poslovna informatika obrada slika 001
DESCRIPTION
Poslovna informatika obrada slikaTRANSCRIPT
-
Velimir Radlovaki Poslovna informatika
1
1. Uvod u raunarsku grafiku Grafika se najjednostavnije moe definisati kao predstavljanje informacija
pomou slika, boja i oblika. Raunarska grafika je oblast raunarstva koja se
bavi izuavanjem metoda za sintezu i manipulaciju digitalnih grafikih
sadraja.
Istorijat razvoja raunarske grafike: 1951. prikazan crte na raunarskom
monitoru; 1957. prva obraena fotografija na raunaru; 1959. prvi softver
za crtanje; 1961. prva video igrica
Raunarska grafika ima iroku primenu u svim oblastima ljudskog delovanja:
Nauka, obrazovanje, umetnost itd.
Industrija, arhitektura, dizajn, itd.
Internet, film, televizija, tampa, itd.
Podele raunarske grafike prema razliitim kriterijumima:
2-D ili 3-D (prema dimenzionalnosti grafikih sadraja)
Dinamika ili statika (prema dinaminosti grafikih sadraja)
Rasterska ili vektorska (prema gradivnim elementima)
Interaktivna ili neinteraktivna (sa ili bez uea oveka u kreiranju i
izmeni grafikih sadraja)
-
Velimir Radlovaki Poslovna informatika
2
1.1. Hardver za raunarsku grafiku
Danas je svaki raunar u nekoj meri opremljen hardverskim komponentama
neophodnim za rad sa raunarskom grafikom. Grafiki adapter ima osnovni
zadatak da generie niz izlaznih slika na monitor raunara. Moe biti izveden:
kao dodatna kartica sa grafikim procesorom i memorijom (dedicated),
sa grafikim procesorom na matinoj ploi (on-board) koji deli
operativnu memoriju sa centralnim procesorom,
ili sa grafikim procesorom integrisanim u sklopu centralnog procesora
(integrated).
Napomena: softver za raunarsku grafiku za napredne poslove (npr. 3-D rendering),
zahteva grafike kartice, veliku procesorsku snagu i mnogo memorije.
Monitor prikazuje niz slika koji stie iz grafikog adaptera. Osnovna podela
monitora je na monitore sa katodnom cevi (Cathode Ray Tube CRT) koji
izlaze iz upotrebe i na TFT-LCD monitore (Thin Film Transistor Liquid Crystal
Display).
Kao ulazni ureaji za rad sa raunarskog grafikom koriste se i klasini ulazni
ureaji (tastatura i mi) i neki specifini (grafike table, ekrani na dodir i dr.).
Izvori grafikog sadraja danas su najee digitalne kamere i skeneri.
Digitalna kamera belei slike i video zapise u digitalnom formatu. Veina
kamera danas jeste digitalna, a pored fotoaparata i video-kamera, nalazi se
i u mobilnim telefonima, laptop raunarima, itd. Skener kreira digitalne
slike, optiki skenirajui fotografije, dokumenta, rukopise, itd.
-
Velimir Radlovaki Poslovna informatika
3
1.2. Softver za raunarsku grafiku
Grafiki softver slui za obradu digitalnih grafikih sadraja na raunaru.
Prema nameni, grafiki softver moemo podeliti na:
Softver za rastersku grafiku
o Adobe Photoshop
o Corel PHOTO-PAINT
o GIMP
o Windows Paint
Softver za vektorsku grafiku
o Adobe Illustrator
o Corel DRAW
o Inkscape
o LibreOffice Draw
Softver za 3-D modeling, animacije i rendering
o 3DS MAX
o MAYA
o LightWave
o Blender
Softver za 2-D/3-D tehniko crtanje i dizajn (CAD)
o AutoCAD
o SolidWorks
o Pro/ENGINEER
o CATIA
Pregledai slika (sa osnovnim funkcijama za editovanje)
o Windows Picture and Fax Viewer
o Google Picasa
o ACDSee
o IrfanView
-
Velimir Radlovaki Poslovna informatika
4
1.3. Rasterska grafika
Rasterska slika sastoji se iz pravougaone mree piksela.
Piksel je najmanji element rasterske slike koji ima svoj poloaj (koordinate
x,y), nijansu boje i intenzitet osvetljenosti.
Rezolucija odnosno veliina rasterske slike odreena je brojem piksela po
irini slike pomnoen sa brojem piksela po visini slike.
Na primer: 3072 * 2048 = 6291456
Rezolucija rasterske slike esto se izraava u megapikselima.
Na primer: 6291456 piksela 6 megapiksela
Napomena: termin rezolucija u raunarskoj grafici moe se odnositi i na: kvalitet
prikaza slike na ekranu (gustina piksela - Pixels Per Inch - PPI) ili na kvalitet tampe
slike ili skeniranja slike (gustina taaka - Dots Per Inch - DPI).
1.4. Vektorska grafika
Vektorski crte formira se korienjem geometrijskih elemenata (taka,
linija, kriva, elipsa, poligon i dr.) zasnovanih na matematikim izrazima.
Na taj nain se slika moe neogranieno zumirati bez gubitka kvaliteta.