8/13/2019 Politika korupcija

1/5

Politika korupcija

Sprjeavanje i suzbijanje politike korupcije moe postati glavna okosnica borbedemokratske veine za bolje i pravednije drutvo. Politika korupcija je tetna zapolitiki i ekonomski razvoj, za osobno i kolektivno dobro te za demokratske procese.

Ona vodi do politikih odluka koje pogoduju prvenstveno odreenim sektorima iliprivatnim interesima te direktno ili indirektno tetni javnom interesu.

Politika korupcija je najvidljivija preko djelovanja politiara kada oni stvarajuzakone koji pogoduju odreenim uskim privatnim interesima, a na tetu velike veine.!ada bi drava imala u "stavu lanak kojim se politika korupcija zabranjuje, a zakonomnormira borba, tada bi demokratska veina dobila mogunost da preko ustavnih tubirevidira sve zakone u kojima je dolo do politike korupcije. #nogi zakoni bi postalineustavni i morali bi se promijeniti u korist javnog interesa. "z zakone politikakorupcija moe biti i tetan ugovor drave sa drugom dravom ili organizacijom.$ovoenje drave u ovisan poloaj je takoer politika korupcija. %akoer bi bilo jasnoda se ukidanje nekih zakona moe proglasiti politikom korupcijom. &pr. ukidanjezakona o porijeklu imovine.

'ato je bitno da se pokrene spreavanje i suzbijanje politike korupcije( )ano jejer demokratska veina ne moe ostvariti bene*ite od demokracije, dok je dozvoljenapolitika korupcija. 'bog toga demokracija postaje obina predstava bez svrhe zadobrobit velike veine. &eupotrebljivost demokracije vidi ve i obian puk koji je ukonanici najvie pogoen politikom korupcijom. +z toga razloga, irokim masama bitrebao biti prioritet uspostavljanje e*ikasnih ustavnih i zakonodavnih okvira zasprjeavanje i suzbijanje politike korupcije. orba bi trebala obuhvatiti nepotizam,

klijentelizam, patronat i politiko lobiranje.

Postoji veza politike korupcije i elitizma. !ada vlast provodi elita, demokracija tj.vladavina demosa ili vladavina naroda je samo obina predstava. -ilj elitizma je da seciljana manjina najvie okoristi u dravi. " kapitalizmu je to posjednika manjina, a udrugim sustavima je to vladajua manjina. )ladajua manjina ne mora svoju koristdobivati u posjedovanju, nego u koritenju raznih bene*icija. %o moe biti besplatnokoritenje dravne imovine ili uz simbolinu naknadu. #o se ovdje prenosi poloajempa tako imamo sluajeve da sinovi i keri politikih monika preuzimaju vlast od svojihroditelja. Prenoenje politike moi u osobnu se radi organiziranjem obine pljakekojom se dio bogatstva zajednice otuuje i prisvaja. %u se oigledno radi o istoj

politikoj korupciji. Pri tome se to pljakanje obino skriva iza politikih i gospodarskihre*ormi. 'bog toga se razvila jedna izreka put do pakla je poploen najboljimnamjerama/. %e najbolje/ namjere mogu u sebi imati skriveni interes u vidu politikekorupcije. &ajvanija stvar je da se utvrdi da li je rije o politikoj korupciji tj.pogodovanju odreenim manjinskim grupacijama da od toga ostvare korist na tetujavnog interesa. %eko da moemo javnim interesom proglasiti da mala manjina imanajveu korist u jednoj dravi.

0lite mogu preko politike korupcije uzrupirati javni interes i uiniti da koristostvaruje neka manjina. Sada postaje jasno da je nepotizam, klijentelizam i politiko

lobiranje samo oblik praktine politike korupcije. " biti cilj je da se postojeesocijalne razlike stave u svoju osobnu korist. %j. odreena grupacija se preko politikekorupcije socijalno izdie u odnosu na ostale.Ova zadnja reenica pokazuje stvarnu

8/13/2019 Politika korupcija

2/5

injenicu koju je lako vidjeti u mnogim situacijama. Politika korupcija slui upravo damanjina 1interesna grupa2 zaobie javni interes i preko politike korupcije ostvarisocijalno bolji poloaj. %aj poloaj im kasnije omoguava da ojaaju i zadre svojpoloaj i mo. #oglo bi se rei da politika korupcija potie socijalne razlike kada seomoguava da neka manjina ostvaruje najveu korist u zajednici.

3ani borci protiv korupcije

$anas imamo poplavu pokreta i politikih stranka koja stavljaju u svoje programeborbu protiv korupcije. #eutim, kako je svaki pokret i politika stranka interesnagrupa, jasno je da postoji velika mogunost da veliki broj tih organizacija u biti elikoristiti politiku korupciju da bi ostvarila svoje otvorene ili skrivene ciljeve. Pa ipakvelika veina tih organizacija ima u programu borbu protiv korupcije. %o znai da je upitanju lana, a ne stvarna borba. $eklarativno su protiv korupcije, ali stvarno nisu. Pod

korupcijom obino misle na onu koja se svodi na pojedinane sluajeve obinogkriminala kojim obnaatelji javnih dunosti ostvaruju odreenu dodatnu korist prekoraznih vrsta mita.

'animljivo je da postoje meunarodne udruge koje se neuspjeno bore/ protivkorupcije. !ao da im je jedini cilj borba, a ne iskorjenjivanje korupcije. %o modapostaje jasno ako shvatimo da bi bez korupcije nestale pogodnosti koje su dobileodreene interesne grupe. + stoga je interes tih grupa da borba protiv korupcije neuspije ili da ih mimoie zbog loe napisanih zakona kojima se korupcija eli sprijeiti iiskorijeniti. %aj loe napisan zakon je tada ista politika korupcija. &a alost, bezzakona i ustavnih odredbi kojima se bolje de*inira politika korupcija, nemogue je

raditi na iskorjenjivanju iste.

orba protiv politike korupcije 4 put u bolje drutvo

+stinski borbu protiv politike korupcije treba voditi demokratska veina. 5demokratska veina danas zakonodavnu vlast ima preko izabranih predstavnika idirektno preko re*erenduma. 5ko je jasno da u zakonima imamo politiku korupciju, aparlamentarni predstavnici ne ele zabraniti politiku korupciju, tada ostaje jedini nain

da se doe do ustavnih i zakonskih promjena samo preko re*erenduma.Oekivano je da e taj re*erendum opstruirati ili nee podravati sve stranke, udruge

i organizacije koje raunaju ili su raunale da preko politike korupcije ostvare 1ili veostvaruju2 svoje otvorene ili skrivene ciljeve. 5ko bi ustavne i zakonske izmjeneomoguile svakom graaninu ili udruzi da podnese ustavnu tubu zbog politikekorupcije u sadraja postojeih zakona, njihovog ukidanja, promjeni ili izglasavanju, kaozajednica bi dobili moan alat za provoenje demokracije tj. demokratske volje veine.0lite bi time izgubile mogunost velike politike manipulacije preko glumljenedemokracije. " drutvu bi dobili mogunost da ispravljamo sve devijacije koje vodeprotiv javnog interesa tj. interesa velike veine.

5lternativi nain da se to uini sada ide preko sudjelovanja u zakonodavnoj vlasti uzpostizanje veine. Postavlja se pitanje, mora li demokratska veine, da bi ouvala svoja

8/13/2019 Politika korupcija

3/5

prava, imati veinu u zakonodavnom tijelu ili je puno bolje da postoje ustavne izakonske odredbe koje omoguavaju da brzo doe do zatite javnog interesa tj. interesavelike veine. $osadanje ustavne tube su se uglavnom podnosile radi zatite pravapojedinaca ili organizacija. &itko nije titio prava demokratske veine tj. sprjeavaomanjinu 1interesnu grupu2 da ostvaruju odreena prava i koristi na tetu demokratskeveine. 5 to je vana stvar u jednoj zajednici. %o se preputalo politikim strankama tj.

politiarima. #eutim, to politiara sprjeava da djeluje protiv javnog interesa( Samozakletva u kojoj se kae da e asno i savjesno raditi radi svekolikog boljitka republike.6to, ako e pri tome biti politiki korumpiran i omoguiti nekoj interesnoj grupi nekupovlasticu ili dobit na utrb javnog interesa( &ee se dogoditi nita. &ema zakona iliustavne odredbe po kojoj je to kanjivo. 7edina mogunost je da demokratska veina neizabere te politiare. 5li, to ako velika veina politiara upravo eli iskoristiti poziciju ipreko politike korupcije imati mogunost da se dodatno okoristi ili drugima omoguikorist na tetu javnog interesa( S obzirom na posao politiara, jasno je da njihova plaane ovisi o tome koliko su zatitili javni interes pa je i logino da zatita javnog interesamoe pasti u neto to se radi tek pod prisilom javnosti. Stoga je pogreno preputanjezakonodavne vlasti u ruke ljudi kojima javni interes postaje prisila, a ne prisegom dana

obveza. %o trai uvoenje demokratskih alata za otklanjanje korupcijskih devijacija uzakonima.

"graivanje odredbi o spreavanju i suzbijanju politike i ostale korupcije u "stav izakone postaje primarna stvar svake zajednice koja misli njegovati demokraciju i zatituinteresa demokratske veine.

Primjeri politike korupcije

&ajvanija stvar u svemu tome je spoznaja kako politika korupcija stvarapogodovanje odreenim interesnim grupama. )jerujem da svatko moe lako nai nekinelogian zakon koji je takav zbog politike korupcije. " biti ovaj dio teksta se moenadopunjavati vlastitim opaanjima. 0vo nekoliko primjera8

9. :egulacija novca i rada banaka je danas napravljena tako da pogoduje*inancijskom sektoru 4 'akon o ;&

8/13/2019 Politika korupcija

4/5

u dravi su uinili da privatizacija proizvodnje nije dala dobre e*ekte jer je zapro*itabilnost proizvodnje potrebno dodavati novac bez duga u opticaj, a to je nestalopromjenom zakona o ;&

8/13/2019 Politika korupcija

5/5

Primjena direktne demokracije

Protiv politike korupcije se moe boriti primjenom direktne demokracije tj.kontrolirati rad zakonodavne, a moda i nekih drugih vlasti javnom ocjenom da li jeneto za ili protiv javnog interesa 1zakon, ugovor, odluka2 putem re*erenduma koje seinicira iz naroda. &pr. ako netko smatra da je neto protiv javnog interesa prvo ide sa

ustavnom tubom po odredbama spreavanja politike korupcije i zatite javnoginteresa 1dio zakona koji ne postoji i treba re*erendumima zahtijevati2. 5ko ustavni sudpresudi negativno, moe se pokrenuti re*erendum i izjanjavanje same javnosti to onamisli o tome. 'a to nam treba elektroniki re*erendum i izmjene ustava i zakona. 6to jepoanta( $olazak pro narodne opcije na vlast ne znai nuno da bi ostali i proveli svemjere. Provoenje mjera zahtijeva odreeno vrijeme. 'a razliku od toga, prekore*erenduma se moe doi u priliku da se zahtijeva ugradnja odreenih demokratskihalata koji e vladajuu politiku elitu u budue uiniti nemonom protiv demokratskeveine. %ime se demokracija nee moi izigravati. Ovo je samo jedna mogua verzijarazvoja dogaaja. Ovaj smjer siguran i paralizirati e loe poteze politiara za svavremena, a u odnosu na alternativu kao to su prosvjedi i trajkovi. Naime prosvjed nemoe biti toliko efikasan, koliko direktan utjecaj na odluke politiara prekoreferendumske ocjene same javnosti da li su one protiv njenog interesa i u koristneke uske interesne grupacije, a koji ima i zakonske posljedice na onoga koji je teodluke donio.

orba za sprjeavanje korupcije uz kontrolu primjenom direktne demokracije postajeklju boljeg i stabilnijeg drutva. $obra implementacija ove ideje bi potpuno moglaizbaciti iz upotrebe masovne prosvjede i trajkove. Oni bi sluili samo za interesneskupine koje bi htjele preuzeti vlast da bi ostvarili osobne interese ili pritiskom na vlastdobiti povlatena prava u drutvu. )elika demokratska veina bi ovim nainom dobilaodlinu zatitu svojih interesa te demokratske odrednice koje postepeno vode do

potpunog iskorjenjivanja politike korupcije, boljih zakona, veeg standarda testabilnijeg i zadovoljnijeg drutva.

99.E=.=E9?. Nostradurus Zagrebaki