, državna uprava
113, građevinarstvo 109 itd. Analiza objavljenih slobodnih radnih mjesta prema stepenu obrazovanja
ukazuje da se najveći broj oglasa odnosio na lica sa visokom stručnom spremom 3.986, srednjom
stručnom spremom 1.031 i višom stručnom premom 226. Sve oglase Zavod priprema i objavljuje
besplatno po dostavljenim zahtjevima poslodavaca. Takođe treba istaći da se na web sajtu Zavoda za
zapošljavanje Republike Srpske svakodnevno nalazi preko 200 različitih oglasa za posao. Portal
Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske u prošloj godini zabilježio je oko 700.000 posjeta, što je za
oko 20 % više u odnosu na 2012. godinu, a na istom se do sada registrovalo 220 poslodavca koji su
pored besplatnog objavljivanja stekli mogućnost reklame svog preduzeća.
59
VII. REZIME NAJVAŽNIJIH ZAKLJUČAKA O POLITIKAMA ZAPOŠLJAVANJA I
PRIJEDLOG MJERA KOJE JE POTREBNO PREDUZETI
Problem implementacije evropskih i svjetskih standarda posebno je važan za oblast
zapošljavanja, počev od evidentiranja i statističke obrade podataka o zaposlenosti i nezaposlenosti,
informisanja o mogućnostima i uslovima zaposlenja, uključivanja nezaposlenih lica u neke od mjera
aktivne politike zapošljavanja, posredovanja u zapošljavanju,ostvarivanja prava po osnovnu
nezaposlenosti, a sve kroz implementaciju konvencija Međunarodne organizacije rada i svih drugih
konvencija i povelja o ljudskim pravima.
U dosadašnjim aktivnostima, Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, Federalni
zavod za zapošljavanje i kantonalne službe zapošljavanja, Zavod za zapošljavanje Republike Srpske i
Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH su dali akcenat na preduzimanje mjera u cilju boljeg
funkcionisanja tržišta rada na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine i većoj saradnji u regionu, a
prvenstveno ispunjavanju obaveza oko uključenja Bosne i Hercegovine u EU.
U kontekstu novih izazova koji se očekuju na tržištu rada, predlaže se nadležnim institucijama
u Bosni i Hercegovini da i dalje unaprijeđuju sljedeće aktivnosti:
- Nastaviti aktivnosti na uspostavljanju Ekonomsko-socijalnog savjeta na nivou Bosne i
Hercegovine;
- Nastaviti razvoj i jačanje socijalnog dijaloga na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini;
- Nastaviti proces harmonizacije propisa iz oblasti zapošljavanja, obrazovanja i drugih propisa koji
se tiču politike tržišta rada;
- Unaprijediti zakone koji regulišu privredni ambijent u cilju rasterećenja poslodavaca, kako bi se
omogućio razvoj novog zapošljavanja i investicija;
- Nastaviti aktivnosti na reformi obrazovnog sistema s ciljem prilagođavanja sadašnjim i budućim
potrebama tržišta rada;
- Unaprijediti sistem statističkih indikatora tako što će se koristiti međunarodna klasifikacija i
metode;
- Nastaviti aktivnosti na smanjivanju svih vidova diskriminacije na tržištu rada;
- Pristupiti izmjenama postojećih zakonskih rješenja kojima bi se zavodi i službe zapošljavanja
oslobodili socijalnih funkcija;
- Nastaviti dalje jačanje kadrovskih kapaciteta i modernizaciju javnih institucija iz oblasti rada,
zapošljavanja i socijalne sigurnosti;
- Bolje definisati ciljne grupe u svrhu preduzimanja mjera za stimulisanje zapošljavanja;
- Promovisati programe kojima se pospješuje mobilnost radne snage na cijeloj teritoriji BiH;
- Jačati ulogu i uticaj relevantnih partnera na tržištu rada (sindikat-poslodavci-vlada) u rješavanju
problema u oblasti zapošljavanja;
- Unaprijediti saradnju sa zavodima za zapošljavanje zemalja EU i jugoistočne Evrope, sa
Međunarodnom organizacijom rada (MOR), WAPES-om, Delegacijom Evropske unije u BiH i
Savjetom za regionalnu saradnju.
Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, Federalni zavod za zapošljavanje, Zavod
za zapošljavanje Republike Srpske i Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH imaju dobru
međusobnu saradnju. Osoblje zaposleno u ovim službama dobro sarađuje i kontinuirano se obrazuje
kroz provođenje zajedničkih projekata, seminara, radionica, stručnih predavanja i studijskih posjeta.
To omogućuje primjenu evropskih i svjetskih standarda u oblasti rada i zapošljavanja, koji neminovno
60
zahtijevaju poboljšanje kvalifikacione strukture zaposlenih u službama za zapošljavanje, ali i
neprekidno obrazovanje uz rad, te pripremu i održavanje seminara na raznim nivoima i o
najaktuelnijim temama.
* * * * *