GEOL. CROAT. 50/2 1 165-171 1 ZAGREB 1997

Povijest paleobotanickih istrazivanja u Hrvatskoj

Enio JUNGWIRTH

Kljnene rijeCi: paleobolanika. povijesni pregled. j-Irvalska.

Sazetak Ovim clankom autor jc ukratko dao prcgled paleobotanickih

istrazivanja makroflorc na tlu Hrvatske, pri tome se posluzivsi llsporedivanjem sa povijeScu razvitka paleobotanike kao znanstvene discipline na tlu Europe. Dotaknuvs i se Ie problematike upozorio j e na zapostav ljenost takvoga vida znanslvcnog iSlrazivanja u Hrvatskoj, ali i na ranije rezultale.

Pa leobotanika (pal eofitologija, fitopaieontoiogija , palconlologija bilja) je razmjerno mlada znanost. koja rabcci botanicke i geoioske met ode pomaze pri rekon­st ruiranju zivotnc srcdinc odrcdenoga prostora U odre­denom geoioskom vrcmcnu. Osnivac modcrnc paJco­bOlanike jc A. Brongniarl (1801 -1876). Znacaj paleo­botanike ocituje se u lome sto proucava sacuvane biljne ostalke (najcesee vegetativne i rasplodne organe - lisee, grancice, plodovc, cesere, pelud, spore i rjede petrifici­rana stabla) koji su zapravo neznatni dio nekadasnjeg biljnog sv ijeta, a sada ocuvanog u sedimenlima razlicite starost i. Rabeei rezultate paleobotanickih istrazivanja dolazi se do podalaka koji pomazu U osvjetljivanju problema razvitka (evolucije) biljnog svijeta, Ij. filo ­gcnijc. Na paleobotanickim rezultatima izvedeno filo ­genctsko slabl0 predstavija temelj moderne biljne sis­tematikc. Proucavanjcm vanjske i unutarnje grade fosil­nih biljaka dolazi se do znacajnih rezultata u morfo­geniji nizih, a posebice vis ih (u smislu organiziranosti) biljaka. Odredbom pojedinih vrsta iii rodova, te odre­divanjcm biljne zajcdnice U odredenom geoloskom raz­doblju (reperna flora iIi "fixed flora") mozemo dati zna­cajni doprinos znanostima poput biljne geografije, pale­oklimaloiogije i paJeogeografijc.

U novije vI'ijeme elva su se autora prihvatila pregle­da povijcsti razv itka paleobotanike na "starom konti­nentu", SIO ec u ovomc radll poslllziti za usporedbu u svczi paleobotanickih istrazivanja na tlu Hrvatske.

UI. Ljudevita Gaja 2b, HR - \OOOO Zagreb, Croatia.

Key words: Palaeobotany, Historical review. Cro­

atia.

Abstract Thi s paper is concerned by comparison of palaeobotanical studies

of macroflora in Croatia with those ones in Europe, as well by recent­ly neglect of fossil macroflora in Croatia.

Prvi od njih, OBRHEL (1980, 1984). analizira raz­vojne ctape na primj eru "ccskc skolc" koja jc imala snazan znanstveni uticaj, pa razlikuje:

1. predznanstveni period (1775 -1820) s fundamen ­talnim paieobotanickim promatranjima i prvim paleo­botanickim radovima, npr. " Lilhophylacium Bornia­num" (BORN. 1775);

2. poeetke znanstvene paleobotanike (1820-1833). tj. 1820. se smatra pocetnom tockom pal eobotani ckc nomenklaturc, a razdoblje do 1833. godi ne vremenom razvitka paleobotanickih metoda, podrijetla klasifikacije fosilnoga bilja i osnutka stratigrafske paicobotanike. Glavni pccat toga vrcmcna dalo je izdavanje 1. sveska "Versuch einer geognoslisch-botanischen Derstellung der Flora der Vorwelt" (STERNBERG. 1820);

3. klasicnn znanstvenu paleobotanikn (1833-1849) kao period koji zapocinje izdavanjem 5. i 6. Sternbergova sveska u koautorstvu s Preslom i Cordorn (STERNBERG. 1833);

4. slijcdi pad ccSkc palcobolanike (1849-1870);

5.od 1870. do 1918. je period oiivljavanja paleo­bOlanike (Slur, VelinovskY. Krejci . Stoklas). potom gla­vnu ulogu u obradivanju palcoflorc Ceske preuzimaju Nijemci (Euingshausen. Engelhardt. I-I. Potonie).

Najsvjciiji izvori podalaka (prema MAl, 1995) u svezi razvi tka paleobotanickih istrazi vanja, izvedeni iskljucivo na primjeru istrazivanja tcrcijarnih biljaka,

This paper was presented at the scientific meeting dedicated to the 80th anniversary of the life of

Professor Milan Herak, held on March 5th, 1997 in Zagreb

166

omogucuju izdvajanje nekoliko crapa (temcijni kriterij su pisani radovi):

1. Predznanstveno razdoblje (1709-1819) - tu se sllsrecemo s nckoliko istaknutih imena kao 5tO su: Sch­euchzer (1672-1733), Knorr (1705-1761), Linne (1707-1779), Andreae (1724-1793), Walch (1725-1778), Sch­lotheim (1765-1832), Endlieher (1804-1849), te s jos Ilckima.

2. "Herojsko" razdoblje (1820-1880) - prvo ime paleobotanickc znanosti svakako je vee spomenuti Sch­iOlhcim, a potOIn s lijedi plejada znanih nam imena: Sternberg ( 1761-1838), Presl (1794-1852), Brongniart (1801-1876) , Gepperl (1800-1884), Unger (1800-1870) , AI. Braun (1805 - 1877), Corda (1809 -1839), Heer (1809-1883) , Sismonda (1815-1870), Schenk ( 18 15- 189 I) , Saporta (1823 - 1895), Ettingshausen (1826- 1897), Krasan (1840-1907), te jos mnogi koje bi vrijcdilo spomenuli , a ne smijcmo zaboraviti niti naseg Vi siani -a ( 1800-1868) 0 komc je pisala KOCHAN­SKY-DEVlDE (1981).

3. Razdoblje stagnacije (1881 - 1906) - prvo valja istaknuti bOlanickc radove EngJera (1844-1930), "stara" poznata imcna kao 5to su Stur (1827- 1893), Engelhardt ( 1839- 1918), Velinovsky (1858-1949), Pilar (1846-1893), ali i to da un aloe stagnaciji gotovo u svim europ­skim zemljama rade paieobotanicari. Istaknimo imena kao sto su npr. Baily (18 19-1888) , Gardner (1844-1930), Marion (1846-1900), Wlirtemberger (l836-1903), Beck (1858-1919), C. Reid (1853-1916), Schm­allhallsen (1849-1894) i dr.

4. Razdoblje suvremenog nacina rada (1907-1942) - to je razdoblje velikog znanstvenog napretka (dvaclesele godine ovoga stoljeca) u paleokarpologiji, allatomiji drvela, proucavallju slanicja plod ova i sje­menja, palcoklimatologiji itd. Redaju se brojna istaknu­ta imcna: E.M. Re id (1860-1953) , Chandler (1897-1983), Kichhcimcr (1911-1984) , Nikitin (1890-1950), Palibin (1872 - 1949) , Gothan (1879-1954), Krallse l (1890- 1966), Kryslofovich (1885 -1953), Jurasky (1903 - neslao 1945), Seward (1863-1941), H. POloni" (1857-1913), R. POloni" (1889-1974), Thicgard (1905-1977), Thomson (1891 -1957), Weyland (1888-1974), Edwards (1890-1956), Nomcjc (1901 -1976) itd.

5. Razdoblje "renesanse" paleobotanickih istra­zivanja (od 1947) - uz poznata imena R. Potoniea, Gothana , Weylanda, Nemejea, Kirehheimera, Thom­sona , susrecemo brojna druga imcna: M~igde[rau

( 1907), Andreanszky (1895-1967), Kolakovsky (1906), Dororccv (191 1-1985), Mai, Knobloch, Buick, Kvaeck, itd .

U Hrvatskoj na jednaki nacin, ali s potpuno razlicitim kvantitativnim sudjelovanjem istrazivaca, jer vecina nisu bili paleobolanicari, mozemo razlikovati nckc clapc proucavanja paleoflore kojc se podudaraju s prelhodno spomcnutim razciobljima (u smislu MAl, 1995). Prcskociti mozemo prcdznanstvcno razdoblje, te se ncposredno ukljuciti u tijekove paleobotanickih

ueologla LroatlC<l )U/L

istrazivanja na nasel11 tlu od sredine 19. stoljeca, dakle il11amo:

1. "Herojsko razdoblje" (1838-1900) - premda razmjerno dugotrajno razdoblje, s pravol11 ga mozemo tako nazvati, jer obuhvaca i znamenita imena toga doba, od kojih su neki radovi s nasih tcrena zapravo poceci njihova uspjesna rada. Na prvol11 mjes\u svaka­ko je Unger koji u nekoliko navrata piSe 0 fosilnoj t10ri Radoboja (UNGER, 1838, 1840, 1850,1868, 1869). Zatim slijedi Gappen koji je obavio prvc analize peluda iz matcrijala dobivenog iz Radoboja (GOPPERT, 1841), a fosilne kukce toga lokaliteta obraduje znani bot ani car i entomolog HeeL Premcia nije paleobotanicar vrijedno je spomenuti i L. BlIch-a, s obzirom lia prvi navodi fosilnll noru planine Promine (BUCI-I, 1851, sIr. 686). Slijcdi ime hrvatskog lijecnika i bOlanicara R. Visiani-a, te njegov rad "Piante fossili della Dalmazia" (VISIANI, 1858), u kome se obradujc fosilna flora pla­nine Promine. Paleofloru Radoboja (pa i insekte) i pla­nine Prominc obraduje jos Ettingshausen, tako cia pos­toji i vise pisanih radova (ETI1NGSHAUSEN, 1850a, b, c , d, 1851, 1853 , 1854, 1855, 1870,1871 , 1896). GEINITZ (1868) ukratko pise 0 fosilima biljnoga pod­rijetla Trgovske gore, kao i STUR (1868) koji govori 0

biljnim ostacima rada Sigillaria, a POtOIll pise i 0 fosil ­noj flori pronadcnoj kod Vrdnika u Srijemu (STUll., 1872). Prvo paleobotanicko djelo na hrvatskom jcziku je djelo "0 petrefaktih (okaminah) 1I obce i 0 podzem­noj Fauni i Flori Susedskih laporah" koje je napisao VUKOTINOVIC (1870), hrvatski knjizevnik, politicar i prirodoslovac. Od njcga potjecll jos neki radovi (VUKOTINOVIC, 1875a, b, 1876, 1878).0 ostacima pretezito porodicc Taxodiaceae, Ie ostaeima vrste Myri­ca Iignillll11 (UNGER) SAPORTA oloka Paga pise i RADIMSKY (1877). Slijedi vcliki rad 0 zbirci fosilne flare Sv. Nedjcljc, Sliseda i Dolja koju su prikupili Gor­janovic-Kramberger i Pilar, a obradu materijala je ciao PILAR (1883), doi'im GORJANOVIC-KRAMBER­GER (1894) 0 tome pise ponovno i tck taksalivno nabraja biljne vrste. Slijcdi nckoliko radova u svezi lokaliteta Podvin II Siavoniji , a au lor je ENGELHA­RDT (1884, 1885, 1890, 1893), koji se poscbice iSlak­nuo U obradi paJeollore susjedne Bosne. WARD (1889) pisllci 0 geografskom rasporedu fosilnih biljaka spo­minje i Dalmaciju, Hrvatsku i Slavoniju (od sir. 718). KERNER (1896) obraduje hednu floru otoka I3raea, a radi se 0 zbirci cetinjaca (najpoznatija vrsta Cunning­hamia elegans CORDA), paprati i dvosupnicama sup­tropskih osobina. Konaeno, FAIDIGA (1898) spominje tlom Radoboja.

2. "Razdoblje predstagnacije" (1902-1945) - prc­mda nije paleobotanicar, Kerner sc pojavljuje nizom clanaka 0 nalazima fos ilne flore. Govori 0 tereijarnim j

starokvartarnim biljkama Sinjskoga polja i Dalmacijc (KERNER, 1902, 1905, 1906, 1907a, 1916), trijaskim biljkama Svilaje (KERNER, 1907b) i karbona Velcbita (KERNER, 1910). I nas veliki botanicar ADAMOVIC (1905) govori 0 razvitku flore na Balkanu od Icrcijara,

Jungwinh: Povij~l p;l leobolmlickih i:'lrai:ivanja u 1-lrv:ll!>koj

docim FORENBACHER ( 1910) pise 0 razvitku tere i­jarnc norc II Europi do rccentnih vrsta. SC HUBERT (1909) u "Gcologiji Da lmacijc" na nekoliko mjcsta spo­minje flam Irijasa Svi lajc, krede Hvara, coeena "pra­mi nskih naslaga", neogena okolinc Sinja (autori od rc­daba su vee ovdje spomcl1lui). No, govorcci 0 donjem coecnu (SIr. 55) govo ri 0 "kozinskim naslagama" i napominje da u tim naslagama "nalazimo u Dalmacij i osa bito mnogo bilj cvnih i zivot inj skih okam ina". Sli­jcdccih 20-lak goclina svclo se na pisanje par clanaka 0

bi ljkama. Tako POLJAK ( 1912) pi se ookamenjenim sli mama, a HORV AT (! 928) 0 rasprostranjenju i pro­s losti nomih c lcll1cnala sjevernc Hrvatskc i Siavonije. Tek EDWARDS (1932) pi Se 0 donjoeoeenskim biljka­m" Ist re, CERNJJ\ VSK I (1933) 0 plioeenskoj flori Glo­govea II Siavoniji, a CUBRILOVIC ( 1933) se pisuci 0 Icrcij aru JZ dijc la Zagrebackc gore osvree i na nalaz ccScra vrslc Pillu s cf. oVi!ormis ENDLICHER prona­cl ellog u ccmcnlni m laporima Pocl suseda. BOROS (1933) opisujc fosi lni plod roda Ceitis iz porod icc bri ­jcsla (proucavanjc plodova uz sjemcnjc jc vrlo vazno u pal eobolanick ill1 iSlraz ivanjim a - op. aU L). CERNJA­VSKI & KlRILl N ( 1934) se javljaju i' lankom 0 [jori posl\crcijarnih slojeva Savskc doline kod Siska. POLIC ( 1935) pise 0 oligoeenu i !lori toga doba kod sela Plani­na na Zagrcbackoj gori. Poznati ccSki bOlanicar i pale­on tol og NEMEJC (1936) claj e prilog poznavanju kar­bonske f10rc ugljonosnih naslaga sjcveroistocnog Vc1ebi ta. HORVAT (1939) dajc kralki prilog 0 pozna­vanj ll Ireset ista 1I HrvatskoJ11 zagorju, a JENKO ( 1944) spominje ostatkc karbonske nare okolinc Samobora.

3. " Razdoblje stagnacije" ( 1945 - danas) - u ovo­me iZllzetno dllgO Ill razdoblju napisani SlI rijetki cIanci koj i bi sc ticali palcorJorc, a jos rjecli koji ma jc to jedina lema. Stoga vee l1 a pocctku mozemo istaknuti ave radovc: CERNJA VSK I (1 949) govori 0 borovoJ11 ceSe­ru iz Suscda; ANIC ( 1959) govori 0 osob itosti f lora i klimc tereijara na podrlli'ju FNRJ ; BRK IC et al. (1974) na temelju makrorlore utvrcluju da slabomctamorfozi­r31l<l serija potoka Rad lovec pripacla karbonu i vrsni dio pcrmu; KOCHANSKY -DEVIDE & BAJRAKTARE­VIC ( 1976) pi su 0 ostatku obicne smokve, tj . vrste Ficus cf. carica LINNE u dOlljosarmalskim naslagama I-Irva tskc; ZAGA R-SA KAC & SAKAC (1 987) pisu 0 nalazi ma fos iln ih lopoca vrste Nymp/taea arelllllse BRONGNIART u tcrcijarnim naslagama okolinc Sinja. Prij c toga PANTIC ( 1962), te PANTIC et a l. (1976) samo napominju cia postoje ostaci karbonskc makroDo­re na Vel e bitu i n 3 Papuku te krcdc na Hvaru. SINKOVEC & SA KAC ( 1982) pisuci 0 paleogenskim boksi lima Dalmacijc u svczi paleoreljefa kazu (S Ir. 312) da jc izmodcli rall lijekom duzcg razdobJja konlinen­(alne faze , pod lI vjctima topic i vlazne tropske klill1c , a tv rclnju temclj e na oSlacima palmi. POIOTTI navode lokalitet Dujici (Drnis) gdje u bazalnom dijclu "promin­skih naslaga" pos\oje vapnellci S ostac ima kopncne makro[]ore, pa izmedu ostalog nabrajaj u (nijc jasno tko je odredivao vrslc) Araiicarifes sternbergi GOPPERT

167

(::: Doliostl"obl/ s sternbergi GOPPERT), El.lqllisefites erbrechii ETTINGS HAUSEN, Sphellopteris eocellica ETTINGS HAUSEN. Sl ii'nu !loru navode i na lokalitetu Kru sevo (Obrovae), gcljc sc pojavljuju jos i Eilca/iplils oceallica UNGER , Lallrlls pachyphylla ETTINGS HA­US EN, Dryalldra cf. broglliarti ETTINGSHA USEN i jos nekc vrste, a sedimenle smjestavaj ll u mocva rni okolis. Slijedeci all tori clanka u kome sc navocli fosi lna !lora su SUSNJARA & SAKAC ( 1988), gdje se op isuju mi occnski slatkovoclni sediJ11cnti kod Sinja. Au tori isticu cia fosilni biljni matcrijal pripada vrstama Ceraw­

phy/lunI silljallu17l KERNER = CeralOSlraliotes sill­janlls (KERNER), Taxodilllll distichIlI1l mioccllicif/JI HEER, Ctls/all ca kuhinyi KOY ATS , Ci1l1l0mOllliflll

schcuchzcri HEER (danas Dapllllogcllc !Jilinico (UNGER) KNOBLOCH et KV ACEK - op. aUL), te jos neke vrste kojc takodcr eitira i SCHUBERT ( 1909, str. [27) prema Kerneru, a navocl e se i anali ze pel ucla (JOV IC-ERCEG , neobjavljeno). MIl-lAJLOVlC ( 1990) daje prcglcd paleogenskih fl ora Jugoslav ijc, te posebiee pri tome istice njhovu osobitost (ovclje se to od nosi na tl oru Rase, planine Prom inc i susjednc zapadne l-leree­gov ine). 0 rczuitatim::t pali noloskih istrazivanja postoji nekoliko radova: JOVIC-ERCEG ( 1960) daje rczu ltate palinoloskih iS lrazivanja Iignita Lep avinc, slij cdi rad SIKI C & JOVIC (1969), DRAXLER ( 1986) anali zira pelud tI Vi ndiji kocl Donje Voce (SZ Hrvatska) . JERI ­NIC & JELEN ( 1991 ) palinoloski obradllju busotinu kod otoka Visa, SPA NIC et al. (199 1) lIZorkc s otoka Braca, BUKOVAC cl al. ( l995) iznose iZJ11cdu ostalog i palinostraligrafsku intcrprctaciju trijasa 1Z Zum bcrka. l cdnako je potrebito naglas iti i paleobotanickll akti v­nost T. Derek i nj ezin o koaulorstvo tJ raclu KOVAR ­EDER et al. ( 1995). Konacno, postoji i nckoliko popu­larnih clanaka koji se bave bilj kama iz Zemljine pros-10Sli, ciji su au tori HODA K (1952), I-lOR V AT IC ( 1949, 1960), BAJRAKTA REV IC (1992) i J UNG­WIRTH ( 1995).

Kako jc ovaj rad nap isan II cast 80. obljctnice aka­demika I-lcraka, njegovo je ime OSlalo kao zakljucak, tj. nacinivsi presjek palcobotan ickih radova iii istraziva­nja, ncminovno moramo ustvrditi , pa cak kolikogod kri ­ticki (samokri ticki) bili raspolozeni, da uz paJcob­otanicke radove R. Visiania, G. Pil ara, D. An ica i jos ncki h aU lora, u I-Irvatskoj ipak imamo i udzbcnik iz pal cobotanike ciji je aU lor, nas slavljenik, prof. dr M. Herak, a koji jc dozivio dva izdanja (HER AK, 1953, 1963) .

LITERATURA

ADAMOVIC, L. (1905): Die Entwicklung del' Balkan­nora seit der Tertdi rzeit. - Engler's BOlan ischen Jahrbi.iehern, B. 36, H. 4, Leipzig.

AN IC, D. (1959): Karak ter /lora i klime Icrc ij ara na podrucju FNRJ.- Gcol. vjesnik, 12, 191 -204.

lOX

BAJRAKTAREYIC, Z. (I992): Yisokc sume geoloskc proslosti.- Trilobit, 8, 12-14, Zagreb.

BORN, I. (1775): Lithophylacium Bornianum seu Index foss ilium, quae collegit, ct in classes ac ordi­nes disposuil Ignatius de Born, II.- 1-154, Prague.

BOROS, A. (I933): Pliozane und pleistozanc Celris­FrUchtc aus Ungarn und Dalmatien. - Foldt. Koz­lony, 63, 153-157, Budapest.

BRKIC, M., JAMICIC, D. & PANTIC, N. (1974): Kar­bonskc !laslage u Papuku (sjevcroistoc na Hrvats­ka). - Geol. vjesnik, 27, 53-58.

BUCH, L. (185 I): Obcr die Lagerung der Braunkohlen in Europa.- Bcrichtc Akad. Wiss. , 683-701, Berlin.

BUKOY AC, J., GRGASOYIC, T., GLOY ACKI-JER­NEJ, Z., JERINIC, G., GALOYIC, I. & PRTO­LlAN, B. (J995): Litostratigrafska ra561amba dolomitnih naslaga trijasa jugozapadnog Zumberka Ll okviru radova na geoloskoj karli Republike Hrvatske 1:50.000.- 1. hrv. geol. kongr., Zbornik radova, 1, 137-142, Zagreb.

CERNJAYSKI, P. (1933): Prilog poznavanju f10re plio­cena kad Glogovca u Hrvalskoj. - Vesn. geol. inst., 2, 179-186, Beograd.

CERN.JAYSKI , P. (1949): Borova sisarka iz Suseda. ­Gcol. anali Balk. poluostr., 17, 159-169, Beograd.

CERNJAYSKI, P. & KIRILlN, G. (1934): 0 fIori organogcnih scdimcnata iz posttercijarnih slojeva Savske dolinc kad Siska .- Vesn. geo!. inst., 3/1, 186- 198, Beograd.

CUBRILOYIC, V. (1933): Tercijar jugozapadnog del a Zagrebacke gore. - Ycsn. geo!. inst., 2, IJ5-129, Beograd.

DRAXLER, I. (1986): Pollenanalytische Untersuchun­gen del' Sediment pro ben aus der Vindija Hohle bci Donja Voca, NW Croalien. - Rad Jugos!. akad. znan. ullljctn., 424, 275 -287, Zagreb.

EDW ARDS, W. N. (1932): Lower Eocene plants from Istria. - Ann. Mag. Nat. Hist., 10, 213 -216, Buda­pest.

ENGELHARDT, H. (1884): Flora aus den unteren Paludinenschichten des Caplagrabcns bei Podwin.­Abh. Scnckenbcrg. nalurf. Ges., 189-?, Frankfurt/M.

ENGELHARDT, H. (1885): Tertiarpflanzen aus dem Graben von Capla in Slavonien. - FoldL Kozlbny, 25, 217-261 , Budapest.

ENGELHARDT, H. (1890): Ober TertiarpfIanzen aus dem Graben Capla in Siavonien .- Verh. Reichsanst., 17, 296 p., Wien.

ENGELHARDT, H. (1893): Flora aus den unteren Paludinenschichtcn des Capla-Graben bei Podvin (Slavonien). - Yerh. Geol. Reichsanst., IS, 359 p., Wicn.

LJC010g1<l LfOaliCa :lUI"

ETTINGSHAUSEN, C. (1850a): Fossile Flora von Ra­doboj.- Sitzungsber. Akad. Wiss., 5, 91-93, Wien.

ETTINGSHAUSEN, C. (1850b): Bericht tiber Unter­suchung von Fundorten tert iarer Pflanzenresl im Kaiserthume Osterreich.- lahrb. Oeo!. Reichsanst., J/4, 679-685, Wien.

ETTINGSHAUSEN, C. (1850c): Sitzungen der k.k. geologischen Reichsanstalt.- lahrb. Geo!. Reich­sanst., 1/2, 364-365, Wien.

ETTINGSHAUSEN, C. (1850cl): Yerwahrung gegen Prof. Unger des sen hterarisches Eigenthum an Bear­beitung der fossilen Flora von Radoboj nicht beein­trlichtingt zu haben.- Sitzugsber. Akad. \Viss. , 5, 289-291, Wien.

ETTINGSHAUSEN, C. (185 1): Flora von Radoboj, Parschlug und Sotzka.- Haidingers Berichtc, 143 p.,

Wien.

ETTINGSHAUSEN, C. (1853): Ober die fossile c1es MonIC Promina in Dalmaticn.- Sitzungsber. Akad. Wiss., 10,424-429, Wien.

ETTINGSHAUSEN, C. (1854): Nachtrag zur eodincn Flora des Montc Promina (in Dalmatien).- Sitzungs­ber. Akad. Wiss. , Math. nat. CI. , 12, 180-182, Wien.

ETTINGSHAUSEN, C. (1855): Die eocane flora des Monte Promina (Dalmatien). - Denkschr. Akad. Wiss., Math. nat. CI., 8, 1-28, Wien.

ETTINGSHAUSEN, C. (1870): BeitrUger zur Kennt­niss dcr fossilcn Flora von Radoboj.- SitzungsbcI'. Akad. Wiss., Math. nat. CI., 61/5, 829-906, Wicn .

ETTINGSHAUSEN, C. (1871): BeitrUge ZUI' Kenntniss dec fossilcn Flora von Radoboj.- Verh. geo!. Reich­sanst., 2, 28 p., Wien.

ETTINGSHAUSEN, C. (1896): Ober neue Pflanzen­fossilien in der Radoboj-Sammlung der Univcrsilbit in Llittich.- Sitzungsbcr. Akacl. Wiss., 473-500, Wien.

FAIDIGA, A. (1898): Ober Pflanzenfossilien in der Radoboj-Sammlung.- Foldt. Kozlony, 28 , 245, Budapest.

FORENBACHER, A. (1910): Razvitak evropske f10re od tercijara do danas.- Olasnik. Hrv. priI'. drustva, 22, 11-18, Zagreb.

GEINITZ, B. (1868): Die fossilen Pflanzenreste aus dem Schiefergebirge von Tergove in Croalien. ­Yerh. Geol. Reichsanst., 8, 165-167, Wien.

GOPPERT, H.R. (1841): Ober das Yorkommen von Pollen in fossilem Zaustande.- N. Jahrb. mineral., Geol. etc. r. 1841 , 338-340, Stuttgart.

GORJANOYIC-KRAMBERGER, D. (1894): Geolo­gija gore Samoborske i Zumberackc. - Rad Jugos !. akad. znan. umjetn. , 120,1-82, Zagreb.

Jllllgwirlh: Povijcst palcobot~lllickih iSlfazivanja II IIrvmskoj

HERAK , M. (1953): Paleobotanika za geologe i biologe.- Skolska knjiga, Zagreb, Vll+ 160 p.

HERAK, M. (1963): Paleobotanika.- Skolska knjiga, Zagreb, Xl+ J 80 p.

HODAK, N. (1952): Neobicne biljke iz proslosti Zem­lj e.- Mala nallcna knjiz. I-Trv. prir. drustva, 82, 1-46, Zagreb.

I-IORVAT, I. (1928): Rasprostranjcnje i proslost medi­teranskih, ilirskih i pontskih elemenata II flori sjev­erne Hrvatske i Slavonije. - Acta botaniea, 4, 34 p. , Zagreb.

HORVAT , J. (1939): Prilog poznavanju cretova u Hrvatskom zagorju. - I-Irv. geogr. g lasnik, 8-10, Zagreb.

HORVATH::, S. (1949): Kadje nastalo cvijece?- Priro­da, 36/3,65-70, Zagreb.

HORV AT](::, S. ( 1960): Razvitak biljnog svijeta. ­Priroda, 47/ 1, 11 -26, Zagreb.

JENKO, K. (J944): Geo loski rad na listu Samobor 1 :75.000. - Vjestnik T-Trv. drz. geo!. zav . i Hrv. drz. geol. muz., 2/3, 19-23 , Zagreb.

JERINIC, O. & JELEN, B. (1991): Palynostratigraphy, depositional environment and climate of the Upper Triass ic in Vlatka-1 off-shore well, west of Vis island (A driati c sea).- 2nd Intern. Symp. on the Adriatic Carbonate Platform, Zadar (1991), Abs ­tracts, 130, Zagreb.

JOVIC-ERCEG, B. (1960): Analiza spora i polena iz lignita Lepavine.- Geo!. vjes nik, 13, 133 - 144, Zagreb.

JUNGW IRTH, E. (1995): Maie Ii se priroda obnoviti sama.- Priroda, 85, 26-27, Zagreb.

KERNER v. MERILAUN, F. (1896): Kreidepflanzen von Lesina.- Jahrb. Geo!. Reichsanst., 45/1,37-58, Wien.

KERNER v. MERILAUN, F. ( 1902): Tertiiirpflanzen vom OSlrende des Sinjsko poljc in Dalmatien.­Verh. Geol. Reichsans!. , 14/15,342-344, Wien.

KERNER v. MERILAUN, F. (1 905): NeogenpAanzen vom Nord rande des Sinjsko polje in Mitteldalma­tien.- lahrb. Geol. Re ichsanst., 55, 593-612, Wien.

KERNER v. MERILAUN, F. (1906): Beitrage zur Ken­ntnis der fossilen Flora von Ruda in Mitteldalma­tien.- Verh. GeoL Reichsanst. , 2, 68-70, Wien.

KERNER v. MERILAUN, F. (1907a): Vorliiufige Mit­teilung Liber FUI1(Ie VOIl Triasp flan zen in der Svilaja planina.- Verh. Geol. Reichsans!., 12, 294-297, Wien .

KERNER v. MERILAUN, F. (1907b): Pflanzenreste aus dem iiltercn Qllartar von SUd- und Norddalma­tien. - Verh. Gcol. Reichsans!., 14,333-339, Wien.

169

KERNER v. MERILAUN, F. (1910): Uber einige neue Erwerbungen von Karbonpflanzen fijr Museum der Geologischen Reichsansta1t (Velebit).- Verh. Geol. Reichsans!. , 15,331-334, Wien.

KERNER v. MERILAUN, F. (1916): Alt und jungter­tWre Pflanzenreste aus dem obcrsten Cetinatalc. ­Verh. Gcol. Reisehsans!., 8,180-191, Wien.

KOCHANSKY-DEVIDE, V. (1981): Prilozi povijes ti geoloskih znanosti II Hrvatskoj VI. Paleobolanicka istrazivanja Roberta Visiania Sibencanina.- Geo!. vjesnik, 33, 237-240.

KOCHANSKY-DEVlDE, V. & BAJRAKTAREVIC, Z. ( 1976): Ficlls ef. carica L. u donjem sarmatu Hrvatske.- Geol. vjesnik, 29, 409-410.

KOV AR-EDER, J., HABL Y, L. & DEREK, T. ( 1995): Neuhaus/Klausenbach - cine mioz~ine (pannone) Pllanzenfundstelle aus dem sUdlichen Burgenland.­Jb. Geol. B. -A ., 138/2,321-347, Wien.

MAT, D.H. (1995): Tertiarc Vcgetationsgeschichte Eu­ropas. - Gustav Fischer Verlag, lena-Stuttgart-New York, 640 p.

MIHAJLOV1C, D. (1990): Paleogene flora of Yugo­slavia.- Proceedings of the Symposium "Paleoflori­stic and paleoclimatic changes in the Cretaceous and Tertiary" (1989), 141 -146, Prague.

NEMEJC, F. (1936): Contribution to the knowledge of the Carboniferous flora of the coal measures at the Northeastern foot of the Velebit Mountain (YOllgO­slavia).- Bull. intern. Acad. Boheme, 1-1 6, Prague.

OBRHEL,1. (1980): Vznik a vyvoj paleobotaniky u Ccchah (od najranljsich pocatku do roku 1870).­Acta Univ. Carolinae, Geo!., 1-2, 107-134, Praha.

OBRHEL, J. (1984): Vyvoj paleobotaniky y Ceehah (v roku 1870 do roku 1918) .- Acta Univ. Carolinae, Geol., 3, 261-283, Praha.

PANTIC, N. (1962): Fosilni ostaei kopnenih biljaka u Jugoslaviji i njihova stratigrafska vrijednosl.- Refe­!"ati 5. savjetovanja geoL FNRJ, 107-1 15 , Beograd.

PANTIe, N. , KOSTIC, V. & FILIPOVIC, I. (1976): Karbonske tvorevine u Jugos laviji i mogucnosti rekontrukcije razlicitih srcdina palcozojskog Tetisa i njegovog oboda.- Geo!. anali Balk. poluoslrva, 40, 45 -53, Beograd.

P1LAR, Gj. (J 883): Flora Fossilis Susedana. Descriptio plantarum fossilium quae in lapidicis ad Ncdclja, Sused, Dolje etc. in vicitate civitatis Zagrabiensis hujusquae reperta sunt.- Dj e Ja lugos!. akad. znan. umjetn. , 4, VIII+163 p. , Zagreb.

POLlAK, J. (1912): Okamenjene sume. - Priroda , 2/1, 24-26, Zagreb.

POLIC, A. ( 1935): 0 oligoeenu i njegovoj nori kod Planine u Zagrebackoj gori. - Rad Jug. akad . znan. umjetn., 251, 61 -90, Zagreb.

170

RADIMSKY, V. ( 1877): Die Insel Pago in Dalmatien und dercn Lignilvorkommcn.- Bcrg- und Hlitten­mann. lahrb., 25/3, 325-353, Wien.

SCHUBERT, R. (1909): Geologija Dalmacijc (preveo F. Koch).- Matica Dalmatinska, Zadar, 181 p.

STERNBERG, K.M. v. (1820- 1838): Versuch einer geognostisch-botanischen Darslellung der Flora del' Vorwelt.- Fr. Fleischer, 2. Bde., fol io .- I: I-I. I (1820), H. 2 (1829), H. 3 (1823), H. 4 (1825), H. 5 -6 (1833) - II: 1838., 220+LXXI S, Leipzig und Prag.

STUR, D. (1868): Fossile Pflanzenreste aus dem Sch i­efergebirge von Trgova in Croatien.- Jahrb. Geo!. Reichsans!., 18/1, 131-138, Wien.

STUR, D. (1872): Pflanzenreste von Vrdnik in Syr­mien .- Verh. Gcol. Rcichsans!., H. 17,340-431, Wicn.

SIKIC, L. & JOVIC, B. ( 1969): Starost "gornjooligo­ccnskih" naslaga sa smed im ugljenom u podrucju Pregrade , sjcvc rna Hrvatska.- Geo!. vjesnik, 22, 333-345.

SINKOVEC, B. & SAKAC, K. (1982): Thc Paleogene bauxites of Dalmatia.- Travaux Com. Intern. pour I'etude bauxites l 'aluminc ct d 'alum. , 12/17,293-331, Zagreb.

SPANIC, D., RUMELJAK, Lj. & JERINIC, G. (1991): De te rmination of organic rich samples from the

island of Brae using organic geochemistry, organic petrology and palinology.- 2nd Intern. Symp. on the Adriatic Carbonate Platform, Zadar (1991), Abs­tracts, 113, Zagreb.

SUSNIARA, A. & SAKAC, K. (1988): Miocenski i s latkovodni sedimenti podrucja Sinja u srednjoj Dalmaciji. - Geol. vjesnik, 41, 51-74.

UNGER, F. (1838): Reisennotizien von Jahre 1838.­Steyermark. Zeitschr. (N.F.), Jahrb. 5, 75-128, Graz.

UNGER, F. (1840): Dber die Pilanzen- und Insecten­Rcstc von Radoboj in Croatien. - Leonhards u. Bronns Jahrb. Min., 1840,374 p., Frankfurt.

Geologia Croarica 50/2

UNGER, F. (1850): Fossile Flora von Radoboj.- Sitz­ungsbcr. Akad. Wiss., 5, 405-406, Wien.

UNGER, F. (1868): Die fossi le Flora von Radoboj.­Vcrh. Gcol. Reichsanst., H. 8, 176 p., Wien.

UNGER, F. (1869): Die fossile Flora von Radoboj in ihrer Gesamtheit lind nach ihren Verhi:itnisse zur Entwicklung del' Vegetation der Tertiarzeit. - Dcnk­schr. Akad. Wiss. , Math. na!. CI., 29, 125- 170, Wien.

VIS1AN1, R. (1858): Piantc fossili della Dalmazia. ­Mem. R. Is!. Veneto sci. lett. art., 7, 421-454, Vene­zia.

VUKOTlNOVIC (FARKAS), Lj. (1870): 0 petrefaktih (okaminah) U obce i 0 podzemnoj Fauni j Flori Susedskih laporah.- Rad Jugosl. akad. znan. umj­ctn., 13, 172-212, Zagreb.

VUKOTINOVIC (FARKAS), Lj. (1875a): 0 klasi ­fikaciji u biljarstvu.- Rad Jugosl. akad. znan. Ulllj ­etn., 31, 82-1 12, Zagreb.

VUKOTlNOVIC (FARKAS), Lj. (1875b): 0 prom­jcnljivosti biljnih i postanju novih vrs li.- Rad Jugosl. akad. znan . umjetn., 33, 1-37, Zagreb.

VUKOTlNOVIC (FARKAS), Lj. (1876): 0 dcsceden­ciji iii rodoslovlju bilinah. - Rad Jugosl. akad. znan. umjctn., 35,136-167, Zagreb.

VUKOTlNOVIC (FARKAS), Lj. (1878): Prinesci za geognosi u i botaniku Hrvatske.- Rad Jugosl. akad. wan. umjetn., 44, 175-220, Zagrcb.

WARD, L.F. (1889): The geographical distribution of fossil plants. - Washington.

ZAGAR-SAKAC, A. & SAKAC. K. (1987): Novi nalazi fosilnih lopoca (Nymphacaccac) u tercijarnim naslagama Dalmacije.- Rad Jugosl. akad. znan. umjetn., 431, 207-218, Zagreb.

Jungwinh: Povijcsl pa1cobol;lI1ickih islr.];i;ivanja u Ilrvarskoj 171

A History of Palaeobotanical Studies in Croatia

In Croa tia palaeobotanical studi es can be divided into seve ral phases si milarly to the Czech "school of bOlany" (OBRHEL, 1980, 1984) or in Europe (MA l, 1995) .

1. "Heroic period" (1838- 1900) - a long period with important and famous authors (heroes). Unger wrote seve ral times about the palaeoflora of Radoboj (UNGER, 1838, 1840, 1850,1868,1869), rollowing Gbppen and his first nnalys is of pollen grains from malerial or Radoboj (GOPPERT, 1841). There are some works about the foss il flora of Radoboj and Mt. Promina (Y ISIANI, 1858; ETTINGSHAUSEN, 1850a, b, C, d, 1853, 1854, 1855, 1870, 1896; FAlDIGA, 1898). GEINITZ (1868) rdered in short to rossil plants or the Trgovska gora, as did STUR (1868) who spoke abou t the foss il remains of Sigillaria, and later wrote abo lit the fossil flora of Vrd nik in S rijem. The first author or a palaeobotanical work in the Croatian lan­guage was YUKOTINOYIC (1870). RADIM SKY (1877) wrotc about the palaeoOora or the island or Pag. There followed a great work on a fossil plant co llection enli tled "Descru ipt io plantarum fossi lium quae in lapidic is ad Ncdclja , Suscd, Dolje etc. in civi nitate civi­tatis Zagrabiensis hujusquae repcrtae sunt " by PILAR (1883). ENGELHARDT (1884,1885,1890,1893) has described the fo ss il flora from Podvin in Siavon ia. Kerner is well known for his work about the Cretaceous Ilora or the island or Brai' (KERNER, 1896 - collection of conifers, e.g. Cunninghamia e/egal/s CORDA , ferns and dicotyledons of a sUbtropic character).

2. "Prestagnation period" ( 1902- 1945) - Kerner has contribu ted with se rial works of foss il Dora (Ter­tiary and Early Quaternary) from the Dalmatia and Sinj sko po lj e (KERNER, 1902, 1905, 1906, 1907, 1916), Triassic and Carboniferous fo ss il remains or MI. Svilaja (KERNER, 1907) and Velcbit (KERNER, 1910). SC Il UBERT ( 1909) has mentioned sevcral

times the fossil flora from the Triassic of Svilaja . the Cretaceous of the is land of Hvar, the Eocene Prom ina sedimen ts, and the Neogene in the vici nity of Sinj. Croatian botanists ADAMOYTC (1905), FORENBA­CHER (1910) and HORVAT (1928) wrote about the evolution of the T.ertiary flora of the Balkan Peninsul a, the Tertiary flora in Europe up to the present or about the hi story and spread of floristic c lements in No rth Croatia and Siavonia. ED WARD S ( 1932) has given some inrormation about Early Eocene fossil plants of lst ria. Latcr works include those or BOROS ( 1933), CERNJA YS KT (1933), CUll RTLOVIC (1933), CER­NJA YSKI & KIRILIN (1934), NEMEJC (1936) and HORVAT (1939).

3. "Period of stagnation" (1945 - 10 date) - in th is long period severa l works have been writen by a few authors, e.g. CERNJAYSKT ( 1949) describes a pi nc­conc rrom Sused, ANIC (1959) spcaks about the char­acter of the flora and c limate of the Tertiary in FNRJ. PANTIC (1962) and PANTIC et al. (1976) mentioned the Carboniferous foss il flora from MI. Vclebit and the Crctaceous nora or Hvar. KOCHANSKY-DEVrDE & llAJRAKTAREY1C ( 1976) described Ficl1s cf. carica from Lower Sannatian sedi ments, while ZAGAR­SAKAC & SAKAC ( 1987) reported the finding or Nymphaea arethuse from Tertiary sed iments in the vic i­nity or Sinj. SUSNJARA & SAKAC (1988) described freshwater sediments of Miocene age with some rema­ins of rossil plants. MII-IAJLOVTC ( 1990) prescnts the Palaeogene fossil flora of Yugoslavi a ( including the Croatian localities of Rasa and MI. Promina). Finally, severa l palynologica l analyses have been done (ORA­XLER, 1986; JERI NIC & JELEN, 1991; SPANIC et aI., 1991; B UKOV AC ct aI., 1995).

Finally, it is especially necessary to include Herak's celebrated tex t-book "Palaeobotany" (HERAK , 1953, 1963).

Manuscript received April 14, 1997. Revised manuscript accepted November 10, 1997.

172 Geologia Croatica 50/2