politika i sigurnost

7/30/2019 Politika i sigurnost

1/26

POLITIKA I SIGURNOST (Izet Beridan)O pojmovima i njihovom sadraju

1. POLITIKA je mo, sposobnost posredovanja u odreenim drutvenim iunutardravnim, meudrutvenim i meudravnim odnosima, odnosno mouticaja na rjeavanje tih odnosa; mo je centralni pojam kada je poltika upitanju. Kada posmatramo ua i/ili ira poimanja politike, moemo ihrazvrstati u 3 osnovne skupine:- Politika kao umijee voenja drave- Politika kao izraz interesa na linom, grupnom ili optedrutvenom

nivou- Politika kao vulgarizirani izraz za sve vrste ljudskog ponaanja

(pojedinca, grupe, drave) u vidu prevare, nehumanog ponaanja,lanih izjava, zlobe.

2. DRAVA je osnovni i najznaajniji oblik politikog organizovanja drutva,posebno historijski nastala dimenzija politikog sistema koja obuhvatanajviu vlast nad stanovnitvom koje ivi na odreenoj teritoriji. Elementi

drave:- Teritorij- Stanovnitvo- Suverenitet (najvia vrhovna vlast)- Svijest o pripadnosti- Sposobnost stupanja u odnose s drugim dravama (prema konvenciji,

Montreal, 1933)

3. SIGURNOST je stepen zatienosti ljudi od razliitih oblika ugroavanja,zatita materijalnih i kulturnih dobara u linoj i drutvenoj svojini, zatitadrutva i njihovih vrijednosti, cjelovita zatita naroda, nacije, drave,svjetske zajednice od svih vidova ugroavanja, a podrazumijeva i stepen

zatienosti od ugroavanja na kosmikom i planetarnom nivou ivotauopte i ljudskog roda u cjelini.Nacionalna sigurnost podrazumijeva integralnu funkciju i stanje na nivoui unutar jedne drave. U njemu je sadran i pojam nacionalne odbrane(stanje i funkcija drave u cilju zatite njenog suvereniteta). Pojam vojneodbrane je sadran u pojmu nacionalne odbrane.Regionalna sigurnost podrazumijeva stanje meunarodnih odnosa isigurnosno-politiku funkciju i djelatnost u nekoj regiji (EU, NATO).

4. SIGURNOSNA I ODBRAMBENA POLITIKA je jedinstven politiko-filozofski, ideoloki, dravno-politiki, dravno-nacionalni, vojno-politiki, pa

i nauni pogled na pitanja rata, sigurnosti i odbrane. To je skup osnovnihopredjeljenja i rjeenja o organizovanju i pripremanju drave, drutva,nacije, pokreta za odbranu i zatitu u ratu i drugim oblicima ugroavanja.Proistie iz:- ukupne moi jedne drave, drutva ili pokreta- meunarodnih odnosa na regionalnom i svjetskom nivou- geopolitikog i geostrategijskog poloaja drave- prakse drugih drava u pogledu rjeavanja pitanja sigurnosti- historijsko-politike tradicije drave, nacije...- tradicije i opte kulture u sigurnosnom pogledu rata, mira i odbrane- karakter unutranje i vanjske politike- iskustvo svih, posebno savremenih ratova i drugih oblika ugroavanja

drava i njenih graana- ideologije manje ili vie prihvaene od strane jedne drave ili drutva

1


2/26

- uslove za vojne-politiko svrstavanje u razliite saveze, koalicije i unije- ostali vani faktori koji mogu uticati na sigurnost

Funkcija- djelatnost drave, drutva, pojedinca Stanje- u dravi, meu dravama, ljudima, u kosmosu

5. DOKTRINA ODBRANE je jedinsten sistem usvojenih stavova, skupfundamentalnih principa kojima se rukovode drave, drutva, narodi ilipokreti u ostvarivanju ciljeva odbrane o organizaciji za odbranu, pripremioruanih snaga za voenje oruane borbe i voenje oruane borbe radipostizanja dravnih, nacionalnih, politikih, vojnih i drugih ciljeva odbrane.Postoje:- Doktrine optereene ideoloko-politikim okvirima- Predimenzionalne doktrine- Doktrine koje uvaavaju realitet faktora koji ih odreuju

6. STRATEGIJA NACIONALNE SIGURNOSTI

OPTA STRATEGIJA SIGURNOSTI podrazumijeva teoriju i praksu, umijeei vjetinu u oblasti sigurnosti (i odbrane), odnosno skup zadataka i pravacapraktinog djelovanja politikih i vojnih organa drave, naroda, pokreta, ipogledu sigurnosti, u miru, pripremanja za odbranu i voenje oruaneborbe.POSEBNA STRATEGIJA SIGURNOSTI

Strategija gerilske odbrane Nuklearne strategije Strategija masovne odmazde Strategija elastinog odgovora Strategija borbe protiv terorizma

Strategija podrazumijeva aktivnosti koje se se direktno bave ostvarivanjemciljeva u ratu i miru.7. NACIONALNI SISTEM SIGURNOSTI (NSS) je organizacija, funkcija,

djelatnost i mjere koje jedna drava poduzima u interesu svoje sigurnosti.Najznaajniji element nacionalnog sistema sigurnosti je odbrana.

Struktura sistema nacionalne sigurnosti1. Funkcije sistema nacionalne sigurnosti2. Snage sigurnosti3. Djelatnosti sistema sigurnosti4. Mjere sistema nacionalne sigurnosti

1. Funkcije sistema nacionalne sigurnosti- Funkcionisanje politikog i ekonomskog sistema- Nacionalna odbrana (oruana borba)- Zatita javnog reda i mira- Zatita, spaavanje i civilna zatita- Socijalni, pravni i drugi aspekti sigurnosti- Ekoloka sigurnost- Zatita poretka- Ostale funkcije sistema sigurnosti

2. Snage sigurnosti- Organi drave ( srednji nivo vlasti, lokalni nivo vlasti, preduzea,

graani)

- Organizacije, agencije, slube i direkcije u nacionalnom sistemusigurnosti ( oruane snage, policije, granine carinske policije i

2


3/26

slube, agencije, organi i jedinice civilne zatite, inspekcijski organi,pravosudni organi)

- Drutvi i njegove komponente3. Djelatnosti

- utvrivanje i provoenje sigurnosne politike- izuavanje pojava od znaaja za sigurnost i odbranu- razvoj strategija sigurnosti- planiranje u oblasti sigurnosti i odbrane (neoruani oblici odbrane)- kontrola i nadzor sistema nacionalne sigurnosti- zatita integriteta sistema nacionalne sigurnosti

4. Mjere- utvrivanje i proglaavanje vanrednog stanja- utvrivanje ratne opasnosti- mjere pripravnosti- proglaavanje ratnog stanja

Funkcije sistema nacionalne sigurnosti POLITIKI I EKONOMSKI SISTEM- ovaj sistem je mogue posmatrati u 3

situacije u kojima se drava moe nai:- u uslovima mira i harmoninog drutvenog ivota- u uslovima ugroavanja ivota graana, materijalnih dobara- u uslovima rata

U nabrojanim situacijama osnovno mjerilo uspjenosti drave jeste njen nivofunkcionisanja politikog i ekonomskog sistema. Politiki i ekonomski sistem

jedne drave u meunarodnim odnosima ima svoju nadnacionalnu dimenziju;rije je o mjestu u meunarodnom poretku, o nivou politike i ekonomskesaradnje sa drugim dravama. Nivo funkcionisanja politikog i ekonomskogsistema jedne drave je u direktnoj korelaciji sa sistemom sigurnosti te drave.Sistem sigurnosti nije profitabilan sistem, upravo je suprotan iziskuje ekonomskaulaganja, vieznano troenje ekonomskog potencijala u interesu sigurnosti.

NACIONALNA ODBRANA- najvaniji segment sigurnosne politike jestenjena odbrambena politika koja gradi sistem odbrane. Osnovni cilj sistemanacionalne odbrane jeste:

- pripremanje drave i drutva u miru za oruanu borbu- funkcionisanje drave i drutva u uslovima rata; on funkcionie

prema stavovima odbrambene politike a to su: priprema za oruanuborbu i njeno voenje u ratu, neoruanu odbranu i neoruane

funkcije organa drave u ratu i u miruORUANA BORBA: obostrano masovno planiranje i organizovana primjenaoruanog nasilja koje provode oruane snage zaraenih strana zbog ostvarivanjapolitikih, ekonomskih, vojnih i dr ciljeva.RAT I ORUANA BORBA: oruani sukob jeste obostrana upotreba oruja izmeudvije ili vie drava, politikih struktura ili grupa unutar jedne drave. Postojesukobi: niskog i sukobi vieg intenziteta.Oruje je sredstvo namijenjeno za unitavanje ivih bia i materijalnih dobara.Postoje:

- prema namjeni: vojniko, lovako i sportsko oruje- prema izvoru energije: hladno i vatreno- prema nainu djelovanja: eksplozivno, hemijsko i bioloko

3


4/26

konvencionalno oruje je ono uobiajeno koje se koristilo u prethodnim ratovimaa nekonvencionalno je neuobiajeno, ono koje se koristi za masovna unitenja tj.nuklearno, hemijsko i bioloko oruje.Rat jeste sveobuhvatan i intenzivan sukob drava, vojnih saveza ili razliitihdrutvenih snaga unutar jedne drave, u kojem se u provoenju nasiljaobostrano, masovno i organizirano koristi vojna sila i vodi oruana borba, zbogostavrivanja odreenih politikih, ekonomskih, vojnih i dr ciljeva.Ratna vjetina predstavlja dijalektiko jedinstvo nauke i vjetine; to je teorija ipraksa pripremanja i voenja oruane borbe, i jedna od najvanijih disciplina usistemu vojnih nauka. Vjetina se dijeli na: strategiju, operatiku i taktiku.Operatika je operativni nivo koji povezuje strategiju i taktiku predstavljajuikampanju-opearciju, kao primarno sredstvo ratovanja na operativnom nivou.Operatika ili operativna vjetina je grana ratne vjetine; predstavlja teoriju ipraksu pripremanja, organizovanja i izvoenja operacija.Taktika grka rije taktikos=tie se vrstanja vojske. Odnosi se na vojsku i njenodjelovanje u borbi. U irem znaenju ona predstavlja odreeni oblik ponaanja upolitici gdje se djeluje planski i promiljeno, proizilazi iz strategije i operatike. Ona

je proizvod nauke i umjetnosti. Dakle, ona je umjetnost i vjetina pobjeivanja ubojevima i borbama, podrazumijeva upotrebu vatrene moi i manevra, integracijurazliitih rodova i neposrednu eksploataciju uspjeha zbog ostavrivanja pobjedenad protivnicima, kao proizvod procjene i kreativnosti.Oruana borba je obostrano masovna, planirana i organizovana primjenaoruanog nasilja koje provode oruane snage zaraenih strana, u ciljuostvarivanja politikih, ekonomskih, vojnih i dr ciljeva. Dakle, cilj je fizikom silomu ratu unitavati i onesposobljavati ivu silu, borbena i dr materijalna sredstvaprotivnika pokuavajui ga prisiliti na poslunost, potiniti ga svojoj volji. Oruanaborba zavisi od ljudskog, materijalnog, prostornog i vremenskog faktora. Rat ioruana borba vode se na ratitu. Ratite se najee sastoji od odreenog brojavojita, a svako vojite od odreenog broja bojita.

Ratiteje prostor na kojem se vodi rat, na kojem su angaovane oruane snagezaraenih strana u oruanoj borbi. Obuhzvata: kopno, more, vazduni i kosmikiprostor. Osnovni elementi: vojite, strategijski pravci, objekti i strategijskoteite.Vojite je dio ratita, predstavlja integralnu cjelinu u pogledu strategijsko-operativnih uslova, zahtjeva komandovanje (more, kopno i zrak).Bojite jeste dio vojita, prostor na kojem se izvodi boj, borbe i dr borbenadjelovanja (npr. na moru, bojite je dio pomorskog vojita).Oblici oruane borbe:

1. gerilski, odnosno partizanski2. frontalni

3. kombinovani oblikpanjolski guerilla=mali rat; borba samostalnih malih odreda, naroito partizanau planinama. Partizan je pristaa, pristalica, privrenik, gerilac, stranar; to suborci snaga narodnooslobodilakog pokreta koji djeluju samostalno ili u suradnjisa jedinicama regularne vojske s ciljem da se neprijatelj oslabi, uniti i protjera sokupiranog teritorija.Frontalni, lat. frons=elo, proelje, prednja strana stroja ili borbenograsporeda vojske. Podrazumijeva prostor, pojas, zamiljenu liniju na kojoj sesuoavaju, direktno suprotstavljaju vojne formacije zaraenih strana.Kombinovani oblik podrazumijeva jedinstvo oruane borbe, usklaenje frontalnihoruanih snaga sa ueem gerilskih jedinica na frontu ili pozadini fronta.Vidovi borbenog djelovanja: 1. napad (ofanziva)

2. odbrana (defanziva)

4


5/26

Napad je odluujue oruano djelovanje. Njime se omea neprijateljevo napadnodjelovanje, osiguravaju uslovi za iznenaenje. Odbrana ima za cilj odbijanje iusporavanje napada neprijateljskih snaga.

Oblici borbenog djelovanja:1. operacija- neki oblici djelovanja, radnje, posla; u vojsci to je svako

planirano vojno djelovanje. Prema vidu borbenog djelovanja: napadne iodbrambene. Prema prostoru i snagama: kopnene, pomorske, zrakoplovneili kombinovane. U operacijama uestvuje veliki vojni potencijal.

2. boj- jedan od osnovnih oblika borbenog djelovanja. Sastoji se od niza borbiusklaenih po cilju, mjestu i vremenu, a u interesu cilja samog boja. Zasvaki boj odreuje se vid djelovanja, snage i sredstva za izvoenje. Moebiti: napadni i odbrambeni. Izvodi se na kopnu, moru i zranom prostoru.Osnovni elementi: pokret, vatra i udar.

3. borba- osnovni i najmasovniji oblik borbenog djelovanja, koji neposednoizvode pojedinci, grupe i taktike jedinice na odreenom prostoru, uodreeno vrijeme i pod jedinstvenom komandom. Moe biti: napadna i

odbrambena. Izjednaava se sa bitkom i bojem; to je sukob dvije voljesuprotstavljenih i antagonistikih ciljeva.

NEORUANA ODBRANA I NEORUANE SIGURNOSNE FUNKCIJE DRAVE UMIRU I U RATUSvi programi civilne odbrane znae odbranu civila i njihove imovine nasuprotodbrani oruanih snaga i vojnih objekata. Civilna odbrana je provoenje svihhumanitarnih zadataka iji je cilj da se zatiti civilno stanovnitvo, da se omoguida se ono oporavi od neposrednih dejstava rata, neprijateljstva ili katastrofa i damu obezbijedi neophodne uslove za opstanak. Ukljuuje aktivnosti: upozorenja odopasnosti, evakuacije, spaavanja, protivpoarnu zatitu, upravljanje sklonitima,dekontaminaciju, snadbijevanje i sl. U novije se vrijeme razumijeva i kao

upravljanje krizama. Podrazumijeva mjere i zadatke:- preventivno djelovanje organa vlasti drave u cilju spreavanja

ugroavanja drave, dijela drave, ljudi i materijalnih dobara- funkcionisanje ekonomskih, privrednih, energetskih, saobraajnih i

dr resursa u miru, vanrednim okolnostima i ratu- neprekidan rad drutvenih i upravnih djelatnosti: obrazovanja,

zdravstva, informacijskih sistema, nauke, kulture...- zatita javnog reda i mira- zatita ljudi, mateijalnih, kulturnih i dr sredstava- meunarodna saradnja u preventivne svrhe; prouavanje i primjena

iskustava iz prolih kriza, ratova i oblika ugroavanja

Zakonodavna i izvrna vlast su najodgovornije za provedbu ovih zadataka i mjera(vlade i ef drave).

ZATITA, SPAAVANJE I CIVILNA ZATITACivilna zatita je najznaajniji dio djelatnosti zatite i spaavanja. Civilna zatita

je organizovanje, priprema i funkcionisanje zatite i spaavanja ljudi, materijalnih,kulturnih i dr dobara i vrijednosti od posljedica ratnih i teroristikih djelovanja,prirodnih tehnolokih katastrofa, saobraajnih i dr nesrea. Dva osnovna nivoacivilne zatite: samozatita i mjere zatite (spaavanje). Samozatita jesamopomo ili angaman svakog graana u pogledu sopstvene samozatite ipomoi drugima u porodici, najuoj ivotnoj sredini i mjestu ugroavanja ilinesree. Iskazuje samoinicijativu. Mjere civilne zatite se institucionalizuju i

definiu u skladu sa nacionalnim interesima, sa potrebama i procjenama stepenai obima ugroavanja. Neke od mjera:

5


6/26

- uzbunjivanje- sklanjanje ljudi, materijalnih i dr dobara- evakuacija- zbrinjavanje ugroenih i nastradalih- zanraivanje- radioloko-hemijska i bioloka zatita- zatita i spaavanje od ruenja- zatita i spaavanje na vodi i pod vodom- zatita i spaavanje od poara- zatita od neeksplodiranih ubojitih sredstava- prva medicinska pomo- zatita i spaavanje ivotinja i ivotnih namirnica- asanacija terena- zatita ivotne okoline- zatita i spaavanje u rudnicima- zatita bilja i biljnih proizvoda

ZATITA USTAVNOG PORETKA, JAVNOG REDA I MIRAPrijetnje po ustavni poredak i nacionalnu sigurnost su izvanjske naravi, pa trebagraditi sisteme nacionalne sigurnosti koji e odravati njihove izvanjske dimenzij,organizovati mjere i snage nacionalane odbrane i sigurnosti. Niz je takvihopasnosti: terorizam, politika previranja, kriminal i korupcija, trgovinanarkoticima i orujem, naruavanje integriteta drave i sl.

SOCIJALNI, PRAVNI I DRUGI ASPEKTI SIGURNOSTISiromatvo, socijalne razlike, depopulacija ili nesrazmjerni porast populacije, nivoobrazovanja, epidemije, porast ovisnika, emigracije...su izvori ugroavanja.

EKOLOKA ZATITA I SIGURNOSTEkologija (starogrki oikos=kua, dom) je nauka o odnosu organizama premaokolini, nauka o nainu ivota i simbolizuje prirodnu zajednicu ivih organizama ineivih elemenata prirode. Najvei uticaj na prirodnu okolinu ima ljudskazajednica, koja se mora brinuti za balans izmeu iskoritavanja prirode i uvanjaiste.

Snage sigurnostiDrave svoj sistem sigurnosti i njegovo funkcionisanje potiu organizacijom snagaod ije strukture zavisi i uspjenost integralnog sistema nacionalne sigurnosti.

Organi drave su najvii dravni organi i najodgovorniji su (zakonodavna, izvrna isudska vlast).

Organizacije, agencije, direkcije u sistemu nacionalne sigurnostiOne su produena ruka zakonodavne, izvrne i sudske vlasti.Oruane snage: vojna mo je ukupni potencijal kaoalicije, drave, nacije ilipokreta. Ui pojam je vojna sila. Vojna sila je opta sposobnost kaolicije, drave,nacije ili pokreta da potencijale vojne moi organizovano upotrijebi u interesupobjede u oruanoj borbi. Vojna mo se ispoljava preko vojne sile. Ui pojam suoruane snage: posebna organizacija u dravi koja se obuava za voenje borbeu ratu. Sinonim je vojna organizacija. Po obliku se dijele na: profesionalne ikombinovane.

Profesionalne sa svojom rezervom- kada se vojna organizacija popunjava licimakoja se primaju na slubu na odreeno vrijeme, tj. U radni odnos u svojstvu

6


7/26

oficira, podoficira, vojnika i dr lica za kojima u oruanim snagama ima potrebe.Kombinovane sa svojom rezervom i regrutivnim sastavom postoje:PRVI TIP- kada je jedan dio oruanih snaga profesionalnog karaktera a dr dio sepopunjava privremeno pozvanim licima na obuku (a koja za to vrijeme naputjusvoja radna mjesta mimo vojne organizacije)DRUGI TIP- je trokomponentnog karakter, podrazumijeva opu vojnu obavezu(zakonom propisana obaveza graana da odreeno vrijeme slui oruanimsnagama, da se nakon toga odazivaju na pozive obuke, vjebi ili oruane borbe uratu).Komponenta 1: stalni dio, tj profesionalni oficiri, podoficiri, vojnici i dr licaoruanih snagaKomponenta 2: promjenjivi dio, tj regrutiKomponenta 3: rezervni dio povremeno se obuavaju lica za mobilizaciju iuee u ratu; to su lica iz reda graana drave.

ORUANE SNAGE U MIRU I U RATU

Savremeni razvoj meunarodnih i geopolitikih odnosa uslovljavaju da se politikasigurnosti razvija kako u ratu, tako i u miru, pa su oruane snage poprimile i nekedruge funkcije kao to su zatita nezavisnosti drave, suvereniteta i teritorijalnogintegriteta (tj graana); ouvanje mira; pruanje humanitarne pomoi; pomocivilnim organima; sudjelovanje u izgradnji drave.

ORGANIZACIJA I USTROJSTVO DRAVNOG BUDETAOruane snage su najee najvei potroa dravnog budeta. Prirodni ambijentu kojem se obuavaju oruane snage je presudan za unutranju organizaciju iustrojstvo. Uglavnom se one dijele na: kopnene, pomorske i zrane snage.Velesile ukljuuju i zrano-kosmike snage. U oruane snage ukljuene su islube: finansijska, pravna, zdravstvena, graevinska, transportna...za razliku od

svih drugih dravnih organa, oruane snage predstavljaju zasebnu birokratskuinstituciju. Ta priroda se odraava formaciju (oblikovanje, uobliavanje,formiranje), inove i oznake. Upravljanje nad njima zove se komandovanje.Formaciju inejedinice i ustanove. Jedinice se dijele na taktine, operativne istrategijske. Ustanove obezbjeuju materijalne, tehnike, administrativne,zdravstvene, obrazovno-nastavne i druge potrebe.inovi su obiljeja nivoa starjetintva, tj statusa u vojnoj hijerarhiji. Mogu bitipodoficirski i oficirski.Oznake jesu znakovi, obiljeja koja ukazuju pripadanje samim oruanimsnagama jedne drave njihovom vidu, rodu ili slubi.

POLICIJE, AGENCIJE, DIREKCIJE, SLUBE, INSPEKCIJE I DRUGI ORGANISIGURNOSTIPolicije (grki police = grad, drava: lat politia = dravna uprava, a odnosi se naukupnu dravnu djelatnost iz ega je nastalo niz pojmova poput policija, police,polizia...). one pored oruanih snaga, imaju pravo koritenja fizike sile.Agencije (lat agere = raditi, tjerati, ustanova, preduzee koje se bavisakupljanjem i irenjem vijesti). Specifini organi drave koje se baveobavjetajnom i protivobavjetajnom djelatnou.Direkcije, uprave i zavodi (lat directio = uprava, rukovodstvo)Inspekcije (lat inspectio = nadzor, pregled, kontrola, nadgledanje)Ostali organi u sistemu nacionalne sigurnosti drave formiraju druga stalnaili povremena tijela i organe koji imaju izmeu ostalog i diplomatsku ulogu.

7


8/26

SNAGE ZATITE, SPAAVANJA I CIVILNA ZATITAUpravni organi drave, organizacije, direkcije, agencije civilne zatite, tabovicivilne zatite, jedinice civilne zatite, povjerenici civilne zatite, operativni centricivilne zatite, slube zatite i spaavanja.

PRAVOSUDNI ORGANI1. Tuilatva2. Sudovi3. Ombudsman (zastupnik, povjerenik)4. Advokati (lat advokat = prizvati, dozvati)

DRUTVO, NJEGOVE KOMPONENTE I SIGURNOSTSvaki ovjek ima pravo na odbranu, samoodbranu, samozatitu i samopomo.Npr mnoge drave su obezbijedile tj odobrile kupovinu i noenje oruja svojimgraanima u interesu samoodbrane. U svrhu zatite imovine se koriste razna

tehnoloka sredstva.

Djelatnosti sistema sigurnostiTo su cjeline, skupine poslova koje razliiti dravni organi i organizacije obavljajuu interesu cjeline sistema. Te cjeline su:

1. Utvrivanje i ostvarivanje sigurnosne politike2. Izuavanje pojava od znaaja za odbranu i sigurnost3. Razvoj strategije sigurnosti4. Planiranje u oblasti odbrane i sigurnosti5. Nadzor i kontrola sistema nacionalne sigurnosti6. Zatita integriteta sistema nacionalne sigurnosti

Mjere sistema nacionalne sigurnosti1. Utvrivanje i proglaavanje vanrednog stanja je teret zakonodavnoj i

izvrnoj vlasti2. Utvrivanje neposredne ratne situacije samo u neureenim dravama rat

moe poeti a da dravni organi prethodno ne poduzmu odreene iozbiljne mjere na unutranjem meunarodnom planu. Prepoznavanje ratneopasnosti je najodgovornija zadaa drave. Najodovornije tijelo jeparlament i na njemu je odgovornost za proglaavanje ratnog stanja.

3. Mjere pripravnosti predstavljaju niz aktivnosti koje organi drave,planirano i organizovano treba da poduzmu, kako bi drava i drutvo tolake prelo iz mirnodopskog u ratno stanje.

4. Mobilizacija lat mobilis = pokretan, pomian, promjenljiv; predstavljaplaniran i organizovan prelazak oruanih snaga u druge strukture sistemanacionalne sigurnosti, dravnih organa, privrednih i drugih organizacija izmirnodopskog stanja na ratne uslove rada i organizacija na teritoriji dravekojoj prijeti rat ili je ve poeo.

5. Proglaavanje ratnog stanja svakom ratu prethodi politika kriza. Postojepravedni i nepravedni ratovi. Nije svaki oruani sukob rat. Rat se moevoditi, a da se niti jedna politika o toj injenici ne izjanjava, niti je priznaje;ili je jedna strana pobija ili jedna strana oruani sukob (koji nije ratproglaava ratom). Kada ce nadleni organi proglasiti ratno stanje zavisieod procjena njihovih organa, a u skladu sa optom situacijom na prostorucijele drave; te zavisi od politikog sistema i ustavnih rjeenja pojedine

drave.

8


9/26

Demokratski nadzor i kontrola komponenata sistema nacionalnesigurnostiOruane snage su osnova u pogledu konstituisanja dravne (nacionalne) moi.Mo moe da se zloupotrijebi na razne naine, pa postoje: dravni udari, vojnipuevi, graanski ratovi, revolucije, totalitarni reimi, autokratije...Vojni udar ili vojni pu je preuzimanje vlasti u jednoj dravi od strane cijelih ilidijelova njenih vojnih snaga; tj jedna dravna struktura pokuava preuzeti vlast uvlastitoj dravi.Dravni udar ili dravni pu jeste nelegalan nain promjene, preuzimanja vlastiu jednoj dravi upotrebom najee neke vrste sile.Graanski ratje masovan ili intenzivan oruani sukob izmeu razliitih politikihstruktura unutar jedne drave.Revolucija je prevrat, preokret, buna, ustanak; temeljna nasilna promjenadrutvenog poretka koja nastupa kao rezultat prethodno nagomilanognezadovoljstva, drutvenih protivrjenosti i sukoba. Moe se javiti kao:

- Socijalna: grupa koja nasilnim sredstvima pokuava izmijeniti tj

poboljati svoj drutveni poloaj- Politika: obaranje postojeeg politikog poretka i vlasti i njihovazamjena drugim. U irem smislu radikalna, korjenita promjena veihrazmjera unutar jednog drutva

Totalitarizam je nain ostvarivanja vlasti u jednoj dravi od jedne politikestrukture, njene elite ili jedne linosti na njenom elu (npr faizam, staljinizam).Osnovni razlozi za potrebu nadzora i kontrole:

1. Mo koju u sistemu nacionalne sigurnosti ubrizgava drava je njennajskuplji sektor. Tu je koncentrisan veliki dio budeta i nacionalnogdohotka, pa je to meta za manipulacije i razne vrste zloupotreba (nprnezakonito troenje)

2. Upravljanje, rukovoenje (i komandovanje) sistema sigurnosti to dovodido opasnosti od zloupotrebe, krenja zakona i ustava

3. Trajnost planiranja, izvravanja pojedinih zadataka, misija ioperacija.tajnost-opasnost od zloupotrebe

Nasuprot demokratije stoji samovolja pojedinca ili politike elite na vlasti. Visok idugotrajan stepen samovlasti i totalitarizma esto proizvodi svojevrsne oblikemilitarizma. Militarizam opisuje politiku upotrebe vojne sile na unutranjem ivanjskom planu; prevlast vojnih inilaca u dravnom i drutvenom ivotu jednezemlje (npr faizam i nacizam). Postoji i thnoloki militarizam koji prijeti(globalno) razvojem i proizvodnjom nuklearnih borbenih potencijala i dr sredstavaza masovno unitenje. esto je o upotrebi ovih sredstava odluka u rukama

jednog ovjeka ili neke manje grupe (elite), a to predstavlja neizrecivu prijetnjusvjetskom miru. Zemlje zapadne liberalne demokratije osporavaju pojedinimdravama pravo na posjedovanje i proizvodnju nuklearnog borbenog potencijala.Dvije injenice su neosporne:

1. Svaka zloupotrena nacionalnog sistema sigurnosti ostavlja negativan tragu dravi

2. Svaki krupni poremeaj u dravi nadrasta samu dravu i utie na globalnusigurnost

Mo u dravama imaju:- Elite vlasti (kroz zakonodavnu, izvrnu i sudsku vlast)- Drutvo (CD, NVO, udruenja graana, mediji, javnost)

- Meunarodni odnosi, meunarodno pravo i svjetska javnost

9


10/26

Pretpostavke za demokratski nadzor i kontrolu komponenata nacionalnesigurnostiSistem sigurnosti podrazumijeva spektar funkcija i djelatnosti koje imaju za ciljzatitu drave i njenog suvereniteta zbog zatite njenih graana i njihovih prava.Nadzor i kontroal podrazumijevaju subordinaciju njihovih vrilaca, a kontrola jesastavni dio nadzora. Ndzor obiljeava proces a kontrola je do procesa.Osnovne pretpostavke za demokratsku kontrolu:

U totalitarno ureenim dravama ne postoje pretpostavke Stepen demokrtskog dostignua definie pretpostavke za kontrolu i nadzor

Hans Born- tri vrste kontrole oruanih snaga:1. Vertikalna kontrola- kontrola od vrha na nie tj parlament i vlada kontroliu

oruane snage2. Horizontalna kontrola- vre instrumenti drutva (mediji, udruenja,

istraivaki instrumenti)3. Samokontrola- interiorizacija drutvenih vrijednosti u vojnoj organizaciji

Vertikalna kontrola se moe provoditi na 6 naina: budetska kontrola zakonodavstvo mikro menadment imenovanja istrage sukob interesa u okviru oruanih snaga

Hadi- Vrste kontrole vojske i policije:1. tehnika

2. politika3. pravna

Babovi- Kontrola i nadzor nad policijskim strukturama. Moe biti:1. unutranja2. spoljna (civilna): - politika (u nadlenosti vlade i parlamenta, odluivanje o

ulozi policije)- sudska (provode je tuilatvo i pravosue)- graanska (uticaj graana na rad policije)

Nadzor i kontrolu je mogue posmatrati kroz tri dimenzije i nivoa: nivo nadlenosti organa vlasti drave uticaj razliitih elemenata drutva interna kontrola tj komponente nacionalnog sistema sigurnosti unutar

same sebe

zakonodavni organi tj parlament je najodgovorniji i najznaajniji faktor nadzora ikontrole. U nadlenosti parlamenta ulaze:

- utvrivanje sigurnosne politike- odluivanje o veliini, sastavu i kadrovskom kapacitetu- odluivanje o budetu- odluivanje o opremanju i naoruavanju- odluivanje o uslovima upotrebe u ratu i u miru

10


11/26

Sutina demokratskog nadzora i kontrole jeste podreenost zakonodavnoj,izvrnoj i sudskoj vlasti. Fenomen tajnosti predstavlja prepreku za demokratskinadzor i kontrolu. Neprimjerena i nepravovaljana tajnovitost ne doprinosi niregionalnoj ni meunarodnoj sigurnosti. Zbog toga se organizuju, razvijaju modeliinformisanja domae i svjetske javnosti o odbrambenim i sigurnosnim poslovima,te ih ini otvorenima i transparentnim. Transparentnost predstavljaomoguavanje uvida domaoj i svjetskoj javnosti u rjeenja, odluke i postupkedravnih institucija na podruju funkcija od opteg drutvenog znaaja.Otvorenost predstavlja mogunost uticaja institucija civilnog drutva, javnostina ta rjeenja, odluke, postupke. Jedan od naina razvoja metodatransparentnosti o otvorenosti jeste publiciranje tvz bijele knjige o odbrani,odnosno obavjetajne metode upuene javnosti. Bijela knjiga je pojam kojiasocira dobru namjeru, a otvorenost simbolizuje otklanjanje tajnovitosti isumnjiavosti. Dakle, osnovni parametri demokratskog nadzora i kontrole sunjena civilna, javna i parlamentarna narav. Cilj joj je prevlast nevojnih strukturavlasti i drutva nad vojnim. Ona ima i unutranju kontrolu; dvojakog je karaktera:

hijerarhijsko-upravno-personalni i kompetencijski karakter se osnosi na

kontrolu u relacijama nedreeni-podreeni institucionalni karakter tj postojanje unutranjih organa kontrole i

inspekcije

Poseban akcenat se stavlja i na fenomen ograniavanja nekih ljudskih pravapripadnicima vojnih i policijskih struktura (lica). Npr zabrana uea u politikimpartijama, sindikalnog organizovanja i prava na trajk, zabrana praktikovanjavjerskih sadraja.

Civilno upravljanje oruanim snagama i civilno-vojno-policijski odnosiPojam civilna kontrola bi trebao da ima neke veze sa odnosom moi izmeucivilnih i vojnih grupa. Hagminton civilno-vojne odnose posmatra kao jedan vidpolitike nacionalne bezbjednosti, glavnu komponentu politike vojnebezbjednosti. U osnovna operativna pitanja vojne politike ubraja tri osnovnapitanja:

1. kvantitativna- vezana za veliinu, regrutovanje i snadbijevanje vojnihsnaga

2. kvalitativna- tiu se organizovanja, sastava, opreme i razvoja vojnih snaga3. dinamina- vezana za koritenje vojnih snaga

Varijante civilne kontrole po Hantingtonu su:- subjektivna minimalizuje vojnu, a maximalizuje mo civilnih grupa- objektivna maximalizuje vojni profesionalizam

Drava i drutvo su prolazile i prolaze kroz raliite situacije od kojih suprepoznatljive tri:

1. mirnodopsko stanje i mirnodopski civilno.vojni odnosi2. predratno stanje drave, drutva i oruanih snaga3. ratno funkcionisanje dravne politike i njene vojne sile

Parlamentarni nadzor nad sektorom sigurnosti: principi, mehanizmi iprakseDIO 1: utvrivanje koncepta sigurnosti i akteri: izazov sa kojim sesuoavaju parlamentarci

Promjena sigurnosti u svijetu koji se mijenja (poglavlje 1): demokratskodrutvo je ono u kojem se omoguava ljudima da svoje stavove prenesu na

11


12/26

izabrane predstavnike, a opet mogu i dalje uestvovati putem javne debate.Demokratske institucije uspostavlaju mehanizme kojima se konflikti rjeavajumirnim putem i kompromisnim rjeenjima, pa se na demoktratiju gleda kao nasistem koji je po prirodi povezan sa mirom i sigurnosti. Sigurnost nije sama posebi cilj, nego treba da funkcionie u korist dobrobiti graana. Nacionalnasigurnost postaje ljudska sigurnost gdje na prvo mjesto stavlja ovjeka izajednicu. U praksi drave u tu svrhu koriste:

preventivne mjere: za izgradnju mira, spreavanje sukoba itervencije: koriste se onda kada ne uspiju druga nastojanja reaktivne mjere: mjere pruanja pomoi u toku ili nakon rata (izgradnja

centara za raseljena lica, davanje azila izbjeglicama, humanitarna pomo)

Pored pruanja sigurnosti ljudima putem vojnih faktora, postoje i drugi faktori kojiprijete sigurnosti:

- politika prijetnja (politika nestabilnost, terorizam, zloupotrebaprava)

- ekonomske prijetnje (siromatvo, finansijska recesija)

- ekoloke prijetnje (nuklearne katastrofe, globalne ekolokepromjene)

- socijalne prijetnje (kriminal, prenapuenost, manjine, imigracije,oboljenja)

Od pojedinanih sigurnosti drava do sigurnosne saradnje meu dravama:danas se prijetnje sigurnosti u jednoj dravi mogu lako preliti na cijeli region, iak ugroziti mir u svijetu. Vrste sigurnosnih aranmana:

1. kolektivna odbrana- sporazumom izmeu dvije ili vie drava obavezujuse uesnice da e jedna drugoj pomoi u sluaju napada izvana (npr NATOi organizacija amerikih drava)

2. kolektivna sigurnost- zajednica je saglasna da e odustati od upotrebesile i da e pomoi svakoj lanici zajedice u sluaju da druga lanicapribjegne upotrebi sile (npr UN)

3. kooperativna sigurnost- povezuje kolektivnu sigurnost sasveobuhvatnim pristupom sigurnosti. irok pristup sigurnosti jemultidimenzionalan, daje prednost multilateralizmu, mirnim rjeenjima,drave su glavni akteri u sigurnosnom sistemu, naglaava vrijednoststvaranja navika voenja dijaloga na multilateralnoj osnovi

Relevantnost parlamentarnog nadzora (poglavlje 2):Postoji miljenje da sigurnosna politika jeste prirodni zadatak izvrne vlasti, aparlament je manje adekvatna institucija zbog vremenske procedure i nedostatka

potpunog uvida u neophodnu strunost i informacije. Meutim, parlamentnadgleda rad izvrnih organa. Najmanje etiri razloga zbog kojeg je ovaj nadzorbitan:

spreavanje autokratske vladavine nema oporezivanja bez zastupljenosti; parlament vri nadzor nad

koritenjem dravnog budeta stvaranje zakonskih parametara (parlament razmatra nacrte zakona) parlament je kontakt do javnosti, graanstva

Izazovi pred parlamentarnim nadzorom (bar 3 aspekta):1. zakoni o tajnosti

2. pitanja nabavke naoruanja, spremnost vojnih jedinica3. meunarodna saradnja moe dovesti do iskljuenja parlamenta iz procesa

12


13/26

Uloga i nadlenost parlamenta i drugih dravnih institucija (poglavlje 3):Zajednika nadlenost: parlament i vlada imaju razliite uloge, ali i zajednikunadlenost da odre kvalitetno funkcionisanje sektora sigurnosti, nadleni su zaodnose izmeu lidera i vojnih lidera.Podjela uloga: izvrna, zakonodavna i sudska vlast ispunjavaju osnovne uloge udravnoj sigurnosnoj politici. Osim toga, bitnu ulogu igra i graansko drutvo imediji, ombussmeni i glavni revizori.Politika odgovornost: sigurnosne slube trebaju biti odgovorne svakoj odosnovnih organa vlasti (Z; I; S).Principi demokratskog i parlamentarnog nadzora:

drava je jedini akter koji ima legitiman monopol nad upotrebom sile parlament je suveren i njemu je odgovorna izvrna vlast parlamet odobrava i daje revizije za trokove parlament proglaava i ukida vanredno stanje ili ratno stanje principi dobre uprave i vladavine prava se odnose na sigurnosni sektor osoblje sigurnosnog sektora je odgovorno sudovima organizacije sektora se politiki neutralne

DIO 2: nadzor nad dravnom sigurnosnom politikom, koncipiranjedravne sigurnosne politike (poglavlje 4):Sastavni elementi: sigurnosna politika obuhvata osnovne odluke u vezi sasigurnosnim sektorom koji utiu na vanjsku i unutranju sigurnost, daje smjerniceza vojnu doktrinu. S obzirom na injenicu da parlament predstavlja interese iprobleme graana, bitan je i neophodan njegov angaman u dravnoj sigurnosnojpolitici. Ona uvijek treba ispunjavati vrijednosti i principe koji su utvreniustavom ili poveljom.Parlament prolazi kroz 4 faze prilikom utvrivanja sigurnosne politike drave:

1. faza: utvrivanje, parlament ima ogranienu ulogu prilikom utvrivanja

nove politike. Glavni zadatak pripada nedlenim vladinim organima iministarstvima. Parlament moe da ima ovdje bitnu ulogu ukolikopostojea politika zadovoljava potrebe i tenje graana, te i u traenjurevizije ukoliko je to potrebno.

2. faza: odluivanje, parlament ovdje moe da ima bitnu ulogu. Kadadokument doe na parlament, onda je on vlasnitvo parlamenta injegova direktna odgovornost. U ovoj fazi parlament vri najvaniji uticajkroz budwt, takoe ima bitnu ulogu u mobiliziranju i poveanju javnepotpore.

3. faza: realizacija, parlament u ovoj fazi treba da detaljno ispituje vladineaktivnosti, te moe da intervenie ukoliko vlada napravi ozbiljne greke.

4. faza: ocjena i nauene lekcije, vlada je nadlena da daje ocjene i

rezultate predouje parlamentu. Nevladin sektor takoe provodi ocjene sasvoje strane, a parlament moe da ovlasti konsultante da provedu posebnerevizije rada.

Dravna sigurnosna politika i meunarodni propisi (poglavlje 5):Meunarodni principi: ograniavaju ili podravaju dejstvo dravne sigurnosnepolitike. Npr lanice UN-a moraju da:

- rjeavaju meunarodne sporove mirnim putem- u meunarodnim odnosima suzdravaju od izricanja prijetnji i

upotrebe sileDeklaracija generalne skuptine meunarodnog prava (1970) priznata je kao

autentino tumaenje Povelje UN-a. Prema tome, principi koji moraju da sepotuju su:

13


14/26

suzdravanje od prijetnji i upotrebe sile mirno rjeavanje meunarodnih sukoba nepovredivost granica i teritorijalnog integriteta drave pravo naroda na samoopredjeljenje i ivot na vlastitim teritorijama suverena jednakost drava i nemijeanje u unutranja pitanja

potivanje ljudskih prava saradnja meu dravama ispunjavanje obaveza u dobroj vjeri, koje su preuzele iz meunarodnog

prava

Multilateralni ugovori npr Povelja UN-a, 4 enevske konvencije i 2 dodatnaprotokolaBilateralni ugovori npr starteki ugovor o smanjenju naoruanja (izmeu SSSR iSAD). Ova vrsta ugovora odnosi se na izraavanje prijateljstva i nenapadanja. Onimogu obuhvatiti i konkretnu vojnu pomo u sluaju potrebe.

U sklapanju ugovora bitno je ukljuiti parlament i javnost.Uloga graanskog drutva i medija (poglavlje 6):Graansko drutvo: organizacije koje se nalaze izmeu drave i privatnogivota osoba i zajednice. Ono ima potencijal da bude protutea dravnoj moi, tese moe suprotstaviti tome da drava predstavlja nekoliko interesa ili odabranihgrupa. Takoe, ono moe da bitno utie na donoenje odluka vezanih za sektorsigurnosti (npr NVO).Mediji: slobodni i nezavisni mediji mogu da utiu na sadraj i kvalitet pitanja kojase iznose kroz javne debate. Tako da je sloboda medija kljuna komponentademokratije. Oni imaju pravo da prikupljaju i distribuiraju informacije vezane zapolje sigurnosti koje su od javnog interesa i odgovorni su da daju vijesti koje su

istinite, tane i pravine. Svaka zemlja ima zakone o slobodi tampe, a naravno imeunarodni zakoni garantuju slobodu tampe, miljenja, izraavanja.Parlament i javnost: demokratski nadzor moe biti djelotvoran kao principdobre uprave, samo ako je i javnost upoznata sa osnovnim pitanjima, teuestvuje u debatama. Parlament treba da osigura dostupnost informacija idokumenata vezanih uz pitanja sigurnosti (npr web stranica). Takoe,komunikacija treba da bude dvosmjerna zbog mogunosti sudjelovanja i nadzoraod strane graana, zbog poveanja povjerenja javnosti u parlament, zbogpotpore od strane javnosti ime se postie konaan cilj i svrha, a to jedemokratska stabilnost.

Pogled na sigurnosnu politiku s aspekta gendera (poglavlje 7):Gender je relativno nova sfera i gleda se na njega kao na bitan parametar popitanju sigurnosti, tj ene imaju jednaka prava kao i mukarci i doprinoserjeavanju pitanja sigurnosti.

Ovdje se treba pristupati iz dva ugla:1. sigurnosna politika se mora fokusirati na gender sensitivna pitanja i

rjeavati ih; mogua rjeenja se moraju prouavati i trebaju se uvestistrukture kako bi se potovala prava i interesi ena

2. bitno je promovisati sudjelovanje ena u oblasti sigurnosne politike

prelaskom iz tradicionalne odbrane na sigurnost graana, enama je data nova

ansa. To se odnosi na pitanja sigurnosti koja, pored upotebe fizike snage iobuke, ukljuuje i istraivanje i nformacione tehnologije i obavjetajni rad. Svaki

14


15/26

mirovni proces koji ignorie potrebu i ulogu ena je neprirodan, te samim tim inestabilan. ene kao i mukarci, su rtve i akteri rata i oruanih sukoba, aliobino ne drugaije naine i u razliitim oblastima. ene, takoe, trebaju da sevie ukljue u parlamentarne komisije za pitanja odbrane.

DIO 3: osnovne operativne komponente sektora sigurnostiVojska (poglavlje 8):Funkcije vojske-nove funkcije vojske (+stare, tradicionalne):

zatita nezavisnosti drave, suvereniteta i teritorijalnog integriteta,graana: gotovo sve oruane snage prolaze kroz reformu, tri su osnovnaprocesa ferormi:

- demokratizacija- prilagoavanje novoj sigurnosnoj kumi- internacionalizacija (saradnja sa drugim zemljama)

ouvanje mira na meunarodnom planu ili misije provoenja mira: zbogspreavanja konflikatai prelijavanja konflikata preko granica,destabilizacija regiona, raspadanja privrednog sistema i stvaranje

nekontrolisanih tokova izbjeglica, zbog stvaranja veeg stepena drutvenesigurnosti i sigurnosti graana

pruanje humanitarne pomoi: odravanje reda, obezbjeenje hrane,medicinskih i dr resursa, odravanje komunikacije i omoguavanje prevoza

pomo civilnim organima tj unutranja sigurnost: vojna podrka jepotrebna civilnim organima zbog prijetnji kakve su teroristiki napadi,organizovani kriminal, nezakonita trgovina drogama

sudjelovanje u izgradnji drave: doprinos izgradnji drave odvija se krozprisustvo mladih ljudi koji (iz razliitih slojeva i etnija) rade zajedno-funkcijavojske je ovdje asimilacija; funkcija pruanja mogunosti za edukaciju

Druge vojne organizacije na nivou drave (poglavlje 9):Druge vojne organizacije se jo nazivaju paravojne organizacije. Predstavljajuandarmeriju, carinske slubei granine garde, ukoliko su ove snage obuene uvojnim taktikama, opremljene kao vojne snage i djeluju pod vojnim autoritetom usluaju rata. Tijesno su povezane sa vojskom. Funkcije:

1. kontrola granica, traganje za ilegalnom trgovinom robama i ljudima2. kontrola masovnih pobuna3. odravanje reda i mira u vanrednim situacijama, zatita efa drave i

znaajnih objekata

Strukture policije (poglavlje 10):Policija u demokratskim drutvima: karakteristike rada policije:

potivanje vladavine prava obezbjeenje javne sigurnosti u skladu sa ljudskim pravima transparentnost, nadzor i kontrola demokratski rad policije je proces odozgo prema dole (odgovara na

pitanja graana)

Graani u demokratiji imaju pravo da oekuju pravedan, nepristrasan i predvidivtretman kada se nalazi u rukama policije. Policija mora potovati svaije pravo naivot. Policijske organizacije su instrumenti izvrne vlasti i tako uivaju monopollegitimne sile. Zbog toga se esto koriste kao instrument zloupotrebe, nasilja ipotiskivanja ljudskih prava i korupcije. Iz tog razloga su potrebne posebne

garancije prema kojima policijske organizacije moraju imati diskreciju ioperativnu neovisnost, moraju potovati nepristrasnost u potivanju zakona i

15


16/26

djelovati profesionalno. Upotreba sile mora biti u skladu sa pravilomproporcionalnosti.

Tajna i obavjetajna sluba (poglavlje 11):Iako obavjetajne slube zavise od izvrne vlasti, parlament ima osnovnu ulogu upraenju njihovih aktivnosti. Priroda obavjetajnih slubi se odnosi na prikupljanjei analizu informacija. Takve mjere zahtijevaju visok stepen povjerljivosti. Sistemprovjera i balansa moe sprijeiti izvrne organe vlasti ili parlament odzloupotrebe obavjetajne slube u vlastite politike svrhe. Parlamentarnakomisija za nadzor treba imati garantovan pristup informacijama, ulogu uimenovanju efa slube i nadzor nad budetom. Pored parlamentarnih postoje ikomisije za nadzor. Parametri za obavjetajne slube u demokratskim drutvima:

OBIM: nadzor je esto po obimu ogranien DEBATA: nadzor nad obavjetajnim slubama je manje otvoren u

demokratskim drutvima nego nadzor u drugim oblastima. Javne debatenisu obino otvorene i potpune. Potuje se povjerljivost informacija

PODJELA ZADATAKA: uglavnom su u dravama odvojene unutranje

obavjetajne slube od vojne obavjetajne slube OBUKA OSOBLJA: je kljuni aspekt nadzora SKIDANJE TAJNOSTI: obino nakon nekog vremena informacije bivaju

dostupne javnosti. Ova mogunost odgode moe olakati demokratskukontrolu

Privatna sigurnost i voje kompanije (poglavlje 12):Drava ima monpol nad legitimnim koritenjem sile. Meutim, pojavljuje se novi

fenomen pod nazivom privatizacija sigurnosnih funkcija. Uglavnom zemlje izaleiz rata ili proaple drave poseu za ovakvim kompanijama. Ohrabrujue je to tosu aktivnosti ovih kompanija pod kontrolom dravnih mehanizama. Postoje triosnovne grupe:

1. Plaenici- osobe koje su specijalno unajmljene da sudjeluju u zajednikimdjelima nasilja sa ciljem zbacivanja vlade ili podrivanja dravnog poretka injenog teritorijalnog interriteta na bilo koji drugi nain.

2. Privatne vojne firme- to je vrsta modernih korporacijskih plaenika kojirade za profit. Uglavnom su sastavljeni od penzionisanih osoba snagasigurnosti. Usluge: borba, operativna podrka, savjeti, obuka, naoruavanje,prikupljanjeobavjetajnih podataka, spaavanje talaca

3. Privatne zatitarske firme- usluge: zatita preduzea i imovine. Time

suzbijaju kriminal.U praksi firme esto kombinuju vojnu i zatitarsku stranu.

DIO 4: dravna sigurnost pod lupom parlamenta: uslovi i mehanizmiUslovi i djelotvoran parlamentarni nadzor (poglavlje 13):Uslovi su:

1. Jasno definisanje ustavne i zakonske ovlasti: veina ustava propisuje da jeizvrna vlast nadlena za sigurnosne slube i da je izvrna vlast odgovornaparlamentu

2. Uobiajene prakse: bitno je da se utvrde i odre navike i prakseparlamentarnog nadzora podranog drutvenim normama

3. Resursi i strunosti: nadgledanje se nalazi pod faktorima: faktora vremenai strunosti i dostupnosti informacija

16


17/26

4. Politika volja predstavlja osnovni uslov za djelotvornu parlamentarnukontrolu nad sektorom sigurnosti

Parlamentarni mehanizmi primjenjeni na sektor sigurnosti (poglavlje14):

Tri uobiajene mogunosti za sticanje informacija od vlade: Parlamentarne debate: pruaju mogunost razmjene miljenja i

prikupljanja informacija u vezi sa injenicama i vladinim namjerama.Parlamenti koriste sljedee karakteristine mainerije:

- Opu debatu- ispitivanja se najee javljaju u toku debate- Interpelacija- prikupljanje informacija i nju upuuje lan parlamenta

ministru, njom trai da neto objasni. Interpelacijom se pokreugeneralne debate i njom se provode politike sankcije. Ovo jenajdjelotvornija procedura jer se ministri direktno pozivaju naodgovornost

- Zahtjev pred ljetnu pauzu- u britanskom sistemu interpelacija jenepoznata, ovaj zahtjev za ljetnu pauzu je slian interpelaciji.

Zahtjev se alje prije da bi vlada imala vremena razmotriti pitanja alise ne glasa- Pitanja- cilj pitanja je da se dobiju konkretne informacije,

intervencije, te da se iznesu eventualne zloupotrebe i da se trailijek

Parlamentarna pitanja i upiti vladinim dunosnicima: pitanja mogu biti upismenoj ili usmenoj formi. Ovlasti izvrne vlasti da neke informacije ilidokumente oznae kao povjerljive su ograiene. Zakon navodi tano kojidokumenti mogu biti tretirani kao povjerljivi, period povjerljivosti, pravilaobjavljivanja

Parlamentarna istraivanja: istrage vre parlamentarne komisije kojepotom daju izvjetaj o aktivnostima. Istrane komisije se koriste zaizuavanje posebnih pitanja. Parlament daje instrukcije lanovima kako daprikupljaju informacije i kako da napiu izvjetaj. Parlament mora bitipotpuno informisan o svim pitanjima po kojima izvrna vlast preuzimaakcije. Ovlasti:

- Izbor teme i obima parlamentarne istrage- Posjete vojnih baza i drugih objekata sigurnosnih slubi- Prikupljanje informacija od predsjednitva, vlade, uprave ili osoblja- Uzimanje dokaza- Organizovanje javnih i zatvorenih sasluanja

Parlamentarne komisije za odbranu ili sigurnost (poglavlje 15):

Parlamentarni nadzor obuhvata vie komisija kao to su: komisija za odbranu, zavanjske poslove, za budet ili finansije, za obavjetajne slube i pitanja, zaindustriju i trgovinu, za nauku i thnologiju, za unutranje poslove. Ovlasti isredstva: neke parlamentarne komisije nemaju pravo same prikupljati dokaze,dok druge imaju gotovo neograniene ovlasti za prikupljanje dokaza iz vanjskihizvora. Neke imaju ovlasti da usvajaju ili utvruju neke zakone, dok druge samoispituju postupke i mjere izvrne vlasti i dodjele budetskih sredstava. Nivostrunosti i sredstava se odnose na nivo kapaciteta i stabilnost osoblja, kapacitetistraivanja i njegov karakter.

Ombudsmen (poglavlje 16):On se bavi pritubama graana u vezi sa odlukama, mjerama ili propustima javne

uprave. Bira ga parlament ili ga imenuje ef drave ili vlada. titi graane od

17


18/26

krenja prava, zloupotrebe poloaja, greaka, nesavjesnog postupanja,nepravinih odluka i loe uprave. Ovlasti:

- Da istrauje rad vlade- Eliminira nepravilno ponaanje administracije- Podnosi izvjetaj vladi, podnosiocu albe i zakonodavcu

Ombudsmen za odbranu prati vojsku u ime graana odnosno parlamenta.Istrauje rad nadlenog ministra tj ministra slube sigurnosti, uglavnom vojske.Moe ga imenovati parlament, a u nekim zemljama ministar odbrane. Postojezakonske odredbe ta i u kojoj mjeri ombudsmen smije da iznosi aktivnosti

javnosti. Ova institucija je poveala povjerenje javnosti u sektor odbrane. Ovainstitucija prua zatitu osobama koje slue vojni rok od zloupotrebe u vojsci. Utom pogledu se ne smije dovesti u pitanje vojna hijerarhija ili da se smanji vojnagotovost.

Obilazak objekata slubi sigurnosti (poglavlje 17):Relevantnost- ovaj metod posjete razvija dijalog i gradi povjerenje irazumijevanje izmeu politiara i vojnih lidera. U pritvorima i zatvorima obilazak

u cilju otkrivanja sluajeva maltretiranja i spreavanja zlostavljanja.Uslovi za obilazak- obilazak parlamentaraca mora biti iskoordiniran sarelevantnim ministarstvom. Neoekivane posjete se mogu protumaiti kaonedostatak povjerenja u vojsku, zaobilaenje hijerarhije. To je ograniavajuifaktor za parlamentarce, jer se vojska moe pripremiti do posjete i pruiti slikukoja ne odgovara stvarnom stanju.

DIO 5: nadzor nad slubama sigurnosti u akciji: posebne okolnosti ioperacijeVanredna stanja (poglavlje 18): rat, unutranji sukob ili druge vrstevanrednog stanja. U tim sluajevima vojska i sektor sigurnosti podlijeumeunarodnim principima i garancijama (npr meunarodno humanitarno pravo).

1. Ratno stanje: prema povelji UN-a lanice e se suzdrati od upotrebe iliprijetnje sile, ime se ograniava upotreba sile. Parlament je duan danadgleda da li izvrna vlast potuje ova pravila tj da ne prekorauje ovlasti.Kontrola od strane parlamenta se vri na ljedee naine:

- prema Ustavu parlament objavljuje rat ili mir- izvrna vlast eka odobrenje od parlamenta- izvrna vlast obavjetava parlament o eventualnim angaovanjima

koja mu parlament nije odobrio2. Vanredno stanje: ono prijeti pravnom poretku i javnom redu. To mogu

biti: epidemije, katastrofe i sl. Objavljuje se u posebnim okolnostima, neugroavajui demokratska naela. Ovo stanje je samo privremeno.

- Meunarodni principi- princip legaliteta se odnosi na saglasnost kojamora biti uspostavljena izmeu objave i mjera koje su usvojene, tesaglasnost izmeu objave vanrednog stanja i meunarodnelegislative konkretn zemlje. Mora postojati saglasnost i izmeuunutranje legislative i meunarodnog prava

- Pravna priroda- akti (objava, ratifikacija) koji je ine i mjere koje seusvajaju moraju biti u skladu sa vladavinom prava

- Funkcija parlamenta- parlament objavljuje vanredno stanje daizvrna vlast ne bi bila jedina nadlena za usvajanje ove odbrane

3. Dugotrajna i de facto vanredna stanja: to su vanredna stanja kojaparlament obnavlja godinama (nekada decenijama), gdje sektor sigurnostimoe dobiti razvezane ruke i veliku slobodu, gdje se ugroava demokratija

s obzirom da parlament kao zastupnik naroda, biva ugroen u ovomsluaju.

18


19/26

Ouvanje unutranje sigurnosti (poglavlje 19):Pravni sistemi podrazumijevaju i ona stanja koja ne moraju biti proglaenavanrednim stanjem. Takva stanja se odnose na prijetnje i sl. Tada se izvrno0jvlasti daju neke ovlasti (npr privremena restrikcija, ukidanje nekih prava kako bise zatitila neka druga i sl). Rizici:

Neprecizna definicija opasnosti Davanje pretjerane ovlasti izvrnoj vlasti Militarizacija policijskih snaga Spreavanje rada parlamenta i sudstva

Liavanje slobode (legislativa):- Onih osoba koje prijete nacionalnoj sigurnosti (prema

pretpostavkama)- Onih osoba koje prijete nacionalnoj sigurnosti ( a za ta je izvrna

vlast sigurna)

Terorizam (poglavlje 20):Nasilje protiv civila; autobombe; samoubilaki napadi; elja za publicitetom.Ovo je prijetnja koju drava mora sprijeiti. Usko je povezan sa kriminalom, tedrava ukljuuje i vojsku i policiju i graninu slubu ( tj sve snage sigurnosti).

Tri pristupa borbe protiv terorizma: Antiteroristike mjere 8uiniti ljude, javni ivot, zgrade i infrastrukturu

manje osjetljivim) Protuteroristike mjere (otkrivanje identiteta terorista i zaustavljanje

napada) Upravljanje krizom (stabilizacija problema nakon napada)

Sigurnost i informacione tehnologije (poglavlje 21):Informacijska tehnologija doprinosi ouvanju sigurnosti, ali dovodi i do novihopasnosti (zloini, terorizam, krenje ljudskih prava i sloboda).Elektronski kriminal- zloupotreba pomou tehnologije (hakeri i virusi). Zbog togatreba podizati svijest o rizicima po informacione sisteme, pomagati saradnju

javnog i privatnog sektora, podsticati povjerenje u informacioni sistem.Vijee Evrope- konvencija za zatitu pojedinaca u pogledu raunarske obradeosobnih podataka.

Meunarodne mirovne misije (poglavlje 22):One nastoje da se izvode u skladu sa Poveljom UN-a zbog ouvanja mira isigurnosti.

Postizanje mira: upotreba diplomatskih sredstava i pregovora za mirnorjeavanje konflikata

Ouvanje mira: odnosi se na konflikte u unutrnjosti drave (nekada seodnosilo na meudravne konflikte) UN dri neprijateljske strane namirnom odstojanju, te pomau u izgradnji mira

Provoenje mira: vijee sigurnosti je dalo ovlasti dravama lanicama dabez saglasnosti strana, mogu provoditi akcije, tj mjere za postizanje cilja(zaljevski rat, Somalija, Ruanda, Haiti, BiH, Albanija, Istoni Timor).

Izgradnja mira: pomaganje graana i njegovanje mira nakon sukoba Humanitarne misije: pruanje humanitarne pomoi

Ukljuenost parlamenta u procesu odluivanja o slanju trupa van zemlje:1. Snana uloga parlamenta: prethodno ili naknadno odobrenje parlamenta

19


20/26

2. Ograniena uloga: ogranienje Ustavom ili Zakonom gdje parlament potom pitanju moe samo voditi debatu

3. Bez uloge: kada ne moe ak ni da vodi debatu o slanju trupa. Odluka jetada u rukama izvne vlasti.

Obuka: trai se dodatna obuka vojnih snaga koji se pripremaju.

DIO 6: finansijski resursi: ostvarivanje djelotvorne budetske kontrolenad sektorom sigurnostiSigurnost i mo novca (poglavlje 23):Parlament i proces utvrivanje budeta: parlamenti imaju zakonsku ulogu uusvajanju budeta za sigurnost i praenje. Parlamentarni nadzor po ovom pitanju:

1. Priprema budeta: izvrni organi predlau budet ali parlament moedoprijeniti tom procesu

2. Odobrenje budeta: parlament taj proces analizira i nadopunjava3. Izvrenje budeta: parlament vri reviziju4. Revizija: provjerava da li je dolo do zloupotrebe sredstava

Utvrivanje budeta: osnovni uslovi su odgovornost i transparentnost zapostizanje djelotvornosti utvrivanja budeta.

Revizija budetskih rashoda (poglavlje 24):Parlament treba osigurati da je glavni revizor:

Imenovan od strane parlamenta i da ima jasan mandat Da ima zakonska i praktina sredstva i resurse za obavljanje posla

nezavisno od drugih organa vlasti Da je nezavisno ovlaten da podnosi izvjetaj parlamentu i komisiji za

budet

On mora biti nezavisan i autonoman

Finansijski nadzor ured za reviziju mora potvrditi tanost, pouzdanost svihorgana izvrne vlasti i javnih odjela, mora ispuniti misiju jurisdikcije.Zakonski nadzor mora potvrditi da su rashodi u skladu sa zakonom.

DIO 7 : ljudski resursi u sektoru sigurnosti: osiguranje profesionalizma idemokratskog nadzoraUnapreenje demokratske vrijednosti (poglavlje 25):Demokratsko obrazovanje i stav oruanih snaga trebaju biti unaprijeeni kako bise vojska integrirala u drutvo i prestala biti prijetnja demokratiji. U suprotnomprijeti opasnost od vojnog udara, neodobrene aktivnosti, potronje i zloupotrebesredstava, te opasnost od krenja ljudskih prava. Unaprijeivanje podrazumijevastvaranje mehanizama u vojsci koji vode ka podizanju svijesti vojske i potivanjedemokratskih vrijednosti. Unatranji poredak sektora sigurnosti podrazumijeva:

- Ograniavanje ustavnih prava oficira- Usvajanje ili revidiranje zakona o regulaciji zakona o sluenju vojnog

roka, vojni kazneni zakon, uspostavaljanje pravnog okvira u skladusa enovskom konvencijom

- Nepotivanje zakonskih naredbi pretvoriti u dunost vojnikaUdruge i sindikati neke drave zabranjuju a neke odobravaju pridruivanjesindikatima. Vijee Evrope o pravu na udruivanje sigurnosnih snaga kae davojska ima pravo na udruivanje ali zabranjen im je trajk; kada vojska nije u

akciji imaju pravo da uestvuju u udrugama, da se pridruuju udrugama koje

20


21/26

imaju za cilj zatiti njihove profesionalne interese; pravo na lanstvo u politikimstrankama ali u skladu sa zakonom.Profesionalni ethos se gradi na praksama, propisima i strategijama. Svipripadnici moraju suraivati sa institucaijam drave, obavljati svoj posaoprofesionalno, te ne zloupotrebljavati poloaj. Profesionalnu etiku trebaju voljnopotivati a ne samo prisilno.Na meunarodnoj razini izraena su dva kodeksa:

1. Generalna skuptina (1996.) usvojila kodeks uvara reda koji se odnosi nasve javne slube pored lica u uniformi. Odnosi se na ponaanje,profesionalno obavljanje dunosti i ne krenje ljudskih prava.

2. OSCE-ov kodeks za politiko-vojne aspekte sigurnosti (1994.) odnosi se nasve pripadnike sektora sigurnosti, osobe su pojedinano odgovorne zakrenje. Potoju ze princip zakonitosti, demokratije, neutralnosti i ljudskihprava.

Vojna jurisdikcija:oruane snage, vojnici podlijeu krivinom gonjenju ako napustipoloaj ili ne izvri zadatak u skladu sa zahtjevima i standardima. Norme prema

ovim licima se razlikuju od normi za civilno drutvo. Vojni sudovi nisu dio sudstva,ali moraju biti pod njihovom kontrolom.

Kadrovsko upravljanje u sektoru sigurnosti (poglavlje 26):Pravilno kadrovsko upravljanje je od sutinskog znaaja za razvoj profesionalnogsektora sigurnosti koji se dri demokratskih principa i potuje vladavinu prava ivrhovnu civilnu vlast. Parlamenti moraju nadgledati stvaranje i voenjeprofesionalnih slubi sigurnosti. Oni moraju osigurati izradu i sprovoenjekadrovskih planova, trebaju nadgledati da li se drava ponaa kao pravianposlodavac prema pripadnicima oruanih snaga u pogledu plata, uslova rada,naknada, mirovine i sl.

Vojna obaveza i prigovor savjesti (poglavlje 27):Odbrana drave je propisana gotovo svim Ustavima kao obaveza i oralnaodgovornost svih graana. U nekim je dravama ova obaveza propisana zakonomkroz sluenje vojnog roka. Regrutacija (novaenje), obavezni vojni rok za graane

je esto propisan Ustavom, te pokriven zakonom koji odreuje: Ko podlijee sluenju vojnog roka Trajanje Odgodu (izuzee) Procedure regrutovanja (novaenja) Kazne u sluaju izbjegavanja slube Minimalna i maximalna starosnu dob

Meutim neke zemlje su to ukinule jer smatraju da je prolo vrijeme velikih vojski.

Alternativno sluenje predstavlja sluenje bez noenja oruja, sluenje uinstitucijama za socijalnu pomo, NVO...Prigovor savjesti- neki ljudi smatraju upitnom obavezu da brane dravu, a totemelje na moralnim imperativima (npr vjersko propagiranje=NE UBIJ, iliuvjerenja line naravi=NE NASILJE). Neki parlamenti su pojavu prigovora savjestizakonom regulisali da se ne bi ilo na tetu tih graana (npr SAD, ZapadnaEvropa, Grka). Ondje gdje se ne priznaje prigovor savjesti, osobe koje odbijusluenje podlijeu krivinom gonjenju zbog dezerterstva ili izdaje, emu prijetevisoke kazne. UN (2000)- komisija za ljudska prava priznaje pravo svakog

pojedinca na legitimno uivanje prava slobode misli, savjesti, religije.

21


22/26

DIO 8: materijalni resursi: realizovanje djelotvorne kontrole transfera inabavke orujaNabavka oruja i vojne opreme (poglavlje 28):Nabavka treba da zavisi od strategije dravne sigurnosti ili odbrane. Neophodno

je da bude u skladu sa resursima. Budet koji se donosi i odnosi na taj dio trebabiti transparentan. Parlament je nadlean da nadgleda zakonitost aktivnosti uskladu sa munarodnim propisima, konvencijama... Parlament bi trebao osnivatikomisije za nabavku oruja. Odluivanje o nabavci oruja ukljuuje:

- Proces procjene rizika- Dugoroni koncept jaanja odbrane- Identifikovanje stvarnih potreba za novom opremom- Odobravanje sredstava- Procjene

Trgovina i transfer oruja (poglavlje 29):Parlamenti trebaju imati vanu ulogu u kontroli trgovine i transfera oruja. Pravilatrebaju da budu u skladu sa zakonom o nabavci i trgovini. Vlada treba dauspostavi strategiju, zakone, vri kontrolu, sve u skladu sa meunarodnim

propisima, da potuje ljudska prava, da bude transparentna, da ne ugroavamir...Evropski kodeks (rezolucija) ima svrhu spreavanja protoka oruja iz EU unestabilne drave.Meunarodni embargo na oruje-sankcije: imaju svrhu da sprijee nedozvoljenoponaanje onih zemalja koje prijete miru i sigurnosti.IPU (1889): meunarodna organizacija parlamenta suverenih drava. One imajustatus posmatraa u UN i cilj je da se uje glas naroda u procesu meunarodnogpregovaranj. Bitna pitanja su pitanja mira i sigurnosti. Ima za cilj da kroz dijalogesmanji tenzije i izgradi povjerenje.

Hantington: Vojnik i drava

Oficirski poziv kao profesija (poglavlje 1):Profesionalizam i vojska: savremeni oficirski kor je profesionalna grupacija, asavremeni vojni oficir je profesionalac. Oficiru se poklanja manje potovanja negoostalim profesijama.Pojam profesije: karakteristike koje je opisuju su:

- Strunost- profesionalac je expert sa specijalizovanim znanjem ivjetinama u znaajnoj oblasti ljudskog nastojanja. Profesionalnoobrazovanje se sastoji od dvije faze: iroka opta kulturna pozadina ispecijalizovane vjetine i znanje profesije

- Odgovornost- da vojnik profesionalac prui uslugu kada drutvo tozahtjeva. Drutvena odgovornost razlikuje profesionalca od drugih

experata- Pripadnitvo grupi- pripadnici neke profesije dijele osjeajpripadnosti datoj grupi, to ih izdvaja od laika

Vojna profesija: oficirski poziv je najsnaniji kada se pribliava profesionalnomidealu i obrnuto. Dunost vojnog oficira ukljuuje:

- Organizovanje, opremanje i obuavanje- Planiranje njenih aktivnosti- Usmjeravanje njenih operacija

Pojedinci koji su pripadnici oficirskog kora, a ne upravljaju nasiljem, obino serazlikuju specijalnim oznakama i titulama i iskljueni su iz pozicija vojnekomande.

Odgovornost i vjetina: vjetina oficira je izvanredno sloeno intelektualnoumijee koje zahtijeva sveobuhvatno studiranje i obuku. Drave imaju monopol

22


23/26

nad vojnom profesijom. Oficiri su odgovorni prema svom klijentu tj drutvu.Oficirski kor je odgovoran za vojnu bezbjednost do stepena zanemarivanja svihdrugih ciljeva. Motivacije oficira su privrenost i ljubav prema svom pozivu iosjeaj drutvene obaveze da koristi taj poziv za dobrobit drutva. Njegovoponaanje je rukovoeno mnotvom pravila. Njegove se funkcije i dunostiodreuju u odnosu na njegov in. Vojska ima i rezervni vojni kor koji rijetkodostie nivo profesionalne vjetine.

Uspon vojne profesije u zapadnom drutvu (poglavlje 2):Nova socijalna kategorija: vojna profesija je bila osnovni proizvod 19 stoljea.Godine 1800. nije bilo profesionalnog oficirskog kora, 1900. takve institucijepostoje u svim vanim zemljama. Pet kljunih instrumenata vojnog zanimanja zarazvoj profesionalne strunosti:

Uslov za prijem u oficirski kor Oblicima napredovanja unutar oficirskog kora Karakterom vojnog obrazovnog sistema Prirodom sistema vojnog taba Kompetencija oficirskog kora

Njemaki i aristokratski oficirski poziv:U feudalno doba postojao je oficirski najamnik. On je procjenjivan premanjegovim finansijama. Rat je bio pljakaki posao. Kraj najamnikog posla doao

je 1618 godine uspjesima Gustava Adolfusa. Sljedei nivo je kada oficirski korpostaje najamnik krune.

Aristokratske institucije 18-og stoljea:Arisokratsko porijeklo je bilo uslov za ulazak u vojsku. Kupovina poloaja je bilosredstvo za prijem i napredovanje u svim vojnim branama osim u tehnikimslubama. Bogatstvo i politiki uticaj su prije 1800. godine bili elementi za ulazaku oficirski kor. Politiki uticaj je presudan za postavljanje na najvie pozicije.Aristokratsko porijeklo je bilo uslov i zahtjev za vojno komandovanje.

Porijeklo profesionalizma:Augusta 6. 1800 godine Pruska vlada je donijela odluku o najmovanju oficira.Osnovni su principi i ideali koji su dominirali pruskim snagama i gdje je postavljenmodel za sve ostale vojske. Profesionalizacija se ostvarivala u dva perioda:

1. Period: vrijeme Napoleonovih ratova

2. Period: u treoj etvrtini 19 st procesi primanja su poboljaniPorast profesionalizma deava se usljed: porasta populacije, rasta nacionalnihdrava, uspona demokratskih ideala. Uspon nacionalizma i demokratije imao je

jedan vaan prozvod koji je vodio do porasta profesionalizma, to je nacionalnavojska sa obinim ljudima regrutovanim kroz optu slubu. Pruska je prva dravakoja je profesionalizirala vojsku i uvela stalnu optu slubu, koja je trajala 5godina.

Nastanak profesionalnih institucija 1800.-1875. :Razvoj profesionalnih metoda prijema u vojsku je proao kroz 3 faze:

1. Faza: eliminacija aristokratskih elemenata2. Faza: nastala sa zahtjevom za osnovnim nivoom profesionalne obuke i

kompetencije3. Faza: zahtjev za minimalnim optim obrazovanjem

23


24/26

Glavni cilj je bio da se kroz vojno obrazovanje obezbijedi takva struktura oficirakoja e biti otvorena za nove ideje; drugi cilj je bio profesionalno obrazovanje. UFrancuskoj su postojale tri institucije za vojno obrazovanje: politehnika,specijalna vojna i mornarika kola. Sistem napredovanja bio je putem senioritetaupotpunjen sistemom selekcije. U Pruskoj je uveden ispit kao preduslov za prijemi napredovanje. Napredovanje iz jednog u drugi in trebalo je da bude od 2-4 god.Sistem kupovine inova oezbjeivao je lojalnost vojske dravi. U Pruskoj jeosnovana i ratna akademija. Generaltabni oficiri su manje ili vie ostalianonimni. Obrazovanje oficira je predstavljalo prekretaku polugu u pruskoj vojscikoja ih tjera da se usavravaju u svojoj profesiji, a napredovanje prema zasluzi.

Evropski profesionalizam:*Sumirani izvjetaj generala Aptona 1876. *

Prijem u vojsku se obavlja putem zavrene vojne kole Ratna akademija obrazuje oficire za vie nauke o ratu Za generaltab se trae oficiri sa najviom profesijom

Uvedena su ubrzana unapreenja Godinji i dvogodinji izvjetaji Oficiri se zadravaju samo ako su od koristi vladi

Formulisanje profesionalne etike:Nauka o ratu je nauka o razoruavanju ili poraavanju neprijatelja silama, rat nijenista drugo do nastanka politikog odnosa drugim sredstvima.Vojniki umZnaenje vojnikog uma-tri razliite take gledita vojnikog uma:

- Prema njegovim sposobnostima- Prema njegovim karakteristikama

- Prema njegovim stavovimaVojnik favorizuje agresivnu i ratobornu nacionalnu politiku, da se zalae zaorganizaciju drutva zasnovanu na lancu komandi.

Profesionalna vojnika etika:Postojanje vojnike etike zavisi od postojanja suparnikih nacionalnih drava.Dunost ove profesije je jaanje vojne bezbjednosti drave. Vojnik mora dazanemari linu korist. Nacionalna vojna politika navodi vojnike na: posmatranjedrave kao osnovnu jedinicu politike organizacije, podvlae trajne mogunostirata, protive se ulazu drave u rat osim kad je pobjeda sigurna. Da bi ukinuli ratmoramo ukinuti uzrok koji lei u ljudskoj prirodi. Vojnik postupa na osnovuinjenica, vrstih brojki, surove realnosti i vremena. Vojnik ima sklonost da sebe

vidi kao vjeitu rtvu civilnog hukanja na rat. Oficir mora da ostane politikineutralan. Vojnik ima predstavniku odgovornost prema dravi, savjetodavnufunkciju i egzekutivu. Vojnika vrlina je poslunost. Vojnika etika prihvatanacionalnu dravu kao najvii oblik politike organizacije.

Sila, profesionalizam i ideologija: civilno-vojni odnosi u teorijiVARIJANTE CIVILNE KONTROLE

Osnovni problem u vezi sa definisanju civilne kontrole je: kako moe vojna moda bude umanjena? Generalno govorei, postoje u irem smislu dva odgovora.

SUBJEKTIVNA CIVILNA KONTROLA: USPOSTAVLJANJE MAKSIMALNE CIVILNEMOI. Najednostavniji nain da se minimizira vojna mo je maksimiziranje moi

civilnih grupa u odnosu na vojne. Postojanje velikog broja civilnih grupa, njihovarazliitost i konflikt interesa koji postoji izmeu njih, ini nemoguimmaksimiziranje njihove moi kao cjeline u odnosu na vojsku. Maksimiziranje

24


25/26

civilne moi uvijek znai maksimiziranje moi neke odreene civilne grupe iligrupa. To je subjektivna civilna kontrola.

OBJEKTIVNA CIVILNA KONTROLA: MAKSIMIZIRANJE VOJNOGPROFESIONALIZMA. Civilna kontrola u objektivnom smislu je maksimiziranjevojnog profesionalizma. To je ona podjela politike mi izmeu vojnih i civilnihgrupa koja je najpogodnija za stvaranje profesionalnih stavova i ponaanja kodpripadnika oficirskog kora. Na taj nain objektivna civilna kontrola postajedirektno suprotna subjektivnoj civilnoj kontroli.

Najbitnija stvar za bilo koji sistem civilne kontrole je umanjivanje vojnemoi.

DVA NIVOA CIVILNO-VOJNIH ODNOSAOFICIRSKI KOR I POLITIKA MO. Mo je sposobnost kontrolisanja ponaanjadrugih ljudi. Mo postoji u dva oblika, formalna vlast i neformalni uticaj. Formalnavlast ima za posljedicu kontrolu ponaanja jedne osobe od strane druge naosnovu njihovih poloaja u jednoj utvrenoj drutvenoj strukturi. Vlast nijeinherentna u pojedincu ve je svojstvo statusa ili poloaja. Shodno tome, vlast jeureena, struktuirana ili legitimna mo. Nivo vlasti odnosi se na poloaj koji grupa

zauzima u vladinoj hijerarhiji moi. Nivo vlasti oficirskog kora je podignut nanajvii stepen ako je postavljen u vrh hijerarhije i ako su mu druge institucijevlade podreene.Neto nii nivo autoriteta postoji ako vojska nema vlast naddrugim institucijama i ako druge institucije nemaju vlast nad njom. U ovomsluaju postoje dvije paralelne strukture vlasti; jedna vojna i jedna civilna.Ovakva situacija znai vojnu nezavisnost. Tree, oficirski kor moe da budepodreen samo jednoj drugoj instituciji koja ima efikasan konaan autoritet.

Uticaj. Politiki uticaj jedne grupe prikazan je u etir pokazatelja, pomoukojih je mogue procjeniti oficirski kor. (1) Grupa veze oficirskog kora. (2)Ekonomski i ljudski resursi podreeni vlasti oficirskog kora i njegovih voa. (3)Hijerarhiska meusobna isprepletenost oficirskog kora i drugih grupa. (4) Presti ipopularnost oficirskog kora i njegovih voa. Ova etir pokazatelja e pomoi da

se u izvjesnoj mjeri odrede pokazatelji politikog uticaja vojske.PROFESIONALNA ETIKA I POLITIKE IDEOLOGIJE. Kao to postoji vie

razliitih civilnih grupa ukljuenih u borbu za vlast, tako isto postoji i niz razliitihcivilnih etika i ideologija. Vojnika etika je konkretna, stalna i univerzalna. Izrazcivilno oznaava samo ono to je nevojno. U ovoj analizi ona e biti uporeenasa etiri manifestacije jedne vrste civilne etike politike idologije. Politikaideologija je skup vrijednosti i stavova koji se odnose na probleme drave.Ideologije koje e biti uporeene sa vojnom etikom su etiri najznaajnije uzapadnoj kulturi: liberalizam, faizam, marksizam i konzervativizam.

Liberalizam. Sutina liberalizma je individualizam. On naglaava razumnosti moralno dostojanstvo pojedinca i protivi se politikom, ekonomskom i

drutvenom sputavanju line slobode. Vojnik tvrdi da je prirpdan odnos izmeuljudi konflikt; liberal vjeruje da je prirodan odnos mir. Liberalizam smatra daupotreba razuma moe da stvori harmoniju interesa. Nasuprot vojnikomgleditu, liberalizam smatra da je ljudska priroda promjenljiva i da se moepopraviti obrazovanjem i odgovarajuim drutvenim institucijama. Liberalizamvjeruje da put ka miru vodi kroz institucijalna sredstva, kao to su meunarodnopravo, meunarodni sudovi i meunarodna organizacija. Civilna kontrola uliberalizmu znai otjelotvorenje liberalnih ideja u vojnim institucijama.

Faizam. Vojna etika i faizam su u izvjesnim stvarima slini, ali meunjima postoji i jedna fundamentalna razlika. Dok vojniko miljenje prihvata rat,faistiko miljenje romantizuje rat i nasilje. Vojnik priznaje neophodnost iupotrebu sile; faista oboava silu kao cilj sam po sebi. Vojnika etika prihvata

nunost vodstva i discipline u ljudskom drutvu; faizam naglaava vrhovnu mo isposobnost voe kao i apsalutnu dunost podreivanja njegovoj volji. Pogled na

25


26/26

ljudsku prirpdu i historiju faista i ljudi iz vojske se u velikoj mjeri razlikuju.Nasuprot vojnikom isticanju univerzalnosti ljudskih osobina, faista vjeruje uprirodnu superijornost izabranog naroda ili rase i u inherentnu genijalnost ivrhovnu vrlinu voe.

Marksizam. Marksistiki pogled na ovjeka je fundamentalno suprotan odvojnikog. Za marksistu ovjek je u osnovi dobar i racionalan; njega kvare zleinstitucije. On je po prirodi u miru sa drugim ljudskim biima. Marksista naglaavavanost ekonomske moi, dok vojnik, slino Makijaveliju, smatra da jesuperijornost na strani maa. Marksizam odbacuje realnost drave kao odrazagrupnog jedinstva, smatrajui da je drava instrument klasne borbe. Jedini ratovikoji on moe da odobri su klasni ratovi i jedine vojne snage koje moe da prihvatisu klasni instrumenti.

Konzervativizam. Suprotno liberalizmu, marksizmu i faizmu,konzervativizam je u osnovi slian vojnikoj etici. Po svojoj teoriji o ovjeku,drutvu i historiji, po njenom priznavanju uloge sile u ljudskim odnosima, ponjenom prihvatanju postojeih institucija, po njenim ogranienim ciljevima, ponjenom nepovjerenju u velike zamisli, konzervativizam i vojnika etika su u

saglasju. RAVNOTEA OBJEKTIVNE CIVILNE KONTROLEOstvarenje objektivne civilne kontrole zavisi od ostvarenja odgovarajue

ravnotee izmeu moi vojske i drutvene ideologije. U najveem broju drutavaodnos izmeu sile, profesionalizma i ideologije je dinamian, odraavajuipromjene u relativnoj moi grupa, promjene tokova shvatanja i miljenja ipromjene vrste prijetnji nacionalnoj bezbjednosti.

Obrasci civilno-vojnih odnosa:Opti odnosi izmeu sile, profesionalizma i ideologije ine moguih pet razliitihidealnih tipova civilno vojnih odnosa:

1. Tip: antivojna ideologija: visoka vojna mo, nizak vojni profesionalizam;

ovaj tip u primitivnijim zemljama gdje je profesionalizam zaostao ili uraznim zonama gdje vojska naglo pojaava mo

2. Tip: antivojna ideologija: niska vojna politika mo, nizakprofesionalizam gdje je drutvena ideologija toliko prisutna da vojnici nemogu da izbjegnu njen uticaj

3. Tip: antivojna ideologija: niska vojna politika mo i visokprofesionalizam, u drutvima gdje ima malo prijetnje bezbjednosti

4. Tip: provojna ideologija: visoka politika mo i visok profesionalizam,drutva koja se stalno nalaze suoena sa prijetnjama bezbjednosti i kojaimaju ideologiju koja gaji simpatije prema vojnikim vrijednostima

5. Tip: provojna ideologija: niska politika mo i visok profesiolanizam,

drutva sa rijetkom prijetnjom bezbjednosti a gdje dominirajukonzervativne ili druge ideologije koje simpatiu vojnike stavove.

politika i sigurnost

Documents