pliva hrvatska d.o.o. lokacija savski · pdf filevisoko regalno skladište za...

Sažetak zahtjeva za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postojeće postrojenje PLIVA Hrvatska d.o.o. –

Lokacija Savski Marof u skladu s odredbama Uredbe o postupku utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08)

Izradio: APO d.o.o, usluge zaštite okoliša

1

PRILOG 20

Zagreb, veljača 2015. Rev. 3

Sažetak za informiranje javnosti o

Zahtjevu za utvrđivanje objedinjenih uvjeta

zaštite okoliša za postojeće postrojenje

PLIVA Hrvatska d.o.o. –

Lokacija Savski Marof

Brdovec

http://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Brdovec_(grb).gif

http://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Brdovec_(grb).gif




2

KRATAK I SVEOBUHVATAN SAŽETAK PODATAKA NAVEDENIH U ODJELJCIMA

A. - L. ZA INFORMIRANJE JAVNOSTI

1. NAZIV, LOKACIJA I VLASNIK POSTROJENJA

Naziv gospodarskog subjekta : Pliva Hrvatska d.o.o. za razvoj, proizvodnju i prodaju

lijekova i farmaceutskih proizvoda

Pravni oblik tvrtke: Društvo s ograničenom odgovornošću

Adresa gospodarskog subjekta: Prilaz baruna Filipovća 25, Zagreb

web adresa: www.pliva.com

Naziv postrojenja obveznika ishođenja

objedinjenih uvjeta zaštite okoliša: PLIVA Hrvatska d.o.o., Lokacija Savski Marof

Adresa postrojenja: Prudnička 54, 10291 Prigorje Brdovečko

Lokacija postrojenja

Pliva Hrvatska d.o.o. na lokaciji Savski Marof smještena je na području općine Brdovec, između

Prudnica i Drenja Brdovečkog.

Lokacija se nalazi približno 20 km sjeverozapadno od Zagreba, zapadno od Zaprešića u blizini

granice sa Slovenijom, južno od željezničke pruge Zagreb - Ljubljana, sjeverno od Save.

Prema prostornom planu općine Brdovec postrojenje PLIVA Hrvatska d.o.o., lokacija Savski Marof

smješteno je unutar zone gospodarske namjene-proizvodne, a okruženo je područjem gospodarske

namjene-poslovne i mješovite namjene prostora.

Vlasništvo

Na ovoj lokaciji proizvodne aktivnosti odvijaju se od 1876. godine, kada je „Tvornicu i rafinerija

špirita i pjenice“ utemeljio barun Dumreicher i od tada na ovoj lokaciji datira proizvodna djelatnost,

a proizvodnja pjenice/kvasca održala se do danas u tvrtki Kvasac d.o.o.

Od 1948. godine tvornica posluje pod imenom Žumberak s osnovnom djelatnošću proizvodnje

kvasca i špirita. Početkom 1967. g. tvornica Žumberak ulazi u sastav PLIVE.

Plivina osnovna djelatnost na lokaciji je proizvodnja aktivnih farmaceutskih supstancija (API –

Active Pharmaceutical Ingredients). 1976.g. na lokaciji Savski Marof izgrađeno je postrojenje za

proizvodnju aktivnih farmaceutskih proizvoda kemijskim procesima, današnja Sinteza SM1.

1998.g. izgrađeno je i pušteno u rad postrojenje za proizvodnju aktivnih farmaceutskih supstancija -

Azitromicin VNS.

PLIVA Hrvatska d.o.o. je od 2008. članica TEVA Grupe, najvećeg svjetskog proizvođača generičkih

lijekova, nakon akvizicije američke kompanije Barr koja je bila Plivin vlasnik od 2006.g.

Uz PLIVU Hrvatska d.o.o. na lokaciji u Savskom Marofu su:

- Adria servis d.o.o., tvrtka koja u prostorima u vlasništvu PLIVE obavlja usluge čišćenja prostora

i transporta.

- Luxor d.o.o., tvrtka koja u prostorima u vlasništvu PLIVE obavlja ugostiteljske usluge

- Hospira Zagreb d.o.o. za proizvodnju aktivnih farmaceutskih supstancija biološkim procesima i

gotovih oblika koja je vlasnik dijela tvorničkog kruga

- KVASAC d.o.o. za proizvodnju svježeg i suhog kvasca i pekarskih dodataka, koja je također

vlasnik dijelova prostora lokacije.

Pliva na lokaciji SM Savski Marof, u pogonima Sinteza SM1 i Višenamjenska sinteza (VNS), obavlja

djelatnost proizvodnje aktivnih farmaceutskih supstancija (API) kemijskim postupcima (točka 4.5

Priloga I. Uredbe o postupku utvrđivanja objedinjenim uvjetima zaštite okoliša NN 114/08) zbog čega

postoji obveza utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša.

http://www.pliva.com/




3

U Plivi na lokaciji su uz dva proizvodna pogona i prateće službe: Održavanje i opskrba energijom,

Skladišta sirovina i drugih materijala i Skladišta gotovih proizvoda.

2. KRATAK OPIS UKUPNIH AKTIVNOSTI S OBRAZLOŽENJEM

Procesi koji se koriste u postrojenju, uključujući procese pratećih službi

2.1. Pogoni Sinteza SM1 i Višenamjenska sinteza (VNS)

Pogoni Sinteza SM1 i Višenamjenska sinteza (VNS) izgrađeni su kao višenamjenske sinteze u skladu

sa zahtjevima Dobre proizvođačke prakse (DPP) i primjenjivim zakonskim zahtjevima iz područja

zaštite okoliša, zaštite na radu i sigurnosti.

Proizvodnja je kampanjska i šaržna i ne može se govoriti o kontinuiranoj proizvodnji određenog

API-a nego se u istom postrojenju izmjenjuju proizvodnje različitih proizvoda.

Glavni proizvod pogona Sinteza SM1 je Omeprazol, a u proizvodnom portfelju se nalaze i drugi

manje značajni proizvodi.

Instalirani kapacitet postrojenja Sinteza SM1: 76 t aktivnih farmaceutskih supstancija godišnje.

Glavni proizvod pogona VNS je Azitromicin, a u proizvodnom portfelju se nalaze i drugi manje

značajni proizvodi.

Instalirani kapacitet Pogona VNS: 220 t aktivnih farmaceutski supstancija godišnje.

Pogoni VNS i Sinteza SM1 – kratki opis proizvodnog procesa

Proizvodnja API-a u pogonima VNS i SM1 je složen tehnološki proces sastavljen od više međusobno

povezanih tehnoloških operacija i tehnika:

- Prijema i pripreme sirovina i otapala

Prijem tekućih sirovina – tekuće sirovine se zaprimaju iz lokacijskih spremnika putem

distribucijskog cjevovoda u pogonske spremnike ili se dostavljaju u originalnoj ambalaži

proizvođača (bačve) ili u kontejnerima u pogon gdje će biti korištene (u količini dnevne

ili vikend potrebe).

Doziranje tekućih sirovina u reaktore se provodi putem cjevovoda iz pogonskih

spremnika ili transportom pomoću vakuuma ili pumpe iz bačvi u dozirnu predlošku, od

kuda se gravitacijski ispuštaju u reaktor.

Priprema krutih sirovina se provodi u čistim kabinama s laminarnim strujanjem zraka

gdje se pripreme točne količine krutih sirovina potrebne za proces te se u originalnom

pakiranju od proizvođača postavljaju na mjesto korištenja tj šaržiranja.

Šaržiranje krutih sirovina se provodi kroz usipne koševe, pomoću uređaja za šaržiranje

krutina PTS (Powder Transfer System) ili pomoću lijevaka za šaržiranje uz lokalnu

ventilaciju i ispod mobilnih uređaja s laminarnim strujanjem zraka.

Prazna kontaktna ambalaža nakon šaržiranja se izdvaja i tretira kao opasni otpad.

- Reakcije

Pogon VNS: redukcija – reduktivno cijepanje, diazotacija supstitucija, kopulacija, Friedel

–Crafts reakcija, oksimacija, Beckmannova pregradnja, hidriranje Eschweiler-Clark

reakcija, oksidacija,

Pogon Sinteza SM1: redukcija – reduktivno cijepanje, amidacija, diazotacija supstitucija,

kopulacija, Michaelova adicija, kloriranje, kondenzacija, oksidacija

Za svaki API reakcije su određene proizvodnim postupkom ovisno o kemizmu nastanka proizvoda




4

- Kristalizacije Postupak nastajanja kristala iz reakcijske otopine pod utjecajem temperature, pH

vrijednosti ili dodatka kristalizacijskog sredstva (kemikalije ili gotovog proizvoda)

- Izolacije Odvajanje nastalih kristala od matičnih lugova pomoću tlaka, vakuuma ili

centrifugalne sile

- Regeneracije otapala iz procesa kristalizacije i izolacije Proces destilacije ili ekstrakcije pri

čemu se odvajaju otapala iz matičnih lugova, radi ponovnog korištenja u procesu ili

zbrinjavanja

- Sušenja Proces uklanjanja vlage iz kristala vakuumom ili propuhivanjem dušikom uz grijanje.

- Mljevenja / mikronizacije Proces dobivanja određene veličine kristala mehaničkom

promjenom fizikalnih karakteristika kristala

- Pakiranja Proces razvagivanja dobivenih suhih kristala u PE vreće (koje se nalaze u

bubnjevima) provodi se u kabinama sa laminarnim strujanjem zraka ili u prostorijama s

kontroliranim uvjetima radi zaštite radnika i sprječavanja kontaminacije proizvoda.

Pogon Sinteza SM 1 –kratki tehnički opis

Postrojenje Sinteze SM1 se nalazi na sjeveroistočnom dijelu lokacije Savski Marof, a smješten je u više

objekata.

Proizvodna linija je sastavljena od reaktora, kristalizatora, centrifuge, sušnice ili filter sušnice, filtera,

crpki, mlina/ mikronizera i sistema za opremanje ili transport .

Oprema je izrađena od emajla ili nehrđajućeg čelika. Opremljena je s kondenzatorima i/ili hladilima.

Uz proizvodni objekt su: radionica i kompresorska stanica za pripremu medija (komprimirani zrak,

rashladni medij, vakuum, omekšana voda); plinska stanica ; skladište za opremu i rezervne dijelove;

prostori za prihvat krutih i tekućih sirovina, spremnici tekućih sirovina i matičnih lugova sa

tankvanama, prostor privremenog sakupljanja otpada; objekt za predtretmane otpadnih voda

(neutralizacija i egalizacija);

Pogon VNS –kratki tehnički opis

Postrojenje VNS smješteno je na sjeveroistočnom dijelu lokacije Savski Marof na kojem su prostori

za:prijem tekućih sirovina, glavna proizvodna zgrada s laboratorijem i uredima , postrojenje za

hidriranje, spremnički prostor s tankvanama, priprema energenata, postrojenje regeneracije otapala,

predobrada otpadnih voda.

Proizvodna linija pogona VNS sastavljena je od reaktora, kristalizatora, centrifuge i vakuum sušnice

ili filter sušnice, pumpe, mlina i uređaja za opremanje.

Oprema je izrađena od emajla ili nehrđajućeg čelika. Opremljena je s kondenzatorima i/ili hladilima

2.2. Održavanje i opskrba energijom (OiE)- opis procesa

Pliva Hrvatska d.o.o., lokacija Savski Marof dobavlja električnu energiju i plin, a u sklopu OiE ima

vlastito postrojenje za pripremu i distribuciju bunarske vode, pripremu i distribuciju pare i

pripremu i distribuciju purificirane/pročišćene vode za potrebe VNS i SM1

Voda iz vlastitih bunara se prije distribucije dezinficira klor dioksidom, dobivenim pomoću uređaja

Belo Zon Typ CDKa 420 iz kloridne kiselina i natrijeva klorita. Bunarska voda je nakon dezinfekcije

voda kvalitete vode za piće a koristi se za tehnološke, sanitarne i protupožarne namjene.

Proizvodnja pare odvija se u u objektu kotlovnice s dva parna kotla ukupne snage 16 MW, svaki sa

zasebnim dimnjakom. Kao gorivo za potrebe proizvodnje pare koristi se zemni prirodni plin. U

sklopu ovog objekta je i postrojenje za proizvodnju deionizirane vode, koja se koristi kao napojna

kotlovska voda za proizvodnju pare. Deionizirana voda dobiva se reverznom osmozom iz

omekšane vode dobivene neutralnom ionskom izmjenom.

Purificirana/pročišćena voda proizvodi se reverznom osmozom.




5

2.3. Skladište sirovina i drugih materijala

S obzirom na različite zahtjeve skladištenja ovisno o agregatnom stanju sirovine, (čvrste, tekuće i

plinovite) njihovim svojstvima (lakozapaljive, agresivne, toksične) cjelokupni skladišni prostor

podijeljen je na više skupina objekata:

Rezervoarski prostor sastoji se od 8 čeličnih spremnika od po 40 m3 koji se koriste za skladištenje otapala (metanola,acetona, <). Svi spremnici smješteni su unutar zaštitnog bazena – tankvane. Spremnici su pod stalnim tlakom dušika i opremljeni mjerno-regulacijskom opremom kojom se osigurava nadzor punjenja i pražnjenja spremnika. Odvodi u zaštitnim bazenima i slivnicima na istakalištu i utakalištu priključeni su putem ventila na sustav interne odvodnje oborinsko-rashladnih voda i podzemni "akcidentni" bazen.

Distribucija sirovina iz spremnika u pogone obavlja se putem spojnog cjevovoda ili putem

kontejnera.

Nadstrešnice se koriste za zapaljive i korozivne tekuće sirovine, za prikupljanje zapaljivog tekućeg

otpada iz pogona. Podna površina ima pad prema sabirnom oknu bez priključka na sustav interne

odvodnje i obrubljena je zaštitnim parapetom.

Zatvorena skladišta- s odvojenim skladišnim prostorima za pojedine materijale gdje se skladište:

- u odvojenim prostorima sirovine s obzirom na svojstva i zahtjeve kvalitete (npr. toksične

sirovine, zapaljive kemikalije u malim pakiranjima, klimatizirano skladište sirovina za

proizvodnju, nezapaljive polazne kemikalije),

- kemikalije koje se više ne koriste u proizvodnji i čekaju rashod

- ostali materijali za potrebe proizvodnih procesa kao što je pakirni materijal (kartonski

bubnjevi, ambalažni materijal, etikete i PE vreće)

- investicijska oprema,

- režijski materijal,

Temeljem Zakona o kemikalijama Ured državne uprave u Zagrebačkoj županiji izdao je Rješenje

kojim utvrđuje da Pliva udovoljava propisanim uvjetima glede prostora, uposlenika i zaštite na

radu za korištenje i skladištenje opasnih kemikalija koji se koriste u proizvodnji farmaceutskih

supstanci u pogonu Azitromicin VNS, pogonu Sinteza SM1 i Skladištu sirovina na lokaciji u Prigorju

Brdovečkom.

2.4. Skladišno distributivni centar (SDC) Savski Marof –domaće

Skladišno distributivni centar (SDC) Savski Marof je zasebna tehnološka cjelina gdje se obavlja

prijem u skladištenje, čuvanje, komisioniranje i otpremanje gotovih proizvoda za Plivine kupce te

polazni materijali za potrebe proizvodnih pogona Teve.

Prostori za skladištenje su podijeljeni s obzirom na zahtjeve skladištenja s obzirom na temperaturu

skladištenja robe i na vrstu robe (skladište vraćene robe, skladište tiskovnog materijala, skladište

lijekova <.)

2.5. Skladišno distributivni centar (SDC) Savski Marof –izvoz

Visoko regalno skladište za skladištenje gotove robe namijenjene izvozu gdje se obavlja prijem i

otprema gotove robe. U sklopu SDC-a nalazi se i hladnjača za čuvanje lijekova na temperaturi od 2-

8°C.




6

3. OPIS AKTIVNOSTI S TEŽIŠTEM NA UTJECAJ NA OKOLIŠ TE KORIŠTENJE RESURSA I

STVARANJE EMISIJA

3.1. Upotreba energije i vode-godišnje količine

Potrošnja energije

POGON (jedinica)

Potrošnja energije u 2009. godini/ POGON

Električna energija Toplinska energija Ukupno energije

MWh GJ GJ GJ

VNS 7.637,2 27.494 27.964 55.458

Sinteza SM1 978,2 3.521 18.638 22.159

POGON (jedinica)



MWh GJ GJ GJ

VNS 9.474,1 34.106,8 46.670 80.776,8

Sinteza SM1 2.335,6 8.408,2 31.389 39.797,2

POGON (jedinica)



MWh GJ GJ GJ

VNS 10.352 37.268 52.873 90.141

Sinteza SM1 2.741 9.866 29.458 39.324

Potrošnja vode

Lokacija Savski Marof se snabdijeva vodom iz vlastitih bunara i iz javnog vodoopskrbnog sustava:

Zahvat vode

Vlastiti bunari Javni vodoopskrbni sustav

Pliva SM (m3/god.) Adria servis - restoran (m3/god.)

Ukupno 2009.g. 486.618 8.908

Ukupno 2010.g. 692.447 2.992

Ukupno 2011.g. 575.768 2.576

3.2. Glavne sirovine

Početne sirovine za proizvodnju su najčešće ugljikovodici (aromatski i alifatski) i heterociklički

spojevi koji u kemijskim reakcijama sa sirovinama (najčešće anorganskim kiselinama i lužinama)

daju intermedijere ili međuproizvode koji se kroz jedinične fizikalne procese uz prisutnost

pomoćnih materijala (hlapivih organskih spojeva) prevode u gotove proizvode.

Prema volumenima sirovina, najveće količine su volumeni uobičajenih hlapivih organskih spojeva

(aceton, etanol, metanol, toluen, metil t-butil eter,...) i anorganskih kiselina i lužina (kloridna

kiselina, sumporna kiselina, octena kiselina, peroctena kiselina, mravlja kiselina, natrijev hidroksid,

amonij hidroksid,...).

S obzirom na kampanjski karakter proizvodnje, vrste i godišnje količine pojedinih sirovina variraju

iz godine u godinu.




7

3.3. Opasne tvari i plan njihove zamjene

Opasne tvari koje se koriste u postrojenjima PLIVE na lokaciji Savski Marof razvrstane su u

kategorije sukladno Uredbi o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari. Temeljem

svojstava i količina tvari koje se mogu zateći na lokaciji Savski Marof Pliva je utvrdila prisutnost

opasnih tvari u malim količinama i sačinila Obavijest o prisutnosti malih količina opasnih tvari u

postrojenju, koju je dostavila nadležnim tijelima (MZOiP; AZO; DUZS).

Opasne kemikalije imaju STL (sigurnosno tehnički list) i kemijske kartice.

Zaposlenici i odgovorne osobe koji rade s opasnim kemikalijama upoznati su internim edukacijama

s opasnostima koje proizlaze iz korištenih kemikalija i prošli su osposobljavanja za rad sa opasnim

kemikalijama u Hrvatskom zavodu za toksikologiju te se isto obnavlja u zakonski propisanim

rokovima.

3.4. Korištene tehnike i usporedba s NRT

Za ocjenu usklađenosti sa najboljim raspoloživim tehnikama (NRT) korišteni su primjenjivi

referentni (BREF) dokumenti:

Organic Fine Chemicals, August 2006. (Farmaceutski i drugi specijalni organski postupci)

Common Waste Water and Waste GasTreatment / Management Systems in the Chemical Sector,

February 2003. (Pročišćavanje otpadnih voda i obrada otpadnih plinova)

General Principles of Monitoring, July 2003. (Opća načela za praćenje)

Energy Efficiency, February 2009. (Energetska učinkovitost)

Industrial cooling systems, December 2001. (Sustavi hlađenja)

Emissions from Storage, July 2006. (Emisije iz spremnika)

Zahtjevom za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša utvrđena je neusklađenost s NRT u

dijelu emisije hlapivih organskih spojeva (HOS) u zrak i kvaliteti sanitarno-tehnoloških otpadnih

voda na izlaznom oknu lokacije u sustav javne odvodnje.

Emisije u zrak

Ovisno o vrsti proizvodnog procesa iz farmaceutskih postrojenja u pogledu emisija u zrak

najznačajnije su emisije hlapivih organskih spojeva HOS (etanol, metanol, aceton, metil t-butil eter,

toluen, metilen klorid, <), zanemarivo malih emisija anorganskih spojeva u obliku kiselih i lužnatih

procesnih plinova (ovisno o procesu HCl, NH3, SO2, NOx) i čestica što nastaju u procesu proizvodnje.

Sva postojeća procesna oprema bila je opremljena uređajima za smanjenje emisije u zrak

- filtrima - koji sprječavaju emisije čestica u zrak.

- protustrujnim vodenim skruberima - za ispiranje procesnih plinova..

Postojeća tehnika obrade na skruberima (prije izgradnje RTO) nije bila potpuno u skladu s NRT

zbog prijenosa onečišćujućih tvari iz jedne sastavnice okoliša (zrak) u drugu (vode). Također, zbog

stalne izmjene proizvodnje potrebno je bilo unaprijediti sustav za smanjenje emisija u zrak kako bi

se osigurala stalna usklađenost kod eventualne upotrebe HOS –ova s nižom propisanom GVE, jer se

postojećim skruberima u budućnosti usklađenost ne može garantirati.

Da bi se sukladno budućim zahtjevima osigurala potpuna usklađenost sa GVE i NRT planirana je

izgradnja RTO uređaja. Tijekom trajanja ovog postupka novi uređaje je projektiran, izgrađen i

pušten redovnu upotrebu uz provedena prva mjerenja (listopad 2013.). Taj je uređaj za

regenerativnu termičku oksidaciju (RTO) procesnih plinova, opisan u Tehničko-tehnološkom

rješenju usklađenja postojećih postrojenja tvrtke PLIVA Hrvatska d.o.o. na lokaciji Savski Marof koji

je priložen Zahtjevu.




8

RTO predstavlja Najbolju Raspoloživu Tehniku (NRT), a primjenjiva je za obradu emisija hlapivih

organskih supstanci u kemijskoj i farmaceutskoj industriji. Primjenom navedene tehnologije

onečišćujuće tvari se tretiraju na mjestu nastanka tj. ne prenose se u drugi medij.

Emisije u vode

Postojećim uređajima za predtretman tehnoloških otpadnih voda prije izgradnje MBR uređaja,

(neutralizacija, oksidacija, sedimentacija, egalizacija) koje se zajedno sa sanitarnim otpadnim

vodama ispuštaju u sustav javne odvodnje nije bilo moguće postići kvalitetu s obzirom na propisane

GVE za KPK i BPK5 za ispuštanje u sustav javne odvodnje.

Za postizanje usklađenosti sanitarno tehnološke otpadne vode s GVE za ispuštanje u sustav javne

odvodnje predviđena je obrada otpadnih voda u membranskom biološkom reaktoru (MBR),

opisanom u Tehničko-tehnološkom rješenju usklađenja postojećih postrojenja tvrtke PLIVA

Hrvatska d.o.o. na lokaciji Savski Marof koji je priložen Zahtjevu.

MBR predstavlja Najbolju Raspoloživu Tehniku (NRT), za primjenu u obradi otpadnih voda u

kemijskoj i farmaceutskoj industriji.

Tijekom trajanja ovog postupka gradnja uređaja je planirana i završena, MBR uređaj je stavljen u

funkciju i radi u skladu sa zahtjevima o najbolje raspoloživim tehnikama. Početak rada prostrojenja

bio je u siječnju 2014. godine, a uporabna dozvola je ishođena u srpnju 2014.

3.5. Važnije emisije u zrak i vode (koncentracije i godišnje količine):

Po

stro

jen

je

Brojčane

oznake

ispusta

(shema

lokacije

Prilog 4)

Onečišćujuće

tvari

GV

2009.g 2010.g. 2011.g.

Srednja

vrijednos

t

Godišnje

količine

kg/god

Srednja

vrijednos

t

Godišnje

količine

kg/god

Srednja

vrijednost

Godišnje

količine

kg/god

Po

go

n V

NS

Z1 - VNS

Skruber

AP-595

HCl (mg/Nm3) 30 0,8 0,091 0,9 0,399 <0,8 0,219

SO2 (mg/Nm3) 500 0,6 0,049 / 0,35 / /

NH3 (mg/Nm3) 30 4,7 0,745 0,8 5,890 0,8 8,246

NO2 (mg/Nm3) 500 11,8 0,413 / 3,800 / /

Ukup. prašk. tvar

-čestice (mg/Nm3) 150 0,155 0,042 0,3 0,125 / /

HOS (mgC/Nm3) 150 1,836 139,4 56,45 764,8 48,2 149,500

Z2 -O4B

Skruber

AP-230

HOS (mgC/Nm3) 150 2,825 2,5 11,55 0,57 / /

Sin

teza

SM

1

Z1- SM1

Skruber -

Fattinger

HCl (mg/Nm3) 30 1,5 2,73 0,89 1,51 1,3 2,99

SO2 (mg/Nm3) 500 65 / 6,76 11,4 65 26,89

NH3 (mg/Nm3) 30 ND / / / 3,57 0,217

NO2 (mg/Nm3) 500 23 30,76 / / / /

Metilen klorid

(mg/Nm3) 20 201,3 52 17,75 717 25

67,209 HOS (mg/Nm3) 2 / / / / <0,4

HOS (mgC/Nm3) 150 94,7 195,4 137,1 199,57 145

Z2 -SM1 - otprašivač linija

za pakiranje

(demontiran u

lipnju 2010)

ukupna prašk.

tvar- čestice

(mg/Nm3)

150 0,27 0,011 / 0,035 ukinuto

../../../../../AppData/Local/Microsoft/Windows/Temporary%20Internet%20Files/Content.Outlook/AppData/Local/Microsoft/Windows/Temporary%20Internet%20Files/APO%20Radno/Neo%20PLIVA/AppData/Local/Microsoft/Local%20Settings/Sazetak/04%20Shema%20lokacije%20SM%20s%20mjestima%20ispusta%20_2011.pdf




9

Po

stro

jen

je

Brojčane

oznake

ispusta

(shema

lokacije

Prilog 4)

Onečišćujuće

tvari

GV

2009.g 2010.g. 2011.g.

Srednja

vrijednos

t

Godišnje

količine

kg/god

Srednja

vrijednos

t

Godišnje

količine

kg/god

Srednja

vrijednost

Godišnje

količine

kg/god

Z3-SM1- otprašivač

čistog prostora 0,335 0,003 / 0,152 0,4 0,817


čistog

prostora/1

zapadni

0,205 0,002 / 22,9 0,4 15,98


mikronizera (od

2010.)

/ / 0,1 0,532 0,1 0,367

0,15 0,003 Z6-SM1- Ispust

mikronizera

O&

E (

pro

izv

od

nja

par

e)

Z1-OiE-

Dimnjak*

Srednji uređaj

za loženje:

LUZI, 8 MW

(gorivo:

prirodni plin)

Topl. gubici (%) 10 / / 7,5 np 7,5 np

Dimni broj 0 / / 0 np 0 np

CO (mg/Nm3) 100 / / 7,2 1.160 90.9 4535

NOX (mg/Nm3) 200 / / 86,5 11.604 182,2 2263

Z2-OiE-

Dimnjak

Srednji uređaj

za loženje:

BKG, 8 MW

(gorivo:

prirodni plin)

Topl. gubici (%) 10 4,4 np 6,6 np 5,1 np

Dimni broj 0 0 np 0 np 0 np

CO (mg/Nm3) 100 23 333 1,0 557 0,2 2,5

NOX (mg/Nm3) 200 134 1366 73,6 5.568 170,7 2136

* Srednji uređaj za loženje: LUZI, 8 MW ugrađen je 2010. g.

Reg

ener

ativ

ni

term

ičk

i

ok

sid

ato

r

Brojčane oznake

ispusta (shema lokacije

Prilog 4)

Onečišćujuće tvari

GV

2014.g

Srednja

vrijednost

Godišnje

količine kg/god

Z1-SM

HOS (mgC/Nm3) 20 7,75 350,4

NOx (mg/Nm3) 200 75,8 3193

CO (mg/Nm3) 100 7,7 341,2

Praćenja emisija u zrak provode se u skladu s Uredbom o graničnim vrijednostima emisija u zrak iz

stacionarnih izvora (NN 21/07 i 150/08) i Pravilnika o praćenju emisija onečišćujućih tvari u zrak iz

stacionarnih izvora (NN 01/06) od strane tvrtki ovlaštenih za obavljanje stručnih poslova praćenja

emisija u zrak.






10

Popis izvora i mjesta emisija u vode

Količina otpadnih voda

Oznaka mjesta ispuštanja (Prilog

4)

2009. g 2010. g 2011. g

Rashladne Tehnol.

sanitarne Rashladne

Tehnol.

sanitarne Rashladne

Tehnol.

sanitarne

m3/godinu

K1-KMO ispuštanje u sustav javne

odvodnje (Mjesto nastanka: PLIVA,

Hospira i Adria servis)

/ 253.710 / 387.882 / 206.476

V1-KO

ispuštanje u prijemnik - potok

Gorjak

(Mjesto nastanka:PLIVA,

Hospira)

152.037 / 213.575 / 240.245 /

Kakvoća otpadnih voda

Mjerenje protoka i uzimanje uzoraka za kontrolu kvalitete otpadnih voda provodi se od strane

vanjskih ovlaštenih institucija i internog ovlaštenog laboratorija sukladno Vodopravnoj dozvoli.

Oznaka

mjesta

ispuštanja

(Prilog 4)

Mjesta

nastanka

otpadnih

voda

Srednji

period

ispuštanja

Vrste i

karakteri

stike

onečišćuj

ućih tvari

GV

(VD)

2009. 2010. 2011.

Srednja

vrijednost

Godišnje

emisije (t)

Srednja

vrijednost

Godišnj

e emisije

(t)

Srednja

vrijednos

t

Godišnj

e emisije

(t)

K1-KMO

ispuštanje

u sustav

javne

odvodnje

Sveukupno:

Pliva (SM1,

VNS, OiE i

ostali),

Hospira i

Adria

Kontinuir

ano kroz

dan / tri

smjene

365 dana

/g

pH 6,5-9,5 8,3 np 8,0 np 7,9 np

KPK

(mg/l) 700 582 153,7 1.266 498,1 2.512 553,15

BPK5

(mg/l) 250 345 91,1 621 244,3 1.109 244,2

SO42-

(mg/l) 400 74 19,5 101 39,7 187 41,13

NO2-N

(mg/l) 10 0,28 0,1 0,51 0,2 1,06 0,23

Cl-

(mg/l) 1000 607 160,4 821 323 1254 276,14

Fenoli

(mg/l) 10 0,29 0,08 0,24 0,106 1,31 0,29

Ni

(mg/l) 2 <0,05 0,01 <0,05 0,044 0,05 0,01

Fe

(mg/l) 10 0,06 0,01 012 0,974 011 0,864







11

V1-KO

ispuštanje

u prijemnik

(potok

Gorjak)

Čiste

rashladne

vode iz

Plive i

Hospire te

čiste

oborinske

vode

Kontinuir

ano

tempera

tura (°C) 35°C 17,1°C np 15,8 np 16,2 np

Napomena: sve navedene GV i uvjeti ispuštanja odnose se na Vodopravnu dozvolu za lokaciju SM

iz 2008. godine. Nova Vodopravna dozvola za Plivu Hrvatska d.o.o. na lokaciji Savski Marof je

ishođena 18.5.2011. godine.

Oznaka

mjesta

ispuštanja

(Prilog 4)

Mjesta

nastanka

otpadnih

voda

Srednji period

ispuštanja

Vrste i

karakteristike

onečišćujućih

tvari

GV (VD)

2014.

Srednja vrijednost Godišnje emisije (t)

K1-KMO

ispuštanje

u sustav

javne

odvodnje

Sveukupno:

Pliva (SM1,

VNS, OiE i

ostali), i

Adria

Kontinuirano

kroz dan / tri

smjene 365

dana /g

pH 6,5-9,5 8,0 np

KPK (mg/l) 700 220 36,6

BPK5 (mg/l) 250 15 2,5

SO42- (mg/l) 200 200 33,3

NO2-N

(mg/l) 10 0,17 0,028

Cl- (mg/l) 1000 330 55

Fenoli (mg/l) 10 0,011 0,0018

Ni (mg/l) 2 0,025 0,0042





12

Utjecaji buke

5.1.

Izvori buke Opis izvora buke

Razina akustične

buke na izvoru, LWA

(dB) Broj

5.1.1. Pogon VNS Kompresori, rashladni tornjevi,

klimatizacija N/p

5.1.2. Pogon Sinteza SM1 Kompresori, rashladni tornjevi,

klimatizacija N/p

5.1.3. Održavanje i opskrba energijom Kompresori N/p

5.2. Vrijednosti ekvivalentne razine buke LAeq u dB u promatranim područjima

Broj Lokacije mjerenja

Danju Noću

Najviša

dopuštena

vrijednost

Izmjerena

vrijednost

Najviša

dopuštena

vrijednost

Izmjerena

vrijednost

1. MM1 Granica na zap. rubu lokacije 65 dB 49 50 dB 48

2. MM2 Unutar ograde na zapadu 80 dB 44 80 dB 44

3. MM3 Granica na sjev. rubu lokacije 65 dB 60 50 dB 50

4. MM4 Na livadi zapadno od VNS 80 dB 55 80 dB 55

5. MM5 Granica na ist. rubu lokacije 65 dB 53 50 dB 49

6. MM6 Granica na južnom rubu lokacije 65 dB 51 50 dB 46

7. MM7 Livada istočno od VNS 80 dB 51 80 dB 50

Napomena: u tablici se navode rezultati mjerenja buke provedenih u srpnju 2010. godine (DARH, Mjerenje

razina buke na industrijskoj lokaciji Pliva Savski Marof, Elaborat 2010.-AI-050 od 31. kolovoza 2010. godine).

Pogoni Plive SM smješteni su unutar zone gospodarske namjene (5. zona - prema čl. 5. Pravilnika o

najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave, NN 145/04). Unutar ove zone i na

granici te zone razina buke niti danju, ni noću ne smije biti veća od 80 dB(A). Međutim, postrojenju

najbliži stambeni objekti izvan zone gospodarske namjene, smješteni su u zoni mješovite, pretežito

poslovne namjene sa stanovanjem (4. zona). Na granici ove zone, najviše dopuštene razine buke

iznose 65 dB(A) danju, odnosno 50 dB(A) noću. Mjerne točke MM2, MM4 i MM7 nalaze se unutar

zone gospodarske namjene (5. zona), a MM1, MM3, MM5 i MM6 u rubnoj zoni mješovite pretežno

poslovne namjene sa stanovanjem (4. zona).

3.6. Utjecaj na kakvoću zraka i vode te ostale sastavnice okoliša

Tehnologije i tehnike za smanjivanje emisija u zrak

Pogon Sinteza SM1 i Pogon VNS

Sva procesna oprema gdje se može dogoditi emisija praškastih tvari u zrak (uređaji za šaržiranje,

sušnice, uređaji za vađenje i manipulaciju produktom) su opremljeni filtrima koji sprječavaju izlazak

krutih čestica sirovina i/ili proizvoda van prostora opreme ili prostora manipulacije.

Za klimatizirane prostore koriste se HEPA filtri koji zadržavaju čestice veće od 0,2 μm na izlazima iz

klimatizacijskih sustava i svih proizvodnih prostora. Ti prostori imaju jednoprolazni sustav

upuhivanja zraka s filtracijom ulaznog zraka kroz odgovarajuće HEPA filtre te s niskotlačnom

klimatizacijom




13

Prije izgradnje RTO uređaja (tijekom ovog postupka) dio spremnika (sirovine, otapala, matični

lugovi) je opremljen hladilima, u svrhu smanjivanja i sprječavanja emisija sadržaja spremnika, i

spojen putem tehnološke ventilacije na skrubere.

Sva procesna oprema (reaktori, kristalizatori, sušnice) su opremljeni kondenzatorima ili hladilima u

kojima se ukapljuju procesne pare/plinovi neposredno uz mjesto nastanka snižavajući njihovu

temperaturu ispod temperature vrelišta. Ukapljeni produkti se gravitacijski vraćaju u procesnu

opremu ili se odvajaju kao kondenzat. Prije izgradnje RTO uređaja, neukapljene pare/plinovi

odvodile su se sustavom ventilacije na uređaje za smanjenje emisija - skrubere, a sada u

novoizgrađeno postrojenje za obradu procesnih plinova-RTO.

Na ispustima emisija pogona VNS nalaze se protustrujni vodeni skruberi AP-595 i AP-230 koji služe

za ispiranje procesnih plinova uključujući i čestice u slučaju kvara ili prestanka rada RTO. Uvjeti

rada skrubera projektirani su i podešeni na vrijednosti ispod granične vrijednosti.

Na ispustima emisija pogona Sinteza SM1 je uređaj za pranje procesnih plinova (Fattinger), a

procesni plinovi se peru kiselom, alkalnom ili vodenom otopinom u slučaju kvara ili prestanka rada

RTO.

Tehnologije i tehnike za smanjivanje emisija u vode

Internim razdjelnim sustavom odvodnje PLIVE na lokaciji SM prikupljaju se:

- tehnološko-sanitarne otpadne vode, koje se preko izlazne crpne stanice (s kontrolno mjernim

oknom K1-KMO) tlačnim cjevovodom odvode u sustav javne odvodnje grada Zaprešića. S

potencijalno onečišćenim rashladnim i oborinskim vodama postupa se kao sa tehnološkim

otpadnim vodama i ispuštaju se u sustav javne odvodnje.

- rashladno-oborinske vode, koje se preko kontrolnog okna V1-KO odvode u otvoreni kanal i

nastavno u prirodni prijemnik (vodotok Gorjak)

Internim razdjelnim sustavom odvodnje PLIVE na lokaciji SM koriste se uz Plivu Hrvatska d.o.o.,

Adria-Servis d.o.o. i Luxor d.o.o. (Hospira Zagreb d.o.o. se je 1.12.2013. potpuno odvojila).

Interni sustav odvodnje sanitarno-tehnoloških otpadnih voda Kvasca d.o.o. je od 06.08.2009. godine

potpuno odvojen od Plivinog sustava odvodnje i od tada Kvasac odvojeno ispušta svoje tehnološko-

sanitarne otpadne vode tlačnom kanalizacijom u sustav javne odvodnje grada Zaprešića. Rashladno

–oborinski sustav odvodnje Kvasca d.o.o. od rujna 2010. godine potpuno je odvojen od PLIVINOG i

od tada Kvasac d.o.o. svoje rashladno-oborinske vode ispušta odvojenim ispustom u prirodni

recipijent (vodotok Gorjak).

Otpadne vode Plive, Adria-Servisa i Luxor d.o.o. se prije ispuštanja u magistralni dio internog

razdjelnog sustava odvodnje PLIVE na lokaciji Savski Marof predhodno pročišćavaju na uređajima

za prethodno pročišćavanje i novoizgrađenom uređaju za obradu otpadnih voda - MBR.:

Pogon, VNS

Prvi korak je regeneracija otapala iz matičnih lugova koji sadrže otapala. Otapala se regeneriraju na

postrojenju za oporabu otapala koje se sastoji od: destilacijske i rektifikacijske kolone, spremnika,

pratećih crpki te mnogostrukih izmjenjivača topline. Regenerirana otapala su visoke kakvoće i

koriste se ponovno u procesu.

Predobrada tehnoloških otpadnih voda pogona VNS odvija se u objektima predviđenim za

predobradu:

- pojedinih tokova procesnih otpadnih voda: reaktori za neutralizaciju i po potrebi oksidaciju

vodikovim peroksidom

- ukupnih opterećenih tehnoloških otpadnih voda pogona VNS: dva otvorena egalizacijska

bazena s dodatnom neutralizacijom te bazen za taloženje.




14

Bazen za taloženje (radijalni) namijenjen je odvajanju suspendiranih čestica iz otpadnih

voda. Izdvojeni talog se periodično crpkama transportira u kontejner, a pročišćena tekućina

se dalje transportira u lokacijske egalizacijske spremnike gdje se miješa sa tehnološkim

otpadnim vodama pogona Sinteza SM1 predobrađenim u postrojenju za obradu ARA.

Pogon, Sinteza SM1

Prvi korak je odvajanje otapala iz otpadnih voda što se postiže regeneracijama (striping i

rektifikacija).

Regenerirana otapala mogu biti ponovno upotrijebljena u procesu jedino ako zadovoljavaju

kvalitetom. Zbog toga su spremnici za regenerirana otapala odvojeni i smješteni u tankvanu. U tim

odvojenim spremnicima otapala čekaju rezultate analiza.

Svi vodeni ostaci sa stripera, kolona te ostale tehnološke otpadne vode nastale tijekom proizvodnje

odvode se opterećenom kanalizacijom u spremnik za prihvat opterećenih otpadnih voda postrojenja

za obradu otpadnih voda (ARA).

Slabo opterećene tehnološke otpadne vode nastale pranjem podova i sl. odvode se slabo

opterećenom kanalizacijom u spremnik za prihvat slabo opterećene otpadne vode postrojenja za

obradu otpadnih voda (ARA).

U postrojenju za obradu otpadnih voda ARA provodi se neutralizacija opterećenih otpadnih voda te

egalizacija neutraliziranih opterećenih sa slabo opterećenim otpadnim vodama.

Otpadne vode iz postrojenja za predobradu otpadnih voda ARA transportiraju se u lokacijske

egalizacijske spremnike gdje se miješaju sa predobrađenim tehnološkim otpadnim vodama pogona

VNS

PLIVA, Sinteza SM1 i VNS -egalizacija otpadnih voda

Sustav za egalizaciju tehnološkoh otpadnih voda pogona VNS i Sinteza SM1 uključuje dva precrpna

okna i tri spremnika smještenih u tankvani. Objekt služi za ujednačavanje sastava tehnoloških

otpadnih voda pogona VNS i Sinteza SM1 prije ispuštanja u tehnološko-sanitarnu kanalizaciju

PLIVE na lokaciji SM. Sustav omogućuje kontrolirani ispust egaliziranih voda u sustav tehnološke

kanalizacije te praćenje parametara kvalitete ispuštenih otpadnih voda iz proizvodnje lokacije SM.

Egalizacija je puštena u rad u listopadu 2007. godine. U sklopu MBR postrojenja, izgrađena je i

dodatna egalizacija radi izjednačavanja sastava otpadnih voda prije upuštanja u biološko

postrojenje.

Luxor d.o.o.

U sklopu kuhinje postoji odjeljivač masti (tzv. Mastolovac), tip LS-4 . Tekućina dovedena u

odjeljivač usmjerena je pomoću pregrade tako da u centralni prostor ulazi odozdo. U ovom dijelu

odjeljivača dolazi do izdvajanja i nakupljanja masnoća na površini tekućine. Tekućina oslobođena

masnih sastojaka odlazi ispod pregrade do izlazne cijevi i u tehnološko-sanitarnu kanalizaciju

PLIVE.

Tehnologije i tehnike za smanjenje emisija u tlo

U normalnim uvjetima rada postrojenja emisije u tlo nisu moguće. Emisije u tlo mogu nastati samo

kao posljedica akcidenta te se koriste preventivne tehnike za njihovo izbjegavanje i sprječavanje.

Održavanje i kontrola internog razdjelnog sustava odvodnje PLIVE na lokaciji Savski Marof obavlja

se sukladno Planu rada i održavanja vodnih građevina za odvodnju i uređaja za pročišćavanje

otpadnih voda za Plivu na lokaciji Savski Marof .




15

U slučaju iznenadnog onečišćenja postupa se prema Operativnom planu za provedbu mjera u

slučaju izvanrednog i iznenadnog onečišćenja voda za pogone Plive na lokaciji SM .

3.7. Stvaranje otpada i njegova obrada

U Plivi na lokaciji Savski Mrof nastaje opasni i neopasni proizvodni otpad te komunalni otpad.

Otpad je klasificiran temeljem važećih zakonskih propisa o gospodarenju otpadom. O nastanku i

tijeku otpada vode se očevidnici i izrađeni su Planovi gospodarenja otpadom.

Kontinuirano se radi na poboljšanju i povećanju selekcije nastalog otpada i na taj način smanjivanju

nastanka komunalnog otpada. Provodi se edukacija zaposlenika o postupanju s otpadom i njegovoj

selekciji po vrstama i svojstvima, te interni nadzori.

Sve vrste otpada koje nastaju u postrojenju Pliva SM se odvojeno prikupljaju i privremeno skladište

u skladu s njihovim svojstvima. Pri tome se posebna pažnja posvećuje otpadu čija se vrijedna

svojstva mogu iskoristiti i opasnom otpadu.

Sakupljanje i oporaba, odnosno zbrinjavanje otpada obavlja se isključivo putem ovlaštenih pravnih

osoba, uz propisanu prateću dokumentaciju o preuzimanju/obradi otpada. Opasni otpad odvoze

ovlaštene tvrtke na termičku obradu u inozemstvo.

3.8. Sprječavanje nesreća

Mjere za sprječavanje rizika za okoliš i svođenje opasnosti od nesreća i njihovih posljedica na

minimum uključuju sljedeće:

- Sustavi za osiguravanje od neovlaštenog ulaska (zaštitarska služba, video nadzor...), sustavi

upozoravanja na moguću pojavu nesreće (protupožarni alarmi, detektori koncentracije para

opasnih tvari u zraku opremljeni alarmima promjene u procesu poput povećanja tlakova u

sustavu<), sustavi za automatsko reagiranje u procesu (ventili koji automatski prekidaju proces i

isključuju mjesta u sustavu gdje je došlo do ispuštanja gradnja/upotreba prihvatnih bazena za

prolivene opasne tvari...)

- Redovita kontrola ispravnosti i održavanja postrojenja, uređaja i opreme - uključujući i zaštitnu

opremu (npr: ispitivanje tankvana, ispitivanje električnih instalacija, ispitivanje Dreager odijela,

izolacijskog aparata, ispitivanje debljine stjenke spremnika, ispitivanje viličara, tehnološko

ispitivanje linija, protupanične rasvjete, ispitivanje posuda pod tlakom, ispitivanje ispravnosti

hidrantske mreže, kontrolni pregled sustava za detekciju požara...)

- Provedba ispitivanja i mjerenja u propisanim razmacima čime se utvrđuje ispravnost provedene

zaštite o čemu se izrađuje određena dokumentacija te vodi evidencija.

- Edukacija zaposlenih i provedba potrebnih vježbi temeljem kojih se utvrđuje poznavanje

postupaka u iznenadnim događajima.

- Opremljenost sredstvima za rad, zaštitnom opremom i napravama u normalom radu.

- Opskrbljenost sredstvima u slučaju iznenadnog događaja: sredstva za neutralizaciju prolivene

tvari (pijesak, zemlja, soda) posude za prihvat opasnih tvari (kontejneri, bačve, karnisteri,

spremnici i sl.) prijenosne crpke, prijenosne eko-tankvane.

- Planovi evakuacije i spašavanja, operativni planovi mjera u slučaju iznenadnih onečišćenja voda,

planovi zaštite od požara i tehnoloških eksplozija.

- Za intervencije u slučaju požara ili nesreća na lokaciji je prisutna profesionalna vatrogasna

postrojba.

3.9. Planiranje za budućnost: rekonstrukcije, proširenja, itd.

Planiraju se sljedeće izmjene:

a. Izgradnja novog centralnog uređaja za obradu plinova metodom Regenerativne termičke

oksidacije (RTO) – 31.12.2014. godine




16

Tijekom trajanja ovog postupka (u 2013.), uređaj za regenerativnu termičku oksidaciju procesnih

plinova je projektiran, izgrađen i ishođena uporabna dozvola.

b. Izgradnja uređaja za obradu otpadnih voda, Membranskog biološkog reaktora (MBR) – 31.12.

2014. godine, s prethodnim pilot postrojenjem – 2012. godine

Također, tijekom trajanja ovog postupka provedeno je pilotiranje (u 2011./2012.), projektiranje i

izgrađen je uređaj za biološku obradu otpadnih voda (MBR) i ishođena uporabna dozvola.

c. Dogradnja postrojenja Pliva Hrvatska na lokaciji SM (SM2) – 2015. godine

a. RTO je predviđen za obradu svih struja organskih plinova u zrak iz proizvodnih pogona na

lokaciji SM.

Nakon izgradnje uređaja, sva procesna oprema u postojećim postrojenjima (VNS i Sinteza SM1)

koje sadrže HOS je spojena na RTO jedinicu (a i nova Sinteza SM2 će biti po izgradnji).

RTO termički oksidira sve HOS u struji zraka do potrebne razine emisija. RTO koristi prirodni

plin kako bi se održali uvjeti potrebni za proces u komori za izgaranje. U slučaju korištenja

metilen klorida (ili drugih halogeniranih otapala) u procesu izgaranja u RTO nastaje HCl koji se

iz procesnih plinova uklanja u HCl skruberu zbog čega je na ispustu plinova iz RTO predviđen i

izgrađen skruber za obradu HCl.

b. Namjena MBR-a je da sve opterećene vode (tehnološko-sanitarne) Plive na lokaciji Savski Marof

obradi sukladno zahtjevima za ispuštanje u sustav javne odvodnje.

Izgrađeni MBR sustav je dizajniran za otpadnu vodu koja je prethodno predobrađena u

postojećim objektima PLIVE i sastoji se od bioloških spremnika za uklanjanje organske tvari i

nitrifikacije/ denitrifikacije, membranske zone za tekuće/kruto odvajanje i bazena za digestiju

(starenje) mulja.

Predviđene su odgovarajuće metode čišćenja i oporavka membrana. Zrak iz biološkog dijela se

skuplja i obrađuje u bio filterima. Bio filteri eliminiraju i potencijalne mirise u zraku.

c. Pliva Hrvatska d.o.o planira na lokaciji Savski Marof dogradnju pogona za proizvodnju

aktivnih farmaceutskih supstanci, odnosno višenamjensku sintezu čime bi se povećao

proizvodni kapacitet postrojenja i omogućila fleksibilnost prilagodbe proizvodnog asortimana

prema zahtjevima tržišta. Pogon SM2 se planira graditi na postojećoj lokaciji i pri tome dobrim

dijelom koristiti postojeću infrastrukturu u okviru trenutnog viška instaliranih kapaciteta

(primjerice vezano uz korištenje vodene pare proizvedene u okviru postojećih kapaciteta,

bunarske vode u okviru postojeće koncesije, omekšane vode iz postojećeg uređaja za pripremu

„deionizirane vode“...). Nadalje, planirano je spajanje na novo izgrađene uređaje za

pročišćavanje otpadnih voda i procesnih plinova (MBR i RTO).

Planirani novi kapaciteti, tehnologije te ugrađene tehnike i mjere zaštite okoliša razmotreni su u

projektnoj dokumentaciji, Studiji utjecaja na okoliš i Rješenju o objedinjenim uvjetima okoliša

Klasa UP/I 351-03/11-02/58, Urbroj: 517-12-35 od 12. ožujka 2012. g.

Osim navedenih planirani su i provedeni tijekom ovog postupka sljedeći zahvati s ciljem poboljšanja

energetske učinkovitosti i iskorištenja sirovina, drugih tvari i vode:

- Povećanje povrata kondenzata iz pogona VNS i SM1 čime se povećava energetska

učinkovitost proizvodnje pare i smanjuje potreba za omekšavanjem vode

- Zamjena neispravnih odvodnika kondenzata

- Popravak oštećene i dotrajale izolacije na parovodima

- Objedinjavanje sustava opskrbe komprimiranim zrakom za VNS i SM1

- Preinaka distribucije pare i ugradnja izmjenjivača na spremnik napojne vode čime se

povećava iskorištenje energije za 1 %




17

- ugradnja izmjenjivača kojim se koriste ispusni dimni plinovi kotlova za zagrijavanje napojne

vode

- Ugradnja sustava automatskog odsoljavanja i odmuljivanja kotla LUZI

- Povećanje učinkovitosti rashlade pogona SM1 i VNS (i eventualno objedinjavanje)

4. PLANIRANI SUSTAV MJERA I TEHNIČKE OPREME ZA NADZOR POSTROJENJA I

EMISIJA U OKOLIŠ

Praćenje emisija

Prilikom ugradnje opreme za obradu emisija (RTO za obradu procesnih plinova i MBR za obradu

tehnoloških otpadnih voda), ugrađena je odgovarajuća mjerna oprema određena Rješenjem o

objedinjenim uvjetima zaštite okoliša (s ugrađenim obvezujućim vodopravnim mišljenjem) koja je

sastavni dio sustava upravljanja procesima i opremom, a sukladno važećim propisima. Mjerila i svi

njihovi dijelovi umjeravaju se prema pisanim procedurama, rezultati mjerenja će se pohranjivati, a

glavni parametri su i indikatori uspješnosti provođenja procesa.

Program praćenja kakvoće otpadnih voda: Do izdavanja Rješenja o objedinjenim uvjetima zaštite

okoliša (s ugrađenim obvezujućim vodopravnim mišljenjem) i dalje će se provoditi analize

pokazatelja otpadnih voda prema važećoj Vodopravnoj dozvoli i po propisanim normama:

POKAZATELJI

UČESTALOST

ISPITIVANJA REFERENTNA METODA ISPITIVANJA/TEHNIKA

(1) Interni

ovlašteni

lab.

Vanjski

ovlašteni

lab.

Protok, l/s Kontinuira

no

6 x

godišnje On-line mjerač protoka

Sadržaj otopljenog

kisika, mgO2/l -

6 x

godišnje

Kakvoća vode -- Određivanje otopljenoga kisika --

Jodometrijska metoda: HRN EN 25813:2003

Kakvoća vode -- Određivanje otopljenog kisika --

Elektrokemijska metoda: HRN EN 25814:1998

Suhi ostatak, mg/l - 6 x

godišnje

Vidljiva otpadna tvar - 6 x

godišnje

Boja - 6 x

godišnje

Kakvoća vode -- Ispitivanje i određivanje boje: HRN

EN ISO 7887:2001

Miris - 6 x

godišnje

Ispitivanje vode -- Određivanje praga mirisa (PM) i

praga okusa (PO): HRN EN 1622:2002

Suspendirana tvar,

mg/l Dnevno

6 x

godišnje

Kakvoća vode -- Određivanje suspendiranih tvari

cijeđenjem kroz filtar od staklenih vlakanaca: HRN

ISO 11923:1998

pH vrijednost Dnevno 6 x

godišnje

Kakvoća vode -- Određivanje pH vrijednosti: HRN

ISO 10523:1998

Temperatura vode, °C - 6 x

godišnje SM*

Taložive tvari, ml/lh - 6 x

godišnje SM*

BPK5 mgO2/l Dnevno 6 x

godišnje

Kakvoća vode -- Određivanje biokemijske potrošnje

kisika nakon n dana (BPKn) -- 1. dio: Metoda

razrjeđivanja i nacjepljivanja uz dodatak aliltiouree:




18

HRN EN 1899-1:2004

KPKCr mgO2/l Dnevno 6 x

godišnje

Kakvoća vode -- Određivanje kemijske potrošnje

kisika: HRN ISO 6060:2003

Kakvoća vode -- Određivanje indeksa kemijske

potrošnje kisika (KPK) -- Metoda s malim zatvorenim

epruvetama: HRN ISO 15705:2003

Dušik ukupni, mg N/l Tjedno 6 x

godišnje

Kakvoća vode -- Određivanje dušika po Kjeldahlu --

Metoda nakon mineralizacije selenom: HRN ISO

5663:2001 + (NO2-N + NO3-N)

Kakvoća vode -- Određivanje dušika -- 1. dio:

Oksidativna digestija s peroksodisulfatom: HRN EN

ISO 11905-1:2001

Kakvoća vode -- Određivanje dušika -- Određivanje

vezanog dušika (UNv) nakon oksidacije u dušične

okside: HRN EN 12260:2008

Fosfor ukupni, mg P/l Tjedno 6 x

godišnje

Kakvoća vode -- Spektrometrijsko određivanje fosfora

s amonijevim molibdatom: HRN ISO 6878:2001

Amonij, mg N/l Tjedno 6 x

godišnje

Kakvoća vode -- Određivanje amonija -- Metoda

destilacije i titracije: HRN ISO 5664:1998

Kakvoća vode -- Određivanje amonija -- 1. dio:

Spektrometrijska metoda: HRN ISO 7150-1:1998

Nitrati, mg N/l Tjedno 6 x

godišnje

Kakvoća vode -- Određivanje nitrata -- 1. dio:

Spektrometrijska metoda s 2,6-dimetilfenolom: HRN

ISO 7890-1:1998


Spektrometrijska metoda s 4- fluorofenolom nakon

destilacije: HRN ISO 7890-2:1998


Spektrometrijska metoda sa sulfosalicilnom kiselinom:

HRN ISO 7890-3:1998

Nitriti, mg N/l Tjedno 6 x

godišnje

Kakvoća vode -- Određivanje nitrita -- Molekularna

apsorpcijska spektrometrijska metoda: HRN EN

26777:1998

Kloridi, mg/l Tjedno 6 x

godišnje

Kakvoća vode -- Određivanje klorida -- Volumetrijska

metoda sa srebrnim nitratom uz kromatni indikator:

HRN ISO 9297:1998

Kakvoća vode -- Određivanje otopljenih aniona

ionskom tekućinskom kromatografijom -- 2. dio:

Određivanje bromida, klorida, nitrata, nitrita,

ortofosfata i sulfata u otpadnoj vodi: HRN EN ISO

10304-2:1998

Sulfati, mg/l Tjedno 6 x

godišnje

Kakvoća vode -- Određivanje otopljenih aniona

ionskom tekućinskom kromatografijom -- 2. dio:

Određivanje bromida, klorida, nitrata, nitrita,

ortofosfata i sulfata u otpadnoj vodi: HRN EN ISO

10304-2:1998

Sulfidi OTOPLJENI,

mg/l -

6 x

godišnje

Kakvoća vode -- Određivanje otopljenih sulfida --

Fotometrijska metoda s metilenskim modrilom: HRN

ISO 10530:1998

Kakvoća vode -- Određivanje slabo vezanih sulfida:




19

HRN ISO 13358:1998

Sulfiti, mg/l - 6 x

godišnje SM*

Bakar, mg/l - 6 x

godišnje

Kakvoća vode -- Određivanje kobalta, nikla, bakra,

cinka, kadmija i olova -- Metoda plamene atomske

apsorpcijske spektrometrije: HRN ISO 8288:1998

Kakvoća vode -- Određivanje elemenata u tragovima

atomskom apsorpcijskom spektrometrijom s

grafitnom peći: HRN ISO 15586:2003

Kakvoća vode -- Primjena masene spektrometrije s

induktivno spregnutom plazmom (ICP-MS) -- 2. dio:

Određivanje 62 elementa: nHRN EN ISO 17294-2

Nikal, mg/l - 6 x

godišnje

Cink, mg/l - 6 x

godišnje

Kakvoća vode -- Određivanje kobalta, nikla, bakra,

cinka, kadmija i olova -- Metoda plamene atomske

apsorpcijske spektrometrije: HRN ISO 8288:1998

Kakvoća vode -- Primjena masene spektrometrije s

induktivno spregnutom plazmom (ICP-MS) -- 2. dio:

Određivanje 62 elementa: nHRN EN ISO 17294-2 Krom ukupni, mg/l -

6 x

godišnje

Teškohlapljive

lipofilne tvari

(Ukupna ulja i masti),

mg/l

- 6 x

godišnje SM*

Mineralna ulja, mg/l - 6 x

godišnje

Kakvoća vode -- Određivanje indeksa ugljikovodika u

uljima -- 2. dio: Metoda ekstrakcije otapalom i plinske

kromatografije: HRN EN ISO 9377-2:2002

Fenoli, mg/l - 6 x

godišnje

Kakvoća vode -- Određivanje fenolnog indeksa --

Spektrometrijska metoda s 4-aminoantipirinom nakon

destilacije: HRN ISO 6439:1998

Adsorbilni organski

halogeni, mg/l Tjedno

6 x

godišnje

Kakvoća vode -- Određivanje adsorbilnih organski

vezanih halogena (AOVH): HRN EN 1485:2002

Lakohlapljivi klorirani

ugljikovodici, mg Cl/l Tjedno

6 x

godišnje

Kakvoća vode -- Određivanje lakohlapljivih

halogeniranih ugljikovodika -- Metode plinske

kromatografije: HRN EN ISO 10301:2002

Lakohlapljivi

aromatski

ugljikovodici, mg/l

Tjedno 6 x

godišnje SM*

Detergenti, anionski,

mg/l -

6 x

godišnje

Kakvoća vode -- Određivanje anionskih tenzida

mjerenjem indeksa metilenskog modrila (MMAT):

HRN EN 903:2002

Detergenti, neionski,

mg/l -

6 x

godišnje

Kakvoća vode -- Određivanje tenzida -- 2. dio:

Određivanje neionskih tenzida s Dragendorffovim

reagensom: HRN ISO 7875-2:1998

Toksičnost na

luminiscentne

bakterije, EC50 -

toksičnost je izražena

kao razrijeđenje pri

kojemu je inhibicija

luminiscencije 50 % u

odnosu na kontrolu

Tjedno 6 x

godišnje

Kakvoća vode - Određivanje inhibitornog učinka

vodenih uzoraka na emisiju svjetla bakterije Vibrio

fischeri (Test sa svjetlećim bakterijama) -- 3. dio:

Metoda u kojoj se upotrebljavaju bakterije sušene

zamrzavanjem: HRN EN ISO 11348-3:2000




20

Antibiotici, μg/l 6 x

godišnje

US EPA metoda 1694 (Određivanje farmaceutika i

proizvoda za osobnu njegu u uzorcima vode, tla,

sedimenta i biokrutina putem visoko djelotvorne

tekućinske kromatograflje kombinirane s masenom

spektrometrijom: HPLC/MS/MS)

Ostale specifične

onečišćujuće tvari

ovisno o značajkama

novih proizvoda i

značajnim

promjenama

tehnoloških procesa

6 x

godišnje

* »Standardne metode« za ispitivanje otpadne vode, APHA, AWWA, WEF (1998) 20ed

(1) Predložene referentne metode. Za analizu se mogu koristiti i druge standardne metode određivanja pojedinih pokazatelja.

Na ispustu čistih oborinskih i rashladnih voda Interni laboratorij Plive će tjedno pratiti temperaturu

i T.

Praćenje emisija u zrak provodilo se do 2013. godine prema odredbama Uredbe o graničnim

vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora i po propisanim normama na

ispustima iz lokacije Savski Marof koji će biti u upotrebi s učestalošću i po parametrima koji se iz

njih očekuju:

- Z1 - SM Dimnjak RTO s HCl skruberom;

- Z2 - SM Ispust biofiltra MBR postrojenja;

- Z2 – O4B Emisije u zrak postrojenja za hidriranje (objekt 4B, HOS);

- Z3 - SM1 Ispust zraka iz otprašivača čistog prostora (krute čestice);

- Z4 - SM1 Ispust zraka iz otprašivača čistog prostora/1 zapadni (krute čestice);

- Z5 –SM1 Ispust mikronizera (krute čestice);

- Z6 - SM1 Ispust mikronizera 2 (krute čestice);

- Z1 - OiE Dimnjak uređaja za loženje LUZI GE 120/12, 8 MW (Topl. gubici, Dimni broj, CO i NOx) i

- Z2 - OiE Dimnjak uređaja za loženje BKG 100A, 8 MW (Toplinski gubici, Dimni broj, CO i NOx).

Na novim ispustima koji su se pojavili nakon ugradnje MBR i RTO, prva mjerenja emisija u zrak,

provedena su kako definira članak 9. Uredbe o GVE za slijedeće izvore:

1. Ispust iz Postrojenja za obradu plinova RTO

2. Postrojenja za obradu otpadnih voda MBR (ispust biofiltera).

Oznaka

mjesta

emisije

Mjesto

emisije

Onečišćujuća

tvar

Frekvencija

mjerenja

Vrijeme

usrednjavanja Metoda mjerenja

(1)

Z1 – SM

Dimnjak

RTO s HCl

skruberom

HOS

Povremena

mjerenja

provesti

najmanje

četiri puta

godišnje(a)

ili

provoditi

kontinuirana

mjerenja

satno

Određivanje masene

koncentracije ukupnog

organskog ugljika u otpadnom

plinu male koncentracije –

referentna metoda: kontinuirana

plamena ionizacija (HRN EN

12619:2006) i određivanje

masene koncentracije ukupnog


plinu kod procesa koji koriste




21

otapala – referentna metoda:

kontinuirana plamena ionizacija

(HRN EN 13526:2006)

NOx polusatno

Mjerenje uređajem za

automatsko praćenje masenih

koncentracija onečišćujućih tvari

(HRN EN 14792:2007)

CO polusatno

Mjerenje uređajem za

automatsko praćenje masenih

koncentracija onečišćujućih tvari

(HRN EN 15058:2008)

HCl

Povremeno,

samo kod

primjene

halogeniranih

otapala(b)

za vrijeme

trajanja emisije (d)

Ručna metoda određivanja HCl

(uzorkovanje plinova

HRN EN 1911-1:2006,

apsorpcija plinovitih spojeva

HRN EN 1911-2: 2007, analiza

apsorpcijom i izračunavanje

HRN EN 1911-3:1998)

HOS s

oznakama

upozorenja:

R45, R46,

R49, R60 i

R61

Povremeno,

samo kod

primjene

otapala tih

oznaka(c)

za vrijeme

trajanja emisije (d)

Određivanje masene

koncentracije pojedinih plinovitih

organskih spojeva – referentna

metoda: aktivni ugljik i

desorpcija otapalom (HRN EN

13649:2006)

Z2 – SM

Ispust

biofiltra MBR

postrojenja

HOS Jednom

godišnje satno

Određivanje masene



plinu male koncentracije –

referentna metoda: kontinuirana

plamena ionizacija (HRN EN

12619:2006) (2)

Određivanje masene



plinu kod procesa koji koriste

otapala – referentna metoda:

kontinuirana plamena ionizacija

(HRN EN 13526:2006) (2)

Metode mjerenja temeljem Pravilnika o praćenju emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora,

NN 01/06:

ISPUST Emisijske veličine i parametri Norma*

Za sve

ispuste

Mjerenje brzine i obujamskog protoka

plinova u odvodnom kanalu HRN ISO 10780:1997

Određivanje volumnog udjela kisika –

referentna metoda: paramagnetizam

HRN EN 14789:2005

HRN EN 12039:2001

http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2006/0004.htm




22

ISPUST Emisijske veličine i parametri Norma*

Mjerenje temperature IEC 60751

Z1-SM i

Z2 SM,

Z3-SM1,

Z4-SM1,

Z5-SM1,

Z6-SM1

Određivanje masene koncentracije krutih

čestica – ručna gravimetrijska metoda

HRN ISO 9096:1997

HRN EN 13284-1:2001

Određivanje masene koncentracije krutih

čestica – automatsko praćenje masenih

koncentracija čestica

HRN ISO 10155:1997

HRN EN 13284-2:2004

Z1 –SM

Z2 - SM

Z2 -O4B

Ručna metoda određivanja HCl –

apsorpcija plinovitih spojeva HRN EN 1911-2: 1998

Određivanje masene koncentracije

dušikovih oksida – referentna metoda:

kemiluminiscencija

HRN EN 14792:2005


pojedinih plinovitih organskih spojeva –

referentna metoda: aktivni ugljik i

desorpcija otapalom

HRN EN 13649:2001


ukupnog organskog ugljika u otpadnom

plinu male koncentracije – referentna

metoda: kontinuirana plamena ionizacija

HRN EN 12619:1999

Određivanje NH3:

uzorkovanje i metoda određivanja

VDI 3496

VDI 3496-1


sumporovog dioksida HRN EN 14791:2005

Z1-OiE

Z2-OiE

Dimni broj DIN 51402-1

Zacrnjenje otpadnih plinova BS 2742

Ugljikova monoksida HRN EN 15058:


dušikovih oksida – značajke rada

automatskih mjernih metoda

HRN ISO 10849:1996


dušikovih oksida – referentna metoda:

kemiluminiscencija

HRN EN 14792:2005

*Za praćenje emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora za koje nisu

standardizirane CEN norme mogu se koristiti nacionalne ili ISO metode mjerenja.

Mogu se koristiti i druge metode mjerenja ako se može dokazati njihova

ekvivalentnost




23

5. ZAKLJUČAK

Uzevši u obzir sve navedeno, zaključuje se da će postrojenje PLIVA Hrvatska d.o.o. na lokaciji

Savski Marof, nakon primjene najboljih raspoloživih tehnika (NRT) opisanih u Tehničko-tehnološkom

rješenju usklađenja postojećih postrojenja tvrtke PLIVA Hrvatska d.o.o. na lokaciji Savski Marof s odredbama

Uredbe o postupku utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08) i izgradnjom uređaja za

obradu otpadnih voda (Membranski biološki reaktor, MBR) i plinova (Regenerativna termička

oksidacija, RTO), u svom radu primjenjivati najbolje raspoložive tehnike navedene u relevantnim

sektorskim dokumentima Europske komisije koji se mogu primijeniti na postojeće postrojenje.

Tijekom ovog postupka ishođenja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša desile su se promjene

analizirane i planirane kroz ovaj Zahtjev. Pliva je uspješno realizirala projekte izgradnje uređaja za

pročišćavanje otpadnih voda MBR tehnologijom (u 2014.g. te obradu otpadnih plinova RTO

tehnologijom (u 2013. g.). Projektiranje i gradnja su realizirane gotovo godinu dana prije planiranih

rokova i u skladu s Tehničko-tehnološkim rješenjem i time se potpuno uskladila s analiziranim

najboljim raspoloživim tehnikama (NRT) i zahtjevima o graničnim vrijednostima emisija u zrak i

vode.

6. PRILOZI SAŽETKA:

Prilog 1. – Izvod iz prostornog plana Općine Brdovec

Prilog 2. – Lokacija zahvata i njeno okruženje

Prilog 3. – Izvod iz katastarskog plana

Prilog 4. – Raspored objekata s mjestima ispusta

../../../../../AppData/Local/Microsoft/Windows/Temporary%20Internet%20Files/Content.Outlook/AppData/Local/Microsoft/Windows/Temporary%20Internet%20Files/APO%20Radno/Neo%20PLIVA/AppData/Local/Microsoft/Local%20Settings/Sazetak/01%20Izvod%20iz%20prostornog%20plana%20Opcine%20Brdovec.pdf

../../../../../AppData/Local/Microsoft/Windows/Temporary%20Internet%20Files/Content.Outlook/AppData/Local/Microsoft/Windows/Temporary%20Internet%20Files/APO%20Radno/Neo%20PLIVA/AppData/Local/Microsoft/Local%20Settings/Sazetak/02%20Lokacija%20zahvata.pdf

../../../../../AppData/Local/Microsoft/Windows/Temporary%20Internet%20Files/Content.Outlook/AppData/Local/Microsoft/Windows/Temporary%20Internet%20Files/APO%20Radno/Neo%20PLIVA/AppData/Local/Microsoft/Local%20Settings/Sazetak/03%20Izvod%20iz%20katastarskog%20plana.pdf





24

Prilog 1. – Izvod iz prostornog plana Općine Brdovec




25

Prilog 2. – Lokacija zahvata i njeno okruženje




26

Prilog 3. – Izvod iz katastarskog plana




27

Prilog 4. – Raspored objekata s mjestima ispusta

V1-KO

K1-KMO

O2-SKL

O3-OiE

O1-SKL

O7-SKL

O1-VAT

O6-SKL

O5-SKL

O3-SKL

O4-SKL

O9-SKL

O8-SKL

O1-OiE

Z1-OiE

Z2-OiE

O1-SM

Z2-O4B

O10-SKL

O1-SM1

Z1-SM1

Z4-SM1

Z1-VNS

O1-VNS

O2-OiE

O2-VNS

Z3-SM1

Z5-SM1 Z2-SM1 do lipnja 2010.

Z6-SM1 (od 2011.)

SKLADIŠTE

(PRAZNO I VAN FUNKCIJE)

(PRAZNI I VAN FUNKCIJE)

(PLANIRANO)

pliva hrvatska d.o.o. lokacija savski · pdf filevisoko regalno skladište za...

Documents