poljoprivredni fakultet novi sad - polj.uns.ac.rspolj.uns.ac.rs/~anatomija1/prakt rad a1 gen...
TRANSCRIPT
Poljoprivredni fakultet Novi Sad
Tema: Prezentacija kosti lobanje lisice I stavljanje srca u
formalin
Mentori:prof. Gordana Uscebrka
asistent. Slobodan Stojanovic
• Ucenici:• Miso Arezina• Vesna Bocka• Zorana Bosnjakovic• Kristina Djakovic• Anja Bjelajac
SrceSrce predstavlja organ sastavljen od dve serijski povezane pumpe, jedna pumpa krv ka plucima, dok druga pumpa krv u sve ostale organe. Pumpa krv samo u jednom smeru. Srčani mišić(miokard) je spolja obavijeno tankom fibroznom membranom, srcanom kesom (perikard) dok je iznutra oblozeno slojem endotelnih celija koje čine unutrasnjost (endokard).
Sematski prikaz srca U funkcionalnom smislu ima levu i desnu komoru (ventricul), a svakoj komori je pridodata po jedna pojačivačka pumpa, leva i desna pretkomora (atrium). Pretkomore se kontrahuju pre komora.Provodni sistem srca čine sinoatrijalni SA čvor, internodalni putevi atrioventrikularni AV čvor i Hisov snop
Anatomija srca• Srce ima 4 supljine: dve pretkomore i dve komore. U medicini
se cesto koristi izraz "desno" i "levo" srce. Desno srce je desna pretkomora i komora; u desnu pretkomoru dolazi venska krv iz tela koja se kroz desnu komoru pumpa u pluca. Krv iz desnog srca u pluca vodi plućna arterija (u njoj se nalazi venska krv, a zove se arterija zato jer je pravilo da su svi krvni sudovi koji idu od srca prema periferiji "arterije").U plućima se iz krvi izdvaja ugljen-dioksid, a krv se obogaćuje kiseonikom. Takva pročišćena krv je sad arterijska te iz pluća dolazi u levu pretkomoru plućnim venama (iako sadrže arterijsku krv zovu se vene jer dolaze s periferije u srce). Iz leve pretkomore arterijska krv dalje ide u levu komoru pa u arteriju "aortu" koja je nosi krv u celo telo. Budući da levo srce pumpa arterijsku krv u celo telo (a desno srce vensku krv samo u pluća), u levom srcu su pritisci tri put veci i njegove stenke su deblje i jače.Dve faze rada srca su sistola i dijastola. Sistola je ispumpavanje, a dijastola punjenje krvlju.
Prikazi srca
Prikaz srca Aritmija srca
Priprema srca za stavljanje u formalin
Srce i glava je uzeto nakon ustrela lisice u vreme lova na
lisice i odmah stavljeno u fikstai u odgovarajuću
posudu
Stavljanje srca u formalin
1.Septum interventricularis2.Valva atrioventricularis sinistra seu bicuspidales
3.Valva atrioventricularis dextra seu tricuspidales
4.Chordae tendinae5.Mm. papillares
LISICE Canis Vulpes
Lisica ima odeću koja savršeno odgovara njenoj razbojničkoj prirodi. Boja te odeće, bledosivkasto crvenilo, koje takoreći potpuno odgovara boji zemljišta, isto tako odgovara i bojama lisnate šume kao i šumi četinara, bilo da je ona niska ili visoka, pa je podjednako prilagođena na polje, kao i za planinske predele sa gromadama kamenja. Tokom jeseni i zime lisici raste više krzna nego inače. Takozvano "zimsko krzno" štiti životinju od hladnoće, a gubi ga početkom proleća koje postaje ponovo kratko u letnjem periodu.Lisičje oči su zlatno-žute i imaju karakteristčne vertikalno izdužene zenice slične mačjim. Imaju odličan vid i veoma su spretne, a rep im pruža ravnotežu pri izvođenju akrobatskih skokova. Njihove jake noge im omogućavaju da trče brzinom od 70 km/h tako da mogu da uspešno love ili pobegnu od predatora.
KarakteristikeOdrasla lisica dostigne težinu od 6 - 10 kg, ali težina varira od regije do regije u kojoj žive. Prosečno, evropske lisice su krupnije od njihovih američkih rođaka.Dugačke su od 50 do 90 centimetara, plus rep koji je dužine oko 40 centimetara. Do ramena su visoke 35 - 45 cm. Poseduje 42 veoma oštra zuba kojima hvata plen. Izraziti njuh omogućava lisici da u potrazi za hranom prevaljuje i do 10 kilometara.TaksonomijaCarstvo: AnimaliaTip: ChordataRazred: MammaliaRed: CarnivoraPorodica: CanidaeRod: CanisVrsta: Vulpes
Izgled lobanje lisice
Leva strana Desna strana
Mandibula I maxila kod lisice
Lobanja nase lije
Znate li kako se lisica otarasi buva i vaši ?
Ona da bih se otarasila napornih buva sebi isčupa veći pramen dlake sa prednjeg buta I drži ga u ustima ,zatim ode do najbliže reke ili jezera I polako krene da ulazi unazad u vodu.Buve posto ne vole vodu idu ka glavi tj. ka suvom delu tela I lisica se tako polako uvuče u vodu da sve buve krenu ka njušći,te zaroni tako da joj samo njuška I taj pramen dlake koji je isčupala ostanu van vode (njušku ostavi napolju da moze da diše),a dlake da se na njih skupe sve buve I vaši,potom sačeka malo I pusti dlake da odu sa vodom.
Hvala Vam na paznji