2002. - Ruby otkriće proteina osjetljivog na promjene svjetlosti (percepcija vremena)

Mckenny- otkrio receptor za osjet hladnog 2004. Nobelova nagrada za otkrića na području percepcije

- Psiha-grč. Dah, vjetar - APA- američka udruga psihologa - Psihologija je prije bila dio filozofije, a zatim medicine, danas sve više

postaje znanost o funkcioniranju mozga i sve je bliža computer science-u - Naziv ‘znanstvena psihologija’ je kriv jer psihologija je znanost sama po sebi

- KOGNICIJA- (prije korišten naziv ‘mentalna aktivnost’) odnosi se na usvajanje, pohranu, transformiranje i korištenje znanja

- 11.9.’56. Počinje kognitivna psihologija(na MIT= Massachusets Institute for Technology simpoziju), a sredinom 90-tih 75% sveučilišnih psihologa se smatra kognitivnim psiholozima(zbog kognitivističkog pristupa)

- Po Wundtu je prvo pitanje psihologije kako percipiramo svijet - Ozbiljna psihologija počinje percepcijom – to je prvi kontakt s okolinom

- PRAGOVI:

1. SUBLIMINALNI INTENZITET- ispod praga osjetljivosti dolazi do sumacije (ako je duža izloženost podražaju ili on dolazi na veću površinu postoji mogućnost da ga osjetimo), prema teoriji detekcije signala postoji kontinuirana osjetljivost- što je intenzitet slabog podražaja jači, veća je vjerojatnost da ćemo ga osjetiti)

2. APSOLUTNI PRAG – smatra se da on počinje kad se reakcija na podražaj javlja u 50% slučajeva, njime se bavi klasična psihofizika koja smatra da postoji kontinuirana osjetljivost(e sad nisam sigurna kud od ova dva dijela to ide)

3. FIZIOLOŠKI PRAG – supraliminalni podražaji kojih nismo svjesni zbog adaptacije

4. PRAG SVJESNOSTI – podraživanje je iznad fiziološkog limena, ali ga nismo svjesni jer smo usmjereni na neko drugo podraživanje (razine svjesnosti) -dokaz za asocijativnu povezanost mozga

1

- Postoji pitanje postoji li više svijesti ili samo jedna- Freud- postoji svjesno, predsvjesno i nesvjesno, predsvjesno bi bilo ispod praga svjesnosti

- Psihologija je počela kao psihofizika percepcije (Wundt)- kad je riječ o percepciji onda su odgovori izravno ili neizravno ovisni o aktivnosti senzornih organa- to znači da bez osjetnih organa nema osjeta, pa ni precepcije.

- OSJET NIJE ISTO ŠTO I PERCEPT(opažaj)- razlika je samo u složenosti (čisti osjeti se često mogu dobiti samo u laboratoriju) – opažaj ujedinjuje osjet i percepciju

- Opažaji se razlikuju po svojoj složenosti i stupnju diferenciranosti - Kad se radi o pojedinačnom atributu (intenzitet ili kvaliteta) govorimo o

osjetu ili jednostavnom opažaju - PERCEPCIJA- psihofiziološki proces kroz koji senzorni input (ulaz) dobiva

značenje ( monisti kažu da je samo fiziološki-misle da nema ništa osim materijalnih podražaja u osnovi svih pa i najviših funkcija, a dualizam da je psihološki i fiziološki -misle da postoji i psihičko koje je nadređeno materijalnom)

- Perceptivni proces počinje podraživanjem receptora djelujućim senzornim

inputom, a obično završava svjesnim doživljajem smislenog percepta - Oko nas je puno potencijalnih podražaja od kojih neki ne djeluju zbog

praga, a neki zbog naše usmjerenosti na druge podražaje (za percepciju je uvijek nekoliko faktora u igri- sva su osjetila uključena)

- Ljudi imaju uglavnom slabija osjetila od životinja, ali bolje ih kombiniraju - Opažaji nisu statični završni rezultat perceptivnog procesa već

funkcioniraju dinamički jer svaki percept vodi u novi perceptivni proces- to traje sve dok ne zaspimo jer su oči stalno u pokretu da bi percipirale(kad gledaš nepomično u neku točku nakon nekog vremena ništa više ne vidiš jer nema novih podataka- deprivacija osjeta)

- Percepti i doživljaji vezani uz njih ‘zapisuju’ se kao informacije u pamćenje i predstavljaju dio smislenih okvira referencije, odnosno, iskustva, koji se stalno razvijaju i mijenjaju, te imaju presudan utjecaj na buduće perceptivne procese

- Naša sposobnost da izvučemo značenje(dekodiranje senzornog inputa) iz osjeta zavisi od prethodnog iskustva s tim podražajem

- OSJET je podražajna energija kodirana u elektrokemijske impulse (da bismo izvukli značenje, moramo dekodirati senzorni input)

- Način na koji živo biće dobiva znanje o okolini je najvažnije pitanje adaptivnog ponašanja

2

- Dobivanje značenja zahtijeva ekstrakciju informacija iz šarolikosti energije iz okoline- samo one podražajne energije koje pobuđuju neku reakciju organizma imaju vrijednost znaka-zato se percepcija ponekad definira kao proces ekstrakcije informacija iz okoline

- Dio informacija koji objektivno postoji je izvan naših osjetnih mogućnosti (infracrveno, ultraljubičasto i sl.)

PERCEPCIJA I HIP(HUMAN INFORMATION PROCESING)

- HIP je omogućila pojava kompjutera koji je omogućio: 1. Nov način eksperimentiranja-došlo je do revolucije pojavom

kompjutera(prije je bio tahistoskop-npr.u sredinu ekrana stavimo točku-tzv. Polje fiksacije, i potom se mjeri vrijeme reakcije za okolna polja, pa je moguće naći oštećenja vida i sl. –to mogu i kompjuter i tahistoskop, kompjuter vjerojatno bolje

2. Simultana obrada velikog broja podataka+ brzina-mjerenje korelacija faktorskom analizom(nešto kao kvantiteta prelazi u kvalitetu)

3. Simulaciju psihičkih procesa(postavljanje modela- promjenom ključnih postavki za model(promjenom vrijednosti parametara jednadžbe) mijenja se skup rezultata tj. Simuliraju se određeni psihički procesi)

4. Komp se programira da daje odgovore na neki input- dobivaju se artificijelni podaci- usporedbom podataka dobivenih na ispitanicima s artificijelnim podacima utvrđuje se koji model procesiranja informacija najbolje pristaje realnim podacima, tj. Koja je struktura procesa u osnovi nekog fenomena

- Teorija informacija- primijenjena grana koja se bavi informacijskim sustavima(proučava prijem, obradu, pohranu i prijenos informacija)

- HIP- općenito analogija između ljudske i kompjutorske obrade podataka s naglaskom na mehanizmima koji operiraju na simboličkim strukturama

- Kibernetika- znanost o upravljanju sustavima(feedback)

- Razvoj teorije informacija i kibernetike je ujedinio psihologe i inženjere na problemima vojne psihologije u II svjetskom ratu-npr. Testiranje jesu li ljudi oboljeli od PTSP- a ili glume zbog rente =razvijanje psihometrijskih metoda

- Došlo je do naglog razvoja radarske, nautičke i avio-opreme i sve više se uočavala sličnost u kibernetici, teoriji informacija i ljudskom procesiranju-opet do izražaja dolaze tvoje intelektualne sposobnosti. To znači da ljudi procesiaju informacije donekle slično kao i kompjuteri.

3

- INFORMACIJA- znanje ili novost koja reducira nesigurnost(povećava vjerojatnost da smo u pravu)

- Prijem informacije zahtijeva veću aposteriornu vjerojatnost u vezi s nečim o čemu smo imali samo apriornu informaciju, koja je točna samo po slučaju

- Informacija se izražava/mjeri u bitovima-1 bit=ima/nema, tj.mogućnost je smanjena na 1; 2 bit= 4 mogućnosti smanjujemo na 2, 5 bit= 25 , smanjujemo sa 32 mogućnosti na 1…

- Informacija je mjera reda u sustavu i suprotna je pojmu entropije(nereda, neizvjesnosti)

- Informacija se odnosi na smanjenje nereda - Savršena entropija je kad nema nikakve informacije(tablica slučajnih

brojeva -nema šablone, nemoguće je predvidjeti rezultate) - Što nosi više informacija, brojke ili slova(pitanje je sad, oh!)? - Poruka je redundantna(preobilna) ako sadrži manju količinu informacija od

maksimalne-maksimalna količina informacija je kad imamo točno onoliko informacija koliko trebamo, a sve manje od toga znači da ima više entropije, npr. Maja jede slatko, crveno voće koje se zove jabuka. To ima manje bitnih informacija od nebitne, odnosno, to je redundancija

- Redundancija je potrebna zbog šumova u komunikacijskom kanalu i unutarnjih šumova(oscilacija dinamičke ravnoteže)

- Preobilne informacije su potrebne za razumijevanje(djeca, starci..) - Možemo ispustiti svako 3. slovo, a da ne izgubimo značenje - Redundancija je potrebna da nam olakša prijem informacija-da se ne

umaramo pokušavajući shvatiti informaciju - Digitalni prijenos zauzima manje bitova od auditornog-u auditornom ima

više šumova(slanje sms-ova ili zvanje na mob dok je buka) - Gardner objašnjava dobru formu: dobri su sklopovi redundantni zato što su

cjeline visoko prediktivne iz bilo kojeg dijela, za razliku od lošeg, siromašnog sklopa (kvadrat vs. Mrlja)- to možeš povezati s geštaltističkim zakonima percepcije, konkretno, sa zakonom dobre forme. Mantra je savršena redundancija jer nema ništa novo - što je sustav pravilniji ima više redundancije- veća ja mogućnost predviđanja

- Količina redundancije ovisi o predznanju i efikasnosti centralnog procesora primatelja poruke (razlika je kod djece i staraca)i važnosti točnosti prijenosa informacije

- U transmisiji informacija postoji šum (unutarnji i vanjski) - Entropija je iznos neizvjesnosti u sustavu. Kako entropija raste, elementi

sustava su nezavisniji, teže su predvidljivi jedan na osnovu drugoga, manje je pravila i ograničenja

- Lost in translation-gubljenje informacija prevođenjem

4

AKTIVNOST PERCEPCIJE - Čovjek ne reagira na podražaje iz okoline pasivno čekajući podražaje već

sam traži nove i kompleksne podražaje, ponekad čak svjesno riskirajući(ponekad tražimo pozitivan stres)

Maddijev experiment- 3 grupe studenata u različitim situacijama: 1. Slušala dosadno predavanje o planu grada 2. Slušala zanimljivo predavanje o kulturi u SAD 3. Mogli su raditi bilo kaj samo da sjede Nakon toga su dobili neke slike od kojih su morali napraviti priču, ocjenjivala se originalnost, razlikovala se samo prva grupa-bili su najoriginalniji-nedostatak vanjskog podražaja ih je inspirirao - Senzorna deprivacija- djelomična ili potpuna lišenost podražaja - Brain washing-menticid-kad je input drastično reduciran ili potpuno

eliminiran, senzorni sustav ne funkcionira normalno i proizvodi poremećene opažaje(obrambeni mehanizamu deprivaciji je usvajanje novih svjetonazora-prihvaćanje serviranih informacija)-vojska, sekte (prvo izolacija, pa deprivacija(hrane, sna....),pa tzv. ‘bombardiranje ljubavlju’ ili vrbovanje), terorizam(prvo deprivacija- fizički dril pa ‘bombardiranje mržnjom’)

- *Patricia Hearst - Jednako kao što premalo podražaja onemogućuje optimalno funkcioniranje

tako i preopterećenost senzornih kanala ometa efikasno reagiranje na okolinu

UTJECAJ NIVOA SLOŽENOSTI ZADATKA

- Klasično kratkoročno pamćenje- samo zadržavanje informacija(skladište), ako se s tim nešto i radi- radno pamćenje

Obrada vođena podacima

SENZORNO PAMĆENJE

KRATKOROČNO DUGOROČNO PAMĆENJE PAMĆENJE

Obrada vođena pojmovima

- Radno pamćenje po suvremenim teorijama predstavlja bit inteligencije(fluidna)

5

- Ima indicija da neke osobe (i shizofrene) imaju teškoća u odabiru između senzornih ulaza koji se međusobno natječu-zbog toga dolazi do njihovog povlačenja u manje zbunjujući unutarnji svijet

- Kod shizofrenika niža aktivnost dijela korteksa zaduženog za radno pamćenje

- Arousal- nivo pobuđenosti determiniraju u prvom redu podražaji iz okoline,

ali i naša kognitivna(razmišljanje) i afektivna aktivnost(raspoloženje, motivacija)

- Optimalna razina ugodnog podraživanja razlikuje se od čovjeka do čovjeka

i ovisno o situaciji(interindividualno i intraindvidualno)

- Endogeni i egzogeni opijati - isti su receptori i učinak

- Razine aktivnosti (kortikalne pobuđenosti): Koma, dubok san, polusan, jedva budnost, budnost, pažnja, pozornost, vrlo usmjerena pozornost, panika

- Ljudi se razlikuju po efektima vanjskog podraživanja na njihovu razinu pobuđenosti i njihovu efikasnost kognitivnog funkcioniranja

- Ista razina podražaja kod jedne osobe dovodi do niske pobuđenosti(slabo podražljiv središnji živčani sustav), a kod drugih do visoke razine pobuđenosti(labilni središnji živčani sustav)+ situacionizam(ovisi o situaciji)

- Lako pobudljive osobe bolje funkcioniraju u uvjetima sniženog stupnja podraživanja i obratno

- Iako se pobuđenost prvenstveno veže uz uzlazni aktivacijski retikularni sistem(ARAS) odnosi se na ukupnu kortikalnu aktivnost

- Introvertima treba manji podražaj

Društveno introverti Ponašanje

Ekstroverti Količina alkohola

6

- Pobuđenost izazvana vanjskim podražajima nije ograničena samo na

središnji živčani sustav jer retikularna formacija šalje pobuđujuće impulse i u periferni mišićni sustav i autonomni živčani sustav preko limbičkih struktura i hipotalamusa

- Ljudska kognitivna aktivnost predstavlja neprekidan tok povratnih sprega jer perceptivne procese prate mišljenje, emocionalni doživljaji, motorne i sekretorne reakcije koje uvjetuju, ali su i uvjetovane perceptivnim procesima

-introvertima treba puno manje vanjske stimulacije:

+ Affect Introvert ekstrovert - Low stumulation high KAPACITET SENZORNIH KANALA

- Intenzivno se istražuje broj bitova(količina informacija koju čovjek može transmitirati(osjetiti i percipirati) i zatim pohraniti u dugoročno pamćenje

- Ta su istraživanja vođena na temelju psihofizičkih istraživanja koja su se bavila odnosom psihičkog i fizičkog, no sad su i fizički podražaja i percepcija svedeni na istu mjeru-bit

ULAZ -Hz IZLAZ 50 100 150 200 250

100 100 100 100 100

- Kad bi imali 5 ispitanika i davali im podražaje zvukova koji se međusobno jednako razlikuju(recimo 50, 100,150,200,250 Hz)i to svakome ispitaniku

7

po 100 podražaja svake visine pomiješano i tražili ih prepoznaju, kad bi svi sve pogodili onda bi svi rezultati bili 100 upisani u dijagonalu kvadrata na čijoj jednoj strani bi bile upisane visine podražaja a na drugoj broj pogodaka, a ako dolazi do manjih ili većih grešaka onda je raspršenje oko te dijagonale manje ili veće…

- Što više tonova za razlikovanje više je grešaka bez obzira na raspon u kojem se oni nalaze

- Naš kapacitet senzornih kanala je između 2 i 3 bita(u okusu imamo 4 kategorije-2 bita informacija)

Kapacitet-ne možemo beskrajno povećavati broj transmitiranih informacija zbog ograničenog kapaciteta senzornih kanala - Prosječan čovjek dobro razlikuje 6 različitih tonova - Za glasnoću- 5 kategorija - Za okus 1.9 bita - Za položaj točke na kontinuumu- 3.3 bita - Kožna osjetila- 2-3 bita - Položaj točke u kvadratu-4.5 bita(22,6 kategorija) - Dodavanjem novih dimenzija (kanala) ne udvostručujemo broj bitova (nema

linearnog porasta)[6 bita je 64 kategorije, a 7,2 oko 150 kategorija] - Kapacitet radnog pamćenja (ispod 3 bita) može limitirati kapacitet

senzornih kanala - Dobro percipiramo jer istovremeno koristimo sve senzorne modalitete - Kaže jedan ferovac da za okus ima 16 bitova i da je Zare puko. Pa sad vi

učite na vlastitu odgovornost jer zeko zna

PAMĆENJE I PERCEPCIJA - Predočavamo na temelju percipiranog - Singularnost –modularnost-> Danas prevladava pogled na mozak kao skup

modula, stoga se pri poboljšanju jednog modula ne može očekivati generalni rast uspješnosti

- Moduli su međusobno povezani- jedni pripremaju output koji je input za neke druge

- Slučaj N.A. -oštećeno verbalno, a ostalo vizualno pamćenje i metamemorija (nema novog dugoročnog pamćenja)

- Suprotan pristup je paralelno distribuirano procesiranje/ konekcionizam - Molarna jednakost- molekularna nejednakost: na temelju različitih modula

ili strategija se postiže isti ukupni rezultat(pamćenje, inteligencija, percepcija)- iako postoji molekularna nejednakost(različiti moduli), može se biti jednako uspješan (primjer- chunkovi-različite su strukture-veći od pojedinačnih čestica, ali ih se jednaki broj može zapamtiti kao i

8

PAŽNJA

- Pažnja je psihički konstrukt, za razliku od arousala(=budnost), koji je fiziološki konstrukt

- Arousal imamo dok smo živi, to je bilo kakva moždana aktivnost - Arousal je općenito aktivnost ili spremnost za aktivnost temeljena na

razini senzorne podraženosti, te razinama hormonalne, sekretorne i mišićne aktivnosti

- Uže značenje u psihologiji je kortikalna pobuđenost temeljena na podraženosti senzornog aparata posredovanoj nižim moždanim strukturama poput retikularne formacije

- Pažnja je pojava utjecaja na perceptivne procese, prvenstveno kroz davanje prednosti određenom senzornom inputu, tzv. selektivnosti pažnje koja je bitna za psihologiju propagande

- Drugi važan aspekt pažnje je njen kapacitet i distribucija tog kapaciteta - U potpunom središtu pažnje možemo u određenom trenutku imati samo

jedan tok informacija u našem radnom pamćenju - Na periferiji pažnje može se istodobno javiti još nekoliko tokova misli

- Cocktail- party fenomen= 1. Uvijek je u pričuvi mali dio slobodnog kapaciteta pažnje za važne događaje

u okolini, npr. Jak zvuk, bljesak, izgovoreno naše ime... 2. Cherry tako imenuje pojavu da možemo pratiti govor jednog čovjeka u

mnoštvu glasova. To omogućuju kontekst (procesuiranje vođeno pojmovima), redundantnost jezika, fizička pozicija govornika i distinktivna svojstva glasa

- Ključni pojmovi: 1. Paralelno-serijalno procesuiranje- kad istovremeno radimo više stvari 2. Time sharing- brzo prebacivanje pažnje između 2 vrste procesuiranja - Objašnjenje cocktail- party fenomena=> slušno dekodiranje( npr. U

slušalicu lijevog uha dolazi signal i šum. Kad šum dosegne razinu signala, gubi se signal, tj. Govor. Kad u desno uho zadamo isti šum, ponovno se čuje signal, jer se izvor šuma "pomaknuo"

- Za točnu percepciju zvuka manje smeta šum koji je pomaknut u prostoru, nego onaj koji dolazi iz izvora signala.

- Na smjer pažnje djeluju još i raspoloženje i emocije

9

- New Look- naziv za pokret 1940- ih i 50- ih u istraživanju i tumačenju kognitivnih procesa kojima je bila naglašena uloga emocija i motivacije

- Oni su razvili istraživanja kognitivnog stila, perceptivne obrane i perceptivne senzitivizacije, te sličnih konstrukata

- Općenito, emocije djeluju ne samo na percepciju preko pažnje, nego i na dosjećanje.

- Kod anksioznih ljudi više djeluju na pažnju, jer je usmjerena na ono što nas plaši i zbog toga anksiozni ljudi imaju višu razinu pobuđenosti. Anksioznost nije optimalno stanje- javlja se kad nam je razina pobuđenosti prevelika(npr. prevelika trema)- tada nas sprječava u pravovremenoj i adekvatnoj reakciji

- Kod depresivnih djeluje na dosjećanje, posebno na dosjećanje pozitivnih stvari Kognitivni stilovi

1. Kognitivni stil a) Kognitivna impulzivnost= nepromišljenost b) Kognitivna refleksivnost= promišljenost

- Oba se stila mjere se testovima gdje je sukob brzine i točnosti 1. Ibsonova spirala- kroz nju moramo brzo provesti neki predmet sa što

manje dodira 2. Niz oštećenih sličica(može i mutnih), moramo pogoditi što prikazuju 3. Mreža kojoj su na križanju crta točkice i treba ih spojiti - Impulzivni ljudi će imati puno grešaka, ali će im biti potrebno kratko

vrijeme, refleksivni će imati malo grešaka na štetu vremena, a oni kojima je oboje loše trebaju psihološku pomoć.

2. Kognitivni stil

a) Ovisnost o polju b) Neovisnost o polju

- Testira se strukturom u kojoj su osvijetljene crte (okviri i jedna crta u sredini koju moramo pomicati okretanjem kotača). Mora se postići da ta crta bude u okomitom položaju, neovisno o položaju okvira. Ljudi koji se više oslanjaju na kinestetičke informacije su brži i točniji, tj. neovisni o polju

Perceptivna obrana

- Među normalne riječi umetnute su emocionalno relevantne (tu su 2 riječi, a reakcija slijedi kad one nestanu i na mjestu jedne od njih pojavi se točka). Ako su te riječi neugodne, duže nam treba da ih prepoznamo. Visoko anksiozni ljudi kraće reagiraju na prijeteće riječi od normalnih, a kod

10

- Stav je također bitan kod usmjeravanja pažnje: - W. James 1890. " S čime se slažem, tome poklanjam pažnju" - to ide od nesvjesnog filtriranja informacija do namjernog usmjeravanja pažnje i to je u srži mentalnog seta

Perceptivna senzitivizacija - Povezana je s našim perceptivnim setom- ako imamo neko očekivanje glede

nekog zadatka ili situacije, tada brže reagiramo(nekad i krivo).

PERCEPCIJA SLUHA - Zvuk je mehaničko titranje zraka čija se amplituda smanjuje s kvadratom

udaljenosti - Evolucijski gledano nas ne zanimaju sami zvukovi, već njihov izvor(u

prošlosti je bilo bitno hoće li nas napasti predator) i odakle - Zvuk nastaje kad mehanički poremećaj izazove vibracije koje se šire u

obliku zvučnih valova - U vakuumu nema zvuka - To su sudari molekula i definiramo ih kao akustičku energiju - Bez obzira na medij, što je dalje od izvora akustička energija je sve

slabija (i slabija …i slabija…) jer opada s kvadratom udaljenosti, ali putuje istom brzinom bez obzira na glasnoću(2xodmaka=4xmanje dB)

- Frekvencija titraja= subjektivno doživljena visina(Hz) - Amplituda= jačina(dB) - Skala dB je logaritamska skala - Akustički refleks ima istu ulogu kao i pupilarni refleks- zaštita receptora

od snažnih podražaja - To je sustav mišića između bubnjića i stremena koji funkcionira poput

dampera na klaviru - Smanjuje energiju niskofrekventnih zvukova, a visokofrekventni prolaze

bez atenuacije - Treba mu oko 20ms i zato jaki iznenadni praskovi poput eksplozija mogu

nepovratno oštetiti sluh - Akustični refleks javlja se kod govora i žvakanja - Isti živci koji pokreću facijalne živce pokreću i akustički refleks - Kod životinja služi za samoobranu, odnosno za mogućnost brzog reagiranja

na iznenadne zvukove - Akustički refleks prvenstveno smanjuje vlastite zvukove(govor, rad

organa…- to su sve niskofrekventni zvukovi)

11

- Mađar Georg von Bekesy 1961. je dobio Nobelovu nagradu za istraživanja na bazilarnim membranama(pužnica)- na bazi te membrane se lociraju visokofrekventni zvukovi, a prema vrhu niskofrekventni.

- Teorija frekvencija- čitava bazilarna membrana vibrira sinkrono s promjenom pritiska zraka u kohlei

- Rutherford je spojio bazilarnu membranu na dijafragmu u receiveru telefonske slušalice. Pokreti izazvani zvukom(govor) su konvertirani u električnu truju koja je pokretala dijafragmu u zvučniku slušalice drugog telefona i mogli su se jasno prepoznati kao govor(ok, ovo baš ne kužim)

- Smatrao je da se bazilarna membrana ponaša na isti način u slušnom aparatu- ton frekvencije 5000Hz proizvodi 500 živčanih impulsa

- Ta teorija nije ispravna: - 1. Bazilarna membrana nije ekvivalentna dijafragmi jer je različite

debljine na početku i kraju, pa ne može jedno Shvatit ću to kao jednako vibrirati čitavom dužinom

- 2. Živac ne može prenositi impuls brzinom većom od 1000Hz - Dakako, kombinacijom 2 živca može se prenijeti frekvencija od

2000Hz(Wever i Bray, 1937. pokazali da je to moguće) - Teorija mjesta- tonovi različitih frekvencija izazivaju vibracije kolinearne

(nečeg-možda tekućine ) koja podražuje različita područja bazilarne membrane. Ti poremećaji dijelova bazilarne membrane aktiviraju različite slušne dlačice, a time i različita vlakna slušnog živca

- Helmholtz je među prvima zastupa tu teoriju, jer ga je različita debljina bazilarne membrane asocirala na različitu debljinu žica klavira.

- Kod baze su vlakna uža i tanja - Također, na temelju intenziteta tona različito je široko područje bazilarne

membrane maksimalno podraženo, pa se tako određuje i intenzitet tona - Ako su tonovi slabije intenzivni, a dužeg trajanja, zbog vremenske

sumacije postići ćemo siti efekt kao kod intenzivnijih tonova kraćeg trajanja

- Prostorna sumacija je najčešća kod vida - Po principu rezonance kratka vlakna bazilarne membrane bi se rezonirala

na tonove visoke frekvencije, a debela vlakna bi se rezonirala na tonove niske frekvencije

- Kasnija istraživanja pokazala su da to nije tako- 1. Ne postoje različito dugačka vlakna u bazilarnoj membrani 2. Bazilarna membrana nije napeta kao žice klavira nego je mlitava - Teorija o rezonanci ne valja, ali o mjestu je valjana - Bekesyjev mehanički model: - Kad bi naslonio ruku i udario zvučnu vilicu različitom frekvencijom,

različiti dijelovi podlaktice su bili podraženi

12

- U prilog teoriji mjesta govori to što oštećenje određenog dijela bazilarne membrane uzrokuje gubitak sluha za određeni raspon frekvencija

- Također, ugradnja mikroelektroda u određene dijelove bazilarne membrane dovodi do osjeta različitih frekvencija kad se aktivira mikroelektroda, ali frekvencije niže od 1000Hz dovode do širokog područja podraživanja bazilarne membrane, pa se na taj način ne bi mogla precizno odrediti visina tona

- Zato je za te visina bolje objašnjena tempom paljenja vlakana, kako predviđa teorija frekvencija

- Dakle, slično vizualnom sustavu gdje isto imamo dva komplementarna neuralna mehanizma za percepciju boje- trikromatični i oponentni sustav. Ni jedan od ta dva sustava sam ne može objasniti visoke i niske frekvencije, odnosno različite boje, nego samo dijelove

- Kao i u vidnom modalitetu na temelju toga koji je dio korteksa podražen, određuje se

a) Što je zvuk (prepoznavanje sklopa) b) Gdje je izvor zvuka- za niskofrekventne zvukove bitnija je razlika u

vremenu pristizanja u desno uho, jer su amplitude vala jako razmaknute kod niskofrekventnih valova. Za visokofrekventne zvukove bitno je mjesto podraženo u bazilarnoj membrani, odnosno bitnija je razlika u intenzitetu

- Kao i konstantnost vidne percepcije, imamo i konstantnost slušne- za bitne zvukove znamo koliko su glasni, odnosno odakle dolaze(bliže ili dalje)

-6ms (interuralna razlika u vremenu dolaska zvuka) -1 0 180° Mjesto izvora Ravno iza Ravno ispred

13

Interuralna 6000Hz razlika u intenzitetu 200Hz (ne znam kaj tu ide)

- Zato glava nije prepreka za prijenos energije niskofrekventnih tonova, ali kod visokofrekventnih jest. Kod šišmiša je glava vrlo mala, pa dobro lociraju vrlo visoke frekvencije na temu razlika u intenzitetu

- Postoje binauralne stanice vrlo osjetljive na razliku u intenzitetu- neke reagiraju samo na jači impuls u lijevo, a neke u desno uho

- Te stanice najjače reagiraju na zvukove iz određenih pravaca- neke su odgovorne za izvore zvuka blizu srednje crte, a neke za više lateralno smještene izvore

- Može se reći da stanice «slušaju» zvukove iz usko određenih dijelova auditornog prostora, tj. Pobuđuju ih zvukovi iz tog dijela prostora. To su receptivna polje tih stanica i tako se dobiva mapa auditornog prostora. Ako začepimo lijevo uho, dolazi do jake distorzije lokalizacije zvuka. Mačke dobro lociraju zvuk, a ježevi i štakori ne, jer su mačke predatori, a miševi imaju visokofrekventno skvičanje. Štakori i ježevi ne trebaju osjetljivost na visokofrekventne zvukove

- Lokalizaciji zvuka doprinosi i tzv. zvučna sjena( nos i lice distorziraju zvuk u daljem uhu)

- Budući da se zvukovi u prirodi obično sastoje od visokih i niskih frekvencija, oba sustava različito služe određivanju lokalizacije zvuka, a to se događa automatski. Već male bebe od rođenja točno određuju izvor zvuka, dakle, to nam je urođeno

- Kad nam vid i sluh ne daju identične informacije o izvoru zvuka, prevaga je na strani vida. Primjer je kino, u kojem zvučne informacije percipiramo kao da dolaze od glumaca, a zvučnici se nalaze sa strane

14

- Pseudofon -u svako uho je priključena jedna slušalica i s lijeve strane ispitanika nalaze se muškarac i žena koji govore u drugi kraj slušalica, no nalaze se sa suprotne strane od zvučnika slušalice koji je bio u uhu ispitanika. Zatvorenih očiju ispitanik je percipirao kao da žena/muškarac govore s one strane u kojoj je bio zvučnik slušalice, a otvorenih očiju prednost je dao vidu i percipirao pravu stranu položaja žene i muškarca. Tada je i zamjećivao razliku u intenzitetu i vremenu dolaska zvuka

PERCEPCIJA GOVORA

- intenzivno se istražuje u okviru HIP-a - prvenstveno istražuje što sve utječe na prijenos verbalno zadanih govornih

signala, jakost, distorzije, razina šuma i sl. Time se posebno bave Bellovi istraživački laboratoriji

- percepcija govora spada u područje psihoakustike, a blisko područje je fonetika

- u engleskom postoje 44 različita glasa, ukupno ih je 70-ak, kod nekih jezika i više, jer se razlikuju različite visine tonova izgovora-pjevni jezici, npr. vijetnamski

- kad bi djecu okružili svim tim glasovima(drugim jezicima), lakše bi naučili strane jezike i bolje bi ih izgovarali

- poseban je problem korištenje vizualnih informacija pri percepciji govora - Dodd(1980.) je istraživala čitanje s usana adolescenata neoštećenog sluha

tako da je zadala niz riječi uz visoku razinu bijelog šuma. - čitanje s usana je znatno poboljšalo percepciju govora - kad je desinkronizirala govor i pomicanje usana za 0,4 sec, došlo je do

osjetnog porasta grešaka pri percepciji govora, ali je takva kombinacija vizualnih i auditivnih informacija ipak bila efikasnija od samo auditivnih inputa maskiranih šumom ili vizualnih inputa

- kad različite vizualne i auditivne informacije damo simultano, dolazi do natjecanja i sukoba, što rezultira padom u točnosti percepcije govora.

- To upućuje na činjenicu da ispitanici ne uspijevaju zanemariti bilo koju od te dvije vrste informacija

- MacDonald & McGurk (1978.) nalaze da za kontradiktorne informacije ispitanici često daju neki kombinirani odgovor koji nije identičan niti vidnom niti slušnom ulazu

- Npr. ako čujemo 'BA', a osoba pokraj nas usnama oblikuje 'GA', percipirat ćemo to kao 'DA' – McGurk fenomen

- Dodd replikacija: ljudi čuju 'hole' kad je zvuk 'tough', a usnama je oblikovano 'towel'

- Već s 5 mjeseci bebe preferiraju gledanje lica koja sinkrono govore- to znači da uočavaju podudarnost izvora i zvuka

15

- Pri percipiranju govora gledanje daje znakove o mjestu artikulacije( bilabijalni, dentalni, velarni glasovi), a slušanje daje informaciju o

a) načinu artikulacije( nazalni, praskavi, …) b) drugim svojstvima glasa - asinkrone i kontradiktorne informacije nisu tipične za uobičajeno govorno

komuniciranje, zato je Dodd (1979.) tražila da djeca otkriju krivo izgovorene riječi skrivene u nizu dobro izgovorenih (npr. moment-mobent)

- pokazalo se da je broj otkrivenih grešaka veći kad su dostupne i govorne informacije , kako u uvjetima bez buke, tako i u uvjetima ometanja govora

- promatranje facijalnih akcija poboljšava razumijevanje samo govora (bučna okolina…)

- gledanje u sugovornika u ovakvim uvjetima može povećati razumijevanje otprilike jednako povećanju (auditivnog) signal-buka omjera od 20 dB

- kompjutorski stručnjaci su razvili programe koji pretvaraju tekst u govor , a sada već pokušavaju razviti programe koji tekst pretvaraju i u (virtualno) vidljivog govornika

- uspiju li, virtualni govornik će biti od velike koristi u bučnoj okolini kakva je npr. kokpit (pilotska kabina)

- slijepi ljudi točnije percipiraju govor u uvjetima buke . Za glasnoću nije nađena razlika u apsolutnom i diferencijalnom limenu, što znači da ne dolazi do povećanja oštrine slušne osjetljivosti

- problem je u takvim istraživanjima što ne možemo kontrolirati motivaciju - Presbycusis – pad osjetljivosti za visoke frekvencije sa dobi: 30 god –

15000 Hz, 50 god – 12000 Hz, 70 god – 6000Hz. To je još uvijek izvan raspona ljudskog govora

- Muškarci unutar svih dobnih skupina imaju viši apsolutni i diferencijalni limen za sve frekvencije (možda zbog veće prosječne eksponiranosti jakim zvukovima)

- Žene što se tiče sluha imaju niže limene - Otosclerosis – koščice okoštavaju - Vlastiti govor snimljen na kasetu nama zvuči čudno, a drugim ljudima ne

jer kosti provode zvuk i dok govorimo čujemo i taj dio zvukova, a na kaseti toga nema

- Pušači imaju viši prag – osobito za više frekvencije zato jer imaju sužene krvne žile i zato dio kohlee zadužen za percepciju visokih tonova postaje manje osjetljiv

16

- Krivulja jednake glasnoće 6dB

0 20Hz 1000 3000 20000Hz - 20 – 2000Hz = raspon ljudskog sluha - najslabije se čuju vrlo visoki i vrlo niski tonovi – najbolje čujemo zvukove

između 1000 i 3000 Hz - zato treba pojačavati određene tonove ako želimo da budu jače

izraženi(npr. basovi – zato postoji equilizer na glazbenim linijama) - tome služe različite veličine tijela violine i kontrabasa - usporedba posjetitelja rock koncerata(barem jednom mjesečno) i

kontrolne skupine iste dobi pokazala je značajnu razliku u pragu za raspon zvuka od 500-8000Hz

- npr. Papalardi- dobro dokumentirano oštećenje sluha glazbenika - općenito, nakon izloženosti buci od 60 i više dB postoji tzv. privremeni

pomak praga u trajanju od nekoliko sati ili duže - iz nepoznatih razloga taj je pomak u spektru niskih tonova manje izražen

kod žena, a za visoke frekvencije kod muškaraca - veće doze aspirina uzrokuju privremeni pomak praga između 10 i 40 dB za

čiste tonove i tinitus (zujanje u ušima)-kod reumatoidnog artritisa se uzimaju velike količine aspirina pa liječnici preporučuju smanjenje doze kad se javi tinitus . oporavak također duže i traje nakon većih doza

- nadtonovi različitih sastava određuju boju tona - čak ima ljudi koji razlikuju vrste klavira , jer male razlike u konstrukciji

proizvode različiti sklop nadtonova - boja tona je određena različitim envelopom( razvojem tona u vremenu)-

npr.kod gitare je taj razvoj naglo uzlazan, pa polako pada, dok se kod puhačkih instrumenata može manipulirati tim razvojem)

- Dopplerov efekt ili pomak- prividno snižavanje tona sa udaljenošću od izvora i obrnuto

17

intenzitet

gitara truba 20 Hz 20000 Hz

- pomak u doživljaju boje, odn. U slušnom modalitetu u visini tona, izazvan je pomicanjem izvora podraživanja

- kod boje s približavanjem dolazi do pomaka prema plavom - pomak je jači u slušnom području(Doppler efekt) - npr. dolazeći vlak(ili formula 1) - ton postaje sve viši, a zatim naglo pada - to se događa zbog toga što se zvučni valovi naguraju ispred objekta koji se

kreće i što su više nagurani, ton doživljavamo kao viši - kad objekt prođe pokraj nas, valovi se rašire, što doživljavamo kao pad

tona(frekvencije whatever) - ako se nalazimo u tom objektu frekvenciju doživljavamo kao istu jer zvučni

valovi odlaze iza nas - autogiralna iluzija – pogrešno određenje pravca izvora zvuka nakon

poremećaja u orijentaciji tijela(vrtnja, pomicanje ili osjećaj da smo pomaknuti iz osi tijela)

- Gregory je razvio aparat za nagluhe koji pojačava samo zvukove govora, jer bi inače okolinski zvukovi ometali percepciju govora. To je moguće jer je uho vrlo različito osjetljivo za različite frekvencije - živčana vlakna se pale na različite frekvencije

- slika paljenja živčanog vlakna:

18

intenzitet

karakteristična frekvencija

- da bi se vlakna upalila na različite frekvencije, intenzitet mora biti visok dok je nizak za njegovu karakterističnu frekvenciju

- kod ljudi se može postepeno gubiti sluh, a da toga nisu niti svjesni i tako mogu razviti paranoju da im ljudi govore iza leđa

APSOLUTNI SLUH

- Pitagora- otkrio je harmoniju skraćivanjem žica na instrumentu, jer se tako mijenja frekvencija tona

- smatra da red u prirodi počiva na matematičkim zakonitostima - apsolutni sluh- Ward(1970.) smatra da se svi rađamo s njim, ali ga s

vremenom izgubimo, jer je za uspješnu adaptaciju bitnije dobro određivanje odnosa među visinama tonova

- relativni sluh- razlikovanje tonova različite visine - Glazba- Mozart efekt- povećanje temporalno. Spacijalnog rezoniranja

nakon slušanja Mozartove glazbe- klavirske sonate K488 - Pokazalo se istinito kod djece, mladih, epileptičara (i štakora )vježba na

klavijaturama također pomaže kod spacijalno- temporalnog rezoniranja i matematičkih sposobnosti

- Glazba u psihologiji: utječe na promjenu raspoloženja, koristi se za terapiju glazbom, za postizanje optimalnog arousala, (za fizičku aktivnost i dizanje pobuđenosti- brža i glasnija glazba služi za smirivanje i obrnuto)

19

- U antropologiji je došlo do tzv. glazbene evolucije - Beethoven: «vidim tonove» - Mendelson- Izvanredno glazbeno pamćenje - Sloboda (1985.) je ustvrdio kako već i sedmogodišnja djeca mogu odrediti

koja glazbena sekvenca ima dobru, a koja lošu formu- djeca su pokazala poznavanje simultanih i sekvencijskih ograničenja, odnosno zahtjeva koji postoje u zapadnjačkoj glazbi

- Istraživan je slučaj akustičkog glazbenog savanta koji je u potpuno pamtio duge klavirske sonate nakon što ih je samo par puta odslušao

- Utvrđeno je da je njegova nevjerojatna sposobnost ograničena samo na tonalnu glazbu, a raspon verbalne memorije bio mu je ispodprosječan

- Ako bi mu bio zadatak da memorira čak i vrlo blago atonalnu glazbu, njegova sposobnost ne dolazi do izražaja

- Ta se sposobnost razvijala tijekom 15 godina opsesivnog rada na jednom zadatku- sviranju( možda su i mene trebali upozoriti na tako nešto…)

- Monosavant- IQ mora biti manji od 70, a posebno je nadaren za jedno područje, npr. apsolutni sluh

- Apsolutni sluh ima od 1 do 10000 osoba iz populacije, a to je sposobnost identifikacije ili produkcije zadane visine tonova bez vanjske točke referencije

- Relativni sluh ima puno više ljudi, a potreban mu je okvir referencije - U starosti se kod ljudi sa apsolutnim sluhom imenovanje tonova pomiče za

1-2 polutona, jer je bazilarna membrana izgubila na elastičnosti, pa maksimalna pobuđenost nije više na mjestu na kojem je bila u mladosti

- Međutim, ako osobama s apsolutnim sluhom dajemo tonove iznad glazbene ljestvice i ako ti tonovi nisu slični kao i oni u ljestvici, pokazalo se da nemaju bolje auditivno pamćenje od normalnog ako nema verbalnog medijatora-abeceda.

- Za tonove koji nisu čisti i one izvan raspona klavijature nema razlike u pamćenju tonova između normalnih ljudi i ljudi s apsolutnim sluhom; pamćenje takvih tonova je loše

- Čini se da djeca imaju dobar apsolutni sluh, ali ga kasnije izgube - Dobrim treningom do 6. godine može ga se razviti, kasnije teško ili

nemoguće - Levitin i Cook (1996.) su dali ispitanicima da pjevaju 2 popularne pjesme

prema pamćenju. Usporedili su tonske zapise s originalima prema tempu i otkrili da su ispitanici bili unutar 8% razlike što se tempa tiče, a toliko iznosi diferencijalni limen za tempo, što upućuje na apsolutno auditorno pamćenje za tempo

GREGORY

20

- opisuje percepciju kao stalno promjenjivu hipotezu o svijetu, koja se testira preko senzornih podataka i generalizacije, temeljenih na iskustvu. Percepcija je aktivan proces- 1 percept usmjeruje idući

- percepcija je tako slična znanstvenoj hipotezi - to je organizacija podataka iz mnogo izvora, a osnovni zakon je te

organizacije je da je hipoteza upotrebljiva, ali se modificira u određenim okolnostima

- zato perceptivni mehanizam za odlučivanje mora stalno donositi odluke temeljene na vjerojatnosti koja je određena generalizacijama temeljenim na iskustvu

- postoje dvije teorije percepcije po kontinuumu: - 1. pasivne - pretpostavljaju da se percipiranje odvija kao snimanje kamerom(bez

distorzije, bez obrade) - pod tim teorijama počinje se opažati selekcijom iz određenih obilježja

objekata direktno, bez napora, bez obrade ili zaključivanja - bliže su «stimulus- reakcija» teorijama- percepcija je direktno

kontrolirana ulazom - lakše ih je formulirati i formalizirati - iako elegantne(?!), takve teorije nemaju opću opstojnost(osim u nekim

aspektima) - 2. aktivne - smatraju da percepti nastaju posredstvom složenih moždanih procesa od

nastalih, brzo izmjenjujućih fragmenata podataka koje signaliziraju osjetila i onda kompletiranih na osnovi baze podataka u mozgu(iskustvo)

- za aktivne teorije percepcija je fikcija, pa iako su te fikcije najčešće prediktivne, kognitivne funkcije mogu biti i netočne(lavež- pas, jelen, ili pile )

- jednostvano možemo reći- znanje određuje percepciju - za Gregoryja percipirati znači čitati sadašnjost u terminima prošlosti da bi

se previdjela i kontrolirala budućnost, a to podsjeća na glavni cilj znanosti - odbacivanje S-R teorije - osnovno zato jer senzorni podaci često ne uspijevaju direktno kontrolirati

percepciju ponašanja, čak ni u vrlo jednostavnim situacijama, npr. perceptivno se ponašanje nastavlja i kad nema senzornih podražaja, kao da su prisutni

- input kontrolira output i kad ga nema, jer postoji doza predviđanja - kod motoričkih vještina se osobito očituje prediktivnost percepcije, jer

između inputa i outputa praktički ne postoji vremenski razmak

21

22

- Helmholtz(1901.) je smatrao da je percepcija nesvjesno zaključivanje, ali kasnije je ta teorija napuštena, jer su filozofi tražili svjesnost pri zaključivanju, a psihologija je krenula pravcem biheviorizma

- Nesvjesno zaključivanje je osnovni problem kompjuterskog prepoznavanje oblika(pattern recognition)