Kata Magaš, prof. - Gimnazija V. Nazora u Zadru

Sveučilište u Zadru – Odjel za geografiju, nastavnik metodičar

11. seminar “Dani Josipa Roglića”

Zadar, 6. travnja 2018.

Ponavljanje i vježbanje nastavnih sadržaja u nastavi geografije

u osnovnoj i srednjoj školi

Cilj:

• Podsjetiti na važnost ovih sastavnica nastave.

• Potaknuti promišljanje:

- Je li ponavljanje i vježbanje dostatno

zastupljeno u mojoj nastavi?

- Je li izvođeno na optimalan način?

- Što mogu poboljšati i kako?

Postignuća iz opće geografije prema vrstama znanja

u učenika osmih razreda

Izvor: Vranković, B., Vuk, R., Šiljković, Ž. (2011.)

Nedostatna riješenost zadataka koji provjeravaju

više dimenzije znanja (konceptualna i proceduralna)

upućuje na potrebu učestalijeg i potpunijeg ponavljanja,

vježbanja i usustavljivanja nastavnih sadržaja.

Postignuća učenika iz geografije Hrvatske na ispitima vanjskog vrednovanja na kraju primarnoga i sekundarnog obrazovanja prema vrstama znanja

Izvor: Vuk, R., Vranković, B., Šiljković, Ž. (2012.)

%

Rezultati upućuju na slabu riješenost najsloženijih ispitnih zadataka

koji se odnose na proceduralno znanje (31,3% i 34,5%), kako u 8. razredu, tako i na državnoj maturi.

Postignuća učenika iz geografije Hrvatske na ispitima vanjskog vrednovanja na kraju primarnoga i sekundarnog obrazovanja prema tipovima zadataka

Izvor: Vuk, R., Vranković, B., Šiljković, Ž. (2012.)

%

U primarnom obrazovanju učenici su najuspješnije rješavali

zadatke otvorenog tipa (61,7%).

U sekundarnom obrazovanju zadatke povezivanja (62,2%).

Ukupno, najslabija su postignuća u zadatcima otvorenog tipa na

državnoj maturi (31,1%).

Primjeri zadataka koji imaju nisku riješenost: Zadatci za provjeru geografskih vještina na DM 2011./2012.

- razina primjene -

• Odredite tip općega kretanja stanovništva za naselje koje je

prema popisu 1991. g. imalo 920 stanovnika, a 2001. g. 816

stanovnika. U navedenome međurazdoblju prirodni prirast

iznosio je 80 stan., a migracijski saldo –184.

40 % bez odgovora

15,5% točnih odgovora

Niska riješenost i malo točnih odgovora ukazuje na

nedostatno vježbanje i utvrđivanje nastavnih sadržaja!

• Ispod priložene karte napišite nazive industrijskih regija

označenih slovima A, B i C

te ime države u kojoj se ta regija danas nalazi.

Slovo na karti

Naziv regije Država u kojoj se danas nalazi

50.1 A

50.2 B

50.3 C

Točni odgovori:

50.1 20%

50.2 4%

50.3 8%

Ponavljanje omogućuje utvrđivanje/učvršćivanje znanja

• znanja postaju trajna

• sprječava zaboravljanje usvojenih sadržaja

• omogućuje više vještina i sposobnosti

“Repetitio est mater studiorum!”

“Ponavljanje je majka znanja!”

• neki nastavnici ga izostavljaju zbog obilja gradiva

• nekima je dosadno / nezanimljivo

• nekima je previše truda u osmišljavanju

Ponavljanje znanja i vještina prilagoditi očekivanim

obrazovnim ishodima za aktualne nastavne sadržaje!

• činjenično znanje je temelj za razumijevanje geografskih

sadržaja

• konceptualno i proceduralno znanje omogućuje primjenu

znanja i kreativno rješavanje prostornih problema

• U nastavi, posebno u ponavljanju i vježbanju, trebaju zadatci

kojima se razvija vještina rješavanja problemskih zadataka,

primjerice pri upoznavanju klime na Zemlji:

- analizirati i uspoređivati klimatske dijagrame

- samostalno izrađivati klimatske dijagrame na temelju

zadanih ili samostalno prikupljenih podataka

• prema opsegu nastavnih sadržaja:

fragmentarno (dijelovi nastavnoga gradiva)

tematsko (nastavne cjeline ili značajnije teme)

kompleksno (više cjelina nastavnih sadržaja)

• prema kvaliteti ponavljanja:

reproduktivno

produktivno (osmišljavanje sadržaja)

Ponavljanje može biti:

• Reproduktivno ponavljanje

prepričavanje sadržaja bez ikakvih promjena (formalno, mehaničko, pasivno)

→ činjenično znanje

• Produktivno ponavljanje

ponavljanje sadržaja uz primjenu misaonih aktivnosti (uspoređivanje, analogije, rješavanje hipoteza, sistematiziranje)

→ konceptualna i proceduralna znanja

suvremena nastava traži produktivno ponavljanje

- produktivne misaone aktivnosti

- izbjegava se “bubanje” tj. formalno učenje

primjer: Strukturne jedinice u građi Zemljine kore možemo:

a) nabrojiti b) objasniti c) nacrtati d) demonstrirati

• za 5. i 6. razred: spontana i neposredna

• za starije učenike: poticajna i kontrolirana

traži: prisjećanje, prepoznavanje, reprodukciju i operacionalizaciju znanja

Metodičke sugestije za kvalitetno ponavljanje

• isplanirati ga u organizaciji sata

• upoznati učenike s modelima produktivnog ponavljanja

- osmišljavanje sadržaja sistematiziranjem

- učenje pomoću slike, zemljovida, eksponata, modela

- organizirati kviz, igru asocijacija i sl.

Kreativnost učenika u ponavljanju nastavnih sadržaja

Voda na Zemlji

Ocjenski sat na stručnom ispitu OŠ Š. Budinića u Zadru 5.E razred; 17. veljače 2017.

Pristupnica: Barbara Ruža Čirjak, mag. edu. geogr. i sociolog.

97,5 %

2,5 %

Zastupljenost slane i slatke vode na Zemlji

slana voda

slatka voda

slana voda

slatka voda

Igra asocijacije

slanoća

valovi

Gibraltarska vrata

temperatura mora

morske mijene

Magellanov prolaz

boja i prozirnost mora

morske struje

Bab el Mandeb

svojstva mora gibanja mora

morski prolaz

MORE RJEŠENJE

A1

A2

A3

A

B2

B1

B3

B

C2

C1

C3

C

• Pronađi na geografskoj karti svijeta!

Na geografskoj karti svijeta potraži:

• oceane

• tri sredozemna mora

• dva rubna mora

• morski prolaz koji povezuje Sredozemno more s Atlantskim oceanom

• morski prolaz koji povezuje Crveno i Arapsko more

Križaljka

Prostor što ga tekućica odvodnjava zajedno sa svojim pritocima.

P O R J E Č J E

Snažan izvor, gdje voda izbija kao da vrije.

V R E L O

Voda koja ispunjava šupljine u podzemlju, a važna za vodoopskrbu.

T E M E LJ N I C A

Razina vode u koritu.

V O D O S T A J

Mjesto izviranja vode iz podzemlja.

I Z V O R

Granica između dvaju porječja ili slijeva.

R A Z V O D N I C A

Područje s kojeg voda pritječe nekome moru ili jezeru.

S L I J E V

Voda koja otječe koritom pod utjecajem sile teže.

T E K U Ć I C A

Mjesto na kojemu se tekućica ulijeva u drugu tekućicu, more ili stajaćicu.

U Š Ć E

• Pronađi na geografskoj karti!

Na geografskoj karti Hrvatske potraži:

• dvije vode stajaćice i dvije vode tekućice

• rijeke Neretvu i Savu te odredi slijevove navedenih rijeka

• mjesto gdje se rijeka Drava ulijeva u rijeku Dunav. Je li Drava desna ili lijeva pritoka Dunava?

• Pronađi parove!

• Primjer

1 2

A Morske struje Plima i oseka

B Morske mijene Tople i hladne

A1 – B2 A2 – B1

1 2 3 4

A Ušće Prirodna i umjetna

Desni i lijevi Tekućice

B Pritok Rijeke i potoci

Delta i estuarij

Jezera

1 2 3 4

A Ušće Prirodna i umjetna

Desni i lijevi Tekućice

B Pritok Rijeke i potoci

Delta i estuarij

Jezera

A1 – B2 A2 – B4 A3 – B1 A4 – B2

Što nam slika kaže?

Na fotografijama su prikazana dva osnovna oblika ušća.

Kako se zove oblik ušća na prvoj fotografiji, a kako na drugoj?

1. 2.

delta estuarij

Fotografije prikazuju naselje Mont Saint-Michel u Francuskoj koje je u vrijeme izdizanja morske razine otok, a u vrijeme spuštanja morske razine poluotok. Na kojoj je fotografiji riječ o plimi, a na kojoj o oseki?

oseka plima

1. 2.

Vježbanje

• sastavnica nastavnoga procesa koja usavršava

vještine (orijentacija, čitanje zemljovida, skiciranje ...)

vježbanjem vanjskih organa (oči, ruke)

kognitivne sposobnosti (opažanje, pamćenje, zaključivanje)

vježbanjem unutarnjih organa (funkcije mozga)

stjecanje znanja i rukovanja (kompas, audiovizuelni uređaji ...)

o Razvoj sposobnosti potiče vanjska sredina i osobna aktivnost – trud.

Didaktički oblikovano vježbanje ima 3 etape:

• priprema nastavnika: izbor operacija, oprema, ...

• pripremanje učenika: što će raditi, na koji način, ...

i izvođenje instruktaže: crtanje, analiza, zaključci

• izvođenje vježbanja: uvodno

osnovno (razvoj vještine)

aplikativno (razvoj navike)

korektivno (ukoliko je potrebno)

Metodičke sugestije za uspješno vježbanje

• planirati vježbanje kao samostalnu sastavnicu sata

• odrediti očekivana znanja i sposobnosti učenika

• pripremiti nastavna sredstva i pomagala

• predvidjeti skupine i zaduženja svakog učenika

• ako je potrebno, odrediti “pomagača” u skupini

• potaknuti zanimanje učenika

• prilikom demonstracije objasniti postupak

• tijekom rada učenika pratiti njihov rad, pogreške ispraviti

• neka učenici sami obrazlože što i zašto rade

• strpljivo ih bodriti sve dok steknu vještinu

Nastavno usustavljivanje (konceptualizacija)

• obrađeni i uvježbani odgojno-obrazovni sadržaji dovode se

u kontekst cjelovitog sustava iz kojeg su proizašli

• je doprinos kvaliteti i trajnosti znanja, vještina i sposobnosti

• ima za cilj afirmirati: kritičko mišljenje

tematsko-geografski pristup

• ne smije slijediti ''logiku pamćenja'' (sadržaji se ponavljaju onako

kako su usvajani i pamćeni)

• mora slijediti “logiku mišljenja” (zahtijeva složenije misaone procese)

• modaliteti usustavljivanja: analogni i razvojni

• analogni – sadržaji se uspoređuju, tražimo sličnosti i razlike

• razvojni – ponavljanje se izvodi na istim ili komplementarnim sadržajima, ali na drukčijim postavkama

Primjeri za analogni modalitet:

• Pronađi sličnosti i razlike u prirodnoj osnovi Europe i Sjeverne Amerike!

• Po čemu se razlikuje urbanizacija obalnog i kontinentalnog dijela Hrvatske? Kojim zemljama Europe nalikuju ovi prostori?

• Koje su razlike između starih gromadnih i mladih ulančanih planina (vrijeme nastanka, izgled, rudna ležišta, naseljenost)?

• Koje su zakonitosti u evoluciji gospodarskog sastava stanovništva tijekom gospodarskog razvoja? Pronađi primjere na različitim kontinentima!

• Na kojim kontinentima je naseljena europidna rasa? Razlikuj prostore gdje prevladava europski i indijski tip!

Mogući zadatci

za vježbu u gimnaziji

I. do IV. razreda

• Prijeđena udaljenost iznosi 16 km. Kolika će biti duljina toga puta prikazana na geografskoj karti mjerila 1: 200.000?

• Dva zrakoplova su na nosaču u Gvinejskom zaljevu gdje se sijeku ekvator i početni meridijan. Od toga mjesta jedan je krenuo ravno na istok i prešao 45º λ. Drugi je krenuo na zapad i prešao 135º λ.

Izračunaj:

a) Koliko još km moraju ukupno prijeći da bi se susreli?

b) Na kojem će se meridijanu susresti ako nastave letjeti svojim dosadašnjim brzinama?

c) Na kojem će se meridijanu susresti ako nastave letjeti međusobno jednakim brzinama?

Primjer zadataka za vježbu u 1. razredu gimnazije

Izračunajte:

Kakav je urbani sustav Njemačke?

- Što je urbani sustav?

- Monocentrizam ili

policentrizam?

- Je li takav sustav gradova više dobar ili loš? Zašto?

- Pronađi zemlje svijeta koje imaju sličan urbani sustav?

Primjer iz 2. razreda gimnazije

Brazilsko

visočje

Gvajansko

gorje

Patagonijska

ploča

Primjer zadataka za vježbu

u 3. razredu gimnazije

Regionalna geografija

• Izdvoji u prostoru Latinske

Amerike tri tipa krajolika s

obzirom na postanak kopna

i izgled reljefa!

• • Objasni značajke

obale: razvedenost,

atraktivnost,

mogućnosti korištenja

• Poveži tipove reljefa s

prirodnim zonama:

a) selvas, llanos, campos,

pampas

b) tierra caliente, t. templada,

t. fria, t. helada

Pico da Neblina

A

n

d

e

Aconcagua 6959 m

A ma a z o n i j a

Rio de la Plata

Iseljena Hrvatska

u svijetu

Primjer razina znanja i zadataka za vježbu na temu:

Endogeni pokreti i oblici reljefa

dosjetiti se Definiraj boru. Definiraj rasjed.

Navedi elemente bore. Navedi vrste rasjeda.

shvatiti Na crtežu prepoznaj i imenuj vrste bora.

Označi osnu plohu bore i krila bore.

primijeniti

Prikaži grafički vrste bora prema položaju osne plohe i

horizontalne ravnine.

Ukratko pokaži kako koljenasta bora prelazi u rasjed.

analizirati Usporedi normalni i reverzni rasjed, te tektonsku grabu i

timor. Ustanovi vezu između procesa i reljefnih oblika.

prosuđivati

Objasni endogene sile i procese koji uzrokuju nastanak

poremećenih struktura, bora i rasjeda.

Dovedi u vezu vrste bora (u građi) i oblike reljefa.

stvarati

Na temelju spoznaja o povezanosti reljefnih oblika i građe

Zemljine kore, izradi prikaz profila reljefa i građe u prostoru

Ravnih kotara. (nacrtaj profil u smjeru JZ - SI).

Vježba za temu Geološka i reljefna obilježja Hrvatske primjer prema drugoj reviziji Bloomove taksonomije

Znanje i

razumijevanje Imenuj i na zemljovidu pokaži prostore starih masiva

i sustava mladih ulančanih planina u Hrvatskoj.

Definiraj poloje, pokaži njihovu raširenost na

zemljovidu i objasni kakvo im je gospodarsko

značenje.

Objasni povezanost geološke građe, reljefnih oblika,

prirodnih izvora i gospodarskih mogućnosti prostora.

Intelektualne

vještine Prikaži grafički profil reljefnih oblika kroz Hrvatsku

na potezu Rovinj – Donji Miholjac.

Usporedi gospodarske mogućnosti tri prirodne regije

Hrvatske s obzirom na reljef.

Pomoću priručnih sredstava izradi reljef ili pomoću

računala perspektivnu skicu reljefa Hrvatske.

• Matas, M. (1998.): Metodika nastave geografije, HGD Zagreb.

• Vuk, R., Vranković, B., Šiljković Ž. (2012.): Postignuća učenika iz

geografije Hrvatske na ispitima vanjskoga vrednovanja i percepcije

učenika o geografiji kao nastavnom predmetu u osnovnoj školi, Hrvatski

geografski glasnik 74/1, 213 – 229.

• Vranković, B., Vuk, R., Šiljković, Ž. (2011.): Vanjsko vrednovanje

postignuća učenika osmih razreda iz domene opća geografija, Hrvatski

geografski glasnik 73/1, 271 – 289.

• Vuk, R., Vranković, B. (2009.): Obrazovna postignuća učenika osmih

razreda 2007./2008. i stavovi profesora geografije o poučavanju

geografskih vještina, Metodika 19, Vol. 10 br. 2, Učiteljska akademija

Sveučilišta u Zagrebu 354 – 370.

• MZOS (2016.): Nacionalni kurikulum nastavnoga

predmeta Geografija (prijedlog),

Cjelovita kurikularna reforma, Rani i predškolski,

osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje.

Glavna literatura i izvori: