posle studija
TRANSCRIPT
Farmaceutsko društvo Srbije
Posle studija...Posle studija...Marko Niket ić
Nataša Niko l ić
Korak po korak vodič kroz: pripravnički staž stručni ispit pisanje CV-a razgovor za posao...
Verzija 2.0 Beograd, februar 2011.
1
AutoriMarko NiketićNataša Nikolić
IzdavačFarmaceutsko društvo SrbijeFarmaceutska komora Srbije
Za izdavačaprof. dr Ivanka Miletić
Dragana Jovanović, dipl. farm. spec.
2
Sadržaj
Predgovor 4Pripravnički staž 5
Stručni ispit 10Sastavite CV 12
Propratno pismo 15Razgovor za posao 16
Licenca 18Kontinuirana edukacija 19Strukovna udruženja 21
Mobing 22Umesto kraja 23Primer CV-a 24
Primer propratnog pisma 25Imenik 26
3
1 Predgovor
Ovaj vodi je nastao kao odgovorč na nepotpune i nedostupne informacije o obavljanju pripravni kog staža i polaganju stru nog ispita za diplomirane farmaceute. č č Ne postoji institucija nadležna da vas, nakon završenog fakulteta, usmeri i vodi kroz taj period. Od institucija za koje pretpostavljate da su nadležne dobijate mahom nepotpune informacije i uglavnom vas upu uju jedni na druge, pri emu ne ete dobiti odgovor na ve inu pitanja. Sać č ć ć druge strane, od kolega koji su ve prošli celokupnu proceduru u ete individualna iskustva ić č ć tuma enja koja se, naravno, razlikuju od slu aja do slu aja.č č č
Umesto usmenog predanja s kolena na koleno, slušanja razli itih melodija dok ste na ekanjuč č i anketiranja koleginica i kolega, ova brošura treba da posluži kao izvor relevantnih informacija u vezi sa pripravni kim stažom i stru nim ispitom i olakša tranzicioni period kojič č je pred vama.
Me utim, dđ a postoje pozitivni pomaci dokaz je inicijativa koju je Nacionalna Asocijacija Studenata Farmacije Srbije (NAPSer) pokrenula u saradnji sa Farmaceutskom komorom Srbije (FKS) i Farmaceutskim društvom Srbije (FdS). Cilj te inicijative je rešavanje evidentiranih problema, kako bi pripravni kč i staž, koji predstavlja izuzetno važan period u profesionalnom razvoju diplomiranih farmaceuta, bio prijatnije i svrsishodnije iskustvo. Prvi konkretan rezultat te inicijative su izmene i dopune Pravilnika o pripravni kom stažu i stru nom ispituč č za zdravstvene radnike i zdravstvene saradnike, koje su stupile na snagu 31. jula 2010. godine. Ova verzija vodi a je ažurirana u skladu sa usvojenim izmenama, neka poglavlja suč dopunjena, a novost je i poglavlje o licenci, kao obavezi svih onih koji se odlu e da rade u č u okviru zdravstvene ustanove ili samostalne privatne apoteke.
Tokom rada na ovom tekstu, došli smo na ideju da ga upotpunimo sa još nekoliko poglavlja koja e vam pomo i pri zapošljavanju i nakon zaposlenja. Dodavanjem poglavlja o pisanjuć ć CVa (curriculum vitae) i propratnog pisma, mobingu, kontinuiranoj edukaciji i aktivnom angažovanju nakon studija želimo da na jednom mestu dobijete sve potrebne informacije koje vam mogu biti korisne na po etku karijereč .
Publikaciju u štampanom obliku možete besplatno preuzeti na ograncima FKS, zajedno sa pripravni kom knjižicom. Elektronska verzija publikacije se nalazi na internet stranicama č FdS i FKS, odakle je možete preuzeti tako eđ besplatno.
Dozvoljeno je i poželjno da ovu publikaciju u celosti ili delovima kopirate, šaljete i delite koleginicama i kolegama!
Zahvaljujemo se svima koji su svojim komentarima i sugestijama pomogli da ova verzija vodi a bude bolja č i kompletnija od prethodne.
4
2 Pripravnički staž
Ostavili ste iza sebe sve ispite, diplomirali ste i pitate se: Šta sad? Ve inać kolega e vam re i da su slede i koraci pripravni ki staž i stru ni ispit, i ne e mnogoć ć ć č č ć pogrešiti.
Oni koji planiraju da rade u sistemu zdravstvene zaštite, ne mogu samostalno da obavljaju posao dok ne obave pripravni ki staž i polože stru ni ispit. č č To konkretno zna i da ječ položen stru ni ispit neophodan za rad u č okviru zdravstvene ustanove (bilo privatne bilo državne) kao i u samostalnoj privatnoj apoteci. Oni koji planiraju da se bave drugim oblastima nemaju tu obavezu.
Uslov da uopšte polažete stru ni ispit je dač prethodno obavite pripravni ki staž. Preč nego što se upustimo u pojašnjavanje pripravni kog staža želimo da vamč skrenemo pažnju na par bitnih stvari.
Pripravni ki staž za diplomiraneč farmaceute traje 12 meseci i obavlja se u radno vreme u trajanju od 40 sati nedeljno. Po pravilu se obavlja bez prekida. Pod opravdanim prekidom pripravni kog staža smatra se bolest,č porodiljsko odsustvo i vojna obaveza. Ukoliko je došlo do opravdanog prekida, pripravni ki staž se produžava za onolikoč vremena koliko je prekid trajao.
Ukoliko pro e više od godinu dana odđ završetka pripravni kog staža do polaganjač stru nog ispita, zakon od vas traži dač ponovo obavite staž, pa tek onda pristupite polaganju stru nog ispita.č
Pripravnik koji ne položi stru ni ispit, istič može da polaže nakon 60 dana od dana poslednjeg polaganja stru nog ispita. č
Farmaceuti (muškarci) esto postavljajuč pitanje: da li je mogu e paralelno sać civilnim služenjem vojne obaveze obavljati i pripravni ki staž. Odgovor je Ne.č Prilikom prijavljivanja za polaganje stru nog ispita potrebno je da date na uvidč vojnu knjižicu. Ukoliko se datumi provedeni na civilnom služenju vojne
obaveze i pripravni kog staža preklapajuč ne e vam biti dozvoljeno da polažeteć stru ni ispit, ve ete morati ponovo dač ć ć obavite pripravni ki staž.č
Diplomiranim farmaceutima koji su staž ili deo staža obavili u inostranstvu, Ministarstvo zdravlja može na njihov zahtev priznati pripravni ki staž ili deoč staža, pod uslovom da program obavljenog pripravni kog staža odgovara programuč pripravni kog staža za diplomiraneč farmaceute u Republici Srbiji.
Danom zapo injanja pripravni kog stažač č obavezni ste da se prijavite nadležnoj komori, u ovom slu aju č FKS, radi upisa u Imenik Komore u kome se vodi posebna evidencija o lanovima Komore koji suč pripravnici.
Deo pripravni kog staža koji se obavlja uč javnoj apoteci može, ali ne mora da vam bude pla en. Ukoliko vam bude pla en,ć ć visina plate može znatno da varira u odnosu na to u kom gradu obavljate i da li se radi o državnoj ili privatnoj apoteci. To zavisi islju ivo od ustanove u kojoj ovajč deo staža obavljate.
Za razliku od pripravni kog staža u javnojč apoteci, deo staža koji se ti e kontroleč lekova i socijalne farmacije vam ne e bitić pla en.ć
5
Svrha pripravničkog staža
Cilj pripravni kog staža je da se farmaceutč osposobi za samostalni rad u apoteci primenom i razvijanjem znanja i veština ste enih tokom studija, izgra ivanjemč đ li nog profesionalnog stava, u enjemč č profesionalnog ponašanja i odgovornosti. To se postiže obavljanjem staža u ustanovama koje ispunjavaju propisane uslove, a pod neposrednim nadzorom ovlaš enog zdravstvenog radnika ć mentora, sa najmanje pet godina radnog iskustva nakon položenog stru nog ispita.č
Detalje u vezi sa pripravni kim stažom ič stru nim ispitom definiše “č Pravilnik o pripravni kom stažu i stru nom ispituč č zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika” ("Sl. glasnik RS" br. 50/06, 112/09, 50/10) koji možete preuzeti sa internet stranice FKS.
Planom i programom pripravni kog stažač za diplomirane farmaceute, koji je sastavni deo navedenog Pravilnika, propisana je praksa u trajanju od godinu dana i to:
• Farmaceutska tehnologija i racionalna farmakoterapija – 11 meseci
• Kontrola kvaliteta lekova i medicinskih sredstava – 20 dana
• Socijalna farmacija 10 dana
Pravilnik definiše veštine i znanja koja pripravnik sti e u okviru svake od trič navedene oblasti prakse, pa se na tome ne emo zadržavati ve emo vas, korak poć ć ć korak, provesti od po etka pripravni kogč č staža do stru nog ispita.č
Korak 1: Pripravnička knjižica
Pre nego zapo nete pripravni ki stažč č potrebno je da se prijavite u FKS, odnosno ogranku FKS kome pripadate, gde eteć besplatno dobiti pripravni ku knjižicu, ovuč publikaciju i sve potrebne informacije.
U pripravni ku knjižicu se beležeč pojedinosti o pripravni kom stažu kojič obavljate, pa je bitno da vodite ra una dač upisani podaci budu ta ni. Pogotovoč obratite pažnju da obavljanje prakse odgovara periodu koji je propisan pravilnikom i da pe at i potpis budu tamoč gde je to potrebno.
FKS Ogranak BeogradDe anska 8A č011/3243144
FKS Ogranak VojvodinaHajduk Veljkova 11 (Master centar
Novosadskog sajma, lokal A 104/I sprat)021/6618833
FKS Ogranak Niš sa KiMPrvomajska 24A018/295565
FKS Ogranak KragujevacCrvenog Krsta 7, lokal 23
034/639[email protected]
Korak 2: Upis u imenik FKS
Danom zapo injanja pripravni kog stažač č potrebno je da se ponovo javite u sedište ogranka Komore, radi upisa u Imenik Komore u kome se vodi posebna evidencija o lanovima Komore koji su pripravnici. Zač upis vam je potrebno sledeće:
1. Pristupnica za u lanjenje u FKSč (preuzeti sa internet stranice FKS)
2. Fotokopija li ne karte č3. Fotokopija radne knjižice 4. Fotokopija Prijave o zasnivanju
radnog odnosa – M prijavaZa volontere: Ugovor o volonterskom radu i M prijava za slu aj povrede na radu ič
6
profesionalnog oboljenja (nabavlja se u knjižarama)
5. Dve fotografije 30x35 mm6. Overena fotokopiju univerzitetske
diplome7. Original uverenja o državljanstvu
(ne starije od 6 meseci) 8. Uplatnica:
Iznos: 3000,00Žiro ra un: 325950090001506604č Poziv na broj: vaš JMBG Svrha: Nadoknada za upis u Imenik
Nakon izvršenog upisa dobi eteć publikaciju FdS: Priru nik za č stažere diplomirane farmaceute.
Priru nik č za stažere diplomirane farmaceute je publikacija ra ena po ugleduđ na znatno razvijenije sisteme obuke stažera u drugim zemljama, a sa ciljem da mladim kolegama pomogne da brže i lakše u praksi primene ste eno znanje č i ovladaju tehnikom komunikacije sa pacijentima.
Pripravnik je u obavezi da tokom staža vodi Dnevnik staža sa ciljem da prikaže sve aktivnosti koje je prošao. Dnevnik pripravniku tako eđ pomaže da se podseti šta je nau io u toku obuke, kao i dač prepozna dalje potrebe za razvojem i u enjem. č Dnevnik se vodi u slobodnoj formi, a važno je da ga redovno i ažurno popunjavate.
Korak 3: Farmaceutska tehnologija i racionalna farmakoterapija – javna apoteka
Pripravni ki staž iz farmaceutskeč tehnologije i racionalne farmakoterapije se obavlja u trajanju od 11 meseci, i to:
• 8 meseci u javnoj apoteci • 3 meseca u bolni koj apoteci.č
Pod javnom apotekom se podrazumevaju sve apoteke, izuzev bolni kih, bez obzirač
na to da li su državne ili privatne. To zna ič da pripravni ki staž možete da obavljateč kako u državnoj tako i u privatnoj apoteci, ukoliko ona zadovoljava propisane uslove.
Uslovi koje mora da ispunjava zdravstvena ustanova i privatna praksa u kojoj se obavlja pripravnički staž
Izvor informacija:• Zakon o zdravstvenoj zaštiti ("Sl.
glasnik RS" br. 107/2005, 72/09dr. Zakon, 88/10 i 99/10)
• Pravilnik o pripravni kom stažu ič stru nom ispitu zdravstvenihč radnika i zdravstvenih saradnika ("Sl. glasnik RS" br. 50/2006, 112/2009, 50/2010)
• Pravilnik o bližim uslovima za obavljanje zdravstvene delatnosti u zdravstvenim ustanovama i drugim oblicima zdravstvene službe ("Sl. glasnik RS" br. 43/06)
Pripravni ki staž se isklju ivo može obavitič č u:
• apoteci kao samostalnoj zdravstvenoj ustanovi
• apoteci osnovanoj kao privatna praksa
• organizacionom delu stacionarne zdravstvene ustanove (bolni kač apoteka)
Uslovi u pogledu obavljanja zdravstvene delatnosti
U apoteci se obavlja farmaceutska zdravstvena delatnost koja obuhvata:
1) promociju zdravlja, odnosno zdravstveno vaspitanje i savetovanje za o uvanje i unapre enje zdravljač đ pravilnom upotrebom lekova i odre enih vrsta medicinskihđ sredstava
7
2) promet na malo lekova i odre enihđ vrsta medicinskih sredstava, a na osnovu planova za nabavku lekova i medicinskih sredstava za redovne i vanredne potrebe
3) racionalizaciju troškova za sprovo enje utvr enih terapijskihđ đ protokola le enjač
4) pra enje neželjenih reakcija nać lekove i medicinska sredstva, kao i izbegavanje ili smanjivanje tih reakcija
5) izbegavanje interakcija terapijskog dupliranje primene lekova
6) pra enje savremenih stru nih ić č nau nih dostignu a u oblastič ć farmakoterapije i pružanje gra anima, zdravstvenimđ radnicima, drugim zdravstvenim ustanovama i privatnoj praksi, kao i drugim zainteresovanim subjektima informacija o lekovima i odre enimđ vrstama medicinskih sredstava
7) davanje saveta pacijentima za pravilnu upotrebu lekova i odre enih vrsta medicinskihđ sredstava, odnosno uputstava za njihovu pravilnu upotrebu
8) izradu magistralnih lekova9) druge poslove u skladu sa zakonom
Uslovi u pogledu kadra
Da farmaceut pod ijim se neposrednimč nadzorom obavlja pripravni ki staž č koji ima najmanje 5 godina radnog iskustva nakon položenog stru nog ispita.č
Uslovi u pogledu opreme
Zdravstvena ustanova odnosno privatna praksa u kojoj se obavlja pripravni ki stažč mora imati odgovaraju u opremuć utvr enu u Listi opreme za obavljanjeđ zdravstvene delatnosti.
Potrebno je da sami sebi obezbedite mesto u apoteci u kojoj ete stažirati, štoć prakti no zna i da ete oti i u apoteku uč č ć ć
kojoj želite da stažirate i dogovoriti se o detaljima sa upravnicom/upravnikom, ukoliko je državna apoteka u pitanju, ili sa vlasnicom/vlasnikom, ukoliko je re oč privatnoj apoteci.
Nije retka pojava, da u nekim apotekama stažeri samostalno rade sa pacijentima umesto da budu obu avani. č Naje eš e uč ć takvim slu ajevima stažeri rade u drugojč smeni ili vikendom kada je verovatno a dać nai e inspekcija najmanja. Nov anađ č nadoknada u tom slu aju može biti ve ač ć nego što se o ekuje (u ve ini apoteka stažč ć se obavlja volonterski, bez nadoknade), i praksa je da se u tim slu ajvima jedan deoč primanja ispla uje preko ra una, a drugić č deo u gotovom novcu, odnosno na crno što je protivzakonito.
U slu aju takvih zloupotreba rizikujeteč ozbiljne sankcije ukoliko vas neko prijavi ili ako vas zatekne inspekcija. Najvažnije od svega je imati na umu da kao tek diplomirani farmaceut nemate dovoljno znanja ni iskustva za samostalan rad sa pacijentima. Svrha staža i jeste da vas nau i kako da teorijski ste ena znanjač č koristite u praksi. I najmanja greška u izdavanju leka ili savetovanju može da prouzrokuje ozbiljne zdravstvene probleme pacijentu, ili akč letalni ishod pri emuč ete vi snositi najve i deo krivice, a uć ć
skladu sa time i kazne.Sem toga, kako je apotekarstvo najrašireniji vid farmaceutske prakse utisak koji pacijenti i javnost sti u oč farmaceutima u najve oj meri zasniva seć upravo na odnosu apotekara prema pacijentu. Ukoliko iza recepture stoje neiskusni stru njaci sa nedovoljnoč prakti nih znanja to e direktno dovesti doč ć degradacije naše profesije i opravdane osude javnosti.
Ukoliko ste zloupotrebljeni ili želite da prijavite slu aj zloupotrebe ilič neregularnost predlažemo vam da se javite jednoj od slede ih ustanova: ć
8
Farmaceutska komora Srbije (FKS)www.farmkom.rs
011/3243144
Zaposleni u FKS znaju kome da se dalje obratite u vezi sa konkretnim slu ajem, ač postoje i pitanja za koja je FKS direktno nadležna.
Ministarstvo rada i socijalne politike www.minrzs.gov.rs
011/3607600
Ministarstvo zdravljawww.zdravlje.gov.rs
011/3613734; 3616540Inspekcija za lekove i opojne droge
011/3111647
Ministarstvo finansijawww.mfin.gov.rs
011/3613245; 3642600Poreska uprava011/3950556
Ministarstvo trgovine i uslugawww.mtu.gov.rsTržišna inspekcija
011/3614334
Korak 4: Farmaceutska tehnologija i racionalna farmakoterapija – bolnička apoteka
Završili ste pripravni ki staž u javnojč apoteci i vreme je da zapo nete staž uč bolni koj apoteci u trajanju od 3 meseca. č
I u ovom slu aju se od vas o ekuje da samič č uspostavite kontakt i dogovorite se za obavljanje staža. U imeniku, na kraju vodi a,č nalazi se zaseban deo sa spiskom bolni kih apoteka.č
Važno je da na vreme, ve pred kraj prakseć u javnoj apoteci, stupite u kontakt sa
osobljem bolni ke apoteke u kojojč nameravate da obavite taj deo staža kako ne biste imali prekide tokom stažiranja.
Kao u javnoj, i u bolni koj apoteci, stažerič su u nadležnosti mentora.
Korak 5: Kontrola lekova
Slede i korak je kontrola lekova. ć Deo pripravni kog staža iz kontrole lekovač obavlja se u laboratorijama za ispitivanje i kontrolu.
Kao što je slu aj sa javnom i bolni komč č apotekom i kada su laboratorije za ispitivanje i kontrolu u pitanju, sami morate da stupite u kontakt sa vama najbližom i dogovorite obavljanje tog dela staža.
Spisak laboratorija u kojima možete da obavite ovaj deo staža nalazi se u imeniku, na kraju vodi ač .
Korak 6: Socijalna farmacija
Staž iz socijalne farmacije se po pravilu obavlja u institutima ili zavodima za javno zdravlje.
Spisak sa kontaktima se tako e nalazi uđ zasebnom delu imenika vodi ač , a od vas se o ekuje da sami č kontaktirate najbliži Institut ili zavod i raspitate se o slobodnim terminima kada možete obaviti ovaj deo pripravni kog stažač .
Instituti uglavnom imaju odre ene termineđ u toku meseca kada se obavlja ovaj deo straža, i zato ih nazovite najmanje mesec dana nego što planirate da obavite ovaj deo staža, kako bi se na vreme informisali o slobodnim terminima i rezervisali onaj koji vam odgovara.
9
3 Stručni ispit
Nakon obavljenog pripravni kog stažač na red dolazi stru ni ispit na kome seč proverava uspešnost obavljanja pripravni kog staža i spremnost za samostalni rad.č
Dodatne informacije u vezi sa polaganjem stru nog ispita, kao i kontakt telefone zač eventualna pitanja možete na i na internet stranici Ministarstva zdravlja Republike Srbije.ć
Koncept ispita
Stru ni ispit se sastoji iz opšteg i posebnogč dela, a polaže se usmeno u zgradi Ministarstva zdravlja u Nemanjinoj ulici br. 2226 u Beogradu, uglavnom poslednjeg utorka u mesecu, u popodnevnim asovima.č
Opšti deo obuhvata osnovna znanja o ustavnom ure enju, zdravstvenomđ osiguranju, zdravstvenoj zaštiti, lekovima i medicinskim sredstvima, penzijskom i invalidskom osiguranju i radnim odnosima. Ovaj deo je ve inić nešto teži za u enje zbog nove teč rminologije i samog predmeta izu avanja. Iz ovog dela seč dobijaju dva pitanja.
U okviru posebnog dela proverava se osposobljenost za samostalno obavljanje apotekarske delatnosti i proveravaju se aktivnosti obuhva ene planom ić programom pripravni kog staža. Taj deoč ispita podrazumeva proveru znanja iz farmakologije i farmaceutske tehnologije. U okviru posebnog dela ete dobiti dvać pitanja iz farmakologije i dva pitanja iz farmaceutske tehnologije. Prvo pitanje vezano za farmaceutsku tehnologiju je opšte tuma enje recepta.č
Ispitivanje se obavlja u nekoliko prostorija, a kada po ne, dobi ete informaciju gde seč ć koji deo ispita polaže. Ispit nije koncipiran po principu prozivanja, ve stažeri samić biraju kada e u koju sobu u i ić ć odgovarati. Ispitivanje je uglavnom kratko, ne duže od 1015min.
Sistem ocenjivanje je diskvalifikacionog tipa. Znanje na ispitu se ne ocenjuje ve seć upisuje: položila/položio; nije položila/položio. Svi stažeri koji su položili dobijaju uverenje o položenom stru nomč ispitu i odgovaraju i sertifikat na ku nuć ć adresu. Uverenje o položenom stru nomč ispitu je neophodan dokument za dobijanje licence.
Stažerska knjižica onih koji su položili ostaje u Ministarstvu zdravlja kao dokaz o položenom ispitu.
Oni koji ne polože stru ni ispit mogu da gač ponovo polažu po isteku 60 dana nakon poslednjeg polaganja.
Literatura
Za pripremanje opšteg dela ispita preporu uje se naslov č Osnovna znanja o ustavnom ure enju, radnim odnosima,đ propisima o zdravstvenoj zaštiti, zdravstvenom osiguranju i penzionom i invalidskom osiguranju u izdanju Srpskog lekarskog društva. Literaturu za taj deo ispita možete nabaviti u Gradskom zavodu za javno zdravlje.
Gradski zavod za javno zdravljewww.zdravlje.org.rs
Kontakt osoba:Slavica Marjanović
011/3235212
10
Za pripremanje farmakološkog dela preporu uje se udžbenik č Gotovi lekovi, T. Kaži ć i Priru nik za stažere diplomiraneč farmaceute, N. Nikoli i M. Stijović ć. Mogu e je, naravno, koristiti i druguć literaturu iz dodiplomske nastave.
Za pripremanje dela iz farmaceutske tehnologije ne postoji jedinstvena literatura. Do sada stažeri su sa uspehom koristili knjige i skripte iz dodiplomske nastave, a tako e možete koristitđ i Magistralne formule 2008 u izdanju FdS.
Preporu ujemo vam da se kod kolega kojič su ve polagali stru ni ispit raspitate kakvać č se pitanja postavljaju i kojom literaturom su se služili.
Prijavljivanje za polaganje
Za polaganje stru nog ispita prijavljujeteč se na po etku meseca za kraj meseca. č
Prijavljivanje se vrši svakog meseca, osim avgusta, u Ministarstvu zdravlja, Nemanjina br. 22, Beograd, V sprat, soba 27 ili u prizemlju na šalteru br. 1.
Za prijavljivanje je potrebno da imate pripremljenu odre enuđ dokumentaciju koju ete predati uz molbu zać prijavljivanje stru nog ispita.č
Ukoliko imate pitanja ili nedoumice u vezi stru nog ispita možete se obratitič Ministarstvu zdravlja na telefon:011/3334058
Potrebna dokumentacija
1. Molba za prijavljivanje stru nogč ispita (popunjava se na licu mesta)
2. Stažerska knjižica (sa pe atima,č datumima i potpisima)
3. Diploma (overena fotokopija) ili uverenje o diplomiranju
4. Fotokopija izvoda iz mati ne knjigeč ven anih (za ven ane)č č
5. Fotokopija vojne knjižice (samo strane sa datumima)
6. Uplatnice
Troškovi polaganja
Uplatnica 1Iznos: 8990,oo Žiro ra un: 84074232584309 čPoziv na broj: 9750016 Svrha: Polaganje stru nog ispita č
Uplatnica 2Iznos: 200,ooŽiro ra un: 84074222184357 čPoziv na broj: 9750016 Svrha: Administrativna taksa
Napomena: Pre pripreme dokumentacije i uplata savetujemo vam da proverite na internet stranici Ministarstva zdravlja najnovije informacije o potrebnoj dokumentaciji, detaljima i iznosima na uplatnicama zbog eventualnih izmena.
11
4 Sastavite CV
Imate diplomu, završili ste pripravni ki staž i položili stru ni ispit. estitamo!č č Č Sada ste kao zdravstveni stru njak pripadnik jedne lepe i humane profesije i vreme je dač krenete u potragu za poslom.
U ovom i narednom poglavljima emo vam dati savete kako da napišete CV, propratnoć pismo, kako da se pripremite za razgovor sa potencijalnim poslodavcem, kako da prepoznate zloupotrebu i na koji na in da ostanete u toku sa aktuelnostima u svetuč farmacije.
Dobro sastavljen CV (curriculum vitae) je važan korak u traženju posla jer naj eš eč ć predstavlja prvi kontakt sa budu imć poslodavcem. CV mora odmah da privu eč pažnju osobe koja ga ita i da jasno ukažeč zašto baš vas treba pozvati na razgovor. Poslodavci, generalno, ne potroše više od nekoliko minuta za svaki CV prilikom prve selekcije kandidata. Ukoliko ne uspete da ostavite dobar prvi utisak, šansa je propuštena.
Informacije koje slede pomo i e vam dać ć sastavite sadržajan CV koji e privu ić ć pažnju potencijalnog poslodavca.
Šta CV treba da sadrži
Instrukcije koje slede pruži e vam saveteć za pisanje pojedina nih delova CVa.č Tako e smo priložili i primer gotovog CVađ koji vam može biti od pomo i, a nalazi seć u Dodatku 1 ove brošure.
Lični podaciU tom delu treba da navedete svoje ime i prezime, datum ro enja, adresu, telefon iđ email adresu. Upišite onu adresu putem koje želite da budete kontaktirani. Ukoliko CV šaljete u inostranstvo, telefon zapišite u internacionalnom formatu:
(+prefiks zemlje) kod grada ili mobilnog operatera vaš broj
Primer za broj telefona 222333 u Novom Sadu: +381 21 222333
ObrazovanjePravilo je da prvo navedete svoje obrazovanje, ukoliko ste sa školovanjem završili pre 5 i manje godina. U suprotnom, prvo navedite radno iskustvo.
Navedite svaki stepen obrazovanja koji ste završili, po evši od poslednjeg i dobijenuč titulu ili kvalifikaciju. Navedite naziv i adresu institucije u kojoj ste stekli odre eno obrazovanje i datume od kada iđ do kada je trajala. Nije potrebno da navodite sve kvalifikacije, fokusirajte se na one u vezi sa predispozicijama koje se traže za posao za koji konkurišete. Ukoliko ste završili fakultet, nema potrebe da se vra ate do osnovne škole. ć
Radno iskustvoRadna iskustva navodite redom po datumima po evši od poslednjeg. Navediteč koje je bilo vaše zanimanje, prirodu posla, glavne aktivnosti, dostignu a ić odgovornosti, naziv i adresu poslodavca i eventualno kontakt osobe za referencu. Kada nabrajate poslove koje ste radili, bolje je da za svaki sumirate svoja dostignu a, nego da navodite pojedina neć č zadatke. Studenti i oni koji su skoro diplomirali esto greše prilikomč sastavljanja CVa jer pojam radno iskustvo definišu veoma usko. Pod radnim iskustvom se ne podrazumevaju samo
12
pla eni poslovi. U taj deo tako e možeteć đ uklju iti volontiranje, honorarne poslove,č samoupošljavanje i druge neformalne poslove koje ste obavljali.Nemojte zanemariti ni iskustva koja mogu biti od zna aja, a nisu u direktnoj vezi sač poslom za koji se prijavljujete. Ukoliko nemate šta da napišete o tome, ovaj deo jednostavno izbacite iz CVa.
Strani jeziciPrilikom navo enja stranih jezika,đ obavezno dodajte i nivo znanja, odnosno nivo pisanja, itanja, razumevanja ič konverzacije. Za nivo znanja možete koristiti i skalu za samoocenjivanje Saveta Evrope, na i ete je na:ć ć www.coe.int/T/DG4/Portfolio/documents/assessment_grid_english.doc Ukoliko posedujete sertifikat o znanju jezika, navedite nivo znanja i datum kada ste položili za taj nivo. U slu aju da samič sebe ocenjujete nemojte precenjivati svoje znanje jer je to lako proverljivo.
Veštine i sposobnostiU tom delu navedite svoje veštine i sposobnosti koje ne moraju obavezno biti verifikovane diplomama, a direktno su ili indirektno vezane za poziciju za koju se prijavljujete. To daje kompletniju sliku o vama i vašim sposobnostima. Društvene veštine
Veštine i sposobnosti koje ste stekli žive i ić rade i sa drugim ljudima, u okruženju gdeć su komunikacija, sposobnost prilago avanja i rad u timu esencijalni. Nađ primer: multikulturalne i multijezi keč sredine, bavljenje kolektivnim sportovima, itd.
Organizacione sposobnosti
Sposobnosti ste ene koordinacijom ič upravljanjem ljudima, projektima i budžetom na poslu, tokom volontiranja ili kod ku e. Opišite svoje organizacioneć
sposobnosti kao što su: liderstvo, organizacione sposobnosti, iskustvo u menadžmentu ljudi i projekata i navedite na koji ste na in te veštine stekli. čTehni ke veštineč
Veštine vezane za upravljanje procesima i ure ajima, ne podrazumevaju i pod timđ ć kompjutere. Opišite veštine koje posedujete i na in na koji ste te veštineč stekli.
Kompjuterske veštine
Veštine vezane za rad sa kompijuterskim programima. Obrada teksta, pravljenje prezentacija, rad sa bazama podataka, koriš enje interneta, itd. Opišite veštineć koje posedujete, na in na koji ste ih stekli ič nivo znanja kojim raspolažete ukoliko posedujete sertifikat.
Ostale veštine Veštine koje ne spadaju ni u jednu od prethodnih kategorija a relevantne su za posao za koji se prijavljujete. Tako eđ možete navesti hobi i sportove kojima se bavite.
Voza ka dozvolač Navedite da li posedujete voza kuč dozvolu, za koju kategoriju vozila, da li aktivno vozite i koliko dugo.
Dodatne informacije
lanstvo u odre enim organizacijama,Č đ informacije o odsluženju vojnog roka, bra ni status, kontakt osobe za reference,č publikacije.
InteresovanjaNekoliko re enica o vašim interesovanjimač i hobijima mogu upotpuniti sliku o vama i tako e vam pomo i tokom razgovora zađ ć posao.
13
DodaciPore ajte sve priloge po logi nomđ č redosledu i ako je potrebno numerišite ih, kako biste pomogli osobi koja pregleda vaš CV. Nikada ne šaljite originale jer se mogu izgubiti. Kao dodatke možete da priložite:
1. Kopije diploma, sertifikata i drugih sli nih dokumenata. č
2. Svedo anstva o prethodnimč zaposlenjima i preporuke.
3. Publikacije i istraživa ke radove. č
Opšte preporuke
Pre nego što pristupite izradi CVa podseti emo vas na neke bitne principe: ć
Budite jasni i koncizni, vaš profil mora da se dopadne potencijalnom poslodavcu ve posle nekolikoć sekundi. U ve ini slu ajeva dveć č strane su sasvim dovoljne da pokažu ko ste i koliko vredite.
Navedite svoje kvalifikacije, veštine i sposobnosti jasno i logi no, takoč da budu lako uo ljive.č
Obratite pažnju na sve relevantne detalje kako sadržaja tako i forme. Nema izgovora za nepismenost.
Ukoliko je vaše iskustvo ograni enoč (tek ste završili školovanje) koncentišite se na obrazovanje i praksu koju ste obavljali.
Uskladite sadržaj CVa prema poslu za koji se prijavljujete. Proverite CV i preradite ga, ukoliko je potrebno, pre nego što ga pošaljete na drugi konkurs, kako bi po sadržaju odgovarao profilu koji potencijalni poslodavac traži.
Dobro poznavanje kompanije u kojoj tražite posao može vam pomo i da prilagodite sadržaj CVać na pravi na in.č
Vodite ra una da vešta ki neč č
“naduvavate” CV jer ete,ć najverovatnije, na razgovoru biti razotkriveni.
Dajte nekome da pro ita vaš CV preč nego što ga pošaljete.
Priložite fotografiju samo ukoliko se to zahteva.
Odštampajte CV na belom papiru.
Ukoliko CV šaljete emailom prevedite ga prethodno u PDF format.
Koristite jednostavan font.
Izbegavajte podvla enje i pisanječ celih re enica velikim slovima jer toč uti e na itljivost dokumenta.č č
14
5 Propratno pismo
Svrha propratnog pisma, koje po pravilu prati CV, jeste da bliže predstavite sebe potencijalnom poslodavcu i naglasite svoju zainteresovanost za odre eni posao ili poziciju.đ Omogu ava da naglasite svoje kvalitete relevantne za radno mesto za koje konkurišete.ć Pripremili smo i primer propratnog pisma koji se nalazi u Dodatku 2 ove brošure.
Propratno pismo ima svoj standardni format i sastoji se iz tri dela.
U prvom delu treba da objasnite zbog ega se javljate na oglas ili kontaktirate sač
poslodavcem. Objasnite gde ste uli zač oglas ili zbog ega se obra ate konkretnoč ć tom poslodavcu.
Drugi deo služi da predstavite svoje osobine, veštine i znanja i objasnite na koji na in su relevantne, i obrazložite koja ječ vaša motivacija da radite odre eni posaođ za tog poslodavca. Ne zaboravite da navedete neka svoja dostignu a koja moguć da ukažu na vašu kompetentnost da obavljate odre eni posao.đ
Treći deo služi da objasnite zašto baš želite da radite za odre enog poslodavcađ ili na odre enom poslu. Napomenite dađ prilažete i svoj CV i da ete se javitić narednih dana, ukoliko to odgovara poslodavcu, da se raspitate o mogu nostić dolaska na razgovor.
Saveti
Informišite se o poslodavcu. Pro itajteč godišnje izveštaje, brošure i posetite internet stranicu poslodavca. Ukoliko ste u mogu nosti razgovarajte sa nekim ko jeć zaposlen u firmi u kojoj konkurišete za posao.
Pošaljite pismo na pravu adresu. Bitno je da vaše pismo stigne na pravu adresu.
Ukoliko takva osoba postoji u okviru firme, najbolje je kontaktirati službu za radne odnose. Bitno je da ispred imena stavite i odgovaraju u titulu (gdin, g a, prof., dr,ć đ itd.).
Personalizujte pismo. Umesto da zvu ič kao da je preuzeto iz knjige ili da ste pratili uputstvo, probajte da date li nu notuč pismu. Pri tome ne odstupajte od formalnog obra anja.ć
Naglasite svoje kvalitete. Pri naglašavanju svojih kvaliteta nemojte jednostavno ponoviti nabrajanje kao u CVu, ve istaknite najbitnije.ć
Budite kratki. Propratno pismo treba da se sastoji iz nekoliko pasusa i ne treba da bude duže od jedne A4 stranice.
Pismenost. Baš kao i CV, i propratno pismo pre slanja dajte nekome da proveri da li ima gramati kih, pravopisnih ilič stilskih grešaka, ali i da vam ujedno da svoje mišljenje o pismu. Najbolje je da to bude osoba koja je ve prošla tu proceduruć ili je na neki drugi na in relevantna.č
Stil i profesionalizam. Kao i CV i propratno pismo je alat na osnovu kojeg se procenjuje vaš karakter, sposobnost i stil. Zato je bitno da pismo bude savršeno pismeno, profesionalno struktuirano i da ujedno individualizacijom istakne vas u odnosu na ostale kandidate.
15
6 Razgovor za posao
Prvi utisak koji ostavite na intervjuu možda je i odlu uju i za dobijanje posla.č ć Mnogima koji traže zaposlenje intervju predstavlja najteži deo. Zato emo pokušati nekimć klju nim savetima da vam pomognemo da ostavite što bolji utisak.č
Priprema
Pre nego što odete na razgovor podrobno se obavestite o firmi putem interneta i poznanika. Budite upu eni u proizvode ić oblasti kojima se firma bavi kao i u stanje na doma em tržištu. Uputite se kolikoć možete u konkurentske ku e i proizvode.ć Na internetu možete na i informacije oć firmama koje su rangirane po prihodima, o njihovom poslovanju po kvartalima, o spajanju više ku a u jednu i sli ne korisneć č podatke.
Sa druge strane, dobro razmislite o svojoj motivaciji da radite za tu firmu. Analizirajte sebe i napravite svoj profil. Pitanja koja e vam vrlo verovatno bitić postavljena, izme u ostalog su i ona kojađ treba da ukažu na to koliko ste svesni sebe i svojih mana i vrlina. Tako e razmislite ođ svom razvojnom putu i gde sebe vidite u budu nosti.ć
Spremite nekoliko pitanja za svoje sagovornike. Na taj na in ete pokazati dač ć ste ozbiljan kandidat. Pitajte o mogu nostić napredovanja, stru nog usavršavanja,č razvojnom planu i strategiji razvoja firme.
Odevanje
S obzirom na to da je prvi utisak važan, bitno je da izgledate besprekorno. Obucite se prikladno, neka ode a koju odabereteć bude naznaka kako biste izgledali na poslu. Ode a ne treba da bude primerenać no nim izlascima, niti sportskimć dešavanjima. Izbor ode e trebalo bi dać bude poslovniji i samim tim
konzervativniji, pa svoj identitet iskažite detaljima, nakitom, bojom ode e ilić kombinacijom odevnih predmeta. Šminku i nakit tako e treba birati pažljivo. Oni neđ treba da se isti u i budu napadni, ali trebač da ocrtaju vaš karakter.
Držanje
Odabir ode e, šminka i nakit nisu jedinoć na šta treba da obradite pažnju. Vaše držanje e tako e biti predmet analize.ć đ Nemojte da hodate nakrivljeni na jednu stranu ili pogureni. Pripazite kako se rukujete. Nikako ne dozvolite sebi da kasnite na razgovor ve do ite desetakć đ minuta ranije. To e vam pomo i da seć ć priviknete na atmosferu a samim tim i da opuštenije i pribranije zapo nete razgovor.č
Razgovor
Tokom razgovora gledajte sagovornika u o i. Nemojte odavati znake nervoze i neč gestikulirajte rukama. Razmislite pre nego što odgovorite na pitanje i povedite ra unač o formulaciji re enica. Izbegavajte kratkeč odgovore da i ne. U svakom trenutku ostanite pribrani i ako je potrebno, bolje malo duže razmišljajte o postavljenom pitanju, umesto da kažete bilo šta.
Budite spremni na pitanja za koja smatrate da su previše intimna i privatna. To su uglavnom pitanja o vašim bližim lanovima porodice, vašoj trenutnoj vezi,č
porodi nim planovima, itd. Tako e nekač đ pitanja vam se mogu u initi banalnim alič uveravamo vas da ona to nisu. Iz odgovora na ta pitanja vaši sagovornici donose
16
zaklju ke na potpuno drugom nivou uč odnosu na ono što možete da pretpostavite.
Odgovarajte iskreno. Ako i zavarate sagovornike i dobijtete posao istina e preć ili kasnije isplivati što vas može dovesti u neprijatnu poziciju i otežati vam status u odre enom trenutku.đ
Plata, bonusi i još ponešto
Ukoliko se radi o vašem prvom zaposlenju ak i na insistiranje, izbegavajte da kažeteč
koliku platu o ekujete. Iznos plate je neštoč o emu se pregovara kada se radi oč ljudima koji ve imaju iskustva i uspeheć iza sebe. Kao po etniku, prioritet treba dač vam bude mogu nost edukacije ić napredovanja, što direktno zna i i ve uč ć platu ukoliko se pokažete dobro. Ukoliko se poslodavac odlu i za vas, ima eteč ć priliku da pre potpisivanja ugovora saznate
koliki je ta an iznos plate. Ukoliko vam seč u ini da je iznos isuviše mali, tada ječ trenutak da pokušate da pregovarate o ve oj plati ili da odbijete ponudu.ć
Ako i rešite da odbijete ponudu iz bilo kog razloga, u inite to u tivo ič č argumentovano. Zahvalite na vremenu i izrazite nadu da e u budu nosti moždać ć biti prilike za saradnju. Nikako nemojte zatvarati vrata iza sebe jer nikada ne možete znati kako e se stvari dalje uć životu odvijati.
Bonusi su nešto što e vam vrlo verovatnoć biti predstavljeno uz redovnu platu, ali nemojte se zavaravati. Bonusi nisu zagarantovani. Može se desiti da su ciljevi potrebni za ostvarivanje bonusa nerealni ili da globalna situacija uti e na to da neč dobijete bonus i pored ostvarenih ciljeva. Usredsredite se na platu i druge izvesne uslove.
17
7 Licenca
Ukoliko nakon položenog stru nog ispita č želite da nastavite da radite u okviru zdravstvene ustanove ili samostalne privatne apoteke potrebno je da se ponovo javite u ogranak FKS kako bi podneli zahtev za izdavanje licence.
Licenca je kao poseban Institut uvedena Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i definisana kao dozvola za samostalan rad – odobrenje za samostalni rad koje moraju posedovati zdravstveni radnici za obavljanje poslova u zdravstvenim ustanovama i privatnoj praksi.
Pravo na dobijanje licence ima zdravstveni radnik koji ima odgovaraju eć obrazovanje propisano zakonom, položen stru ni ispit, da je upisan u imenikč nadležne komore (što ste ve uradilić danom zapo injanja obavljanjač pripravni kog staža), da pravnosnažnomč sudskom odlukom nije osu en za krivi nođ č delo koje ga ini nedostojnim zač obavljanje zdravstvene delatnosti, odnosno da pravnosnažnom sudskom odlukom nije osu en na kaznu zatvorađ zbog teškog krivi nog dela protiv zdravljač
ljudi i da je u radnom odnosu kod zdravstvene ustanove – privatne prakse.
Licenca je javna isprava koja se izdaje na period od 7 godina. Zdravstveni radnik koji ne dobije, odnosno ne obnovi licencu, pod uslovima koji su propisani, ne može obavljati samostalan rad. Za sve informacije možete se obratiti nekom od ogranaka FKS.
18
8 Kontinuirana edukacija
Prevarili su se oni koji su pomislili da su diplomiranjem stavili ta ku na u enje.č č Farmacija je oblast u kojoj su promene brze, sveobuhvatne i mnogobrojne. Svakodnevno na tržište izlaze novi lekovi, terapijske preporuke se menjaju sa novim saznanjima, usvajaju se novi pristupi. Morate biti svesni da je ono što ste nau ili tokom osnovnih studija samoč osnova koju ete nadogra ivati tokom cele svoje karijere.ć đ
injenica da zdravlje i kvalitet života ljudiČ zavise, izme u ostalih zdravstvenihđ stru njaka, i od farmaceuta, inič č kontinuiranu edukaciju, pra enje trendovać i stalno stru no usavršavanje utolikoč bitnijim. Samo ete na taj na in postatić č pouzdan zdravstveni stru njak, a doprinosč javnom zdravlju i zadovoljstvo vaših pacijenata bi e ć vaša li na satisfakcija.č
Možda najzanimljiviji na in da ostanete uč toku jeste lanstvo u relevantnimč organizacijama i u eš e na kongresima.č ć Na taj na in sami birate da li i u kojoj merič želite da se aktivno uklju ite u rad nekeč organizacije. Prisustvo na kongresima eć vam, pored seminara o odre enoj temiđ pomo i da putem druženja i razmeneć mišljenja i iskustava sa kolegama ostanete u toku. Me unarodne organizacije,đ kongresi i seminari su okruženja koja posebno stimulišu i gde možete uti sač kojim se problemima sre u kolege izć drugih zemalja i šta misle o odre enojđ temi, što vam daje potpuniju sliku, ali i nove ideje.
Kontinuiranu edukaciju pružaju i zdravstvene ustanove, strukovna udruženja i fakulteti na kojima ste završili osnovne studije. Specijalisti ke studije su jedan odč na ina da se usavršite u oblasti koja vasč zanima, ali fakulteti organizuju i razli iteč vidove kontinuirane edukacije koji predstavljaju kra e kurseve o odre enojć đ temi. Osim na mati nim, i na drugimč fakultetima, bilo srodnim ili ne, možete na i zanimljive obrazovne programe kojić e zadovoljiti vaša interesovanja.ć
Na ini da ostanete u toku su razni, izbor ječ na vama. Jedino je bitno da tokom svoje profesionalne karijere, bez obzira kojim poslom odlu ite da se bavite,č nastavite da u iteč i da ispratite promene i trendove u farmaciji.
Zakonska regulativa
U decembru 2005. godine na snagu su stupila dva zakona koja su, izme uđ ostalog, svojim odredbama definisala komore zdravstvenih radnika, izdavanje, obnavljanje i oduzimanje odobrenja za samostalan rad (licence) i kontinuiranu edukaciju kao vid stru nog usavršavanjač neophodnog za obnavljanje licence. To su Zakon o zdravstvenoj zaštiti i Zakon o komorama zdravstvenih radnika (,,Sl. glasnik RS" 107/05 i 99/10). Dve godine kasnije, u decembru 2007. g. a na osnovu pomenutog Zakona o zdravstvenoj zaštiti, ministar zdravlja donosi dva pravilnika:
• Pravilnik o bližim uslovima za izdavanje, obnavljanje ili oduzimanje licence lanovimač komora zdravstvenih radnika (,,Sl. glasnik RS" br. 130/07 i 2/11)
• Pravilnik o bližim uslovima za sprovo enje kontinuirane edukacijeđ za zdravstvene radnike i zdravstvene saradnike (,,Sl. glasnik RS" 2/2011).
Upravo su ovim zakonima i pravilnicima u Srbiji propisana prava i dužnost zdravstvenog radnika da se stru noč
19
usavršava radi održavanja i unapre ivanja kvaliteta svog rada.đ Kontinuirana edukacija kao deo KSU (Kontinuiranog Stru nog Usavršavanja)č postaje zakonska obaveza i uslov za obnavljanje odobrenja za samostalan rad – licence.
Isti zakon definiše i obaveze poslodavca da:
• snosi troškove stru nogč usavršavanja,
• obezbedi pla eno odsustvoć zaposlenom za KE radi obnavljanja licence i
• obezbedi zaposlenom stru noč usavršavanje prema planu edukacije zdarvstvene ustanove (ZU) ili privatne prakse, što je u skladu sa Konvencijom Me unarodneđ organizacije rada br. 140.
Pravilnikom o bližim uslovima za izdavanje, obnavljanje ili oduzimanje licence lanovima komora zdravstvenihč radnika, definisano je da se zdravstvenom radniku može obnoviti licenca ako je u periodu važenja licence, u postupku kontinuirane edukacije, stekao 168 bodova, svake godine važenja licence po 24 (7 godina po 24 boda), kroz sadržaj programa kontinuirane edukacije, koji su vezani za profesionalnu delatnost koju obavlja, a za koju se izdaje, odnosno obnavlja licenca.Navedene zakone i pravilnike, kao i bliže informacije o postupku KE radi obnavljanja licence, možete na i na sajtuć FKS.
20
9 Strukovna udruženja
Strukovna udruženja podrazumevaju vladine i nevladine organizacije vezane za farmaceutsku struku i nauku. One su odli an na in da ostanete u vezi sa kolegama i da seč č van posla angažujete na projektima i okviru oblasti koje vas interesuju. Iako nevladina udruženja nemaju zakonodavnu ulogu, ona u velikoj meri uti u na kreiranje struke uč celosti ili neke njene oblasti, putem razli itih inicijativa i projekata. Rad je uglavnomč volonterski, a svojim angažovanjem možete da date znatan doprinos.
Naveš emo samo neke organizacije u vezić sa farmacijom koje vam, kao diplomiranom farmaceutu, mogu biti zanimljive. Ne oklevajte da potražite na internetu i ostale, u zavisnosti od oblasti koja vas interesuje.
APVInternational Association for Pharmaceutical Technology
www.apvmainz.de/englisch/apv/wuu/
ESCPEuropean Society of Clinical Pharmacy
www.escpweb.org
FdSFarmaceutsko društvo Srbije
www.farmacija.org
FdS sekcija Mladi [email protected]
twitter: mladifarmaceutifacebook: mladifarmaceuti
FIPInternational Pharmaceutical Federation
www.fip.org
FKSFarmaceutksa komora Srbije
www.farmkom.rs
ISPORInternational Society for
Pharmacoeconomics and Outcomes Research
www.ispor.org
ISPOR SrbijaInternational Society for
Pharmacoeconomics and Outcomes Research
www.isporsrbija.com
PGEUPharmacy Group of the European Union
www.pgeu.org
PSFCIPharmaciens Sans Frontieres – Commité
Internationalwww.psfci.org
21
10 Mobing
Mobing predstavlja tendenciju pojedinaca ili grupa da se agresivno ili nerazumno ponašaju prema saradnicima. Mobing uklju uje verbalno, neverbalno, psihološko i fizi koč č zlostavljanje i ponižavanje.
Termin mobing odnosi se kako na odnos nadre enog prema podre enom, tako i nađ đ me usobni odnos saradnika. Iako je široko rasprostranjen, zbog jasne hijerarhije unutarđ firmi i straha od posledica, žrtve mobinga se uglavnom ne odlu uju da se suprotstave ilič javno iznesu problem. To mobing ini utoliko zna ajnijom socijalnom pojavom, a razvijanječ č svesti o tome šta je mobing, kako ga prepoznati i kako se boriti protiv njega neophodnim.
Mobing se može ispoljavati u raznim formama, kao što su:
• nepristojno ili ratoborno ponašanje• vikanje ili psovanje• arogantan stav• širenje laži• ogovaranje• fizi ki napadč• pretnje• spremnost da se kritikuje i
nespremnost da se pohvali• seksualno uznemiravanje• ucene
Efekti koje mobing može da ima na nekoga idu od psihi kih do fizi kih problema, pa ič č bolesti. Na žalost, statistike pokazuju da se osobe koje su žrtve mobinga plaše gubitka posla ili mogu nosti napredovanja, zbogć ega se ne odupiru i ne prijavljuju mobere.č esta je pojava da žrtve mobinga, iakoČ
svesne svog položaja, sebe i ljude iz svoje okoline ube uju da stvari nisu baš takveđ kakvim se ine i da je to na neki na inč č normalna pojava.
Srbija se krajem maja 2010. godine svrstala u red malobrojnih zemalja koje imaju Zakon o spre avanju zlostavljanja nač radu, poznatiji kao zakon o mobingu. Ovaj Zakon je objavljen u "Sl. glasniku RS", br. 36/2010 od 28.05.2010. godine, stupio je
na snagu 6. juna a po eo da se primenjuječ 90 dana od dana stupanja na snagu, odnosno 3. septembra 2010. godine. Osim Srbije, samo još osam zemalja u Evropi ima zakon o mobingu: Francuska, Švedska, Norveška, Finska, Danska, Holandija, Belgija i Švajcarska.
Zlostavljanje, u smislu ovog zakona, jeste svako aktivno ili pasivno ponašanje koje se ponavlja, a koje za cilj ima ili predstavlja povredu dostojanstva, ugleda, li nog ič profesionalnog integriteta, zdravlja, položaja zaposlenog i koje izaziva strah ili stvara neprijateljsko, ponižavaju e ilić uvredljivo okruženje, pogoršava uslove rada ili dovodi do toga da se zaposleni izoluje ili navede da na sopstvenu inicijativu da raskine radni odnos ili otkaže ugovor o radu ili drugi ugovor.
Ako ste žrtva mobinga i rešili ste da se borite protiv toga, možete da se obratite:
Republi koj agenciji za mirno rešavanječ radnih sporova
Omladinskih brigada 1, Novi Beograd011/3131416; 3131418
FdS i FKS tako e mogu da vam posluže zađ po etni kontakt č za dalje usmeravanje.
22
11 Umesto kraja
Stigli smo do kraja ovog vodi ač ijič je cilj da vam pomogne prilikom prelaska sa fakulteta na farmaceutsku praksu. Poglavlja o pripravni kom stažu i stru nom ispitu bi eč č ć korisna onima koji se odlu e za č rad u okviru zdravstvene ustanove ili samostalne privatne apoteke, a sa druge strane naša je procena da ostala poglavlja mogu da budu korisna za sve, bez obzira na posao kojim nameravaju da se bave.
Koliko smo vam stvarno pomogli, da li su i u kojoj meri informacije koje smo vam dali korisne, znate samo vi. Zbog toga želimo da nam se javite na [email protected] sa svojim kritikama, pohvalama, predlozima, iskustvima i pomognete nam da ovaj vodi u inimoč č korisnijim za one koji e ga itati posle vas.ć č
Tako e vas ovom prilikom pozivamo da se aktivno đ uklju iteč u rad neke od mnogobrojnih sekcija FdSa, a u zavisnosti od svog interesovanja. Sekcija "Mladi farmaceuti" FdSa, zahvaljuju i kojoj smo i realizovali ovaj vodi , je osnovana upravo sa idejom da obezbedić č prostor mladim farmaceutima koji su u prelaznom periodu da budu aktivni u okviru svoje profesije. Sekcija okuplja studente farmacije i diplomirane farmaceute do pet godina po svršetku osnovnih studija. lanstvo je besplatno, dovoljno je da popunite prijavu na internetČ stranici FdSa.
Sekcija Mladi farmaceuti FdSaemail: [email protected]
twitter: mladifarmaceutifacebook: mladifarmaceuti
Želimo vam i da što pre postanete redovan lan FKS, koji poseduje licencu za rad i imač edukativnu, savetodavnu i informativnu ulogu u društvu.
Da li je ovo kraj ili po etak naše saradnje i druženja zavisi od vas!č
23
Dodatak 1 Primer CV-a
Lični podaci
Ime I prezime
Adresa
Telefon Mobilni
Datum rođenja
Obrazovanje
Datum
Stečena titula ili kvalifikacija
Naziv i adresa obrazovne ustanove
Radno iskustvo
Datum
Pozicija
Glavne aktivnosti i odgovornosti
Naziv i adresa firme
Strani jezici
Razumevanje Govor Pisanje
Jezik 1
Jezik 2
Veštine i sposobnosti
Društvene veštine
Organizacione veštine
Tehničke veštine
Kompjuterske veštine
Ostale veštine
Vozačka dozvola
Interesovanja
Dodaci
24
Dodatak 2 Primer propratnog pisma
Ime PrezimeAdresa
Poštanski broj GradBroj telefonaemail adresa
Datum
Poštovana/i g o/dine Prezime,đ
Zapo nite pismo objašnjenjem na koji oglas se javljate i za koju poziciju. U nekolikoč re enica iskažite i svoju motivaciju da radite upravo za tu firmu.č
U slede ih nekoliko pasusa objasnite zašto mislite da ste kompetentni za posao za kojić konkurišete. U CVu ste ograni eni na taksativno nabrajanje bez mnogo objašnjenja.č Iskoristite ovaj prostor da bliže objasnite poslodavcu bitne stavke iz CVa i ubedite ga da ste vi onaj pravi. Nikako nemojte da sumirate CV.
Jedan pasus možete iskoristiti da pokažete potencijalnom poslodavcu da ste upoznati sa strukturom i proizvodima te firme. Iskoristite ovaj deo da pokažete da ste dobro informisani i da se niste nepromišljeno javili na oglas. Tako e na taj na in pokazujete da želite dađ č radite baš za tu firmu a ne za neku drugu.
Na kraju navedite da ukoliko postoji bilo kakvih nedoumica, slobodno mogu da vam se obrate. Tako e možete naglasiti da se nadate razgovoru tokom kojeg ete imati prilike dađ ć pokažete svoje kvalitete. Završite tako što ete zahvaliti.ć
S poštovanjem,
Svojeru ni potpisčIme Prezime
25
Dodatak 3 Imenik
ALiMSAgencija za lekove i medicinska Sredstva
Vojvode Stepe br. 458, Beograd011/3951104
www.alims.gov.rs
FdSFarmaceutsko društvo Srbije
Bulevar Vojvode Miši a ć br. 25, Beograd011/2648385
FKSFarmaceutska komora Srbije
De anska br. 8a, Beogradč011/3243144
www.farmkom.rs [email protected]
FKS Ogranak BeogradDe anska 8A č011/3243144
FKS Ogranak VojvodinaHajduk Veljkova 11 (Master centar
Novosadskog sajma, lokal A 104/I sprat)021/6618833
FKS Ogranak Niš sa KiMPrvomajska 24A018/295565
FKS Ogranak KragujevacCrvenog Krsta 7, lokal 23
034/639[email protected]
Ministarstvo rada i socijalne politike011/3607600
www.minrzs.gov.rs Inspekcija rada 011/3607600
Ministarstvo finansija www.mfin.gov.rs
011/3613245, 011/3642600 Poreska uprava 011/3950556
Ministarstvo trgovine i uslugawww.mtu.gov.rs
Tržišna inspekcija 011/3614334
Ministarstvo zdravlja011/3613734, 011/3616540
www.zdravlje.gov.rs Inspekcija za lekove i opojne droge
011/3111647
Nacionalna Asocijacija Studenata Farmacije – Srbija (NAPSer)www.napser.org
Republi kč a agencija za mirno rešavanje radnih sporova
Omladinskih brigada 1, Novi Beograd011/3131416; 3131[email protected]
26
Bolničke apotekeSpisak bolni kih apoteka č na teritoji Republike Srbije u kojima je mogu e ć obaviti deo staža iz farmaceutske tehnologije i racionalne farmakoterapije u trajanju od 3 meseca.
Aran elovacđZC Aran elovacđ
Kralja Petra I 62, 34300 Aran elovacđ034/713277
Bela CrkvaSpecijalna bolnica za plu ne bolestić
Mileti eva 55, 26340 Bela Crkvać013/853908
BeogradBolnica "Sveti Sava"
Nemanjina 2, 11000 Beograd011/206829
De ja klinikačTiršova 10, 11000 Beograd
011/3614409
Hitna pomoćFranša Deparea 5, 11000 Beograd
011/3615010
Institut za bolesti zavisnostiTeodora Drajzera 44, 11000 Beograd
011/2650779
Institut za kardiologiju DedinjeHeroja Milana Tepi a 26, 11000 Beogradć
011/3601700
Institut za mentalno zdravljePalmoti eva 37, 11000 Beogradć
011/3307597
Institut za neonatologijuKralja Milutina 50, 11000 Beograd
011/3615097
Institut za neuropsihijatrijske bolesti"dr Laza Lazarevi "ć
Višegradska 26, 11000 Beograd011/3636465
Institut za onkologiju i radiologiju SrbijePasterova 2, 11000 Beograd
011/3610545
Institut za ortopedsko hirurške bolesti Banjica
Mihajla Avramovi a 28, 11000 Beogradć011/3671986
Institut za reumatologijuResavska 69, 11000 Beograd
011/3600869
Institut za zdravstvenu zaštitumajke i deteta
Radoja Daki a 68, 11070 ć Novi Beograd011/3195193
KBC Bežanijska KosaBežanijska kosa bb, 11080 Zemun
011/2698404
KBC Dragiša MišovićHeroja Milana Tepi a 1, 11000 Beogradć
011/2667950
KBC ZvezdaraDimitrija Tucovi a 161, 11000 Beogradć
011/2419231
KCS – Centrala apotekaVišegradska 26, 11000 Beograd
011/3645521
KBC ZemunVukova 9, 11080 Zemun
011/100299
KCS – Centrala apotekaVišegradska 26, 11000 Beograd
011/3645521
Klinika "Narodni front"Kraljice Natalije 62, 11000 Beograd
063/8334107
27
Vojnomedicinska AkademijaInstitut za farmaciju
Crnotravska 17, 11000 Beograd011/2663424
BorZC Bor
Nikole Kopernika 24, 19210 Bor030/422777
a akČ čZC a akČ č
Dr Dragiše Mišovi a 25, 32000 a akć Č č032/373198
uprijaĆZC uprijaĆ
Miodraga Novakovi a 78, 35230 uprijać Ć035/472100
Gornji MilanovacOpšta bolnica Gornji Milanovac
Vojvode Milana 37, 32300 G. Milanovac032/713003
JagodinaZC Jagodina
Kara or eva bb, 35000 Jagodinađ đ035/224288
KikindaZC Kikinda
ure Jakši a 110, 23300 KikindaĐ ć023/0423572
KladovoZC Kladovo
Dunavska 13, 19320 Kladovo019/801116
Kosovska MitrovicaZC Kosovska Mitrovica
Anri Dinan b.b., 38220 K. Mitrovica028/423994
KragujevacKBC Kragujevac
Zmaj Jovina 35, 34000 Kragujevac034/370075
KraljevoZC Kraljevo
Jug Bogdanova bb, 36000 Kraljevo036/311829
KruševacZC Kruševac
Kosovska 16, 37000 Kruševac037/422470
LeskovacZC Leskovac
Svetozara Markovi a 16, 16000 Leskovacć016/247810
LoznicaZC Loznica
Bolni ka 65, 15000 Loznicač015/873330
MladenovacZC Mladenovac
Vojvode Miši a 2, 11400 Mladenovacć011/8231988
NegotinZC Negotin
Badnjevska 4 , 19300 Negotin019/544559
NišKC Niš
Bulevar Dr Zorana in i a 48, Đ đ ć 18000 Niš018/4232347
Novi PazarZC Novi Pazar
Generala Živkovi a 1, 36300 Novi Pazarć020/391081
Novi SadInstitut za KVB Vojvodine S. KamenicaInstitutski put 4, 21204 S. Kamenica
021/4805788
Institut za plu ne bolestić Vojvodine, Sremska Kamenica
Institutski put 4, 21204 S. Kamenica021/4805368
28
Inistitut za onkologiju Vojvodine,Sremska Kamenica
Institutski put 4, 21204 S. Kamenica021/4805510
Klini ki centarč Novi SadHajduk Veljkova 10, 21000 Novi Sad
021/520474
Klinika za zaštitu dece i omladineHajduk Veljkova 10, 21000 Novi Sad
021/4880441
Pan evočOpšta Bolnica Pan evoč
Miloša Trebinca 11, 26000 Pan evoč013/306412
Para inćZC Para inć
Majora Marka bb, 35250 Para inć035/563750
PirotZC Pirot
Vojvode Mom ila bb, 18300 Pirotč010/312826
PožarevacOpšta Bolnica Požarevac
Bratstva i jedinstva 135, 12000 Požarevac012/550200
ProkupljeZC Prokuplje
Pasja ka 2, 18400 Prokuplječ027/321378
SentaZC "Dr Gere Ištvan", Senta
Kara or eva bb, 24400 Sentađ đ024/815111, lokal 161
SmederevoZC Smederevo
Knez Mihajlova 51, 11300 Smederevo026/223043
Smederevska PalankaBolnica "Stefan Visoki", S. Palanka
Vuka Karadži a 147, 11420 S. Palankać026/321956
SomborBolnica Sombor
Vojvo anska 75, 25000 Somborđ025/422443
Sremska MitrovicaBolnica Sremska Mitrovica
Stari šor 65, 22000 Sremska Mitrovica022/610340
SuboticaBolnica Subotica
Izvorska 3, 24000 Subotica024/554560
ŠabacZC Šabac
Popa Karana 4, 15000 Šabac015/363523
UžiceZC Užice
Miloša Obrenovi a 17, 31000 Užiceć031/562863
ValjevoZC Valjevo
Obrena Nikoli a bb, 14000 Valjevoć014/221240
VranjeM.C. Vranje
Jovana Jankovi a Lunge, 17000 Vranjeć017/422791
VrbasZC Vrbas "Veljko Vlahović"
Dr Milana eki a 4, 21460 VrbasČ ć021/798608
VršacSpecijalna neuropsihijatrijska bolnica
Podvrš anska 13, 26300 Vršacć013/833225
29
Zaje arčZdravstveni Centar
Rasadni ka bb, 19000 Zaje arč č019/422167
ZrenjaninOpšta bolnica "Đor eđ Jovanovi "ć
Dr Vase Savi a 5, 23000 Zrenjaninć023/535454
Specijalna bolnica za plu ne bolestićPetefijeva 4, 23000 Zrenjanin
023/561977
Laboratorije za kontrolu lekovaSpisak laboratorija za kontrolu lekova na teritoji Republike Srbije u kojima je mogu e ć obaviti deo staža iz kontrole lekova u trajanju od 20 dana.
BeogradApoteka "Beograd"
Ba vanska bb, Beogradč011/2851481
Institut za transfuziju krvi SrbijeSvetog Save 39, Beograd
011/3812794
KBC ZvezdaraDimitrija Tucovi a 161, Beogradć
011/2419231
Klini ki centar Srbije – Centralna apotekačVišegradska 26, Beograd
011/3645521
VMA, Institut za farmacijuCrnotravska 17, Beograd
011/2663424
a akČ čApoteka "Ča akč "
Nemanjina 62, a akČ č032/344803
KruševacApoteka "Kruševac"
Luke Ivanovi a 34, Kruševacć037/442905
NišApoteka "Niš"
Pantelejska 69, Niš018/4212152
Novi SadApoteka "Novi Sad"
Vrša ka 28, Novi Sadč021/4790209
Pan evočApoteka "Pan evoč "
Kara or eva 2/c, Pan evođ đ č013/251700
PožarevacApoteka "Požarevac"
Vase Pelagi br.4, Požarevacć012/523126
Smederevska PalankaApoteka "Zdravlje"
I Srpskog ustanka 133, S. Palanka026/321520
SomborApoteka "Sombor"
Venac Radomira Putnika 27, Sombor025/440668
ŠabacApoteka "Šabac"
Gospodar Jevremova 23, Šabac015/345185
ValjevoApoteka "Valjevo"
Pasterova bb, Valjevo014/235583
30
Zaje arčApoteka "Zaje arč "
Nikole Paši a 1113, Zaje arć č019/422655
ZrenjaninApoteka "Zrenjanin"
Kralja Aleksandra 47, Zrenjanin023/562263
Instituti i zavodi za javno zdravljeSpisak instituta i zavoda za javno zdravlje na teritoji Republike Srbije u kojima je mogu eć obaviti deo staža iz socijalne farmacije u trajanju od 10 dana.
BeogradGradski ZJZ Beograd
Bul. Despota Stefana 54a, 1000 Beograd011/3233976; 3227828
IZJ Srbije "Dr Milan Jovanovi Batut"ćDr Suboti a 5, 11000 Beograć d
011/2684566; 2685735
a akČ čZJZ a akČ č
Kralja Petra I 18, 32000 a akČ č032/225019; 310395; 225019
uprijaĆZJZ uprijaĆ
Miodraga Novakovi a 78, ć 35230 uprijaĆ035/470036; 473289; 470559
KikindaZJZ Kikinda
Kralja Petra I 70, 23300 Kikinda023/400540; 421102; 434788; 434581
KragujevacIJZ Kragujevac
Nikole Paši a 1, ć 34000 Kragujevac034/331344; 331341
KraljevoZJZ Kraljevo
Slobodana Penezi a 16, ć 36000 Kraljevo036/392336; 392337
KruševacZJZ Kruševac
Vojvode Putnika 2, 37000 Kruševac037/427241; 438794; 422951
LeskovacZJZ Leskovac
Maksima Kova evi a 11, č ć 16000 Leskovac016/241042; 245219; 244910
NišIZJ Niš
Bulevar Dr Zorana in i a, Đ đ ć 18000 Niš018/226448; 225974
Novi SadIZJ Novi Sad
Futoška 121, 21000 Novi Sad021/6622784; 4897866; 6613989
Pan evočZJZ Pan evoč
Pasterova 2, 26000 Pan evoč013/318713013/322965
PirotZJZ Pirot
Kej bb, 18300 Pirot010/311799; 323155; 333994
PožarevacZJZ Požarevac
Šerbanovi a 14, ć 12000 Požarevac012/222682; 223153; 222691; 220913
PrištinaZJZ Priština
Andri Dinana bb, Kosovska Mitrovica028/425280; 425280
31
SomborZJZ Sombor
Vojvo anska 75, đ 25000 Sombor025/22225; 2228888; 228888
Sremska MitrovicaZJZ Sremska Mitrovica
Stari Šor 47, 22000 Sremska Mitrovica022/610511; 636509
SuboticaZJZ Subotica
Zmaj Jovina 30, 24000 Subotica024/571300; 571333
ŠabacIJZ Šabac
Jovana Cviji a, ć 15000 Šabac015/343604; 300550; 300530; 343605;
550300; 343606Užice
ZJZ UžiceVeselina Marinkovi a 4, ć 31000 Užice
031/563150; 563145; 563147
ValjevoZJZ Valjevo
Vladike Nikolaja, 14000 Valjevo014/237352; 238174; 237056
VranjeZJZ Vranje
Jovana Jankovi a Lunge 1, ć 17500 Vranje017/421310; 400270; 422296; 400271
Zaje arčZJZ Zaje arč
Sremska 13, 19000 Zaje arč019/422543; 442236
ZrenjaninZJZ Zrenjanin
Dr Emila Gavrila 15, 23000 Zrenjanin023/564458; 560156
32
33
Farmaceutsko društvo SrbijeBulevar Vojvode Miši a ć br. 25, Beograd
011/2648[email protected]
De anska br. 8a, Beogradč011/3243144
www.farmkom.rs [email protected]
34