PLINSKE INSTALACIJE

Savjeti građanima za postupanje s plinskim instalacijama i plinskim bocama    Sve više kućanstava ima uvedenu stabilnu plinsku instalaciju ili koriste plin propan – butan iz plinske boce. U stabilnoj plinskoj instalaciji nalazi se pod tlakom uglavnom zemni plin koji je lakši od zraka i prilikom nekontroliranog izlaženja odlazi u gornje dijelove prostorija. Plin propan – butan teži je od zraka, te u slučaju ispuštanja ispunjava prostore od poda prema vrhu. Plin u kućanstvu nije opasan ako se pravilno koristi.

Vodite pozornost i o slijedećem: - plinarske radove na Vašim trošilima i instalacijama prepustite ovlaštenim službama, nemojte sami improvizirati,

- provjerite jesu li boce s zapaljivim plinovima (propan-butan, acetilen) ispravno postavljene, sukladno uputama,

- priključnu cijev i redukcijski ventil pregledajte na nepropusnost kod svake izmjene boce. Nepropusnost se ispituje otopinom vode i deterdženta za pranje suđa. Imajte na umu da neispravne plinske boce mogu propuštati plin i na varovima,

- kod svake promjene plinske boce, promijenite i brtvilo između boce i redukcijskog ventila. Ne izrađujte brtvilo sami, budući plin ima sposobnost razlaganja nekih gumenih tvari. Brtvilo kupite u ovlaštenoj prodavaonici,

- poslije svake uporabe plinske boce zatvorite ventil na boci. U protivnom gumena cijev je pod tlakom plina, a time i vaše trošilo. Nije isključeno da neki od sigurnosnih sustava na trošilu može zakazati. Priključna cijev može biti porozna te ukoliko glavni ventil na plinskoj boci nije zatvoren, može uslijed izlaženja plina kroz neko vrijeme nastati zapaljiva ili eksplozivna koncentracija plina u prostoriji, - ne držite plinsku bocu na suncu ili pokraj izvora topline niti kad je prazna. U plinskoj boci uvijek zaostaje određena količina plina te porastom temperature raste tlak,

- priključna cijev između trošila i plinske boce ima vijek trajanja, a novu nabavljajte u ovlaštenoj prodavaonici. Ne koristite cijev za vodu, budući plin ima sposobnost razlaganja neotpornih gumenih materijala,

- nastane li požar u stanu, iznesite plinsku bocu na otvoreno. Ako je plinska boca ostala u stanu gdje je požar, upozorite na to rukovoditelja vatrogasaca.

- Uslijed razvijanja topline u požaru, sadržaj će se zagrijati i može doći do eksplozije plinske boce,

- plinske bojlere koristite sukladno uputama proizvođača,

- plin iz plinske boce ne smije se pretakati u plinske spremnike vozila,

- ukoliko plin počne izlaziti pod tlakom iz plinske boce i zapali se, ne trebate se bojati jer neće doći do eksplozije. Zaštitite ruke i tijelo i zatvorite ventil na boci. Nakon toga je iznesite na otvoreni prostor i ohladite vodom. Zovite vatrogasce i ovlaštenu plinarsku službu,

- provjetravajte prostorije grijane plinskim pećima koje nisu priključene na dimnjake za odvođenje produkata izgaranja. Gorenjem plina troši se kisik iz prostorije. Ukoliko se grijana prostorija ne provjetrava, povećava se koncentracija plinova ugljičnog dioksida i ugljičnog monoksida. Udisanje tih plinova opasno je po život,

- prije dužeg izbivanja iz doma zatvorite plin na glavnom priključnom ventilu,

- prije distribucije plinu je dodan umjetni miris, kako bi se ispuštanje izvan instalacije ili boce moglo osjetiti mirisom. Ukoliko osjetite miris plina ODMAH: napravite propuh, evakuirajte ljude, ništa ne palite niti uključujte, zovite vatrogasce, po mogućnosti stavite objekt u beznaponsko stanje isključivanjem na glavnoj sklopki, ali izvan ugrožene zone,

- provjerite sigurnost propan-butan boca na čamcima i u kamp-kućicama.

- Nikada ne bacajte prazne boce raznih sprejeva (lakova, mirisa) u vatru.

Proizvodi - Plinska oprema

Regulator tlaka plina "Molvicio AC-15" prvi je hrvatski regulator proizveden isključivo za kućne instalacije, tj. za ugradnju u mjerno-regulacione jedinice G-4 i G-6.

Regulator tlaka plina "Molvicio AC-15" je sigurnosno-dvostupanjski regulator kod kojeg se visoki tlak od 1-5 bara smanjuje na 0,25 bara. Pomoću glavne membrane tlak se reducira u željeni izlazni tlak od 22 mbara. Regulator posjeduje i tzv. "sigurnosne sklopove (blokade)", koji štite od nastanka previsokog tlaka u mreži ili pak preniskog

tj.nestanka plina. U slučaju nastanka previsokog tlaka u mreži regulator će u sistemu izvršiti zatvaranje dovoda plina kao i u slučaju ako plina nestane, čime će onemogućiti ulaz plina u kućanstvo.

Postoje dvije vrste regulatora Molvicio AC-15 i to: Regulator sa ručnom /20-AC-15-1/ te sa automatskom deblokadom /20-AC-15-A/

Regulator se izrađuje od al-silumina, nehrđajućeg čelika i mesinga certificiranih i provjerenih domaćih i inozemnih dobavljača, te je zaštićen od korozije sa vanjske i unutrašnje strane.

Uređaj pruža mogućnost ekonomične i točne regulacije. Njegova sigurnost i sukladnost sa važećim propisima ("Zakon o normizaciji, NN RH br. 55/96", HRN M.E3.379, HR EN 334) potvrđeni su od strane "Zavoda za ispitivanje kvalitete robe" d.d., Zagreb. Regulator ima višegodišnju garanciju, osigurane rezervne dijelove i servis.

 

TEHNIČKE KARAKTERISTIKE "REGULATORA MOLVICIO AC-15"

KUČIŠTE..........................................................AL-SILUMIN BRIZGANI OSTALI DIJELOVI......................................... MESING, NERĐAJUĆI ČELIK BRTVE..............................................................PERBUNAN MEMBRANE....................................................PERBUNAN PLASTIKA........................................................HOSTAFORM ULAZNI PRIKLJUČAK...................................3/4" IZLAZNI PRIKLJUČAK..................................1 1/4" TEŽINA.............................................................1,20 KG ULAZNI TLAK.................................................min. 1 bar-max. 5 bara TVORNIČKI PODEŠENI IZLAZNI TLAK....22 mbara PROTOK..........................................................15 m3/h RADNA TEMPERATURA.............................-20 DO +50oC REGULACIJSKA GRUPA.............................RG 10 MEDIJ..............................................................ZEMNI PLIN

Unutarnje ili kućne instalacije

Unutarnje (kućne) plinske instalacije postavljaju se vodoravno i okomito na zidove i stropove, a promjene smjera treba izvoditi u obliku lukova. Cijevi se u pravilu polažu nadžbukno, rijeđe podžbukno ili u kanalima, ali podžbukno polaganje nije dopušteno za tlakove veće od 100 mbar. Kod polaganja u kanalima, mora se ostvariti njihove

provjetravanje po odsjecima, katovima ili u cjelini pri čemu površina otvora za dovod i odvod zraka treba biti najmanje 10 cm 2, dok drugih otvora ne smije biti. Ipak, provjetravanje nije potrebno ako su kanali posve ispunjeni neutralnim materijalom postojanog oblika. Unutarnje cijevne instalacije, vođene kroz neprovjetravane šupljine, moraju se postavljati u zaštitne cijevi, što je slučaj i kod prolaska kroz stropove ili podove između katova. Takve cijevi moraju biti izvedene od materijala postojanog na koroziju ili zaštićene od nje. Ako se pak instalacije polažu u spušteni strop, mora se omogućiti njegovo provjetravanje pomoću koncentričnih otvora uz cijev na obodnim zidovima ili dva dijagonalno postavljena ventilacijska otvora.

U stambenim zgradama s više od tri kata odnosno dva stana, plinska se instalacija ne smije postavljati na požarno stubište, osim ako posebnim građevinskim mjerama (polaganjem pod žbuku bez šupljih prostora ili u vlastiti kanal) nije ostvarena sigurnost tih prostora u slučaju požara. Takvi se kanali moraju uzdužno provjetravati, bez izmjene zraka sa stubištem, a izvode se od negorivih materijala s najmanjom vatrootpornošću 30 min, odnosno u visokim zgradama 90 min. Revizijski otvori na požarnom stubištu moraju biti nepropusno zatvoreni poklopcima ili sličnim elementima od negorivih materijala s odgovarajućom vatrootpornošću.

Priključci trošila pri tome mogu biti:

čvrsti, koji se sastoje od plinske slavine navojno spojene na ogranak te čvrste ili savitljive cijevi između slavine i trošila, pri čemu je razdvajanje priključka moguće samo alatom

slobodni, koji se sastoje od: specijalne ili standardne slavine rastavljati rukom, savitljive (čelične ili armirane gumene) cijevi te spoja na plinsko trošilo (ne na ložište!), pri čemu se spoj savitljive cijevi i slavine ispred trošila može rastaviti rukom, a konstruiran je tako da pri tome ne može doći do istjecanja plina.

Primjer unutarnje kućne instalacije

Kućni priključci

Kućni priključak je spoj plinske instalacije u zgradi s podzemnim plinovodom. U pravilu se polaže s padom prema plinovodu, a s vanjske strane završava na NT mreži s glavnim zapornim organom ili na ST mreži s glavnim zapornim organom i regulacijsko-sigurnosnim uređajem.

Jedna zgrada može imati samo jedan priključak, dok velike stambene zgrade s više ulaza imaju poseban priključak za svaki ulaz. Za ulazak plinskog priključka u stambenu zgradu pri projektiranju i izgradnji valja predvidjeti posebnu prostoriju.

Završetak kućnog priključka u zgradi se može nalaziti u podrumu, ulazu ili stubištu, fasadnom ili nazidnom ormariću. Ako se priključak nalazi u podrumu, posebnu pozornost treba obratiti na prolaz kroz vanjski zid, što treba ostvariti kroz zaštitnu cijev (tzv. klasičnim načinom) ili u obliku kapsule, a zatim propisno zabrtviti.

Glavni zaporni organ uvijek mora biti dostupan i ako je smješten unutar građevine, mora izdržati toplinsko opterećenje do 650 °C, što se dokazuje certifikatom ovlaštene ustanove, pri čemu su zahtjevi za ispitivanje određeni prema DIN 3230, 3389, 3537 i 3547. Kod postavljanja u podrum, za priključke veće od DN 80 te za priključke javnih zgrada, bez obzira na dimenziju, valja predvidjeti dodatni zaporni organ koji se ugrađuje na priključku ispred zgrade.

Ako je kućni priključak izveden od PE-HD-a, na dijelu cjevovoda najmanje 1 m ispred ulaska u zgradu pa do glavnog zapornog organa, trebaju se koristiti čelične cijevi. Čelični plinovodi, dijelovi kućnih priključaka i unutarnje plinske instalacije izvode se zavarivanjem. Prirubnički spojevi dopušteni su na ukopanim i nadzemnim dijelovima instalacija na spojevima sa zaporima, mjernim i regulacijskim elementima. Navojni spojevi dopušteni su samo na unutarnjim plinskim instalacijama na spojevima sa zaporima, mjernim i regulacijskim elementima te priključcima za trošila.

((PEHD cijevi izrađuju se u crnoj boji, sa četiri uzdužno koekstrudirane linije čija boja ovisi o namjeni cijevi. Koriste se za:

Transport tekućina (opskrba pitkom vodom, odvodnja oborinskih voda) Transport plina Zaštitne cijevi (zaštita TK, energetskih i svjetlovodnih kabela)

Isporuka PEHD cijevi do promjera DN 110 vrši se u kolutovima dužine 100 metara, a od promjera DN 110 u šipkama dužine 6 ili 12 metara.

Materijal

Izrađene su od polietilena visoke kakvoće (PEHD), stoga ih odlikuju odlična fizička i kemijska svojstva. Njihovom rukovanju i polaganju pogoduje mala specifična težina, te vrlo visoka savitljivost i fleksibilnost.

Imaju glatku stijenku,koja spriječava taloženje i razne druge naslage. Apsolutno su vodonepropusne, otporne na kemikalije i kiseline,

te imaju veliku otpornost na udarce (visoka čvrstoća i žilavost).))

Održavanje plinskih instalacija

Održavanje se sastoji od:

pregleda servisiranja i popravka plinske instalacije

Te mjere omogućuju:

sigurnost i pouzdanost pri uporabi plina pravovremeno uočavanje promjena na plinskoj instalaciji djelotvoran doprinos zaštiti okoliša, jer se servisiranjem plinskih aparata

osigurava niska emisija štetnih tvari racionalno trošenje plina postizanje trajnosti plinske instalacije

Ovlaštene osobe koje smiju izvoditi radove na plinskoj instalaciji registrirani su i stručno osposbljeni plinoinstalateri, ovlašteni seviseri, djelatnici distibutera plina i ovlašteni podrucni dimnjacari

Izvješće o nalazu i stanju plinske instalacije kao i račun za obavljenu uslugu treba izdati svaka od ovlaštenih osoba

Na plinskoj instalaciji nije dopušteno obavljati radove po principu "sam svoj majstor" jer time ugrožavate Vašu i sigurnost Vaših ukućana.

Održavanje plinske instalacije u Vašoj je odgovornosti te morate omogućiti ovlaštenim osobama (distributer, instalater, serviser i dimnjačar) obavljanje redovitih pregleda i prema uputama proizvođača plinskog aparata pozivati ovlaštenog servisera.

Rokovi redovitih pregleda Ovlaštena osoba koja ih obavljaDistributerInstalaterServiserDimnjačar

Ispitivanje instalacije na ispravnost i nepropusnost (jednom u 10 godina)

X X

Pregled i servisiranje plinskih aparata (preporuka jednom godišnje)

X

Kontrola i čišćenje dimnjaka (svaka 3 mjeseca) X

Godišnja lista provjere

Odgovorite na pitanja sa DA ili NE.

1. Je li glavni zapor na kućnom priključku ili zapor ispred plinomjera u funkciji i lako dostupan?

2. Jesu li plinski cjevovodi bez pojave korozije, posebno na mjestima prolaza kroz zidove i stropove kao i u vlažnim prostorijama koje se ne prozračuju?

3. Jesu li svi plinski cjevovodi dobro pričvršćeni metalnim obujmicama i nije li na njih nešto obješeno?

4. Jesu li otvori za prozračivanje kod plinskih aparata ugrađenih u ormare otvoreni, nezaklonjeni i čisti?

5. Jesu li otvori za dovod zraka za izgaranje na zidovima i vratima prostorije u kojoj se nalazi plinski aparat otvoreni i čisti?

6. Jeste li se savjetovali s ovlaštenom osobom o mogućnosti dovoda dovoljnih količina zraka za izgaranje kroz zazore (fuge) prilikom postavljanja novih ili brtvljenja postojećih prozora i vrata?

7. Jeste li se savjetovali s ovlaštenom osobom prilikom postavljanja nove kuhinjske nape ili novog ventilatora?

8. Jesu li savitljive cijevi do plinskih aparata dovoljno udaljene od otvorenog plamena ili pećnice, te jesu li nenategnute, neprignječene i nepresavijene?

9. Gori li vidljivi plamen na plinskom aparatu stalno oštro plavkastom bojom?10. Jesu li plinski aparati bez oštećenja i pojave korozije, a pri uključivanju u rad ne

nastaju li poteškoće paljenja ili nekakvi neuobičajeni mirisi?

Sve ste odgovorili sa DA?Odlično - vaša je instalacija očigledno u redu. Iduće provjere nakon godinu dana.

Negdje ste odgovorili sa NE?Uočeni bi nedostatak svakako trebalo ukloniti. Ovisno o vrsti uočene nepravilnosti, pozovite plinoinstalatera, servisera, područnog dimnjačara ili distributera.

Plinovodi

Plinovodi predstavljaju osnovni dio plinoopskrbnog sustava, a njihova je osnovna uloga prijenos plina od izvora ili mjesta proizvodnje do mjesta potrošnje. Mogu se podijeliti na tri osnovna načina:

prema radnom tlaku prema namjeni prema smještaju, odnosno načinu polaganja

Prema najvećem dopuštenom radnom tlaku plinovodi mogu biti:

a) niskotlačni, do najviše 100 mbar (0,1 bar)b) srednjotlačni:

područje A: od 0,1 do 1,0 barpodručje B: od 1,0 do 4,0 bar

c) visokotlačni (osim za prijenos plina služe i za njegovo skladištenje):područje A: od 4,0 do 16,0 barpodručje B: od 16,0 do 63,0 barpodručje C: od 63,0 do 100,0 bar.

Prema namjeni se plinovodi mogu podijeliti na:

a) magistralne:VT plinovodi za prijenos plina od izvora do velikih potrošača, tj. do primopredajnih mjerno-regulacijskih stanica, namijenjeni za opskrbu plinom većih ili manjih plinoopskrbnih tvrtki ili velikih potrošača

b) razvodne ili distribucijske, koji mogu biti:primarni: VT plinovodi namijenjeni za prijenos plina od primopredajnih MRS-a do većih primarnih regulacijskih stanica (radni tlak veći od 4 bar)sekundarni: ST plinovodi namijenjeni za prijenos i opskrbu plinom od primopredajnih MRS-a ili primarnih regulacijskih stanica do industrijskih i ostalih potrošača ili do tercijalne opskrbne mreže, odnosno sekundarne regulacijske stanice ili plinskog regulacijskog uređaja (radni tlak do 4 bar)tercijarni: ST i NT plinovodi i priključci namijenjeni za opskrbu (distribuciju) plinom krajnjih potrošača (radni tlak za ST je do 4 bar, a za NT plinovode do 100 mbar).

Prema smještaju u prostoru, odnosno mjestu polaganja, plinovodi mogu biti:

podzemni nadzemni podmorski ili podvodni.

Izvan građevina se plinovodi na kopnu polažu na dva osnovna načina:

podzemno (u najvećem broju slučajeva) nadzemno (rijetko, odnosno u posebnim slučajevima).

Podzemni plinovodi se polažu u tlo (zemlju), na dubinu ispod granice njegovog smrzavanja. Određena dubina polaganja potrebna je zbog sigurnosnih razloga, a najčešća prosječna dubina, mjerena od gornjeg ruba cijevi, iznosi:

za magistralne VT plinovode: 0,8 - 1,5 m za VT i ST plinovode: 0,8 - 1,5 m za NT plinovode: 0,8 - 1,3 m za kućne priključke: 0,6 - 1,0 m.

U iznimnim slučajevima dubina polaganja može biti manja, ali samo na kraćim dionicama i uz odgovarajuću zaštitu, dok za dubinu polaganja PE plinovoda postoji i najveća vrijednost od 2 m.Prijelazi ispod željezničkih pruga, važnijih cesta i prolazi kroz zidove izvode se bušenjem i umetanjem plinovoda, odnosno plinske cijevi u zaštitnu cijev, pri čemu međuprostor treba zabrtviti. Kod polaganja plinovoda zbog sigurnosnih se razloga mora voditi računa o izboru trase te o potrebnim sigurnosnim udaljenostima s obzirom na nadzemne građevine i objekte, podzemne objekte i komunalne instalacije, kategoriju zemljišta i tip uređene javne površine te dostupnost plinovoda za vrijeme uporabe i pri održavanju.Plinovodi se u pravilu polažu u iskopani rov, na pripremljenu posteljicu od finog pijeska najmanje debljine od 5 do 10 cm, a ovisno o sastavu tla, moguće je i izravno polaganje u rov, bez pijeska.Nakon polaganja plinovod se zatrpava slojem finog pijeska ili čiste zemlje u najmanjoj debljini 10 cm te u daljnjim slojevima po 30 cm uz propisno nabijanje.

Nadzemni plinovodi koriste se uglavnom u industrijskim postrojenjima te pri prijelazu preko rijeka i vodotoka (po vlastitim mosnim konstrukcijama ili uz postojeće mostove). U pravilu se izvode od čeličnih cijevi i moraju biti obojeni s dva sloja temeljne i dva sloja uljane boje, a često se zaštićuju i toplinskom izolacijom.

Regulacija izgaranja plina

Kod većeg broja danas korištenih plinskih ogrjevnih uređaja, zrak koji omogućuje i podržava gorenje usisava se kroz ventilator i na putu do plamenika se miješa s plinom. Na taj se način postiže dobra izmiješanost plina i zraka

Zemni plin igra veliku ulogu kao primarni energetski nositelj. Skoro dvije trećine godišnje potrošnje kubičnih metara plina koriste se za industrijske svrhe i za proizvodnju električne energije u elektranama. Preostala trećina koristi se za zagrijavanje stambenog prostora. Zemni plin je najvažniji energetski nositelj za grijanje. S obzirom na takvu dinamiku sigurnosti opskrbe pridaje se osobito veliko značenje. Opskrbljivači plinom nabavljaju zemni plin iz različitih izvora, kako ne bi postali ovisni samo o jednom dobavljaču.

Uzroci nekvalitetnog plina

Budući da je zemni plin manje-više prirodni proizvod (ekstrahiraju se samo ugljikovodični spojevi kao što su butan i propan), dolazi do odstupanja u njegovom kemijskom sastavu, ovisno o porijeklu. Glavni sastavni dio je metan CH4. Udio može iznositi preko 99 %, što ovisi o nalazištu. Plinovi sa Sjevernog mora imaju visoke udjele etana (C2H6) i propana (C3H8), dok plinovi koji dolaze iz Nizozemske mogu sadržavati do 14 % dušika (N2). Zbog toga su i različitih karakteristika. Osobito može biti nestabilna ogrjevna moć/vrijednost i ona varira od oko 8,2 i oko 13,1 kWh/m³. Mnoštvo različitih kvaliteta zemnog plina obuhvaćeno je za europsko tržište u dvjema grupama. Energijom bogatiji zemni plin (High-plin) potječe pretežito sa Sjevernog mora i

iz Rusije. Zemni plin L (Low-plin) ima manju ogrjevnu noć i dolazi prvenstveno sa sjevernonjemačkih i nizozemskih izvora. Osobito u grupi zemnih plinova s visokom ogrjevnom moći (zemni plin H), često postoje veće razlike u kemijskom sastavu, a time u gustoći plina i ogrjevnoj vrijednosti. Ako će se u budućnosti povećavati broj zemalja isporučitelja zemnog plina, kako bi se npr. povisila sigurnost u opskrbi istim, još je veća vjerojatnost da će se povećavati razlike u kvaliteti zemnog plina.Osim toga i drugi uzroci brinu o razlikama u kvaliteti plina kao ogrjevnog materijala. S jedne strane liberalizacija tržišta plina obvezuje opskrbna poduzeća za provođenje plinova različite kvalitete kroz njihovu plinsku mrežu. S druge strane, priča se da su regionalni opskrbljivači za ublažavanje skupih visokih opterećenja – osobito zimi – već napojili mrežu mješavinom plina i zraka. Osim toga postoje i ozbiljne insinuacije da se miješaju ukapljeni zemni plinovi. Postoje ozbiljna promišljanja o tome da će se u budućnosti na odgovarajući način pripremljenim plinom napojiti plinska mreža. Tehnički regulacijski uređaji su već usklađeni s tim i sadržavaju odgovarajuće smjernice. Tako prouzročena regionalna i vremenska kolebanja kvalitete plina mogu kod dosadašnjih plinskih ogrjevnih uređaja dovesti do neželjenih promjena u procesu sagorijevanja, koja djeluju u smislu smanjenja snage i oštećuju pogonsku sigurnost.

Rasipanje zemnog plina je vrlo veliko i u budućnosti će se povećavati. Time u žarište dospijevaju plinski ogrjevni uređaji s regulacijom izgaranja. Samo se tako može zajamčiti siguran pogon, uz korisnost koja je ostala ista .

Pneumatsko povezivanje

Kod većeg broja danas korištenih plinskih ogrjevnih uređaja, zrak koji omogućuje i podržava gorenje usisava se kroz ventilator i na putu do plamenika se miješa s plinom. Na taj se način postiže dobra izmiješanost plina i zraka koji omogućuje gorenje, pri čemu se na vrlo niskoj razini može držati protok zraka potreban za potpuno izgaranje.Tražena snaga plamenika regulira se kod tih plinskih plamenika kod kojih postoji puno miješanje kroz odgovarajuću izmjenu broja okretaja ventilatora, a time i preko dovedene količine zraka za sagorijevanje. Količina plina prilagođava se pneumatski kroz razlike tlaka zraka aktualno usisanoj količini zraka za gorenje, kako bi se zadržao optimalni omjer izmiješanog plina i zraka (zračni broj lambda), koji je potreban za potpuno izgaranje.Upravljačka veličina za potrebnu količinu plina je dakle količina zraka ventilatora, preko kojega se preko čvrsto postavljenog omjera dozira plin (pneumatska povezanost zraka i plina). Potrebna razlika tlaka zraka koja je potrebna za upravljanje tog plinskog ventila postiže se preko blenda ili sapnica, koje moraju uvijek biti usklađene s određenom vrstom plina. Stoga je kod stavljanja u pogon plinskih ogrjevnih kotlića zadatak instalatera grijanja da te sapnice i blende na odgovarajući način montiraju, kako odgovara vrsti plina. Ako dođe do izmjene vrste plina, npr. zemni plin L se zamijeni sa zemnim plinom H, onda se u pravilu moraju zamijeniti i te blende, odnosno sapnice/mlaznice.Na nestabilnosti kvalitete plina ne mogu reagirati plinski plamenici s pneumatskim povezivanjem zraka i plina. Oni ne prepoznaju niti izmijenjenu ogrjevnu moć/vrijednost, a niti dopuštaju permanentno usklađivanje aktualnim prilikama. To može dovesti do neželjenih promjena u procesu sagorijevanja kroz pomicanje omjera plina i zraka. Posljedica su problematično paljenje, šumovi (termoakustika), povišena termička opterećenja kotlića za grijanje, nepotrebno visoke emisije štetnih tvari kao i smanjenje korisnosti (stupnja djelovanja).

Automatska prilagodba

Takvi se problemi mogu pouzdano spriječiti samo preko kontinuirane regulacije sagorijevanja, koja prepoznaje nestabilnosti kvalitete, odnosno sastava zemnog plina, i automatski ih izjednačava. U tu bi se svrhu trebala neposredno u plamenu nadzirati kakvoća izgaranja, jer samo se tamo mogu utvrditi nefalsificirane mjerne vrijednosti. Osim toga trebala bi se samo-kalibrirati kontinuirana regulacija sagorijevanja, kako bi se stalno isporučivali egzaktni rezultati. Poželjno bi bilo da za to ne budu potrebne dodatne ugradnje koje bi prouzročile dodatnu potrošnju u pogledu održavanja.

Elektronska regulacija

«Lambda Po Control» je elektronska regulacija sagorijevanja koja ispunjava sve navedene zahtjeve. Ona zamjenjuje klasičnu pneumatsku povezanost plina i zraka elektronskom povezanošću. Ona koristi svojstvo plinskog plamena, koji kod različitih omjera plina i zraka pokazuje i odgovarajuću drugačiju električnu vodljivost. Za utvrđivanje te električne vodljivosti vodi se istosmjerna struja od plamenika do već postojeće ionizacijske elektrode nadzora plamena.

Time nije potreban niti jedan novi dio, a mjerne se vrijednosti mogu utvrditi izravno u plamenu. Robustne ionizacijske elektrode kontrole plamena koriste se već desetljećima kod pneumatskog povezivanja plina i zraka u istom obliku za kontrolu plamena i tamo su se i dokazale. Osim toga njihovo rutinsko ispitivanje u okviru održavanja uređaja poznato je stručnjaku za instalaciju i održavanje grijanja.

Struja i zrak

Na elektrodi se postavlja napon, tako da kod dostatne električne vodljivosti plinskog plamena može teći struja – tzv. ionizacijska struja. Njezina jačina ovisi o broju električki nabijenih čestica (iona) u plamenu, koje nastaju kod svakog sagorijevanja gorivih tvari koje sadrže ugljikovodične spojeve. Tako se npr. kod smanjujućeg protoka zraka povećava temperatura sagorijevanja, a time i formiranje iona i može shodno tome protjecati više struje.Iz fizikalne povezanosti između ionizacijske struje i omjera zraka prema gorivoj tvari regulacija uređaja ogrjevne moći izvlači zaključke u pogledu trenutačne kvalitete sagorijevanja. Kod plošnih plamenika, kao npr. «Matrix»-plamenika, proizlazi jednoznačna, parabolična povezanost između obiju veličina. Maksimum parabole nalazi se uvijek kod broja lambda = 1. Taj efekt stvara temelj za stalno kalibriranje sustava, što je pretpostavka za dugačak pogon bez smetnji.

Brže i jednostavnije

Kod nestabilnosti kvalitete plina ili kod promjene vrste plina mijenjaju se omjer zraka prema plinu kod gorive tvari, a sukladno tome i ionizacijska struja. Ako postoji odstupanje od zadane očekivane vrijednosti ionizacijske struje, elektronska regulacija odašilje ogrjevnom uređaju odgovarajući signal za upravljanje na plinsku kombi-armaturu za otvaranje odnosno zatvaranje ventila i povisuje, odnosno snižava količinu plina. Budući da količina plina ovisi i o trenutačnoj snazi plamenika, utvrđuje se i broj okretaja ili brzina vrtnje ventilatora. On služi kao upravljačka veličina za korigiranje količine plina. Tako se kod pune snage plamenika jače povisuje količina plina, nego što je to slučaj kod nižih snaga. Kod plinskih ogrjevnih uređaja koji su opremljeni s regulacijom izgaranja kao «Lambda Pro Control» otpada podešavanje s blendama i sapnicama na u određenom trenutku korištenu vrstu plina. Tako se stavljanje u pogon tih uređaja odvija brže i jednostavnije. Nisu više potrebni ni radovi podešavanja koji su do sada bili uobičajeni kod izmjene vrste plina.

Usklađivanje omjera

Kako bi, kod širom svijeta narasle potražnje za zemnim plinom osigurali opskrbu, njemački opskrbljivači nabavljaju zemni plin kao ogrjevni materijal iz različitih zemalja zapadne Europe, iz Rusije kao i iz domaćih izvora. Osim toga planira se da se u budućnosti plinska mreža dijelom napuni i bio-plinom. Kolebanja u pogledu kvalitete do kojih dolazi iz tih razloga ne mogu kompenzirati ogrjevni uređaji koji rade na principu

povezanosti plina i zraka. To može dovesti, između ostalog, do smanjenja korisnosti i do povišene sklonosti smetnjama. Regulacije sagorijevanja kao «Lambda Pro Control» izjednačavaju nestabilnosti automatski i neposredno tako što na odgovarajući način usklađuju omjer plina i zraka. Na taj način osiguravaju trajno stabilno sagorijevanje uz postojani (isti) stupanj djelovanja (korisnosti) i visoke pogonske sigurnosti – čak i kada se radi o nepovoljnim uvjetima. Tako je kvaliteta sagorijevanja osigurana i kod dodavanja bio-plina i tekućeg plina.

Elektronska regulacija ogrjevnog uređaja, koja dobiva signale sa ionizacijske elektrode i od ventilatora, kako bi se plinskom kombi-armaturom upravljalo na odgovarajući način, pokazala se pouzdanom u praksi. Osim toga za stručnjaka za grijanje pojednostavljeno stavljanje u pogon uređaja i nepotrebni radovi podešavanja u pogledu usklađivanja s vrstom plina predstavljaju poželjan dodatni efekt. Čak se i prebacivanje vrsta plina sa H-plina na L-plin ili obrnuto može se automatski izjednačiti putem elektronske regulacije sagorijevanja.

Plinska instalacija kod ugradnje u automobile

Slika. Smještaj plinske instalacije na automobile

U zadnjem dijelu vozila se nalazi spremnik (na kojem se nalazi multiventil i kutija multiventila), te priključak za vanjsko punjenje koje je, sukladno s novim zakonom obavezno smješteno s vanjske strane automobila, dakle na braniku, ispod branika ili je smješteno tamo gdje ulijevate i benzinsko gorivo.

U prednjem dijelu automobila se nalazi isparivač, elektromagnetni ventil za plin, elektronika za prekidanje elektrodiza (ako se radi o automobilu s ubrizgavanjem), mješač putem kojeg plin ulazi u motor te elektronika za regulaciju smjese plina i zraka (ako se radi o automobilu s katalizatorom) ili stručnog naziva Lambda Control System. Plinskih spremnika postoje dva oblika; toroidalni (umjesto rezervnog kotača) i cilindrični. Spremnici se mogu postaviti tamo gdje ima prostora za njih, ali da budu postavljeni sukladno s novim zakonom.

Veličine spremnika se protežu od 45 l do 120 l za cilindrične, te 22 l do 70 l za toroidalne spremnike, s time da u svaki spremnik stane 80% njegove stvarne vrijednosti. Dakle u 100 litarski spremnik stane 80 l plina.

Proizvodnja Bioplina

Bioplin se dobiva razgradnjom organskih materijala. Plin se sastoji od 50-75% Metana. Da bi se Bioplin koristio kao gorivo mora se pročistiti na razinu 97-98% udjela Metana u plinu. Kao takav se može miješati sa prirodnim plinom te se može distribuirati  i koristit njegovom mrežom.

Mogućnost korištenja iste mreže od strane Biometana i Prirodnog plina.

Izvori za proizvodnju BioMetana su:- Sintetički plin (SynGas) koji se nalazi u otpadu  drvne industrije- Sintetički plin koji se dobiva uzgojem žitarica na ne obrađenoj zemlji ( kukuruz, uljana repica ,raž, pšenica, šećerna repa)- Bioplin iz gnojiva- Bioplin iz gradskog organskog otpada- Bioplin iz kanalizacijskog taloga- Otpad iz prehrambene industrije - Otpad koji se nalazi u parkovima i vrtovima- Odlagališta otpadaBiometan je obnovljiv i ne doprinosi povećanju stakleničnog efekta. Prema istraživanju  organizacije “LCA“ ( Life Cycle Analysis ) i mjerenju emisije stakleničnih plinova u

svim aspektima života jedne vrste goriva od nabave sirovina, proizvodnje, distribucije i iskoristivosti Biometan se smatra najboljim komercijalno obnovljivim gorivom. Svi produkti biometana mogu se iskoristiti i energetski gubici su mali.

Ciklus kretanja sirovina za proizvodnju Biometana.

Kratki opis kretanja sirovine potrebne za proizvodnju Biometana:Iz jednog smjera (kućanstva ) otpad putuje u obliku mulja ili taloga  prema tanku u kojem se probavlja i dalje putuje kao sirovi bioplin ( 55-65% Metana)  na pročišćavanje iz kojeg izlazi kao 96-98% biometan. S druge strane biorazgradiv otpad i otpad spreman za sagorijevanje putuju u tank za razgradnju te tako kao sirovi bioplin ( 55-65% Metana)  ide na pročišćavanje u biometan sa udjelom 96-98% metana.

Prednosti upotrebe Biometana

- vozila koja upotrebljavaju Biometan za gorivo NE emitiraju CO2,- sa udjelom Biometana u iznosu od 50%  te udjelom benzina od 10% u vozilima na plin i benzin smanjuje se emisija CO2  i do 53 %,- korištenjem otpada u tu svrhu doprinosimo njegovom kvalitetnijem zbrinjavanju, - cijena koštanja biometana je od 20-40% niža u odnosu na jednu litru benzina

Proces€/1l

benzina,eq*

Zbrinjavanje otpadnih voda 0,30 

Otpad iz klaonica 0,39

Energija iz žitarica 0,43

Ekvivalent benzinuPotrebna količina biometana da bi vozilo prevalilo istu udaljenost kao što bi prevalilo da koristi benzin za gorivo.

VODIK

Svojstva vodika

Pri standardnoj temperaturi i tlaku je bez boje, mirisa ,i okusa. Zagušljiv je ali nije otrovan i lakši je od zraka 14,4 puta. Vrlo je zapaljiv dvoatomski plin H2 . Vodik je najlakši element u prirodi sa atomskom masom od 1.00794 g/mol. Vodik se može proizvesti iz vode procesom elektrolize, ali je taj proces 3-6 puta skuplji od proizvodnje Vodika iz prirodnog plina. Ovaj plin je obnovljiv i prilikom sagorijevanja se pretvara u vodu, te ne kao glavna prednost za okoliš je da ne emitira ugljik dioksid kao konvencionalan goriva.

Kritične točke kod vodika:

- gustoća koja iznosi :0.08988 g/L (C, 1bar)- točka taljenja je na -259.14 C- točka ključanja je na -252.87 C- točka u kojoj Vodik može postojati u tzv. termodinamičkoj ravnoteži ( agregatnom stanju ) je na 13.8033 K ili -259,34 C- ukapljuje se pri -253 C

Prednosti primjene vodika

Mogućnost primjene siromašne smjese, pa je rezultat manji utrošak goriva.Vodik je gorivo s najvećim toplinskim efektom. Njegove količine su neiscrpne. U ispuhu nema ni olova ni sumpora. Zagrijavanjem je moguće izvesti vodom iz sistema hlađenja motora, i tu se ne troši sam metal nego je on samo posrednik.

Nedostaci primjene vodika

Četiri su glavna problema Vodika kao goriva:

1. Mala gustoća vodika. Rezervoar za smještaj vodika je čak tri puta većeg volumena od rezervoara potrebnog za smještaj benzina. Potrebno ga je izolirati , tako da i to doprinosi njegovom obujmu. To je još i podnošljivo.

2. Sigurnost upotrebe vodika. Tekući vodik je dovoljno hladan da zaledi zrak . Nesreće koje se događaju zbog velikog pritiska na ventilima. Prilikom sudara rezervoar sa vodikom može puknuti isto kao kod slučaja kada se u rezervoaru nalazi benzin. Kod ograničenih slučajeva u praksi se pokazalo da je vodik nešto sigurniji od benzina jer se brzo troši, ali zato u zatvorenom prostoru je velika mogućnost jake eksplozije.

3. Kako izolacija vodika ne može biti savršena on će s vremenom ishlapiti tempom od 1.7 % na dan. To je jako puno za vozilo koje stoji bez upotrebe više mjeseci. To bi se moglo riješiti tek kada bi se napravio rezervoar da zadrži

kompresiran vodik u hidrogeniranom stanju.

4. Vrlo skup proces dobivanja vodika kao goriva je jedan od najvećih problema primjene vodika.

SREDSTVA ZA PRIJEVOZ PLINOVITIH GORIVA Prijevoz plinovitih goriva spada u domenu prijevoza opasnih tvari. Kod takve vrste prijevoza potrebno je pridržavati se propisanih pravila i normi, te zakonom propisane dokumentacije.

1. DOKUMENTACIJA I PROPISI O PRIJEVOZU OPASNE TVARI (PLINA)

Osnovna dokumentacija:1. Dokumenti vozača- vozačka dozvola ( međunarodna vozačka dozvola)- putne isprava ( putovnica, osobna iskaznica)- razne potvrde za prijevoz opasnih tvari ( certifikat  o obuci vozača za prijevoz eksplozivnih tvari)

2. Dokumenti vozila- prometna dozvola prijevoznog sredstva- dozvola za prijevoz ( u međunarodnom prometu )- ADR certifikat o atestu vozila za prijevoz eksplozivnih tvari

3. Dokumenti tereta- otpremnica, dostavnica- popis pošiljke-robni manifest- deklaracija o podrijetlu robe ( carinska deklaracija)- deklaracija za sajamsku robu- upute o posebnim mjerama sigurnosti pri prijevozu eksplozivnih tvari

Dokumentacija vozača, vozila i tereta:- listić tahografa- individualna kontrolna knjižica- zapisnik o lomu ili manjku tereta- karnet TIR, ATA- nalog za ukrcaj, odnosno iskrcaj tereta- putni radni listopad tovarni list ( prijevoznica) i račun- račun za obavljeni prijevoz

Posebna dokumentacija u prijevozu eksplozivnih (plinovitih)  tvariOsoba koja upravlja vozilom koje prevozi eksplozivne tvari mora za vrijeme prijevoza u kabini vozila imati:- ispravu o prijevozu opasne tvari- uputu o posebnim mjerama sigurnosti

- certifikat o stručnoj osposobljenosti za upravljanje tim vozilom- potvrdu i ispitivanju vozila- valjani certifikat o ispravnosti vozila te potvrdu o kontroli zaštite od statičkog elektriciteta

Isprava o prijevozu plinovite tvari

Međunarodna konvencija propisuje i naglašava uporabu teretnog lista kao temeljnog prijevoznog dokumenta koji mora sadržavati:

- podatke o vrsti tvari: kemijski, tehnički i trgovački naziv, identifikacijski broj po ADR-u, masu, redni broj tj. podbroj i slovo ( sve se to podcrta crvenom bojom u ispravi)- podatke o količini tvari- naznaka pošiljatelja, te naznaku da su ispunjeni svi propisani uvjeti za prijevoz- naziv, ime i adresu , te telefonski broj pošiljatelja i primatelja- naznaku da je prijevozniku priložena i uputa o posebnim mjerama sigurnostiUpute o posebnim mjerama sigurnostiUpute služe vozaču kako bi trebalo postupiti u slučaju: nezgode, izlijevanja, prosipanja, djelovanja ili požara opasne tvari.

Sadržaj uputa:

- podatke o tvari koja se prevozi, te opasnosti koju predstavlja i o posljedicama koje može izazvati- postupak s osobom koja dođe u dodir s opasnom tvari- naputak o pružanju prve pomoći unesrećenima i primjeni samopomoći- naziv, adresu i telefonski broj tvrtke koju vozač mora obavijestiti o nezgodi što se dogodi tijekom prijevoza- posebne mjere za sprečavanje tj. ublažavanje štetnih posljedica koju tvar može prouzročitiPotvrda o ispravnosti vozila ( certifikat vozila)

Rok valjanosti certifikata o ispravnosti motornog i priključnog vozila je pet godina od dana izdavanja, a za vozila cisterne koji se moraju ispitati tlačnom probom ili se moraju ispitati na nepropusnost rok valjanosti je tri godine od dana izdavanja.

Valjanost certifikata potvrđuje ovlaštena organizacija ili pravna osoba i produljuje svake godine ponovnim ispitivanjem

2. TIPOVI CISTERNI ZA PRIJEVOZ TEKUĆEG PLINA

Polu-prikolica za prijevoz LPG-a tipa Zasta N-40; Zasta N-42

Konstrukcija polu prikolice:

- Jedan spremnik kružnog presjeka sa jednom komorom, koja je podijeljena na više odjeljaka. Cijeli spremnik je napravljen od visoko kvalitetnog čelika.- Pogonska jedinica: tri osovine, pneumatski kruti ovjes koji se može podešavati po visini.- Prva osovina je kruta sa disk ili bubanj kočnicama, i sustavom ABS ( Anti lock braking system)i EBS ( Electronic braking system).- Druga osovina je isto kruta sa disk ili bubanj kočnicama i sustavima ABS i EBS te još ima i parkirnu kočnicu.- Treća osovina je torzijska osovina sa disk ili bubanja kočnicama, parkirnom kočnicom i sustavima ABS i EBS.- Dvije nožice koje su pokretane mehaničkom energijom, sa dvije brzine podizanja prikolice.- Električne instalacije napona 24 V po propisima ADR-a, i Euro konektori.- Dva ugrađena stražnja svijetla otporna na udar.- Reflektirajuća svijetla sa prednje, stražnje i bočne strane.

Tablica: Tehnički podaci prikolice tipa N-40 i N-42

N-42 N-40

Masa 130000 kg 12 850 kg

Dozvoljeni kapacitet tereta 22 500 kg 22 150 kg

Dozvoljena ukupna masa prikolice 35 500 kg 35 000 kg

Ukupni kapacitet ( m3) 42 000 dm3 40 000 dm3

Korisna nosivost 35 700 dm3 34 000 dm3

Promjer spremnika 2 100 mm 2 100 mm

Broj komora 1 1

Dužina prikolice 11 800 mm 11 600 mm

Visina prikolice 3 350 mm 3 350 mm

Dozvoljeno osovinsko opterećenje 115 kN 110 kN

Dozvoljeno opterećenje spojnog priključka 80/80/80 kN 80/80/80 kN

Sistem za punjenje i pražnjenje spremnika1. Mjerna i distribucijska pumpa sa hidrauličnim motorom ( Tip ZT 260/2000)2. Uređaj za mjerenje protoka plina sa ispisom 3. Kolut za namotavanje crijeva dužine 25 m4. Kolut za crijevo koje se namotava pomoću  hidraulike5. Ventil za odvodnju tekućine koji se nalazi sa donje strane6. Ventil za odvodnju plina koji se isto nalazi sa donje strane spremnika7. Završni ventili ACME8. Magnetski mjerač tekućine9. Indikator smjera kretanja plina10. Sigurnosni dio- pumpa za hitne slučajeve i ventil za zatvaranje ili otvaranje11. Mjerač tlaka koji se nalazi na strani gdje je pumpa12. Mjerač tlaka u spremniku opremljen indikatorom koji pokazuje maksimum punjenja13. Hidraulički kompresor za isisavanje  paraOstala oprema na vozilu1. Uzemljenje sa 'krokodilskom' hvataljkom2. Prekidač za zaustavljanje rada hidrauličnih pumpi i ventila koji se nalazi na razvodnoj kutiji i poklopac za odvodno crijevo napravljen od pločastih materijala3. Razvodna kutija sa prekidačima na obje strane spremnika4. Rezervni upravljač5. Nepropusna kutija za dodatnu opremu6. Klin za upravljač7. Brzi prekidači za hidraulični sistemPokretni spremnik za prijevoz LPG

Tip pokretnog spremnika CG-12, CG-14, CG-23 prema ADR-u

Konstrukcija:

Spremnik od vrlo čvrstog čelika sa jednom komorom podijeljenom na više odjeljaka.

Tablica: Tehnički podaci spremnika

Kapacitet Dimenzije spremnika (mm) Preporučeno podvozje

12m3 1800x5810 4x2

14m3 1800x6000 4x2

23m3 2100x7010 6x2

Svi elementi sa pumpom i valjkom za namatanje crijeva su smješteni u jednu kutiju radi ekonomičnijeg iskorištenja prostora, i da bi se ostavilo dovoljno mjesta za odvodni sistem kapaciteta 300l/min. Spremnik se može puniti vanjskom pumpom ili ugrađenom pumpom, a prazniti vrlo brzo vanjskom pumpom dok sa ugrađena pumpa služi samo za hitne slučajeve pražnjenja plina.Specijalno napravljen spremnik ima nisko težište te zbog tog razloga se može sačuvati podvozje od eventualnog deformiranja. Oprema i kapacitet spremnika mogu varirati. Cijena se prilagođava opremi i kapacitetu koja je instalirana sa spremnikom ( čak se može i boja naručiti).Tip cisterne AGS-22 i AGS-24

Glavne dimenzije cisterne tipa AGS-22 i AGS-24

1. Glavni dijelovi spremnika:- kapacitet spremnika 22; 26 m3  - cilindrični profil - spremnik je od čelika vrlo visoke čvrstoće- indikator razine plina u spremniku- ventil na doljnjoj strani za tekuće stanje- ventil na doljnjoj strani za plinovito stanje- sigurnosni ventili- ventil za interventne slučajeve- mjerač temperature i mjerač tlaka

2. Podvozje kamiona:Podvozje kamiona sa tri osovine koje je klijent uzeo u obzir prema  tehničkim zahtjevima i dogovoru.

3. Dijelovi distribucijskog sistema sa poklopcemPumpa na hidraulički ili mehanički pogon. Set za mjerenje razine tekućine sa pisačem. Cijev dužine 30 m za pražnjenje koja se nalazi na rotacionom bubnju i sa napravom za izlijevanje.Ventil za ulijevanje tipa DN 50 i ventil za plinovito stanje sa spojkom . Daljinski upravljač za kontrolu pumpi i ventila.

4. Funkcijski sistem- punjenje spremnika vanjskom pumpom- punjenje spremnika sa vlastitom pumpom sa mjeračem - direktno pražnjenje plina- pražnjenje preko vlastitog odvodnog sustava pomoću odvodne cijevi

5. Kompresorski set ( opcija)

6. Ostala oprema- kutija sa aparatom za gašenje- identifikacijska tablica 23/1965- reduktor

7. Standardna boja - spremnik bijele boje- logotip klijenta

8. Tehnička dokumentacija- putna transportna isprava- homologacijski certifikat- uputstva za rukovanje

Tablica: Tehničke karakteristike cisterne tipa AGS-22 i AGS-26

Tip    AGS-22 AGS-26

Vlastita masa 5700kg 5900kg

Kapacitet tereta 11000kg 13000kg

Ukupna masa 24000kg 26000kg

Dužina/širina/visina 8900/2500/3500 (mm) 9200/3500/3500 (mm)

Tip cisterne PGS 19 za prijevoz ( Propana i Butana )

Cisterna tipa PGS 19

1. Glavni dijelovi spremnikaSpremnik je kapaciteta 19 m3 , cilindričnog oblika od tvrdog čelika. Ventili za plinovito i tekuće stanje koji se nalaze sa doljnje strane spremnika. Sigurnosni ventili i ventil za slučaj opasnosti. Magnetski indikator razine plina u spremniku. Mjerača temperature i tlaka.

2. Sistem za upravljanje i ovjesPneumatski ovjes sa mogućim opterećenjem od 2x 90 kN po osovini. Dvije pneumatske kočione cijevi. ABS sustav za kočenje. Četiri slobodna kotača plus jedan rezervni. Električni sustav od 24 V po ADR-u. Disk kočnice, zaštitni odbojnik sa strane i protiv blata.

3. Oprema za punjenje i pražnjenje spremnikaVentil za tekuće stanje tipa DN 65, sa ACME 3 ¼ konektorom ( pražnjenje) koji spaja spremnik sa sustavom za distribuciju koji je na prikolici. Ventil za tekuće stanje tipa DN 50 sa ACME 3 ¼ konektorom ( za punjenje). ACME 1 ¼ konektor i ventil za plinovito stanje tipa DN 40.4. Funkcioniranje sustavaSpremnik se puni sa vanjskom pumpom ili kompresorom. Direktno ispuštanje plina vanjskom pumpom ili kompresorom i ispuštanje plina svojim distribucijskim sustavom na prikolici.5.Ostala opremaDva aparata za gašenje požara. Identifikacijska pločica 23/1965. Prostor za smještaj rezervnog kotača i rezervni kotač. Kutija sa alatom i razni ključevi za kotače i osovine. Boja spremnika varira od bijele do sive, može se posebno naručiti.6. Upotreba spremnikaUpotrebljava se za prijevoz plinovitih goriva klase 2 prema ADR-u ( propana, butana i njihovih primjesa,propilen,izi.butan )

UPOTREBA PLINA KOD TERETNIH VOZILA I AUTOBUSA 1. Upotreba u teretnim vozilima

Najvažniji razlog za prelazak sa diesela ili benzina na plin je zbog očuvanja okoliša. Prema nekim podacima skoro 52 % od ukupne emisije NOx stvaraju teretna komercijalna vozila. Emisija CO je oko 50% manja u korist prirodnog plina u odnosu na diesel. Krutih čestica je oko 44% manje kod SPP-a u odnosu na diesel, ali yato je 50% vi[e ugljikovodika kod CNG. U tablici su prikazane vrijednosti emisije NOx uzrokovane teretnim vozilima.

Tablica: Emisija NOx u cestovnom prometu izmjerena u Norveškoj 2002 godine

Laka teretna vozila (<12t) Teška teretna vozila (12-20t)

Izvor NOx Izvor NOx

Osobna vozila 16.5 t Teška teretna vozila (diesel) 22.5

Motocikli,mopedi 0.4t Teška teretna vozila (benzin) 0.5

Ostala laka vozila 4.3 t

Ukupna emisija Nox u cestovnomprometu

21.2t ili 48%

Ukupna emisija Nox u cestovnom prometu

23t  ili 52%

Teška teretna vozila i autobusi emitiriraju trećinu NOx u Europi. Čestice iz ispušnih sustava diesel motora su vrlo pogubne za čovjeka jer mogu ući vrlo duboko u pluća, te uzrokovati teška oštečenja pluća, asmu i ostale bolesti dišnih organa.Tablica:.Određena i reducirana emisija CO kod teretnih vozila u g/km

  COUkupno

ugljikovodika Nox ČesticeMaksimum zagađenja

Diesel 18,0 2,2 12,1 0,4 893.4

Natural gas

9,1 4,3 5,4 0,0 397.5

Vozila koja prometuju na relaciji jednog grada smatraju se najveći izvor zagađenja, pa su ona vrlo pogodna za prelazak na prirodni plin bilo u stlačenom obliku ili tekućem. Danas proizvođači teretnih vozila nude potpuno opremljena vozila u koja se može smjestiti SPP pod visokim tlakom ili u tekućem stanju TPP.Osim vozila vrlo je bitna i infrastruktura ili stanice za punjenje plinom. Njihova izgradnja i održavanje je skuplje od klasičnih stanica za punjenje benzinom ili dieselom. Zbog toga vozila koja prometuju između gradova na velikoj međusobnoj udaljenosti nisu podobna za prelazak na stalčeni prirodni plin, ako nema dobro povezane mreže stanica za punjenje plinom. Kod Tekućeg prirodnog plina je situacija povoljnija jer ima do 60% veću gustoću

od SPP-a i s time veću energijuKomunalna vozila su vrlo podobna za prelazak na prirodni plin jer su vrlo bučna i dosta zagađuju okolinu. Težina cilindara u kojim kruži plin je do 17 % manja pa je to olakotna okolnost s obzirom da je takvo vozila opterećeno teretom.Oktanska vrijednost kod prirodnog plina omogućuje da vozila proizvode manju buku u odnosu na diesel motore. To je vrlo bitno s obzirom da takva vozila prometuju u rano jutro.

Shema sustava za pogon stlačenim prirodnim plinom

2. Upotreba u Autobusima

Saarbrucken ( Njemačka)Njemačka je  1996 godine imala 220 autobusa na Prirodni plin, to znači da su autobusi na Prirodni plin imali udio od 0.4% na tržištu od ukupnog broja autobusa. U Saarbruckenu pola voznog parka čine vozila  na Prirodni plin. Cilj je da se do 2004.godine broj vozila na Prirodni plin poveća na 140.

Tehnički opis voznog parka:Kada se vršilo istraživanje vozni park je bio sastavljen od 40 MAN NL 232 i MAN NG 313 koji su vozili na Prirodni plin .Stanice za punjenje plinom:Kada se stanica otvorila 1999 godine, bila je tada najveća stanica za punjenje Prirodnim plinom. Vrijeme punjenja jednog autobusa je bilo oko tri minute. Kapacitet kompresora je bio 2730 m3/h sa tlakom od 25MPa. Kapacitet spremnika je 7200 m3 . Šest uređaja za punjenje plinom od kojih su četiri bila visokog kapaciteta.Potrošnja goriva kod Saartal voznog parka:- Diesel gorivo:potrošnja 39.7l/100km- Potrošnja SPP-a 41.2l/100kmAugsburg ( Njemačka)Opis voznog parka Augsburga:Vozni park ovog grada je imao 13 zglobnih autobusa te još 17 niskopodnih autobusa na Prirodni plin od ukupno 100 vozila. Tri su tipa autobusa po tehničkim karakteristikama:

zglobni MAN NG232 -(SPP), standardni niskopodni MAN NL 232 (SPP), standardni zglobni MAN 313 (SPP).

Autobus na Prirodni plin tipa: MAN NL 232

Autobus na Prirodni plin tipa: MAN NG 313

Stanice za punjenje:Prvi korak kod stanice je bio taj da  su povećali kapacitet punjenja tako da su spojili  dva klipna kompresora u paralelan rad direktno na plinsku mrežu sa tlakom od 36 bara ili 3,6MPa. Drugi korak je bio ugradnja dodatnih kompresora koji bi se mogli spojiti direktno na plinsku mrežu kao generator na kraju kojeg bi bio tlak pritiska od 10 do 25 MPa (100 do 250 bara). U tom slučaju punjenje bi bilo iz jednog izvora  uz tlak od 220 bara.

Vrijeme punjenja autobusa:Prije nadogradnje vrijeme punjenja je 10 minuta, a nakon 6 minuta uključujući vrijeme za čišćenje ( prosječno vrijeme čišćenja iznosi oko 1.5 minute).

Ravenna ( Italija)Opis voznog parka:U Ravenni autobusi na Prirodni plin prometuju od kraja 1980 godine. Danas se vozni park sastoji od 31. vozila na Prirodni plin, znači 30% od ukupnog broja vozila. Devet je autobusa uz vladinu podršku pretvoreno sa diesela na plin 1992.godine. Osam autobusa od 10 metara i dva minibusa su kupljena uz podršku proizvođača. Kasnije iskustvo iz prakse je pokazalo da su autobusi ispunili svoj zadatak i da su se pokazali vrlo uspješni.

Potrošnja goriva:Niskopodni autobusi na plin koriste oko 1.8 km/m3 u odnosu na 2.45km/l diesela.

Emisija plinova:Autobusi na Prirodni plin su još uvijek ispod Euro 3 standarda i  usporedbi sa Euro 2 standardom. - Nox je smanjenjen sa 18.7 g/km na 11.6 g/km- CO je smanjena čak za 36 puta na 9g/km- Broj određenenih ugljikovodika je smanjenjen za 46 puta na 1.9 g/km- Gotovo da nema čestica čađe

Motori sa višestrukim ubrizgavanjem kod niskopodnih autobusa na Prirodni plin pokazuju znatna poboljšanja: NOx -0.6g/km, ugljikovodika 0.8g/km, CO 3g/km.Održavanje:Glavni problem autobusa na SPP je taj da neke komponente nisu bile odgovarajuće za vozilo ( od tada je taj problem riješen). Kablovi za paljenje su se redovito kvarili, povrat paljenja se događao kad vozilo nije bilo elektronski podešeno ( nije poboljšano). Broj ozbiljnih kvarova je pao sa 9 na 2 na godinu.Stanice za punjenje:Stanice za punjenje su u mogućnosti napuniti autobus za 11 minuta pri tlaku od 21.6 MPa. Stanice koriste dva kompresora snage 110 kW  i koji omogućuju protok plina od 2000m3/h.Tablica: Usporedba prosječne potrošnje goriva u pojedinim Europskim gardovima

Gradovi Broj autobusa Potrošnja goriva (kg/100km)

Trodheim ( Norveška) 4 59 400

Bergen ( Norveška) 80 33 449

Malmo (Švedska) 125 32 350

Augsburg (Njemačka) 30 42 055

Saarbrucken ( Njemačka) 78 41 220

Poitiers (Francuska) 22 36 000

Nice (Francuska) 42 48 525

Colmar (Francuska) 136 45 807

Ravenna (Italija) 31 35 944

Florence (Italija) 46 37 800

Razlog za tako visoku potrošnju u Trodheimu je taj da se grad nalazi u planinskom  području i broj autobusa je mali. Plin u autobusima je u tekućem obliku i temperatura plina raste rastu i gubici jer se plin širi i određeni dio se gubi.Tablica: Prednosti i nedostaci upotrebe Prirodnog plina u autobusima

PREDNOSTI NEDOSTACI

Zahvalnost vozača i putnikaTeško predvidivo kretanje cijena goriva

Značajno smanjenje emisije štetnih plinova

Upotreba SPP i TPP zahtjeva informiranost i obuku

Niža buka motora

rizik kod dnevnih popravaka u radionici zbog visokog pritiska

Jednostavan proces punjenjaPeriodično ispitivanje rezervoara

Manja emisija ugljik dioksida Visoke investicije

Isplativost ugrtadnje u odnosu na štetne posljedice uzrokovane emisijom štetnih plinova

Povećanje mase vozila zbog spremnika

Dobre performanseUključuje nove sustave i način održavanja

Nema poreza na prirodni plin ( Švedska)Nove vrste propisa i birokracije

Nema čestica čađe  

Nema vibracija pri praznom hodu  

Punjenje kad nije u upotrebi  

Već postojeća vozila i tržište  

Dobro prihvaćena ekološka svijest  

Jedna od većih prepreka prelasku na Prirodni plin je birokracija i zakoni. Do sad nisu potpuno utvrđena pravila posebno za rezervoare za Prirodni plin. Neka mjerenja pokazuju smanjenje buke za 10dBA, odnosno smanjenje buke motora za 50%. Druga prednost je smanjenje smrada od diesel goriva.

Montirani spremnici na krovu gradskog autobusa

UPOTREBA METANA U KOMERCIJALNIM VOZILIMA Metan kao gorivo je kompresirano na 200 bar u specijalnim rezervoarima. U spremniku se nalazi u plinovitom stanju i takav se upotrebljava. Količina plina od 1 m3 pri tlaku od jednog bara i temperaturi od 20 C odgovara jednoj litri diesel goriva. Kalorična vrijednost metana je od 8.9 12.8 kWh/m3 . Zbog velike zapremnine kretanje vozila je ograničena na šire gradsko područje.

Skica plinske opreme u komercijalnom vozilu

Metan ima vrlo visoku oktansku vrijednost ( 120-130) u usporedbi sa benzinom čija je oktanska vrijednost 95. Prilikom mjerenja se pokazalo vrlo visok prag samozapaljenja kod metana kad je stlačen i zagrijan. Što je viši prag kompresije to se je veća korisnost kod motora.

Laka teretna vozila su opremljena sa benzinskim motorima sa ubrizgavanjem, tako da mogu raditi sa dva rasplinjača. Potrošnja kod takvih motora je veća nego kod vozila koja bi imala samo plin ugrađen. Teška teretna vozila su opremljena sa dieselskim motorima koji su prerađeni u motore 

sa paljenjem na svjećice smanjujući zapreminski omjer. Ovakva izvedba zahtijeva poseban sustav za paljenje i ubrizgavanje plina.Tako motor ne radi više na dieselski ciklus nego na princip paljenja iskrom iz svjećice. U tom slučaju potencijal plina je postignut, pa zato nije moguće izvesti sa dva rasplinjača.

Na brizgaljkama u smjeru ulaznih ventila su postavljene svjećice umjesto originalnih dieselskih brizgaljki

Set brizgaljki za plin u vozilu ( Citroen Berlingo) sa setom brizgaljki za benzin potrebnih za rad sa dva rasplinjača

UPOTREBA UKAPLJENOG NAFTNOG PLINA ZA POGON AUTOMOBILA Razlog za upotrebom UNP-a u odnosu na Prirodni plin je puno manji tlak koji je potreban da se plin spremi u rezervoar. Tlak potreban za tlačenje UNP-a na 260 puta manji volumen iznosi 6 do 8 bara dok je za Prirodni plin potrebno 200 bara. Spremnik ili rezervoar sa UNP-om stane u u klasični prtljažnik Još jedan od razloga je puno veća mreža stanica za opskrbu UNP-om ( 22 000 postaja u svijetu). Postaje za Prirodni plin se

nalaze uglavnom u većim gradovima.

Instalacija UNP-a u automobil

U osnovne dijelove instalacije za stlačeni prirodni plin ili ukapljeni naftni plin ubrajaju se:1.Spremnik plina s pripadajućom armaturom2.Pročistač3. Isparivač ( za UNP)4.Tlačni regulator5. Plinski ventil6. Priključak za pražnjenje (SPP)7.Ventil za prespajanje s plinskog na uobičajeno gorivo8.Visokotlačni i niskotlačni cjevovodi9. Vodovodi sredstva za grijanje10.Električni uređaji i instalacije

Svi materijali moraju zadovoljavati slijedeće:moraju biti otporni na djelovanje plina, ne smiju mijenjati kemijska svojstva plina i koji  u dodiru s plinom nisu zapaljivi.

SPREMNIK

Spremnik za plin je osnovni dio plinskog sustava u vozilu. Kao posuda pod tlakom mora imati dopuštenje Državnog inspektorata-inspekcija posuda pod tlakom 8 prema članku 287. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, pročišćeni tekst, NN 59/96). Na njemu se mora nalaziti oznaka na kojoj stoji:- naziv proizvođača, tvornički broj i godina proizvodnje- volumen praznog spremnika u l (litrama)- datum posljednjeg pregleda i ispitivanja te pečat ustanove koja je to provela- najveća dopuštena masa pri punjenju u kg (za UNP)

- najveći dopušteni tlak punjenja u MPa ili bar ( za SPP)

Spremnik u lakim komercijalnim vozilima

Dijelovi spremnika:

Glavni ventil - postavlja se izravno na spremnik i služi za njegovo zatvaranje kad treba spriječiti neželjeno istjecanje plina.Sigurnosni uređaji - njihova uloga je da trebaju spriječiti stvaranje prekomjernog tlaka u spremniku te prekomjerno istjecanje plina iz spremnika kad je ventil otvoren

U sigurnosne uređaje se ubrajaju:

1. za UNP- uređaj za ograničavanje protoka- uređaj za osiguranje od prevelikog tlaka

2. za SPP- uređaj za ograničavanje protoka- uređaj za osiguranje od previsokog tlaka- uređaj za osigurnje od prekoračenja temperature u slučaju požaraSvi se sigurnosni uređaji mogu izvest kao jedna cjelina.

Uređaj za ograničavanje protoka služi za smanjivanje protoka plina u slučaju pucanja instalacije, pritom se količina plina mora smanjiti na najviše 10% od mogućeg protoka

Uređaj za osiguranje od previsokog tlaka služi za sprječavanje porasta tlaka preko 30 bar za UNP tj., preko 300 bar za SPP. Napomena: za uređaje koji su ugrađeni nakon 1. siječnja 2001. godine vrijedi 30 bar, a za ranije ugrađene uređaje 25 bar.

Uređaj za osiguranje od prekoračenja temperature u slučaju požara mora ispustiti plin iz spremnika ako temperatura dosegne 100±5 0C ( za spremnike u cijelosti izvedene od čelika: 125±5 0C. Uređaj treba biti izveden tako da za vrijeme djelovanja ne dopušta povećanje tlaka u spremniku za više od 10% njegovog nazivnog tlaka.

Zaštitno kućište treba spriječiti svako moguće propuštanje plina iz dijela vozila u kojem se nalazi armatura.

Pomoću priključak za punjenje spremnik se spaja na vanjski sustav opskrbe plinom( punionica). Uz njega se postavlja protupovratni ventil koji za vrijeme punjenja treba spriječiti protjecanje plina natrag u priključak

Zaporni ventil koji se nalazi između priključka za punjenje i spremnika treba se izvest tako da onemogućava dotok plina do isparivača.

Pročistač plina služi za odvajanje nečistoća pri prolasku plina iz spremnika prema ostalim dijelovima sustava.

Isparivač služi za isparavanje UNP-a, odnosno prelazi iz kapljevito u plinovito stanje pod utjecajem topline.

TLAČNI REGULATOR

Tlačni regulator služi za smanjivanje tlaka plina u spremniku na vrijednost potrebnu za stvaranje smjese sa zrakom. Kao regulatori se smiju koristiti samo uređaji s membranom. Regulator treba spriječiti istjecanje plina kad vozilo ne radi

PLINSKI VENTIL

Plinski ventil prekida dovod plina iz spremnika u isparivač i tlačni regulator kad motor ne radi, kada se plin ne koristi.

PRIKLJUČAK ZA PRAŽNJENJE

Svrha priključka je pražnjenje prirodnog plina iz instalacija koje se nalaze iza glavnog spremnika. Zabranjeno je ispuštanje u neposrednu okolinu.

U vozilu se nalazi i prekidač na upravljačkoj ploči koji služi za prebacivanje pogona na plin na neko drugo gorivo.Svi dijelovi plinske instalacije u vozilu međusobno se povezuju visokotlačnim i niskotlačnim cijevima. Visokotlačne su od priključka za punjenje do spremnika te od spremnika do isparivača. Niskotlačni od tlačnog regulatora do motora. Visokotlačne cijevi su od bakra ili čelika, a niskotl. od čelika ili mjedi.

VODOVI SREDSTVA ZA GRIJANJE

Svrha vodova je da povezuju isparivač i regulator sa sustavom za hlađenje motora ili nekim drugim izvorom topline u vozilu. Sredstvo za grijanje ( u pravilu rashladno motora) služi za dovođenje topline potrebne za promjenu agregatnog stanja plina.U vozilu osim dva sustava napajanja gorivom postoje i dva rasplinjača. Kod Ottovih

motora benzin prije ubrizgavanja u motor ulazi u rasplinjač u kojem se raspršuje u struji zraka. Kod plina je jednostavno mješalište sa zrakom.

Zakon

o zapaljivim tekućinama i plinovima

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Zakonom utvrđuju se uvjeti za izgradnju građevina i postrojenja za držanje, skladištenje i promet zapaljivih tekućina i plinova, uvjeti držanja, skladištenja i prometa zapaljivim tekućinama i plinovima, uvjeti za obavljanje poslova skladištenja zapaljivih tekućina i plinova, načela za provedbu mjera zaštite od požara i eksplozija pri gradnji i uporabi građevina i postrojenja i držanju, skladištenju i prometu zapaljivim tekućinama i plinovima te provedba nadzora nad tim mjerama.

Članak 2.

Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se i u oružanim snagama Hrvatske, osim ako posebnim propisima nije drugačije određeno.

Članak 3.

Izrazi koji se rabe u ovom Zakonu imaju sljedeće značenje:

- zapaljive tekućine su tvari koje imaju penetraciju veću od 300 jedinica penetracije (1/10 mm) određenu prema normi za ispitivanje bitumena i čiji je tlak pare na 323,15 K (50oC) manji od 300 kPa (3 bara), a dijele se prema temperaturi plamišta na upaljive (lako zapaljive) tekućine čija je temperatura plamišta jednaka ili manja 311,15 K (38oC) i gorive tekućine čijaje temperatura plamišta iznad 311,15 K (38oC) sukladno hrvatskim normama. Upaljive (lako zapaljive) tekućine dodatno se dijele i prema temperaturi vrelišta sukladno hrvatskim normama,

- zapaljivi plinovi su stlačeni, tekući ili pod tlakom otopljeni plinovi koji imaju kritičnu temperaturu nižu od 323,15 K (50oC) ili na 323,15 K (50oC) tlak pare više od 300 kPa (3 bara) i koji se u smjesi sa zrakom mogu upaliti i/ili eksplodirati,

- promet zapaljivih tekućina i plinova je njihovo pretakanje, utovar ili istovar u prometna sredstva ili iz njih, rukovanje prilikom dopreme, otpreme i smještaja u skladištu i druge prostore, dopremu i otpremu pomoću naftovoda, plinovoda i produktovoda, prodaju, uporabu i druge radnje sa zapaljivim tekućinama i plinovima,

- skladište zapaljivih tekućina i/ili plinova je građevina ili dio građevine i/ili prostor u kojima se obavlja skladištenje zapaljivih tekućina i/ili plinova,

- skladištenje je trajno ili povremeno, na propisan način, smještanje zapaljivih tekućina ili plinova u posude i/ili spremnike čiji je ukupni obujam više od 2.000 l gorivih tekućina, odnosno 20 l upaljivih (lako zapaljivih) tekućina ili više od 30 kg zapaljivih plinova, ako posebnim propisima nije određeno drugačije,

- držanje zapaljivih tekućina i/ili plinova je čuvanje i/ili odlaganje zapaljivih tekućina i/ili plinova u građevinama, građevinskim dijelovima ili izvan njih u posudama čiji ukupni obujam ne prelazi 2.000 l gorivih tekućina odnosno 20 l upaljivih (lako zapaljivih) tekućina i ne prelazi 30 kg zapaljivih plinova na način predviđen ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju zakona, hrvatskim normama i uputom proizvođača,

- građevine su građevinski objekti na određenoj lokaciji koji se sastoje od građevinskog dijela i ugrađene opreme što zajedno čine tehničko-tehnološku cjelinu kao što su naftovodi, plinovodi, produktovodi, spremnici, skladišta, pretakališta i druge građevine ili njeni dijelovi a namijenjeni su za skladištenje ili promet zapaljivih tekućina i/ili plinova,

- spremnici su stabilni, polustabilni ili prijenosni zatvoreni sudovi koji se postavljaju na posebno uređenu podlogu a u kojima se nalaze zapaljive tekućine ili plinovi obujma više od 250 l za zapaljive tekućine, odnosno više od 50 kg za zapaljive plinove, izrađeni prema propisima i hrvatskim normama,

- posude su zatvoreni sudovi koji sadrže zapaljive tekućine ili plinove obujma do 250 l za zapaljive tekućine, odnosno do 50 kg za zapaljive plinove izrađene prema propisima i hrvatskim normama,

- bočice su zatvoreni sudovi koji sadrže zapaljive tekućine ili plinove obujma manjeg ili jednakog 0,2 l (lakovi, alkohol, plin za upaljače, sprejevi punjeni butanom ili propanom i sl.),

- prodavaonice zapaljivih tekućina i/ili plinova su građevine, dijelovi građevine ili drugi prostori izgrađeni, odnosno prilagođeni prodaji zapaljivih tekućina i/ili plinova u posudama i bočicama sukladno ovom Zakonu, propisima donesenim na temelju zakona i hrvatskim normama,

- postrojenje za zapaljive tekućine i/ili plinove je sustav koji se sastoji od spremnika ili posuda te instalacija i uređaja za proizvodnju, preradu, prijenos, pretakanje i/ili uporabu zapaljivih tekućina i/ili plinova, sustava za upravljanje i nadziranje sigurnog odvijanja tehnološkog procesa, stabilnih sustava za dojavu i gašenje požara i drugih instalacija i uređaja što zajedno čine tehnološku cjelinu,

- zona opasnosti je ugroženi prostor u građevini ili oko nje, dijela građevine ili prostora gdje se nalaze zapaljive tekućine i/ili plinovi, u kojem je prisutna ili se može očekivati prisutnost zapaljive smjese para i/ili plinova sa zrakom koja nakon paljenja izgara po

čitavoj nepotrošenoj smjesi, određen i razvrstan sukladno propisima i hrvatskim normama,

- sigurnosna udaljenost je razdaljina u građevini ili oko nje ili dijela građevine preko koje se u slučaju požara ili eksplozije u ovisnosti o vrsti, količini i načinu uporabe zapaljivih tekućina i/ili plinova, tipa građevine i izvedenim mjerama zaštite, ne očekuje ugrožavanje susjednih dijelova građevine i drugih susjednih građevina i okoliša, a koja se određuje na temelju propisa i hrvatskih normi, odnosno pravila tehničke prakse, ako ne postoje propisi ili hrvatske norme sukladno propisima o normalizaciji,

- zapaljive tekućine općepoznatih značajki su goriva za prometna sredstva koja se prodaju na benzinskim postajama, ulje za loženje i tekućine za prehranu,

- zapaljivi plinovi općepoznatih značajki su zemni plin, propan-butan plin i gradski plin,

- oksidirajuće tvari su tvari koje se u dodiru s drugim tvarima razlažu i pritom mogu procesom oksidacije uzrokovati gorenje,

- reaktivne tvari su tvari koje u dodiru s drugim tvarima mogu spontano kemijski reagirati pri ćemu može doći do razaranja drugih tvari, povećanja temperature i sl.,

- samozapaljive tvari su tvari koje se u dodiru sa zrakom ili vodom mogu spontano upaliti bez dovođenja izvora topline (otvorena vatra, iskra ili visoka temperatura),

- dobavljač plina je pravna osoba koja opskrbljuje plinom potrošača putem plinovoda ili na drugi način dostavlja plin u spremnik potrošača (npr. putem vagona, auto-cisterni i sl.).

Članak 4.

(1) Skladištenje, držanje i promet zapaljivih tekućina i plinova mora se obavljati sukladno ovom Zakonu, propisima donijetim na temelju zakona, tehničkim normativima i normama, a uporaba i prema uputama proizvođača.

(2) Prijevoz zapaljivih tekućina i plinova obavlja se sukladno propisima o prijevozu opasnih tvari.

III. ZAPALJIVI PLINOVI

Članak 7.

(1) Prije stavljanja u promet zapaljivih plinova proizvođač, odnosno uvoznik obvezan je utvrditi kategoriju i stupanj opasnosti od požara prema hrvatskim normama te izraditi upute za sigurno skladištenje, držanje i promet.

(2) Pravne i fizičke osobe te tijela državne vlasti, tijela državne uprave i jedinice lokalne samouprave i uprave koje obavljaju skladištenje, držanje i promet zapaljivih plinova moraju za sve zapaljive plinove koje skladište, drže ili kojima prometuju, osim za zapaljive plinove općepoznatih značajki, imati podatke o vrsti i stupnju opasnosti od požara sukladno hrvatskim normama.

(3) Prilikom prodaje zapaljivih plinova, proizvođač, odnosno pravna osoba koja dobavlja plin (u daljnjem tekstu: dobavljač plina) dužan je, uz svaku posudu ili spremnik, dati pismenu uputu za sigurno sladištenje, držanje i uporabu s podacima o vrsti i količini, te o kategoriji i stupnju opasnosti od požara.

(4) Pravne i ftzičke osobe te tijela državne vlasti tijela državne uprave i jedinice lokalne samouprave i uprave obvezne su zapaljive plinove skladištiti, držati i rabiti sukladno propisima, odnosno uputama proizvođača.

(5) Propise o uvjetima za izgradnju građevina i postrojenja za zapaljive plinove, skladištenju, držanju i prometu zapaljivih plinova te provedbi mjere zaštite od požara i eksplozija pri gradnji i korištenju građevina i postrojenja, skladištenju, držanju i prometu zapaljivih plinova donosi ministar unutarnjih poslova.

Članak 8.

(1) Spremnici i posude koje sadrže zapaljive plinove moraju biti označene, obojene i izrađene od materijala na način određen propisima i hrvatskim normama.

(2) Spremnici i posude koje sadrže zapaljive plinove moraju se, prije i tijekom uporabe, kontrolirati na način i u rokovima određenim propisima o ispitivanju i kontroli sudova pod tlakom.

(3) Bočice koje sadrže zapaljive plinove moraju biti izrađene od materijala otpornog na zapaljivi plin što ga sadrže i označene znakovima opasnosti od požara i tekstom upozorenja za sigurnu uporabu i držanje na hrvatskom jeziku.

Članak 9.

(1) Ispravnost i nepropusnost novoizgrađene ili obnovljene (rekonstruirane) plinske instalacije u građevini ili dijelu građevine mora se, prije puštanja u rad, ispitati sukladno projektu plinske instalacije.

(2) Dobavljač plina dužan je ispitati na ispravnost i nepropusnost plinsku instalaciju od uličnog priključka, odnosno spremnika plina do trošila, te trošila u građevini ili dijelu građevine namijenjene za stanovanje, najmanje jednom u 10 godina prilikom promjene, odnosno umjeravanja plinomjera, ako drugim propisom nije određen kraći rok.

(3) Pravne i fizičke osobe te tijela državne vlasti, tijela državne uprave i jedinice lokalne samouprave i uprave koje rabe zapaljive plinove za zagrijavanje radnih prostora i/ili u

tehnološkom pcocesu, dužne su ispitati ispravnost i nepropusnost svojih plinskih instalacija, od uličnog priključka, odnosno spremnika do trošila, te trošila tijekom uporabe najmanje jednom u 5 godina, ako drugim propisom niie određen kraći rok.

(4) Uz prethodnu najavu dobavljača plina za obavljanje ispitivanja ispravnosti i nepropusnosti plinske instalacije iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka, pravne i fizičke osobe te tijela državne vlasti, tijela državne uprave i jedinice lokalne samouprave i uprave dužne su omogućiti nesmetano ispitivanje plinske instalacije.

(5) Ispitivanje ispravnosti i nepropusnosti plinskih instalacija iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka pored dobavljača plina može obavljati i ovlaštena pravna ili fizička osoba a o ispravnosti ispitane plinske instalacije izdaje se uvjerenje.

(6) Ovlaštenja za pravne i fizičke osobe iz stavka 5. ovoga članka za ispitivanje ispravnosti i nepropusnosti plinskih instalacija daje dobavljač plina.

(7) Propise o uvjetima za dobivanje ovlaštenja iz stavka 6. ovoga članka te postupak ispitivanja ispravnosti i nepropusnosti plinskih instalacija iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka propisuje dobavljač plina uz suglasnost Ministarstva unutarnjih poslova.

(8) Visinu troškova ispitivanja ispravnosti i nepropusnosti plinskih instalacija iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka propisuje dobavljač plina uz suglasnost Ministarstva unutarnjih poslova.

Članak 10.

(1) Plinska instalacija u građevini ili dijelu građevine mora biti izvedena sukladno projektu plinske instalacije izrađenom prema propisima i hrvatskim normama, odnosno pravilima tehničke prakse sukladno propisima o normizaciji, do donošenja propisa i hrvatskih normi.

(2) Kada se ispitivanjem plinskih instalacija iz članka 9. ovoga Zakona utvrdi da instalacija nije ispravna ili propušta ili nije izvedena sukladno projektu, odnosno propisima i hrvatskim normama, dobavljač plina dužan je uskratiti isporuku plina potrošaču kod kojeg su utvrđeni nedostaci, do njihovog otklanjanja.

IV. UVJETI GRAĐENJA

Članak 11.

(1) Građevine i postrojenja u kojima se obavlja skladištenja i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova moraju se graditi na sigurnosnoj udaljenosti, sukladno posebnim uvjetima građenja.

(2) Posebne uvjete građenja glede zaštite od požara i eksplozije u postupku izdavanja lokacijske dozvole za gradnju ili obnovu (rekonstrukciju) građevine ili postrojenja u

kojim se obavlja promet i skladištenje zapaljivih tekućina i/ili plinova utvrđuje policijska uprava Ministarstva unutarnjih poslova na čijem području se građevina ili postrojenje gradi, odnosno obnavIja (u daljnjem tekstu: nadležna policijska uprava).

(3) Kada lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja posebne uvjete građenja iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje Ministarstvo unutarnjih poslova.

(4) Uz zahtjev za utvrđivanje posebnih uvjeta građenja iz područja zaštite od požara i eksplozije iz stavka 2. i 3. ovoga članka prilaže se:

- situacijski nacrt u odgovarajućem omjeru a najviše o omjeru 1:500 s ucrtanim planiranim i postoječim građevinama i postrojenjima, prometnicama, ogradama i sl. te predviđenim zonama opasnosti u tri dimenzije i sigurnosnim udaljenostima;

- popis vrsta i količina zapaljivih tekućina, odnosno plinova koji se namjeravaju skladištiti ili sa kojima će se obavljati promet;

- tehnički opis planirane građevine i tehnološkog procesa.

(5) Ako se, prema propisima ili hrvatskim normama, odnosno pravilima tehničke prakse, ne može odrediti sigurnosna udaljenost, uz zahtjev iz stavka 4. ovoga članka, prilaže se elaborat o određivanju sigurnosne udaljenosti koji sadrži potrebne proračune i dokaze.

(6) Kad se prema propisima o građenju ne izdaje građevna dozvola, nadležna policijska uprava izdat će odobrenje za skladištenje i korištenje postrojenja za zapaljive tekućine i plinove kada utvrdi da su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka i provedene propisima utvrđene mjere zaštite od požara.

(7) Kada za skladištenje zapaljivih tekućina i/ili plinova u spremnicima ili posudama odnosno za postavljanje postrojenja za zapaljive tekućine i/ili plinove, prema posebnim propisima, nije potrebna lokacijska i građevna dozvola, nadležna policijska uprava utvrdit će, na način propisan ovim člankom, posebne uvjete skladištenja zapaljivih tekućina i/ili plinova, odnosno postavljanja postrojenja za zapaljive tekućine i/ili plinove glede zaštite od požara i eksplozija.

(8) U slučaju iz stavka 7. ovoga članka, nadležna policijska uprava izdat će odobrenje za skladištenje ili korištenje postrojenja za zapaljive tekućine i/ili plinove kada utvrdi da su ispunjeni posebni uvjeti i provedene propisima utvrđene miere zaštite od požara i eksplozija pri skladištenju zapaljivih tekućina i/ili plinova, odnosno postavljanju postrojenja za zapaljive tekućine i/ili plinove.

Članak 12.

Građevna i uporabna dozvola za građevinu ili postrojenje u kojima se obavlja skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova izdaje se sukladno odredbama posebnog zakona i Zakona o zaštiti od požara.

V. UVJETI ZA OBAVLJANJE POSLOVA SKLADIŠTENJA I PROMETA ZAPALJIVIH TEKUĆINA I PLINOVA I ODRŽAVANJE I NADZIRANJE POSTROJENJA

Članak 13.

(1) Poslove skladištenja i prometa zapaljivih tekućina i/ili plinova mogu obavljati fizičke osobe koje su osposobljene za obavljanje tih poslova i koje su upoznate s mjerama za sprečavanje nastanka i širenja požara i eksplozije te s postupcima za gašenje požara.

(2) Fizičke osobe koje neposredno obavljaju poslove iz stavka 1. ovoga članka dužne su u obavljanju tih poslova pridržavati se propisanih mjera zaštite od požara i eksplozija te uputa za siguran rad.

(3) U građevinama i na prostorima gdje se obavlja skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova na vidnim mjestima moraju se postaviti oznake u svezi sa zaštitom od požara i eksplozija, upute za siguran rad i postupanje u slučaju požara i eksplozije.

Članak 14.

Uvjete i načine osposobljavanja osoba koje obavljaju poslove skladištenja i prometa zapaljivih tekućina i/ili plinova propisuje ministar unutarnjih poslova.

Članak 15.

(1) Održavanje i nadziranje ispravnosti postrojenja za zapaljive tekućine i plinove obavlja se na način i u vremenskim razmacima određenim propisom, odnosno uputom proizvodača, o čemu mora postojati dokumentacija.

(2) Održavanje i nadziranje ispravnosti iz stavka 1. ovoga članka mogu obavljati samo osposobljene osobe.

VI. OPĆE MJERE ZAŠTITE OD POŽARA I EKSPLOZIJA

Članak 16.

Tehnološki procesi u kojima se uporabljuju zapaljive tekućine i/ili plinovi moraju imati uređaje za upravljanje i nadziranje tehnološkog procesa te sprečavanje nastanka požara ili eksplozije, kao i sustave za dojavu i gašenje požara prema propisima i hrvatskim normama i/ili inozemnim propisima i normama sukladno propisima o normizaciji.

Članak 17.

U zonama opasnosti zabranjeno je :

1. držanje i uporaba alata, uređaja i opreme koji pri uporabi mogu iskriti,

2. pušenje i korištenje otvorene vatre u bilo kojem obliku,

3. držanje oksidirajućih, reaktivnih ili samozapaljivih tvari,

4. odlaganje zapaljivih i drugih tvari koje nisu namijenjene tehnološkom procesu,

5. pristup vozilima koja pri radu svog pogonskog uređaja mogu iskriti,

6. uporaba električnih uređaja koji nemaju protueksplozijsku zaštitu,

7. nošenje odjeće i obuće koja se može nabiti statičkim elektricitetom i uporaba uređaja i opreme koji nisu propisno zaštićeni od statičkog elektriciteta.

Članak 18.

(1) Zabranjeno je skladištenje i promet zapaljivih tekućina i plinova u građevinama, dijelovima građevine ili prostora koji nisu namijenjeni za skladištenje i/ili promet zapaljivih tekućina i/ili plinova.

(2) Zapaljive tekućine i/ili plinovi mogu se držati u građevinama, dijelovima građevine ili prostorima koji nisu namijenjeni za skladištenje ili promet zapaljivih tekućina i/ili plinova samo pod propisanim uvjetima.

(3) Uvjete iz stavka 2. ovoga članka propisuje ministar unutarnjih poslova.

(4) U skladištima i postrojenjima za zapaljive tekućine i/ili plinove zabranjeno je skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova u količinama većim od odobrenih kao i skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova, koji nisu odobreni.

VII. UVJETI ZA PRODAJU ZAPALJlVIH TEKUĆINA I PLINOVA

Članak 19.

(1) Prodaja upaljivih (lako zapaljivih) tekućina i/ili plinova u posudama dopuštena je samo u prodavaonicama zapaljivih tekućina i/ili plinova.

(2) U prodavaonicama mogu se prodavati upaljive (lako zapaljive) tekućine i/ili plinovi samo u originalnom i neoštećenom pakovanju.

Članak 20.

(1) Prodaja upaljivih (lako zapaljivih) tekućina i/ili zapaljivih plinova u bočicama može se obavljati izvan prodavaonica zapaljivih tekućina i/ili plinova, ako njihov ukupni obujam ne prelazi 20 l.

(2) Prodaja, držanje i skladištenje upaljivih (lako zapaljivih) tekućina i/ili zapaljivih plinova u bočicama kada ukupna kolićina prelazi 20 l mora se obavljati na način predviđen za posude koje sadrže upaljive (lako zapaljive) tekućine, odnosno zapaljive plinove.

Članak 21.

(1) Opskrba motornih vozila, plovila i drugih prometnih sredstava zapaljivim tekućinama i/ili plinovima (gorivom) mora se obavljati samo u građevinama i otvorenim prostorima koji ispunjavaju propisane uvjete.

(2) Uvjete za izgradnju i provedbu mjera zaštite od požara i eksplozija za građevine i otvorene prostore za opskrbu motornih vozila gorivom propisuje ministar unutarnjih poslova.

VIII. NADZOR

Članak 22.

(1) Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donijetih na temelju njega obavlja Ministarstvo unutarnjih poslova.

(2) Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donijetih na temelju njega, sukladno Zakonu o zaštiti od požara provode inspektori zaštite od požara policijskih uprava i Ministarstva unutarnjih poslova.

(3) Ovlaštenja Ministarstva unutarnjih poslova iz Zakona o zaštiti od požara sukladno se primjenjuju i prilikom obavljanja upravnog i inspekcijskog nadzora nad provedbom ovoga Zakona i propisa donijetih na temelju ovoga Zakona.

IX. KAZNENE ODREDBE

Članak 23.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000 do 40.000 kuna, kaznit će se za prekršaj pravna osoba ili obrtnik:

1. ako u prodaju stavi posudu sa zapaljivom tekućinom bez podataka na hrvatskom jeziku ili ne da propisane podatke i upute ili ako su ti podaci netočni (Članak 5. stavak 2. i 6.),

2. ako u prodaju stavi posude sa zapaljivim tekućinama koje nisu izrađene od odgovarajućeg materijala i na način određen propisima i hrvatskim normama (Članak 5. stavak 4.),

3. ako u prodaju stavi bočice koje sadrže upaljive (lako zapaljive) tekućine od neodgovarajućeg materijala ili bez znakova opasnosti ili teksta upozorenja za sigurnu uporabu i držanje na hrvatskom jeziku (Članak 5. stavak 5.),

4. ako pri skladištenju, držanju ili prometu zapaljivih tekućina ne posjeduje propisane podatke ili ako zapaljive tekućine ne skladišti ili ne drži ili ne uporabljuje sukladno propisima, odnosno uputom proizvođača ili ako ošteti podatke na postrojenjima, posudama i bočicama, tako da one nisu više čitljive prije potpunog iskorištenja sadržaja, odnosno njihovog čišćenja od zapaljivih tekućina (Članak 6. stavak 1. i 2.),

5. ako stavi u promet zapaljive plinove bez podataka ili uputa ili ako su ti podaci netočni (Članak 7. stavak 1.),

6. ako pri skladištenju, držanju ili prometu zapaljivih plinova, osim plinova općepoznatih značajki, ne posjeduje propisane podatke (Članak 7. stavak 2.),

7. ako kod prodaje ne da pismenu uputu s podacima o vrsti i količini te o kategoriji i stupnju opasnosti od požara (Članak 7. stavak 3.),

8. ako zapaljive plinove ne skladišti ili ne drži ili ne rabi sukladno propisima, odnosno uputama proizvođača (Članak 7. stavak 4.),

9. ako spremnici i posude koje sadrže zapaljive plinove nisu označene, obojene i izrađene od materijala i na način određen propisima i hrvatskim normama, odnosno ako ne obavlja kontrolu sukladno propisima o sudovima pod tlakom (Članak 8. stavak 1. i 2.),

10. ako u prodaju stavi bočice koje sadrže zapaljive plinove od neodgovarajućeg materijala ili bez znakova opasnosti ili teksta upozorenja za sigurnu uporabu i držanje na hrvatskom jeziku (Članak 8. stavak 3.),

11. ako ne obavlja ispitivanja ispravnosti i nepropusnosti plinskih instalacija u propisanim rokovima (Članak 9. stavak 1., 2. i 3.),

12. ako ne omogući nesmetano ispitivanje plinskih instalacija (Članak 9. stavak 4.),

13. ako ne uskrati isporuku plina potrošača kod kojeg su utvrđeni nedostaci (Članak 10. stavak 2. ),

14. ako građevine ili postrojenja ne gradi na sigurnosnoj udaljenosti (Članak 11. stavak 1.),

15. ako poslove skladištenja i prometa zapaljivih tekućina i plinova povjeri fizičkoj osobi koja nije osposobljena ili nije upoznata s mjerama za sprečavanje nastanka i širenje požara, i postupcima za gašenje požara (Članak 13. stavak 1.),

16. ako u građevinama i na prostorima gdje se obavlja skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova na vidnim mjestima ne postavi oznake u svezi sa zaštitom od požara ili eksplozija ili upute za siguran rad i postupanje u slučaju požara i eksplozije (Članak 13. stavak 3.),

17. ako održavanje i nadziranje ispravnosti postrojenja za zapaljive tekućine i plinove ne obavlja na način i u vremenskim razmacima određenim propisom, odnosno uputom proizvođača ili o tome nema dokumentaciju (Članak 15. stavak 1.),

18. ako održavanje i nadziranje ispravnosti postrojenja za zapaljive tekućine i plinove obavlja osoba koja nije osposobljena (Članak 15. stavak 2.),

19. ako drži ili rabi alat, uređaje i opremu koji pri uporabi mogu iskriti (Članak 17. točka l.),

20. ako u zoni opasnosti puši ili koristi otvorenu vatru u bilo kojem obliku (Članak 17. točka 2.),

21. ako u zoni opasnosti drži oksidirajuće, reaktivne ili samozapaljive tvari (Članak 17. točka 3.),

22. ako u zoni opasnosti odlaže zapaljive i druge tvari koje nisu namijenjene tehnološkom procesu (Članak 17. točka 4.),

23. ako u zoni opasnosti dozvoli pristup vozilima koja pri radu svog pogonskog uređaja mogu iskriti (Članak 17. točka 5.),

24. ako u zoni opasnosti rabi električne uređaje koji nemaju protueksplozijsku zaštitu (Članak 17. točka 6.),

25. ako u zoni opasnosti nosi odjeću i obuću koja se može nabiti statičkim elektricitetom ili rabi uređaje ili opremu koji nisu propisno zaštićeni od statičkog elektricileta (Članak 17. točka 7.),

26. ako skladišti ili prometuje zapaljivim tekućinama i/ili plinovima u građevinama, građevinskim dijelovima ili prostorima koji nisu namijenjeni za skladištenje i/ili promet zapaljivih tekućina i/ili plinova (Članak 18. stavak 1.),

27. ako zapaljive tekućine i/ili plinove drži u građevinama, dijelovima građevine ili prostorima koji nisu namijenjeni za skladištenje ili promet zapaljivih tekućina i/ili plinova suprotno propisanim uvjetima (Članak 18. stavak 2.),

28. ako u skladištima i postrojenjima skladišti i prometuje zapaljivim tekućinama i/ili plinovima u količinama većim od odobrenih ili skladišti i prometuje zapaljivim tekućinama i/ili plinovima koji nisu odobreni (Članak 18. stavak 4.),

29. ako prodaje upaljive (lako zapaljive) tekućine i/ili plinove u posudama izvan prodavaonica zapaljivih tekućina i/ili plinova (Članak 19. stavak 1.),

30. ako u prodavaonicama prodaje upaljive (lako zapaljive) tekućine koje nisu u originalnom i neoštećenom pakovanju (Članak 19. stavak 2.),

31. ako prodaju upaljivih (lako zapaljivih) tekućina i/ili zapaljivih plinova u bočicama obavlja izvan prodavaonica zapaljivih tekućina i/ili plinova a njihov ukupni obujam prelazi 20 l (Članak 20. stavak 1.),

32. ako prodaju, držanje ili skladištenje upaljivih (lako zapaljivih) tekućina i/ili plinova u bočicama, kada ukupna količina prelazi 20 l, ne obavlja na način predviđen za posude koje sadrže upaljive (lako zapaljive) tekućine, odnosno zapaljive plinove (Članak 20. stavak 2.),

33. ako opskrbu motornih vozila, plovila i drugih prometnih sredstava zapaljivim tekućinama i/ili plinovima (gorivom) obavlja u građevinama ili na prostorima koji ne ispunjavaju propisane uvjete (Članak 21. stavak 1.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 3.000 do 10.000 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi, tijelu državne vlasti, tijela državne uprave i jedinice lokalne samouprave i uprave ili kod obrtnika.

Članak 24.

Novčanom kaznom u iznosu od 3.000 do 10.000 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba:

1. ako pri skladištenju ili držanju ili prometu zapaljivih tekućina ne posjeduje propisane podatke ili ako zapaljive tekućine ne skladišti ili ne drži ili ne uporabljuje sukladno propisima, odnosno uputom proizvođača ili ako ošteti podatke na postrojenjima, posudama i bočicama, tako da one nisu više čitljive prije potpunog iskorištenja sadržaja, odnosno njihovog čišćenja od zapaljivih tekućina (Članak 6. stavak l. i 2.),

2. ako zapaljive plinove ne skladišti ili ne drži ili ne rabi sukladno propisima, odnosno uputom proizvođača (Članak 7. stavak 4.),

3. ako ne omogući nesmetano ispitivanje plinskih instalacija (Članak 9. stavak 4.),

4. ako građevine ili postrojenja ne gradi na sigurnosnoj udaljenosti (Članak 11. stavak 1.),

5. ako se prilikom obavljanja skladištenja i prometa zapaljivih tekućina i/ili plinova ne pridržava propisanih mjera zaštite od požara i eksplozija te uputa za siguran rad (Članak 13. stavak 2.),

6. ako u zoni opasnosti puši ili koristi otvorenu vatru u bilo kojem obliku (Članak 17. točka 2.),

7. ako skladišti ili prometuje zapaljivim tekućinama ili plinovima u građevinama, građevinskim dijelovima ili prostorima koji nisu namijenjeni za skladištenje i/ili promet zapaljivih tekućina i/ili plinova (Članak 18. stavak 1.),

8. ako zapaljive tekućine i/ili plinove drži u građevinama, dijelovima građevine ili prostorima koji nisu namijenjeni za skladištenje ili promet zapaljivih tekućina i/ili plinova suprotno propisanim uvjetima (Članak 18. stavak 2.),

9. ako prodaje upaljive (lako zapaljive) tekućine i/ili plinove u posudama izvan prodavaonica zapaljivih tekućina i/ili plinova (Članak 19. stavak 1.).

X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 25.

(1) Propise za čije je donošenje po ovom Zakonu ovlašten ministar unutarnjih poslova će donijeti u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Ovlašćuje se ministar unutarnjih poslova da u propisima za čije je donošenje po ovom Zakonu ovlašten uređuje prekršaje i propisuje kazne za te prekršaje.

Članak 26.

Do stupanja na snagu propisa iz članka 25. ovoga Zakona ostaju na snazi propisi iz članka 25. Zakona o skladištenju i prometu zapaljivih tekućina i plinova ("Narodne novine", br. 24/76., 31/86., 47/89. i 26/93.)

Članak 27.

Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o skladištenju i prometu zapaljivih tekućina i plinova ("Narodne novine", br. 24/76., 31/86., 41/89. i 26/93.).

Članak 28.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u " Narodnim novinama".

Klasa: 214-01/95-01/03

PRAVILNIK

ZA PLINSKE APARATE

PODRUČJE PRIMJENE, STAVLJANJE NA TRŽIŠTE I SLOBODA KRETANJA

Članak 1.(1) Ovaj se Pravilnik primjenjuje na:– aparate na plinovita goriva, koji su namijenjeni za kuhanje, grijanje, proizvodnju tople vode, hlađenje, rasvjetu ili pranje, i koji imaju normnu temperaturu vode nižu od 105 °C (u daljnjem tekstu: »aparati«). Pretlačni plamenici i ogrjevna tijela koja se opremaju takvim plamenicima također se smatraju aparatima,– sigurnosne, kontrolne ili regulacijske naprave i podsklopovi, osim pretlačnih plamenika i ogrjevnih tijela koja se opremaju takvim plamenicima, a koji se zasebno stavljaju na tržište i namijenjeni su ugradnji u aparat (u daljnjem tekstu: »oprema«).(2) Aparati posebno namijenjeni korištenju u industrijskim procesima, koji se obavljaju u industrijskim pogonima, izuzeti su iz područja primjene određenog stavkom 1. ovoga članka.(3) Za potrebe ovoga Pravilnika »plinovito gorivo« označava svako gorivo, koje je pri temperaturi od 15 °C i tlaku od 1 bar u plinovitom stanju.(4) Za potrebe ovoga Pravilnika, aparat se »pravilno koristi« ukoliko se:– ispravno ugradi i pravilno održava u skladu s uputama proizvođača,– koristi uz dopuštena odstupanja kvalitete plina i dopuštena kolebanja dobavnog pretlaka i– koristi u skladu s predviđenom namjenom ili na način koji se može razumno predvidjeti.

Članak 2.(1) Plinski aparati iz članka 1. ovoga Pravilnika mogu se stavljati na tržište i u uporabu samo, ako pri pravilnoj uporabi ne ugrožavaju sigurnost ljudi, domaćih životinja i imovine.(2) Proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik registrirani u Republici Hrvatskoj odgovorni su za stavljanje plinskih aparata iz članka 1. ovoga Pravilnika na tržište i u uporabu na području Republike Hrvatske.Kada proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik nisu registrirani u Republici Hrvatskoj, uvoznik je osoba odgovorna za stavljanje plinskih aparata na tržište Republike Hrvatske i preuzima odgovornosti koje ima proizvođač prema odredbama ovoga Pravilnika.(3) Ministarstvo nadležno za gospodarstvo sukladno članku 15. Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti obavješćuje ostale države članice Europske unije (u daljnjem tekstu države članice) i Europsku komisiju (u daljnjem tekstu Komisija) o vrstama plina i odgovarajućim dobavnim tlakovima, koji se koriste na području Republike Hrvatske, kao i o svim promjenama.

Članak 3.Aparati i oprema iz članka 1. ovoga Pravilnika moraju biti sukladni s odgovarajućim bitnim zahtjevima propisanim u Dodatku I., koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

Članak 4.(1) Ne smije se zabraniti, ograničiti ili spriječiti stavljanje na tržište i u uporabu aparata iz članka 1. ovoga Pravilnika, koji su su u skladu s ovim Pravilnikom i koji imaju oznaku sukladnosti propisanu člankom 10. ovoga Pravilnika.(2) Ne smije se zabraniti, ograničiti ili spriječiti stavljanje na tržište opreme iz članka 1. ovoga Pravilnika kojoj je priložen certifikat propisan u članku 8. stavku 4. ovoga Pravilnika.

Članak 5.(1) Pretpostavlja se da aparati i oprema zadovoljavaju bitne zahtjeve propisane u članku 3. ovoga Pravilnika kada ispunjavaju zahtjeve odgovarajućih hrvatskih norma kojima su prihvaćene usklađene europske norme čije je referentne brojeve ministarstvo nadležno za gospodarstvo objavilo u »Narodnim novinama«.(2) Popis hrvatskih norma iz stavka 1. ovoga članka objavljuje ministarstvo nadležno za gospodarstvo u »Narodnim novinama«.

Članak 6.(1) Ako se utvrdi da hrvatske norme navedene u članku 5. ovoga Pravilnika nisu sukladne u cjelosti s bitnim zahtjevima propisanim u članku 3. ovoga Pravilnika, te će se norme brisati iz popisa hrvatskih norma, kako je to propisano u članku 5. stavku 8. Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti i provesti postupak sukladno članku 15. Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti.(2) Ministarstvo nadležno za gospodarstva obavješćuje javnost o poduzetim mjerama objavljivanjem istih u »Narodnim novinama«.

Članak 7.(1) Kada nadležno inspekcijsko tijelo utvrdi da aparati, koji se pravilno koriste i nose oznaku sukladnosti, mogu ugroziti sigurnost ljudi, domaćih životinja ili imovine, poduzet će mjere za povlačenje proizvoda s tržišta, odnosno zabraniti ili ograničiti njihovo stavljanje na tržište i u uporabu i o tome mora obavijestiti ministarstvo nadležno za gospodarstvo navodeći razloge za poduzete mjere, a posebno navodeći sljedeće razloge nesukladnosti:a) Neispunjenje bitnih zahtjeva propisanih u članku 3. ovoga Pravilnika, kada aparat nije sukladan sa zahtjevima norma iz članka 5. ovoga Pravilnika,b) Nepravilna primjena norma propisanih u članku 5. ovoga Pravilnika,c) Nedostatak u normama iz članka 5. ovoga Pravilnika.(2) Ministarstvo nadležno za gospodarstvo obavješćuje međunarodne subjekte o poduzetim mjerama sukladno članku 15. Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti.(3) Kada aparat koji nije sukladan nosi oznaku sukladnosti, nadležno inspekcijsko tijelo poduzet će mjere protiv osobe(a) koja je neosnovano stavila oznaku sukladnosti.

(4) Ministarstvo nadležno za gospodarstvo objavljivanjem u »Narodnim novinama« odmah će obavijestiti javnost o poduzetim mjerama.

POSTUPCI OCJENE SUKLADNOSTI

Članak 8.(1) Postupci ocjene sukladnosti serijski proizvedenih aparata su:a) Pregled tipa kako je propisano u točki 1. Dodatka II., koji je sastavni dio ovoga Pravilnika, ib) Postupci po izboru proizvođača, a prije stavljanja aparata na tržište:– Izjava o sukladnosti s tipom, kako je propisano u točki 2. Dodatka II. ovoga Pravilnika, ili– Izjava o sukladnosti s tipom (jamstvo proizvodne kvalitete), kako je propisano u točki 3.Dodatka II. ovoga Pravilnika, ili– Izjava o sukladnosti s tipom (jamstvo kvalitete proizvoda), kako je propisano u točki 4.Dodatka II. ovoga Pravilnika, ili– Ovjera, kako je propisano u točki 5. Dodatka II. ovoga Pravilnika.(2) U slučaju pojedinačne ili maloserijske proizvodnje aparata, proizvođač može izabrati pojedinačnu ovjeru kako je propisano u točki 6. Dodatka II. ovoga Pravilnika.(3) Po dovršetku postupaka sukladno stavku 1. točki b) ovoga članka i stavku 2. ovoga članka, na aparat, koji je sukladan, mora se postaviti oznaka sukladnosti propisana u članku 10. ovoga Pravilnika.(4) Na opremu navedenu u članku 1. ovoga Pravilnika primjenjuju se postupci propisani u stavku 1. ovoga članka, s izuzetkom postavljanja oznake sukladnosti i izdavanja Izjave o sukladnosti. Opremi se mora priložiti certifikat kojim se potvrđuje sukladnost opreme s odgovarajućim odredbama ovoga Pravilnika i navode se njezine značajke i način ugradnje u aparat ili njezino sastavljanje, radi postizanja sukladnosti s bitnim zahtjevima koji vrijede za gotove aparate.(5) Kad aparati podliježu i zahtjevima drugih propisa, koji zahtjevaju stavljanje oznake sukladnosti, ona označava da su aparati sukladni sa zahtjevima tih propisa. Kada jedan ili više propisa dozvoljavaju proizvođaču da odabere koje će propise primjeniti, oznaka sukladnosti označava sukladnost samo s onim propisima koje je proizvođač primijenio. U tom slučaju, pojedinosti o tim propisima moraju se navesti u dokumentima, obavijestima ili uputama koje ti propisi zahtijevaju, a koje se prilažu uz aparate.(6) Zapisi i prepiska u vezi s ocjenom sukladnosti moraju biti na službenom jeziku države, u kojoj je registrirano tijelo za ocjenu sukladnosti ili na jeziku koji je to tijelo prihvatilo.(7) Za aparate koji se stavljaju na tržište Republike Hrvatske, upute za uporabu, održavanje i ugradnju, Certifikat o pregledu tipa, Ovjera i Izjava o sukladnosti moraju biti na hrvatskom jeziku.

Članak 9.(1) Provedbu postupaka iz članka 8. ovoga Pravilnika zajedno sa specifičnim zadaćama obavlja tijelo za ocjenu sukladnosti na temelju rješenja ministra nadležnog za gospodarstvo, ukoliko ispunjava kriterije propisane u Dodatku V. ovoga Pravilnika.

(2) Tijelo iz stavka 1. ovoga članka ispunjava kriterije iz Dodatka V. ovoga Pravilnika ukoliko zadovoljava zahtjeve za osposobljenost, koji su utvrđeni u odgovarajućim hrvatskim normama.(3) Ministar nadležan za gospodarstvo povući će rješenje, ako utvrdi da tijelo za ocjenu sukladnosti više ne zadovoljava kriterije iz stavka 2. Ovoga članka.(4) Nadzor nad radom i zadovoljavanjem kriterija za tijela iz stavka 1. ovoga članka provodi ministarstvo nadležno za gospodarstvo.(5) Ministarstvo nadležno za gospodarstvo objavljuje i obnavlja popis tijela za ocjenu sukladnosti u »Narodnim novinama«.(6) Ministarstvo nadležno za gospodarstvo obavješćuje Komisiju i ostale države članice o tijelima koje je ovlastilo prema članku 11. Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti, a prema stavku 1. ovoga članka i identifikacijskim brojevima koje im je dodijelila Komisija, kao i o onima koja više na ispunjavaju propisane kriterije.Komisija objavljuje i obnavlja u Službenom listu Europske zajednice popis prijavljenih tijela zajedno s njihovim identifikacijskim brojevima i ovlastima.

OZNAČIVANJE SUKLADNOSTI

Članak 10.(1) Oznaka sukladnosti i natpisi moraju biti u skladu s propisanim oblikom prema članku 14. stavku 8. i 9. ovoga Pravilnika. Moraju se postaviti na vidljivom mjestu i u lako čitljivom i neizbrisivom obliku na aparat ili na natpisnu pločicu, koja je na njega pričvršćena. Natpisna pločica mora biti izrađena na način da se ne može ponovno upotrijebiti.(2) Zabranjeno je stavljanje na aparate oznake čiji bi sadržaj i oblik mogli navesti treće strane da ih zamjene za oznaku sukladnosti. Dozvoljeno je stavljanje svih drugih oznaka na aparat ili natpisnu pločicu, pod uvjetom da se time ne smanjuje vidljivost i čitljivost oznake sukladnosti.

Članak 11.(1) Kada nadležno inspekcijsko tijelo utvrdi da je oznaka sukladnosti neopravdano stavljena, proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik registriran u Republici Hrvatskoj, odnosno uvoznik dužni su uskladiti proizvod s odredbama koje se odnose na stavljanje oznake sukladnosti.(2) Kada proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik registriran u Republici Hrvatskoj, odnosno uvoznik ne postupi na način kako je to propisano u stavku 1. ovoga članka, nadležno inspekcijsko tijelo mora poduzeti sve odgovarajuće mjere da spriječi stavljanje na tržište i u uporabu takvog proizvoda ili mora osigurati da se taj proizvod povuče s tržišta u skladu s postupcima opisanim u članku 7. ovoga Pravilnika.

Članak 12.Svaka odluka kojom se ograničava stavljanje na tržište i u uporabu ili kojom se zahtijeva povlačenje s tržišta aparata u skladu s ovim Pravilnikom mora biti detaljno obrazložena. Zainteresirane se strane obavješćuju o toj odluci, kao i o pravnom lijeku u skladu s važećim propisima.

Članak 13.Inspekcijski nadzor nad stavljanjem plinskih aparata i opreme na tržište i u uporabu u nadležnosti je inspekcijskih tijela sukladno s člankom 14. Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti, u skladu s njihovim djelokrugom.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 14.(1) Danom primjene ovoga Pravilnika prestaju vrijediti za plinske aparate iz članka 1. ovoga Pravilnika slijedeći propisi koji su doneseni i preuzeti na temelju Zakona o normizaciji (»Narodne novine«, br. 55/96):– Pravilnik o obaveznom atestiranju plinskih kuhinjskih štednjaka, kuhala, pećnica, roštilja i stolnih štednjaka te o uvjetima kojima moraju udovoljavati organizacije udruženog rada ovlaštene za atestiranje tih proizvoda,– Pravilnik o obvezatnom atestiranju plinskih uređaja za velike kuhinje i za kampiranje te o uvjetima kojima moraju udovoljavati pravne osobe ovlaštene za atestiranje tih uređaja,– Pravilnik o tehničkim normativima za pokretne plinske peći za grijanje bez priključka na dimnjak,– Naredba o obaveznom atestiranju pokretnih plinskih peći za grijanje bez priključka na dimnjak.(2) Potvrde, odnosno certifikati, izdani na temelju gornjih Pravilnika ili Naredbe iz stavka 1. ovoga članka, vrijede do isteka njihove valjanosti, a najkasnije do pristupa Republike Hrvatske Europskoj uniji ili stupanja na snagu međunarodnog sporazuma o ocjeni sukladnosti i prihvaćanju industrijskih proizvoda s Europskom unijom.(3) Dokumentacija i oznake sukladnosti izdane u inozemstvu vrijede u Republici Hrvatskoj ako zadovoljavaju odredbe članka 13. Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti.(4) Ovlaštenja za certificiranja i ispitivanja izdana na temelju odredaba propisa koji su vrijedili do stupanja na snagu ovoga Pravilnika, ostaju na snazi pod uvjetima pod kojima su izdani, za pravne osobe, odnosno laboratorije, do pristupa Republike Hrvatske Europskoj uniji ili do stupanja na snagu međunarodnog sporazuma o ocjeni sukladnosti i prihvaćanju industrijskih proizvoda s Europskom unijom, odnosno do objave u »Narodnim novinama« popisa tijela za ocjenu sukladnosti, ovlaštenih prema odredbama ovoga Pravilnika, a najkasnije do 1. siječnja 2008. godine.(5) Nadzor nad radom tijela iz stavka 4. ovoga članka provodi ministarstvo nadležno za gospodarstvo.(6) Do objave u »Narodnim novinama« popisa tijela za ocjenu sukladnosti, ovlaštenih prema članku 9. ovoga Pravilnika, sukladnost plinskih aparata sa zahtjevima ovoga Pravilnika obavljat će tijela iz stavka 4. ovoga članka prema postupcima »Pregled tipa« iz točke 1. i »Izjava o sukladnosti s tipom« iz točke 2. Dodatka II. ovoga Pravilnika.(7) Nakon pristupa Republike Hrvatske Europskoj uniji ili stupanja na snagu međunarodnog sporazuma o ocjeni sukladnosti i prihvaćanju industrijskih proizvoda s Europskom unijom, sukladnost plinskih aparata sa zahtjevima ovoga Pravilnika provodit će samo tijela za ocjenu sukladnosti prijavljena Europskoj komisiji (Prijavljena tijela).(8) Označivanje sukladnosti prema zahtjevima ovoga Pravilnika, od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika do pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji ili do stupanja

na snagu međunarodnog sporazuma o ocjeni sukladnosti i prihvaćanju industrijskih proizvoda s Europskom unijom, obavlja se stavljanjem potvrdbenog znaka sukladno Pravilniku o izgledu i upotrebi potvrdbenog znaka (»Narodne novine«, 88/98, 165/98 i 8/99), kojem je pridodan idetifikacijski broj tijela koje provodi postupak ocjene sukladnosti prema zahtjevima ovoga Pravilnika.(9) Nakon pristupa Republike Hrvatske Europskoj uniji ili stupanjem na snagu međunarodnog sporazuma o ocjeni sukladnosti i prihvaćanju industrijskih proizvoda s Europskom unijom, označivanje sukladnosti prema zahtjevima ovoga Pravilnika, obavlja se stavljanjem oznake sukladnosti koja je propisana u Dodatku III. ovoga Pravilnika.

Članak 15.(1) Za aparate iz članka 1. ovoga Pravilnika koji nisu bili obuhvaćeni propisima iz članka 14. stavka 1. ovoga Pravilnika, primjena ovoga Pravilnika obvezatna je od 1. srpnja 2006. g.(2) Nakon pristupa Republike Hrvatske Europskoj uniji ili stupanjem na snagu međunarodnog sporazuma o ocjeni sukladnosti i prihvaćanju industrijskih proizvoda s Europskom unijom u ovom Pravilniku i njegovim Dodacima upotrebljava se:– »EZ pregled tipa« umjesto »pregled tipa«,– »EZ izjava o sukladnosti s tipom« umjesto »Izjava o sukladnosti s tipom«,– »EZ ovjera« umjesto »ovjera«,– »EZ pojedinačna ovjera« umjesto »pojedinačna ovjera«,– »EZ certifikat o pregledu tipa« umjesto »certifikat o pregledu tipa«,– »EZ nadzor« umjesto »nadzor«,– »Zajednica«, koja podrazumijeva Europsku zajednicu, umjesto »Republika Hrvatska«.(3) Do pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji ili do stupanja na snagu međunarodnog sporazuma o ocjeni sukladnosti i prihvaćanju industrijskih proizvoda s Europskom unijom ne primjenjuju se članak 2. stavak 3. i članak 9. stavak 6. i pojedini dijelovi u Pravilniku i Dodacima ovoga Pravilnika koji se odnose na obveze prema Komisiji i državama članicama.

Članak 16.Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama« a primjenjuje se od 31. ožujka 2006.

Klasa: 018-04/00-01/03Urbroj: 526-01-04-545Zagreb, 1. kolovoza 2005.      

MinistarBranko Vukelić, v. r.

DODATAK I.

BITNI ZAHTJEVIPrethodna napomena:Obveze koje proizlaze iz bitnih zahtjeva u ovom Dodatku za aparate vrijede i za opremu kada postoje odgovarajući rizici.

1.         OPĆI UVJETI1.1       Aparati moraju biti tako konstruirani i izrađeni da rade sigurno i da ne predstavljaju nikakvu opasnost za osobe, domaće životinje ili imovinu prilikom pravilnog korištenja kako je propisano u članku 1. stavku 4. ovoga Pravilnika.1.2       Prilikom stavljanja na tržište svi aparati moraju:            – imati priložene tehničke upute namijenjene ugraditelju (instalateru),            – imati priložene upute za uporabu i održavanje namijenjene korisniku,            – nositi odgovarajuća upozorenja koja se također moraju navesti i na ambalažu.            Upute i upozorenja moraju biti na hrvatskom jeziku, te na službenom jeziku ili jezicima države odredišta.1.2.1    Tehničke upute namijenjene ugraditelju moraju sadržavati sve potrebne upute za ugradnju, prilagodbu i održavanje, kako bi se osiguralo pravilno izvođenje tih radnji i sigurna uporaba aparata. U uputama se mora posebno navesti sljedeće:            – vrstu plina koji se koristi,            – dobavni tlak plina koji se koristi,            – potrebni dotok svježeg zraka:            • za izgaranje,            • za izbjegavanje stvaranja opasnih neizgorjelih plinskih smjesa u aparatima koji nisu opremljeni napravom navedenom u točki 3.2.3 ovoga Dodatka,             – uvjete za odvod proizvoda izgaranja (dima),            – za pretlačne plamenike i grijaća tijela (izmjenjivače topline), koja se opremaju takvim plamenicima, njihove značajke, zahtjeve za sastavljanje (montažu) radi postizanja sukladnosti s bitnim zahtjevima koji se primjenjuju na gotove aparate i, ukoliko je primjereno, popis kombinacija prema preporuci proizvođača.1.2.2    Upute za uporabu i održavanje namijenjene korisniku moraju sadržavati sve obavijesti potrebne za sigurnu uporabu i moraju posebno ukazati korisniku na svako ograničenje kod uporabe.1.2.3    Upozorenja na aparatu i njegovoj ambalaži moraju jasno sadržavati vrstu plina koji se koristi, dobavni tlak plina koji se koristi i svako ograničenje pri uporabi, a posebno ograničenje prema kojem se aparat mora postaviti samo u prostorima s dostatnim provjetravanjem.1.3       Oprema koja je sastavni dio aparata mora se konstruirati i ugraditi na način da ispravno udovoljava svojoj namjeni kada je ugrađena sukladno uputama za ugradnju.            Upute za ugradnju, prilagodbu, posluživanje i održavanje moraju se priložiti dotičnoj opremi.

2.         MATERIJALI2.1       Materijali moraju odgovarati svojoj namjeni i moraju izdržati tehničke, kemijske i toplinske uvjete kojima će, prema očekivanjima, biti izloženi.2.2       Značajke materijala koje su bitne za sigurnost mora jamčiti proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik registriran u Republici Hrvatskoj, odnosno uvoznik.

3.         KONSTRUKCIJA I IZRADA

3.1       Općenito3.1.1    Aparati se moraju izraditi tako da pri pravilnom korištenju ne može doći do nestabilnosti, izobličenja, loma ili trošenja koja bi narušila njihovu sigurnost.3.1.2    Kondenzat koji nastaje pri paljenju i/ili tijekom uporabe ne smije utjecati na sigurnost aparata.3.1.3    Aparati moraju biti konstruirani i izrađeni tako da se opasnost eksplozije u slučaju vanjskog požara svede na najmanju moguću mjeru.3.1.4    Aparati moraju biti izrađeni tako da ne može doći do neželjenog prodora vode i zraka u plinovodne dijelove.3.1.5    U slučaju dozvoljenog kolebanja pomoćne energije, aparati moraju nastaviti sigurno raditi.3.1.6    Nedozvoljeno kolebanje ili kvar pomoćne energije ili njezina ponovna uspostava ne smiju uzrokovati opasno stanje.3.1.7    Aparati moraju biti konstruirani i izrađeni na način da se izbjegnu električne opasnosti. U području primjene tehničkih propisa o električnoj opremi namijenjenoj za rad unutar određenih naponskih granica, smatra se da sukladnost sa sigurnosnim zahtjevima propisanim tim propisima u pogledu električnih opasnosti predstavlja ispunjenje ovoga zahtjeva.3.1.8    Svi dijelovi aparata izvrgnuti tlaku moraju izdržati mehanička i toplinska naprezanja bez deformacija koje bi utjecale na sigurnost.3.1.9    Aparati moraju biti konstruirani i izrađeni tako da kvar sigurnosne, kontrolne ili regulacijske naprave ne može uzrokovati opasno stanje.3.1.10  Ukoliko je aparat opremljen sigurnosnim i kontrolnim napravama, djelovanje kontrolnih naprava ne smije ugroziti prorad sigurnosnih naprava.3.1.11  Svi dijelovi aparata, koji su postavljeni ili podešeni tijekom izrade i kojima korisnik ili ugraditelj ne smije rukovati, moraju se odgovarajuće zaštititi.3.1.12  Uklopne i regulirajuće naprave moraju biti jasno označene i nositi odgovarajuće upute kako bi se spriječila pogreška pri rukovanju. Njihova konstrukcija mora biti izvedena na način koji onemogućava slučajne pogreške pri rukovanju.3.2       Istjecanje neizgorjelog plina3.2.1    Aparati moraju biti izrađeni tako da količina propuštanja plina ne predstavlja opasnost.3.2.2    Aparati moraju biti izrađeni tako da je istjecanje plina tijekom paljenja i ponovljenog paljenja nakon gašenja plamena ograničeno, kako bi se spriječilo opasno nakupljanje neizgorjelog plina u aparatu.3.2.3    Aparati namijenjeni uporabi u zatvorenim prostorima i prostorijama moraju biti opremljeni posebnim napravama koje sprječavaju opasno nakupljanje neizgorjelog plina u takvim prostorima i prostorijama.

            Aparati koji nisu opremljeni takvim napravama mogu se koristiti samo u prostorima u kojima je dostatno provjetravanje da bi se izbjeglo opasno nakupljanje neizgorjelog plina.            Vodeći računa o značajkama aparata propisat će se odgovarajući uvjeti za provjetravanje prostorija u koje se ugrađuju plinski aparati bez priključka na dimnjak.            Ugostiteljski aparati i aparati pogonjeni plinom koji sadrži otrovne sastojke moraju se opremiti gore navedenom napravom za sprječavanje opasnog nakupljanja neizgorjelog plina.3.3       Paljenje            Aparati moraju biti tako izrađeni da se pri pravilnoj uporabi:            – paljenje i ponovno paljenje odvija nesmetano i            – da je osigurano međupaljenje.3.4       Izgaranje3.4.1    Aparati moraju biti tako izrađeni da je pri pravilnom korištenju osigurana stabilnost plamena i da proizvodi izgaranja ne sadrže neprihvatljive koncentracije tvari koje su štetne po zdravlje.3.4.2    Aparati moraju biti tako izrađeni da prilikom pravilne uporabe ne može doći do slučajnog istjecanja proizvoda izgaranja.3.4.3    Aparati spojeni na dimovodnu cijev za odvod proizvoda izgaranja moraju biti tako izrađeni da u uvjetima nepravilnog propuha kroz dimnjak ne dođe do istjecanja opasne količine proizvoda izgaranja u dotičnu prostoriju.3.4.4    Samostojeći kućanski aparati za grijanje bez dimnjaka i protočne vodogrijalice bez dimnjaka ne smiju uzrokovati u dotičnoj prostoriji ili prostoru takovu koncentraciju ugljičnog monoksida koja bi mogla predstavljati opasnost po zdravlje izloženih osoba, imajući u vidu predvidivo trajanje njihovog izlaganja.3.5       Učinkovito korištenje energije            Aparati moraju biti tako izrađeni da osiguraju učinkovito korištenje energije, uzimajući u obzir stanje tehnike i sigurnosna polazišta.3.6       Temperature3.6.1    Dijelovi aparata koji su predviđeni postavljanju u neposrednoj blizini poda ili drugih ploha ne smiju postići temperature koje predstavljaju opasnost za okruženje.3.6.2    Površinska temperatura drški i ručica aparata namijenjenih rukovanju ne smiju predstavljati opasnost za korisnika.3.6.3    Površinske temperature vanjskih dijelova aparata namijenjenih kućanskoj uporabi, s izuzetkom površina ili dijelova povezanih s prijenosom topline, ne smiju pri radnim uvjetima predstavljati opasnost za korisnika, a naročito za djecu kod koje u obzir treba uzeti odgovarajuće razdoblje reagiranja.3.7       Prehrambeni proizvodi, pitka voda i voda za pranje (sanitarne namjene)            Materijali i sastavni dijelovi korišteni za izradu aparata, koji mogu doći u dodir s hranom, pitkom vodom i vodom za pranje, ne smiju narušiti njihovu kvalitetu. 

DODATAK II.

POSTUPCI OCJENE SUKLADNOSTI1.         PREGLED TIPA1.1       Pregled tipa čini dio postupka kojim tijelo za ocjenu sukladnosti provjerava i potvrđuje da aparat kao uzorak predviđene proizvodnje, udovoljava odgovarajućim odredbama ovoga Pravilnika.1.2       Zahtjev za pregled tipa mora podnijeti proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik registriran u Republici Hrvatskoj, samo jednom tijelu za ocjenu sukladnosti.1.2.1    Zahtjev mora sadržavati:            – naziv i adresu proizvođača, a ako zahtjev podnosi njegov ovlašteni predstavnik i njegov naziv i adresu,            – pismenu izjavu da zahtjev nije podnesen niti jednom drugom tijelu za ocjenu sukladnosti,            – konstrukcijsku dokumentaciju propisanu u Dodatku IV. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.1.2.2    Proizvođač mora tijelu za ocjenu sukladnosti staviti na raspolaganje aparat koji predstavlja uzorak namjeravane proizvodnje (u nastavku »tip«). Tijelo za ocjenu sukladnosti može zahtijevati daljnje primjerke tipa ukoliko je to neophodno za program ispitivanja.            Tip može osim toga obuhvatiti više inačica (varijanti) istog proizvoda pod uvjetom da te inačice ne posjeduju drugačije značajke u pogledu vrste rizika.1.3       Tijelo za ocjenu sukladnosti mora:1.3.1    Pregledati konstrukcijsku dokumentaciju i provjeriti je li tip izrađen sukladno konstrukcijskoj dokumentaciji i navesti elemente koji su konstruirani u skladu s odgovarajućim zahtjevima norma iz članka 5. ovoga Pravilnika i bitnim zahtjevima ovoga Pravilnika;1.3.2    Izvesti ili dati da se izvedu odgovarajući pregledi i/ili ispitivanja kako bi se provjerilo da li rješenja koje je usvojio proizvođač zadovoljavaju bitne zahtjeve, ako nisu primijenjene norme iz članka 5. ovoga Pravilnika;1.3.3    Izvesti ili dati da se izvedu odgovarajući pregledi i/ili ispitivanja kako bi se provjerilo jesu li odgovarajuće norme stvarno primijenjene, za koje se je proizvođač odlučio, a čime se osigurava sukladnost s bitnim zahtjevima.1.4       Ukoliko je tip sukladan s odredbama ovoga Pravilnika, tijelo za ocjenu sukladnosti mora podnositelju zahtjeva izdati certifikat o pregledu tipa. Certifikat mora sadržavati zaključke pregleda, moguće uvjete njegove valjanosti i potrebne podatke za prepoznavanje odobrenog tipa i opise njegovog rada, ukoliko su potrebni. Odgovarajuća tehnička dokumentacija kao što su crteži i sheme moraju se priložiti certifikatu.1.5       Tijelo za ocjenu sukladnosti mora odmah obavijestiti ostala tijela za ocjenu sukladnosti o izdavanju certifikata o pregledu tipa i mogućim dodacima tipu koji su navedeni u točki 1.7 ovoga Dodatka. Ona mogu dobiti presliku certifikata o pregledu tipa i/ili dodacima istog i na opravdan zahtjev mogu dobiti presliku priloga certifikatu i izvješća o pregledima i ispitivanjima koja su obavljena.1.6       Tijelo za ocjenu sukladnosti koje odbije izdati ili povuče certifikat o pregledu tipa mora odmah o tome obavijestiti ministarstvo nadležno za gospodarstvo koje mu je izdalo

rješenje, nadležna inspekcijska tijela i ostala tijela za ocjenu sukladnosti i navesti obrazloženje odluke.1.7       Podnositelj zahtjeva mora izvješćivati tijelo za ocjenu sukladnosti, koje je izdalo certifikat o pregledu tipa, o svim promjenama odobrenog tipa, koje bi mogle utjecati na sukladnost s bitnim zahtjevima.            Tijelo za ocjenu sukladnosti, koje je izdalo certifikat o pregledu tipa, mora dodatno odobriti izmjene odobrenog tipa, ukoliko takve promjene utječu na sukladnost s bitnim zahtjevima ili uvjetima propisanim za korištenje aparata. Dodatno odobrenje izdaje se u obliku dodatka izvornom certifikatu o pregledu tipa.

2.         IZJAVA O SUKLADNOSTI S TIPOM2.1       Izjava o sukladnosti s tipom je dio postupka kojim proizvođač izjavljuje da su dotični aparati u skladu s tipom opisanim u certifikatu o pregledu tipa i da su sukladni odgovarajućim bitnim zahtjevima ovoga Pravilnika. Proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik registriran u Republici Hrvatskoj, mora postaviti oznaku sukladnosti na svaki aparat i sastaviti pismenu Izjavu o sukladnosti. Izjava o sukladnosti može obuhvatiti jedan ili više aparata, a proizvođač ju je dužan čuvati. Oznaku sukladnosti mora pratiti identifikacijski broj tijela za ocjenu sukladnosti odgovornog za nenajavljene provjere navedene u točki 2.3 ovoga Dodatka.2.2       Proizvođač mora poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurao da proizvodni proces, uključujući završnu kontrolu i ispitivanje proizvoda ima za posljedicu istovrsnost proizvoda i sukladnost svih aparata s tipom opisanim u certifikatu o pregledu tipa i s odgovarajućim zahtjevima ovoga Pravilnika. Tijelo za ocjenu sukladnosti koje odabire proizvođač, mora obavljati nenajavljene provjere na aparatima prema točki 2.3 ovoga Dodatka.2.3       Provjere aparata na mjestu proizvodnje tijelo za ocjenu sukladnosti mora nenajavljeno obavljati u rokovima od najviše godinu dana ili češće. Potrebno je pregledati odgovarajući broj aparata i provesti odgovarajuća ispitivanja propisana u primjenjivim normama iz članka 5. ovoga Pravilnika ili njima jednakovrijedna ispitivanja kako bi se osigurala sukladnost s odgovarajućim bitnim zahtjevima ovoga Pravilnika.            Tijelo za ocjenu sukladnosti u svakom će slučaju odrediti je li ova ispitivanja potrebno obaviti u cjelosti ili djelomično. U slučaju odbijanja jednog ili više aparata tijelo za ocjenu sukladnosti poduzima odgovarajuće mjere kako bi spriječilo prodaju tih aparata.

3.         IZJAVA O SUKLADNOSTI S TIPOM (jamstvo proizvodne kvalitete)3.1       Izjava o sukladnosti s tipom (jamstvo proizvodne kvalitete) postupak je kojim proizvođač koji zadovoljava obveze propisane u točki 3.2 ovoga Dodatka izjavljuje da su dotični aparati u skladu s tipom opisanim u cerifikatu o pregledu tipa i da su sukladni odgovarajućim bitnim zahtjevima ovoga Pravilnika. Proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik registriran u Republici Hrvatskoj, mora postaviti oznaku sukladnosti na svaki aparat i sastaviti pismenu Izjavu o sukladnosti. Ova izjava može obuhvatiti jedan ili više aparata, a proizvođač ju je dužan čuvati. Oznaku sukladnosti mora pratiti identifikacijski broj tijela za ocjenu sukladnosti odgovornog za nadzor.

3.2.      Proizvođač primjenjuje sustav kvalitete koji osigurava sukladnost aparata s tipom kao što je opisano u certifikatu o pregledu tipa i s odgovarajućim bitnim zahtjevima ovoga Pravilnika. Proizvođač podliježe nadzoru kako je navedeno u točki 3.4 ovoga Dodatka.3.3       Sustav kvalitete3.3.1    Proizvođač mora za dotične aparate podnijeti zahtjev za odobrenjem svoga sustava kvalitete tijelu za ocjenu sukladnosti po vlastitom izboru.            Zahtjev mora sadržavati:            – dokumentaciju o sustavu kvalitete,            – Izjavu da će provoditi obveze koje proizlaze iz odobrenog sustava kvalitete,            – Izjavu da će održavati odobreni sustav kvalitete kako bi se osigurala njegova trajna prikladnost i djelotvornost,            – dokumentaciju koja se odnosi na odobreni tip i presliku certifikata o pregledu tipa.3.3.2    Svi elementi, zahtjevi i odredbe koje proizvođač usvoji moraju se dokumentirati na sustavan i logičan način u obliku mjera, postupaka i pisanih uputa. Takva dokumentacija o sustavu kvalitete mora omogućiti jednoobrazno tumačenje programa kvalitete, planova, priručnika i zapisa. Ista posebno sadržava primjeren opis:            – ciljeva kvalitete, organizacijskog ustroja i odgovornosti uprave kao i njezinih ovlaštenja u pogledu kvalitete aparata,            – proizvodnih procesa, kontrole kvalitete i tehnika osiguranja kvalitete te sustavnih postupaka koji će se koristiti,            – pregleda i ispitivanja koji će se provoditi prije, tijekom i nakon izrade te učestalost kojim će se provoditi,            – načina praćenja postizanja zahtjevane kvalitete aparata i stvarnog djelovanja sustava kvalitete.3.3.3    Tijelo za ocjenu sukladnosti mora pregledati i ocijenti sustav kvalitete kako bi utvrdilo da li ispunjava zahtjeve propisane u točki 3.3.2 ovoga Dodatka. Ono mora prihvatiti sukladnost s onim zahtjevima glede sustava kvalitete koji su propisani odgovarajućim hrvatskim normama kojom je prihvaćena usklađena europska norma.            O svojoj odluci obavješćuje proizvođača i ostala tijela za ocjenu sukladnosti.            Obavijest proizvođaču mora sadržavati zaključke pregleda, naziv i adresu tijela za ocjenu sukladnosti i obrazloženu odluku o ocjeni.3.3.4    Proizvođač mora obavješćivati tijelo za ocjenu sukladnosti, koje je odobrilo sustav kvalitete, o svim poboljšanjima sustava kvalitete u odnosu na promjene koje donose (na primjer, nove tehnologije i poimanja kvalitete).            Tijelo za ocjenu sukladnosti mora pregledati predložene izmjene i odlučiti da li izmijenjeni sustav kvalitete zadovoljava odgovarajuće odredbe ili je potrebno provesti novo ocjenjivanje. O svojoj odluci obavješćuje proizvođača. Obavijest mora sadržavati rezultate kontrole i obrazloženu odluku o ocjeni.3.3.5    Tijelo za ocjenu sukladnosti koje povlači odobrenje sustava kvalitete o tome mora obavijestiti ostala tijela za ocjenu sukladnosti uz obrazloženje odluke.3.4       Nadzor3.4.1    Svrha je nadzora osigurati da proizvođač uredno ispunjava obveze koje proizlaze iz odobrenog sustava kvalitete.

3.4.2    Proizvođač u svrhu inspekcije tijelu za ocjenu sukladnosti mora omogućiti pristup mjestu proizvodnje, kontrole, ispitivanja i skladištenja, te mu dostaviti sve potrebne podatke, a posebno:            – dokumentaciju o sustavu kvalitete,             – zapise o kvaliteti kao što su izvješća o kontroli i podaci o ispitivanju, podaci o umjeravanju, izvješća o osposobljenosti osoblja, itd.3.4.3    Tijelo za ocjenu sukladnosti mora najmanje jednom u dvije godine obaviti provjeru kako bi osiguralo da proizvođač održava i primjenjuje odobreni sustav kvalitete i mora dostaviti proizvođaču izvješće o provjeri.3.4.4    Tijelo za ocjenu sukladnosti može nenajavljeno posjećivati proizvođača. Tijekom takvih posjeta tijelo za ocjenu sukladnosti može provoditi ispitivanja aparata ili ih dati ispitati. Ono proizvođaču mora dostaviti izvješće o kontroli i po potrebi izvješće o ispitivanju, ako je ono provedeno.3.4.5    Proizvođač može, na zahtjev, zainteresiranim stranama dostaviti izvješća tijela za ocjenu sukladnosti.

4.         IZJAVA O SUKLADNOSTI S TIPOM (jamstvo kvalitete proizvoda)4.1       Izjava o sukladnosti s tipom (jamstvo kvalitete proizvoda) je dio postupka kojim proizvođač, koji udovoljava obvezama prema točki 4.2 ovoga Dodatka izjavljuje da su dotični aparati sukladni tipu opisanom u certifikatu o pregledu tipa i da zadovoljavaju bitne zahtjeve ovoga Pravilnika. Proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik registriran u Republici Hrvatskoj, mora postaviti oznaku sukladnosti na svaki aparat i sastaviti pismenu Izjavu o sukladnosti. Ova izjava može obuhvatiti jedan ili više aparata, a proizvođač ju je dužan čuvati.            Oznaku sukladnosti mora pratiti identifikacijski broj tijela za ocjenu sukladnosti odgovornog za nadzor.4.2       Proizvođač mora primjeniti odobren sustav kvalitete za završnu kontrolu aparata i kod ispitivanja, kako je propisano u točki 4.3 ovoga Dodatka, i podliježe nadzoru kako je propisano u točki 4.4 ovoga Dodatka. 4.3       Sustav kvalitete4.3.1    Sukladno ovom postupku, proizvođač mora za dotične aparate podnijeti zahtjev za odobrenje svog sustava kvalitete tijelu za ocjenu sukladnosti po vlastitom izboru.            Zahtjev mora sadržavati:            – dokumentaciju o sustavu kvalitete,            – izjavu da će provoditi obveze koje proizlaze iz odobrenog sustava kvalitete,            – izjavu da će održavati odobreni sustav kvalitete kako bi se osigurala njegova trajna prikladnost i djelotvornost,            – dokumentaciju koja se odnosi na odobreni tip i presliku certifikata o pregledu tipa.4.3.2    U okviru sustava kvalitete, svaki se aparat mora pregledati i moraju se provesti odgovarajuća ispitivanja utvrđena u odgovarajućoj normi odnosno normama iz članka 5. ovoga Pravilnika ili njima jednakovrijedna ispitivanja, kako bi se provjerila sukladnost s odgovarajućim bitnim zahtjevima ovoga Pravilnika.            Svi elementi, zahtjevi i odredbe koje proizvođač usvoji moraju se dokumentirati na sustavan i logičan način u obliku mjera, postupaka i pisanih uputa. Ovakva

dokumentacija sustava kvalitete mora omogućiti jednoobrazno tumačenje programa, planova, priručnika i zapisa o kvaliteti.            Dokumentacija o sustavu kvalitete posebno treba sadržavati primjeren opis:            – ciljeva kvalitete, organizacijskog ustroja i odgovornosti uprave i njezinih ovlaštenja u pogledu kvalitete aparata,            – provjera i ispitivanja koje je potrebno obaviti nakon izrade,             – postupke provjere stvarnog djelovanja sustava kvalitete.4.3.3    Tijelo za ocjenu sukladnosti mora pregledati i ocijenti sustav kvalitete kako bi utvrdilo da li on ispunjava zahtjeve propisane u točki 4.3.2 ovoga Dodatka. Ono mora prihvatiti sukladnost s onim zahtjevima glede sustava kvalitete koji su propisani odgovarajućim hrvatskim normama. O tome obavješćuje proizvođača i izvješćuje ostala tijela za ocjenu sukladnosti. Obavijest proizvođaču mora sadržavati rezultate pregleda, naziv i adresu tijela za ocjenu sukladnosti i obrazloženu odluku o ocjeni.4.3.4    Proizvođač mora obavješćivati tijelo za ocjenu sukladnosti koje je odobrilo sustav kvalitete o svim poboljšanjima sustava kvalitete koje npr. zahtjeva nova tehnologija i poimanje kvalitete.            Tijelo za ocjenu sukladnosti mora ispitati predložene promjene i donijeti odluku da li poboljšan sustav kvalitete zadovoljava odgovarajuće odredbe ili je potrebna ponovna ocjena. O svojoj odluci obavješćuje proizvođača. Obavijest mora sadržavati rezultate kontrole i obrazloženu odluku o ocjeni.4.3.5    Tijelo za ocjenu sukladnosti koje povuče odobrenje sustava kvalitete mora o tome obavijestiti ostala tijela za ocjenu sukladnosti i obrazložiti razloge svoje odluke.4.4       Nadzor4.4.1    Svrha je nadzora osigurati da proizvođač uredno ispunjava obveze koje proizlaze iz odobrenog sustava kvalitete.4.4.2    Proizvođač mora tijelu za ocjenu sukladnosti radi inspekcije omogućiti pristup mjestu kontrole, ispitivanja i skladištenja i dostaviti mu sve potrebne obavijesti a posebno:            – dokumentaciju o sustavu kvalitete,            – zapise o kvaliteti kao što su izvješća o kontroli i podaci o ispitivanju, podaci o umjeravanju,            – izvješće o osposobljenosti dotičnog osoblja, itd.4.4.3    Tijelo za ocjenu sukladnosti mora najmanje jednom u dvije godine obaviti provjeru kako bi osiguralo da proizvođač održava i primjenjuje odobreni sustav kvalitete i mora dostaviti proizvođaču izvješće o provjeri.4.4.4    Tijelo za ocjenu sukladnosti može nenajavljeno posjećivati proizvođača. Tijekom takvih posjeta tijelo za ocjenu sukladnosti može provoditi ispitivanja aparata ili ih dati ispitati. Ono proizvođaču mora dostaviti izvješće o inspekciji i izvješće o ispitivanju, ako je ono provedeno.4.4.5    Proizvođač može, na zahtjev, zainteresiranim stranama dostaviti izvješća tijela za ocjenu sukladnosti.

5.         OVJERA5.1       Ovjera je dio postupka kojim proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik registriran u Republici Hrvatskoj, osigurava i izjavljuje da su aparati podvrgnuti

postupcima propisanima u točki 5.3 ovoga Dodatka sukladni s tipom opisanim u certifikatu o pregledu tipa i da zadovoljavaju zahtjeve ovoga Pravilnika.5.2.      Proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik registriran u Republici Hrvatskoj mora poduzeti sve potrebne mjere da proizvodni postupak osigura sukladnost aparata s tipom opisanim u certifikatu o pregledu tipa i da zadovoljava zahtjeve ovoga Pravilnika. Proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik registriran u Republici Hrvatskoj mora postaviti oznaku sukladnosti na svaki aparat i mora napisati Izjavu o sukladnosti. Izjava o sukladnosti može obuhvatiti jedan ili više aparata, a čuva ju proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik registriran u Republici Hrvatskoj.5.3       Tijelo za ocjenu sukladnosti mora obaviti odgovarajuće preglede i ispitivanja radi provjere sukladnosti aparata sa zahtjevima ovoga Pravilnika pregledom i ispitivanjem svakog aparata, kako je to određeno u točki 5.4 ovoga Dodatka ili pregledom i ispitivanjem aparata na statističkoj osnovi, kako je to određeno u točki 5.5 ovoga Dodatka, prema izboru proizvođača.5.4       Ovjera svakog aparata5.4.1    Svi se aparati moraju pojedinačno pregledati i odgovarajuće ispitati prema odgovarajućoj normi(ama) iz članka 5. ovoga Pravilnika ili njima jednakovrijednim ispitivanjima kako bi se provjerila njihova sukladnost s tipom opisanim u certifikatu o pregledu tipa i zahtjevima ovoga Pravilnika.5.4.2    Tijelo za ocjenu sukladnosti mora staviti ili dati staviti svoj identifikacijski broj na svaki aparat i dati pisani certifikat o sukladnosti u odnosu na obavljena ispitivanja. Certifikat o sukladnosti može obuhvatiti jedan ili više aparata.5.4.3    Proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik registriran u Republici Hrvatskoj mora moći predočiti, na zahtjev, certifikate o sukladnosti koje je izdalo tijelo za ocjenu sukladnosti.5.5       Statistička ovjera5.5.1    Proizvođač mora dotične aparate prikazati u obliku istovrsnih skupina i poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurao da proizvodni proces daje istovrsne aparate svake proizvodne skupine.5.5.2    Statistička ovjera je kako slijedi:            Aparati se moraju podvrgnuti statističkoj kontroli prema značajkama. Moraju se razvrstati u prepoznatljive skupine koje se sastoje od jedinica istog modela i koje su proizvedene u istim uvjetima. Skupina se pregledava u nenajavljenim razmacima.            Aparati koji su odabrani kao uzorci pregledavaju se pojedinačno, a odgovarajuća ispitivanja utvrđena odgovarajućom normom, odnosno normama iz članka 5. ovoga Pravilnika ili njima jednakovrijedna ispitivanja, provode se u svrhu donošenja odluke o prihvaćanju ili odbijanju skupine.            Primjenjuje se plan uzorkovanja sa sljedećim značajkama:            – razina kvalitete koja odgovara vjerojatnosti prihvaćanja od 95% s postotkom nesukladnih između 0,5% i 1,5%,            – granična kvaliteta koja odgovara vjerojatnosti prihvaćanja od 5% s postotkom nesukladnih između 5% i 10%.5.5.3    Ukoliko se skupina prihvaća, tijelo za ocjenu sukladnosti mora staviti ili dati staviti svoj identifikacijski broj na svaki aparat i sastaviti pisani certifikat o sukladnosti za obavljena ispitivanja. Svi aparati iz skupine mogu se staviti na tržište, osim onih proizvoda za čiji je uzorak utvrđeno da nije sukladan.

            Ukoliko je skupina odbijena, tijelo za ocjenu sukladnosti mora poduzeti odgovarajuće mjere kako bi spriječilo njezino stavljanje na tržište. U slučaju učestalog odbijanja skupina, tijelo za ocjenu sukladnosti može obustaviti statističku ovjeru.            Proizvođač može, pod odgovornošću tijela za ocjenu sukladnosti, stavljati i kasnije identifikacijski broj tijekom proizvodnje.5.5.4    Proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik registriran u Republici Hrvatskoj mora na zahtjev predočiti certificate o sukladnosti izdane od tijela za ocjenu sukladnosti.

6.         POJEDINAČNA OVJERA6.1       Pojedinačna ovjera je postupak kojim proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik registriran u Republici Hrvatskoj, osigurava i izjavljuje da je aparat za koji je izdan certifikat propisan u točki 6.2 ovoga Dodatka, usklađen sa zahtjevima ovoga Pravilnika. Proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik registriran u Republici Hrvatskoj, mora na aparat postaviti oznaku sukladnosti i sastaviti pisanu Izjavu o sukladnosti, koju mora čuvati.6.2       Tijelo za ocjenu sukladnosti mora pregledati aparat i obaviti odgovarajuća ispitivanja, uzimajući u obzir konstrukcijsku dokumentaciju radi utvrđivanja njegove sukladnosti s bitnim zahtjevima ovoga Pravilnika.            Tijelo za ocjenu sukladnosti mora staviti ili dati staviti svoj identifikacijski broj na odobreni aparat i mora sastaviti pisani certifikat o sukladnosti za obavljena ispitivanja.6.3       Svrha tehničke dokumentacije koja se odnosi na konstrukciju propisanu u Dodatku IV. ovoga Pravilnika, je da omogući ispitivanje sukladnosti sa zahtjevima ovoga Pravilnika i razumijevanje konstrukcije, izrade i uporabe.            Konstrukcijska dokumentacija propisana u Dodatku IV. ovoga Pravilnika mora biti dostupna tijelu za ocjenu sukladnosti.6.4       Ukoliko tijelo za ocjenu sukladnosti to smatra neophodnim, pregledi i odgovarajuća ispitivanja mogu se obaviti nakon ugradnje aparata.6.5       Proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik registriran u Republici Hrvatskoj mora na zahtjev predočiti certifikate o sukladnosti izdane od tijela za ocjenu sukladnosti. 

DODATAK III.

CE OZNAKA SUKLADNOSTI I NATPISI1. CE oznaka sukladnosti sastoji se od početnih slova, kako je dolje prikazano:

 CE oznaku prati identifikacijski broj prijavljenog tijela, koji se postavlja tijekom proizvodne kontrole.2. Aparat ili njegova natpisna pločica mora nositi oznaku sukladnosti zajedno sa sljedećim podacima:– naziv proizvođača ili njegova identifikacijska oznaka,– trgovački naziv aparata,

– podaci o električnom napajanju, ukoliko je primjereno,– kategorija aparata,– zadnje dvije brojke godine u kojoj je postavljena oznaka sukladnosti.Mogu se dodati potrebni podaci za ugradnju prema vrsti aparata.3. Ako je CE oznaka smanjena ili povećana, mora se poštivati proporcionalnost mjera CE oznake iz točke 1. ovoga Dodatka.Različiti dijelovi CE oznake moraju imati iste vertikalne dimenzije koje ne smiju biti manje od 5 mm.

DODATAK IV.

KONSTRUKCIJSKA DOKUMENTACIJA

Konstrukcijska dokumentacija mora sadržavati sljedeće: – opći opis aparata,– osnovne skice i radioničke crteže i sheme sastavnih dijelova, podsklopova, sklopova, itd.,– opise i objašnjenja potrebna za razumjevanje gore navedenog, uključujući rad aparata, – popise norma iz članka 5. ovoga Pravilnika, koje su primijenjene u cijelosti ili djelomično, kao i opise rješenja koja su usvojena radi sukladnosti s bitnim zahtjevima, ako nisu primijenjene norme iz članka 5. ovoga Pravilnika,– izvješća o ispitivanju,– upute za ugradnju i korištenje.Ukoliko je primjereno, konstrukcijska dokumentacija mora sadržavati sljedeće:– potvrde koje se odnose na opremu ugrađenu u aparat,– certifikate i potvrde koji se odnose na proizvodne postupke i/ili kontrolu i/ili nadzor aparata,– sve druge dokumente potrebne za ocjenu sukladnosti za donošenje ocjene.

DODATAK V.

MINIMALNI KRITERIJI KOJE JE POTREBNO ZADOVOLJITI PRI OVLAŠĆIVANJU TIJELAZA OCJENU SUKLADNOSTI

1. Tijelo, odgovorna osoba i osoblje odgovorno za provođenje postupaka ocjenjivanja i ovjere ne mogu biti konstruktor, proizvođač, dobavljač, montažer ili korisnik aparata nad kojim to tijelo vrši kontrolu, a niti ovlašteni predstavnik tih strana. Oni ne smiju biti izravno uključeni u konstrukciju, izradu, marketing ili održavanje aparata, a niti mogu predstavljati strane koje su uključene u te aktivnosti. To ne isključuje mogućnost razmjene tehničkih informacija između proizvođača aparata te tijela za ocjenu sukladnosti.2. Tijelo i njegovo osoblje moraju provoditi postupke ocjenjivanja i ovjere s najvećim stupnjem profesionalnog pristupa i stručne odgovornosti te ne smiju biti pod pritiskom ili utjecajem, posebno ne financijskim, od strane osoba ili grupa u čijem su interesu rezultati inspekcije, a što bi moglo utjecati na njihov sud ili rezultate ovjere.3. Tijelo mora raspolagati potrebnim osobljem i posjedovati potrebne prostore kako bi bilo u mogućnosti pravilno izvršiti zadatke tehničke i administrativne prirode vezano za inspekcije i nadzor te također mora imati pristup opremi potrebnoj za posebne provjere.

4. Osoblje odgovorno za inspekciju mora imati sljedeće:– odgovarajuće stručno i profesionalno obrazovanje,– adekvatno poznavanje zahtjeva inspekcija koje izvršava te iskustvo na tom području,– sposobnost potrebnu za izdavanje certifikata, zapisa i izvještaja koji pokazuju da je inspekcija provedena.5. Nepristranost osoblja zaduženog za inspekciju mora biti zajamčena. Njihova naknada ne smije ovisiti o broju provedenih inspekcija, a niti o dobivenim rezultatima.6. Tijelo mora ugovoriti osiguranje od odgovornosti osim ako njegovu odgovornost ne preuzme država u skladu s nacionalnim zakonom ili ako sama država članica nije izravno odgovorna za inspekcije.7. Osoblje tijela mora poštivati tajnost informacija koje dobije prilikom izvršavanja zadataka (osim prema nadležnim administrativnim tijelima države u kojoj se odvijaju njihove aktivnosti) u okviru ovog Pravilnika ili bilo koje odredbe nacionalnog zakona koja mu omogućuje djelovanje. 

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA, RADA I PODUZETNIŠTVA

2525Na temelju članka 5. Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti (»Narodne novine«, br. 158/2003) ministar gospodarstva, rada i poduzetništva donosi

PRAVILNIK

O ZAHTJEVIMA ZA STUPNJEVE DJELOVANJA NOVIH TOPLOVODNIH KOTLOVA NA TEKUĆE I PLINOVITO GORIVO

I. OPĆE ODREDBE

Područje primjene, nazivi, izuzeti kotlovi i aparati

Članak 1.Ovim se Pravilnikom utvrđuju zahtjevi za stupnjeve djelovanja novih toplovodnih kotlova na tekuće i plinovito gorivo (u daljnjem tekstu kotlovi) čiji nazivni učin nije manji od 4 kW i nije veći od 400 kW.

Članak 2.Nazivi koji se upotrebljavaju u smislu odredaba ovoga Pravilnika imaju sljedeće značenje:»Kotao«: kombinacija tijelo kotla-plamenik, namijenjen prijenosu izgaranjem oslobođene topline na vodu u kotlu,

»Aparat«: tijelo kotla konstruirano za ugradnju plamenika, plamenik konstruiran za ugradnju na tijelo kotla,»Nazivni učin«: maksimalni toplinski učin izražen u kW naveden od strane proizvođača, a koji se ostvaruje tijekom trajnog rada uz stupanj djelovanja koji je naveo proizvođač,

»Stupanj djelovanja«: omjer (izražen u %) između toplinskog učina prenesenog na vodu u kotlu i umnoška donje ogrjevne moći kod stalnog tlaka goriva s potrošnjom izraženom količinom goriva u jedinici vremena,

»Djelomično opterećenje«: omjer (izražen u %) između stvarnog učina kotla koji radi intermitirajuće ili s učinom manjim od nazivnog učina i nazivnog učina,

»Prosječna temperatura vode u kotlu«: srednja vrijednost temperatura vode na ulazu i izlazu iz kotla,

»Standardni kotao«: kotao kod kojeg se prosječna temperatura vode može ograničiti konstrukcijom, koji ima oznaku sukladnosti i Izjavu o sukladnosti kojom je razvrstan u standardne kotlove,

»Ugradbeni kotao«: kotao koji se postavlja u nišu za kamin i namijenjen je za sustave centralnog grijanja kao dio kombinacije kotao/plinski kamin, koji ima oznaku sukladnosti i Izjavu o sukladnosti u kojoj je razvrstan u ugradbene kotlove,

»Niskotemperaturni kotao«: kotao koji može neprekidno raditi s temperaturom povratne vode od 35 do 40°C, uz mogućnost pojave kondenzacije u određenim okolnostima, uključujući kondenzacijske kotlove na tekuća goriva, koji ima oznaku sukladnosti i Izjavu o sukladnosti kojom je razvrstan u niskotemperaturne kotlove,

»Plinski kondenzacijski kotao«: kotao u kojem se odvija stalna kondenzacija većeg dijela vodene pare sadržane u plinovima izgaranja, koji ima oznaku sukladnosti i Izjavu o sukladnosti kojom je razvrstan u kondenzacijske kotlove,

»Etažni kotao«: kotao s prirodnom cirkulacijom vode i otvorenom ekspanzijskom posudom predviđen za postavljanje u boravišni prostor, nazivnog učina manjeg od 37 kW, koji dio topline odaje preko stijenki kućišta u prostor u kojem je postavljen, koji ima oznaku sukladnosti i Izjavu o sukladnosti kojom je razvrstan u etažne kotlove. Takvi kotlovi moraju na kućištu imati jasnu oznaku da su namijenjeni za postavljanje samo u boravišni prostor.

Članak 3.(1) Ovaj se Pravilnik ne odnosi na:– toplovodne kotlove na različite vrste goriva uključujući i kruta goriva,– opremu za brzu pripremu tople vode,– kotlove namijenjene za loženje gorivima čije se značajke bitno razlikuju od značajki uobičajenih tekućih i plinovitih goriva na tržištu (industrijski otpadni plin, bioplin itd.),

– štednjake i aparate namijenjene ponajprije grijanju prostora u koji su postavljeni, a usputno i za zagrijavanje vode za centralno grijanje i potrošne vode,– aparate nazivnog učina manjeg od 6 kW koji koriste prirodnu cirkulaciju i namijenjeni su isključivo proizvodnji akumulirane potrošne tople vode,– kotlove koji se ne proizvode serijski.(2) Kod kotlova s dvojnom funkcijom, grijanje i priprema potrošne tople vode, zahtjevi za stupanj djelovanja iz članka 5. stavka 1. ovoga Pravilnika odnose se samo na funkciju grijanja.

II. STAVLJANJE NA TRŽIŠTE I U UPORABU

Članak 4.(1) Ne smije se zabraniti, ograničiti ili spriječiti stavljanje na tržište ili u uporabu aparata i kotlova koji udovoljavaju zahtjevima ovoga Pravilnika i uvjetima koji su propisani drugim propisima, a odnose se na zaštitu ljudi, životinja, materijalnih dobara i okoliša i koji imaju oznaku sukladnosti i Izjavu o sukladnosti prema člancima 7. i 8. ovoga Pravilnika, osim ako nije drugačije propisano posebnim propisom.(2) U svrhu sigurne i pravilne uporabe kotlova i aparata na području Republike Hrvatske upute za uporabu, ugradnju i održavanje, Certifikat o ispitivanju tipa i Izjava o sukladnosti moraju biti na hrvatskom jeziku.(3) Etažni i ugradbeni kotlovi iz članka 2. ovoga Pravilnika mogu se staviti na tržište i u uporabu pod uvjetom da njihov stupanj djelovanja kod nazivnog učina i djelomičnog učina od 30% nije za više od 4% manji od zahtjeva za standardne kotlove propisanih člankom 5. stavkom 1. ovoga Pravilnika.(4) Kada kotlovi podliježu zahtjevima drugih propisa kojima je predviđeno stavljanje oznake sukladnosti ona označuje da je kotao sukladan sa zahtjevima tih propisa.Kada jedan ili više propisa dopušta proizvođaču da odabere koje će propise primijeniti, oznaka sukladnosti označuje sukladnost samo s onim propisima koje je proizvođač primijenio. U tom slučaju pojedinosti o tim propisima moraju se navesti u dokumentima, obavijestima i uputama koji se prilažu uz kotao.(5) Proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik registrirani u Republici Hrvatskoj odgovorni su za stavljanje kotlova iz članka 1. ovoga Pravilnika na tržište i u uporabu na području Republike Hrvatske.Kada proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik nisu registrirani u Republici Hrvatskoj, uvoznik je osoba odgovorna za stavljanje kotlova na tržište Republike Hrvatske i preuzima odgovornosti koje ima proizvođač prema odredbama ovoga Pravilnika.

III. TEHNIČKI ZAHTJEVI

Članak 5.(1) Kotlovi moraju udovoljiti zahtjevima za stupanj djelovanja pri sljedećim uvjetima:– kod nazivnog učina Pn, izraženog u kW i prosječne temperature vode u kotlu od 70°C

– kod djelomičnog učina od 30 % i prosječne temperature vode u kotlu koja se mijenja s tipom kotla.Zahtjevi za stupnjeve djelovanja dani su u sljedećoj tablici:

Tip kotlaPodručje naziv-nog učina, kW

Stupanj djelovanja kodnazivnog učina Pn

Stupanj djelovanja kod djelomičnogučina 0,3 Pn

Prosječna temp. vode u

kotlu, °C

Stupanj djelovanja, %

Prosječna temp. vode u

kotlu, °C

Stupanj djelovanja, %

Standardni 4 – 400 70 ≥ 84 + 2logPn

>50 ≥ 80 + 3logPn

Niskotemperaturni (*)

4 – 400 70 ≥87,5 +1,5logPn

40 ≥ 87,5 + 1,5logPn

Plinski kondenzacijski

4 – 400 70 ≥ 91 + 1logPn

30(**) ≥ 97 + 1logPn

 (*) uključujući i kondenzacijske kotlove na tekuće gorivo(**) temperatura povratne vode u kotao

(2) Hrvatske norme kojima su prihvaćene usklađene europske norme i čije je referentne brojeve objavilo ministarstvo nadležno za gospodarstvo u »Narodnim novinama«, također određuju zahtjeve za konstrukciju, proizvodnju i ispitivanja. Odgovarajuća odstupanja moraju se uklopiti u područja stupnjeva djelovanja.

Članak 6.(1) Uz postupke propisane člankom 7. ovoga Pravilnika može se uvesti dodatni način označavanja učinkovitosti kotlova. On se primjenjuje na kotlove čiji je stupanj djelovanja viši od onog koji se zahtjeva za standardne kotlove u članku 5. točki 1. ovoga Pravilnika.– ako je stupanj djelovanja kotla kod nazivnog i djelomičnog učina viši od odgovarajućih vrijednosti za standardni kotao, kotlu se dodjeljuje znak učinkovitosti »óó« kako je prikazano u Dodatku I., točki 2. ovoga Pravilnika.– ako je stupanj djelovanja kotla kod nazivnog i djelomičnog učina za tri ili više postotaka viši od odgovarajućih vrijednosti za standardni kotao, kotlu se dodjeljuje znak učinkovitosti »ó«.– svako sljedeće povećanje stupnja djelovanja za tri postotka kod nazivnog i djelomičnog učina omogućava dodjelu dodatnog znaka učinkovitosti »« kako je navedeno u Dodatku II. ovoga Pravilnika.(2) Nije dozvoljeno stavljanje drugih oznaka na kotao koje bi mogle navesti treću stranu da ih zamijeni s onima iz stavka 1. ovoga članka.

IV. PRETPOSTAVKA SUKLADNOSTI

Članak 7.

(1) Pretpostavlja se da su kotlovi koji udovoljavaju zahtjevima hrvatskih norma kojima su prihvaćene usklađene europske norme i čije je referentne brojeve objavilo ministarstvo nadležno za gospodarstvo u »Narodnim novinama«, sukladni s bitnim zahtjevima iz ovoga Pravilnika. Takvi kotlovi moraju nositi oznaku sukladnosti prema članku 11. ovoga Pravilnika i uz to imati Izjavu o sukladnosti.(2) Ministarstvo nadležno za gospodarstvo objavit će u »Narodnim novinama« popis hrvatskih norma iz stavka 1. ovoga članka.(3) Sukladnost serijski proizvedenih kotlova sa zahtjevima iz ovog Pravilnika potvrđuje se:– ispitivanjem stupnja djelovanja odgovarajućeg tipa kotla sukladno modulu B kako je opisano u Dodatku III. ovoga Pravilnika,– Izjavom o sukladnosti s odobrenim tipom u skladu s modulima C, D ili E kako je opisano u Dodatku IV. ovoga Pravilnika.Za kotlove na plinovita goriva postupci za ocjenu stupnja djelovanja su oni koji se primjenjuju za ocjenu sukladnosti sa sigurnosnim zahtjevima propisanim tehničkim propisom o bitnim zahtjevima za plinske aparate.(4) Kada se aparati stavljaju na tržište odvojeno, svaki od njih mora nositi oznaku sukladnosti i imati Izjavu o sukladnosti u kojoj su definirani parametri koji osiguravaju da se nakon sklapanja postigne traženi stupanj djelovanja prema članku 5. stavku 1. ovoga Pravilnika.(5) Oznaka sukladnosti i dodatne posebne oznake određene u točki 2. Dodatka I. ovoga Pravilnika moraju se staviti na kotao na vidljivu mjestu, te moraju biti čitljivi i neizbrisivi.Zabranjeno je stavljanje na proizvod oznake čiji bi sadržaj ili oblik mogli navesti treće strane da ih zamijene za oznaku sukladnosti. Dozvoljeno je stavljanje drugih oznaka na kotlove ili aparate pod uvjetom da se time ne smanjuje vidljivost i čitljivost oznake sukladnosti.(6) Kada nadležno inspekcijsko tijelo utvrdi da je oznaka sukladnosti neopravdano stavljena na aparat ili kotao, proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik registriran u Republici Hrvatskoj, odnosno uvoznik, dužni su uskladiti proizvod s odredbama koje se odnose na stavljanje oznake sukladnosti.Kada proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik registriran u Republici Hrvatskoj, odnosno uvoznik ne postupi na način kako je propisano u ovom članku nadležno inspekcijsko tijelo poduzet će odgovarajuće mjere da se ograniči ili spriječi stavljanje na tržište i u uporabu takvoga proizvoda ili osigurati da se taj proizvod povuče s tržišta.(7) Ministarstvo nadležno za gospodarstvo o tome obavješćuje Europsku komisiju (u daljnjem tekstu Komisija) i ostale države članice Europske unije (u daljnjem tekstu države članice).(8) Ministarstvo nadležno za gospodarstvo obavješćuje javnost o poduzetim mjerama objavljivanjem istih u »Narodnim novinama«.

Članak 8.(1) Provedbu postupaka za ocjenu sukladnosti prema zahtjevima ovoga Pravilnika mogu obavljati tijela za ocjenu sukladnosti na temelju rješenja ministra nadležnog za gospodarstvo ukoliko su osposobljena u skladu sa zahtjevima iz Dodatka V. ovoga Pravilnika.

(2) Tijelo iz stavka 1. ovoga članka ispunjava kriterije iz Dodatka V. ovoga Pravilnika ukoliko zadovoljava zahtjeve za osposobljenost koji su utvrđeni u odgovarajućim hrvatskim normama. Popis ovlaštenih tijela ministarstvo nadležno za gospodarstvo objavljuje u »Narodnim novinama«.(3) Ministar nadležan za gospodarstvo povući će rješenje ako utvrdi da tijelo za ocjenu sukladnosti više ne zadovoljava kriterije iz stavka 1. ovoga članka.(4) Ministarstvo nadležno za gospodarstvo objavljuje i obnavlja popis ovlaštenih tijela u »Narodnim novinama«.(5) Nadzor nad radom i zadovoljavanjem kriterija za tijela iz stavka 1. ovoga članka provodi ministarstvo nadležno za gospodarstvo.(6) Ministarstvo nadležno za gospodarstvo izvještava Komisiju i ostale države članice o tijelima koja je ovlastilo, prema članku 11. Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti, za provedbu postupaka prema stavku 1. ovoga članka i identifikacijskim brojevima koje im je dodijelila Komisija, kao i o onima koja više ne zadovoljavaju propisane kriterije. Komisija objavljuje i obnavlja u Službenom listu Europskih zajednica popis prijavljenih tijela zajedno s njihovim identifikacijskim brojevima i ovlastima.

Članak 9.Inspekcijski nadzor nad stavljanjem kotlova i aparata na tržište i u uporabu u nadležnosti je inspekcijskih tijela sukladno s člankom 14. Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti u skladu s njihovim djelokrugom.

V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 10.(1) Danom primjene ovoga Pravilnika prestaju se primjenjivati na kotlove i aparate iz članaka 1. ovoga Pravilnika slijedeći propisi koji su doneseni i preuzeti na temelju Zakona o normizaciji (»Narodne novine«, br. 55/96):– Pravilnik, Generatori topline za grijanje, (kotlovi, peći, kamini, štednjaci), Termini, definicije, klasifikacija opći zahtjevi– Pravilnik, Generatori topline za grijanje, (nazivne snage)– Pravilnik, Generatori topline za grijanje, (kotlovi na tekuća i plinovita goriva s ventilatorskim plamenikom), Konstrukcija i zahtjevi kvalitete(2) Certifikati izdani na temelju propisa iz stavka 1. ovoga članaka prestaju važiti danom isteka njihove valjanosti, a najkasnije do pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji ili stupanja na snagu međunarodnog sporazuma o ocjeni sukladnosti i prihvaćanju industrijskih proizvoda s Europskom unijom.(3) Za kotlove i aparate iz članaka 1. ovoga Pravilnika koji nisu bili obuhvaćeni propisima iz stavka 1. ovoga članka primjena ovoga Pravilnika obavezna je od 1. srpnja 2006. g.

Članak 11.(1) Do pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji ili stupanja na snagu međunarodnog sporazuma o ocjeni sukladnosti i prihvaćanju industrijskih proizvoda s Europskom unijom ne primjenjuju se: članak 7. stavak 6. i članak 8. stavak 6. ovoga

Pravilnika, kao ni oni dijelovi u Pravilniku i Dodacima ovoga Pravilnika koji se odnose na obveze prema Komisiji i državama članicama,(2) Nakon pristupa Republike Hrvatske Europskoj uniji ili stupanja na snagu međunarodnog sporazuma o ocjeni sukladnosti i prihvaćanju industrijskih proizvoda s Europskom unijom umjesto u Pravilniku i njegovim Dodacima danih naziva »Izjava o sukladnosti« upotrebljava se »EZ izjava o sukladnosti«, umjesto »Certifikat o ispitivanju tipa« upotrebljava se »EZ certifikat o ispitivanju tipa«, umjesto naziva »Republika Hrvatska« upotrebljava se naziv »Zajednica«, koji podrazumijeva Europske Zajednice.(3) Ovlaštenja za atestiranja i ispitivanja izdana na temelju odredaba i propisa koji su vrijedili do stupanja na snagu ovoga Pravilnika ostaju na snazi pod istim uvjetima pod kojima su izdani, za pravne osobe, odnosno laboratorije do pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji ili stupanja na snagu međunarodnog sporazuma o ocjeni sukladnosti i prihvaćanju industrijskih proizvoda s Europskom unijom, odnosno do objave u »Narodnim novinama« popisa tijela za ocjenu sukladnosti ovlaštenih prema odredbama ovoga Pravilnika, a najkasnije do 1. siječnja 2008.(4) Nadzor nad radom tijela iz stavka 3. ovoga članka provodi ministarstvo nadležno za gospodarstvo.(5) Do objave u »Narodnim novinama« popisa tijela za ocjenu sukladnosti ovlaštenih prema članku 8. ovoga Pravilnika, sukladnost kotlova i aparata sa zahtjevima ovoga Pravilnika obavljat će tijela iz stavka 3. ovoga članka prema modulima B i C iz Dodatka III. ovoga Pravilnika.(6) Nakon pristupa Republike Hrvatske Europskoj uniji ili stupanja na snagu međunarodnog sporazuma o ocjeni sukladnosti i prihvaćanju industrijskih proizvoda s Europskom unijom sukladnost kotlova i aparata sa zahtjevima ovoga Pravilnika provodit će samo tijela za ocjenu sukladnosti prijavljena Europskoj komisiji (Prijavljena tijela).(7) Označivanje sukladnosti prema zahtjevima ovoga Pravilnika, od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika do pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji ili stupanja na snagu međunarodnog sporazuma o ocjeni sukladnosti i prihvaćanju industrijskih proizvoda s Europskom unijom, obavlja se stavljanjem potvrdbenog znaka sukladno Pravilniku o izgledu i upotrebi potvrdbenog znaka (»Narodne novine« 88/98, 165/98 i 8/99) kojem je pridodan identifikacijski broj tijela koje provodi postupak ocjene sukladnosti prema zahtjevima ovoga Pravilnika.(8) Nakon pristupa Republike Hrvatske Europskoj uniji ili stupanja na snagu međunarodnog sporazuma o ocjeni sukladnosti i prihvaćanju industrijskih proizvoda s Europskom unijom, označavanje sukladnosti prema zahtjevima ovoga Pravilnika obavlja se stavljanjem oznake sukladnosti prema obliku danom u točki 1. Dodatka I. ovoga Pravilnika.(9) Dokumentacija i oznake o sukladnosti izdane u inozemstvu vrijede u Republici Hrvatskoj, ako zadovoljavaju odredbe članka 13. Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti.

Članak 12.Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se od 31. ožujka 2006.

Klasa: 018-04/00-01/03

Broj: 526-01-04-543Zagreb, 1. kolovoza 2005. 

MinistarBranko Vukelić, v. r.

DODATAK I.

CE OZNAKA SUKLADNOSTI I DODATNE POSEBNE OZNAKE

1. CE oznaka sukladnostiCE oznaka sukladnosti sastoji se od slova »CE« i ima sljedeći oblik:

xx– ukoliko se CE oznaka smanjuje ili povećava, odnosi dani na priloženom crtežu moraju se poštivati.– različiti dijelovi CE oznake moraju imati iste vertikalne dimenzije koje ne smiju biti manje od 5 mm.2. Ostale posebne oznakePosebne oznake su:– posljednje dvije znamenke godine u kojoj je oznaka sukladnosti postavljena.– oznaka energetske učinkovitosti dodijeljena prema članku 6. ovoga Pravilnika koja se sastoji od sljedećeg simbola:

DODATAK II.

DODJELA ZNAKA ZA ENERGETSKU UČINKOVITOSTZahtjevi za stupnjeve djelovanja kojima treba udovoljiti pri nazivnom učinu i pri djelomičnom učinu od 0,3 Pn

Znak

Zahtjev za stupanj djelovanja

pri nazivnom učinu Pn i pri

prosječnoj temperaturi vode u kotlu od 70 0C

%

Zahtjev za stupanj

djelovanja pri djelomičnom

učinu od 0,3 Pn i pri prosječnoj

temperaturi vode u kotlu od

≥50 0C %

≥ 84 + 2logPn ≥ 80 + 3logP

≥ 87 + 2logPn ≥ 83 + 3logP

≥ 90 + 2logPn ≥ 86 + 3logP

≥ 93 + 2logPn ≥ 89 + 3logP

 

DODATAK III.

PREGLED TIPA

Modul B: (pregled tipa)1.         Ovim se modulom opisuje postupak kojim tijelo za ocjenu sukladnosti provjerava i potvrđuje da reprezentativni uzorak predviđen za proizvodnju zadovoljava zahtjeve ovoga Pravilnika.2.         Zahtjev za pregled tipa mora podnijeti proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik registriran u Republici Hrvatskoj samo jednom tijelu za ocjenu sukladnosti odabranom po vlastitom izboru.            Zahtjev mora sadržavati:            – ime i adresu proizvođača te ime i prezime ovlaštenog predstavnika ako on podnosi zahtjev,            – pisanu izjavu da takav zahtjev nije upućen niti jednom drugom tijelu za ocjenu sukladnosti,            – tehničku dokumentaciju opisanu u točki 3.            Podnosilac mora staviti na raspolaganje tijelu za ocjenu sukladnosti reprezentativni uzorak predmetnog proizvoda (u daljnjem tekstu: tip). U slučaju da to zahtijeva program ispitivanja tijelo za ocjenu sukladnosti može zahtijevati veći broj uzoraka.3.         Tehnička dokumentacija mora omogućiti ocjenu sukladnosti kotlova i aparata sa zahtjevima ovoga Pravilnika. Tehnička dokumentacija treba u mjeri koliko je to potrebno za ocjenu sukladnost sadržavati:            – opis tipa,            – sklopni crtež, radioničke crteže te sheme sastavnih dijelova, podsklopova, način povezivanja, itd.            – opise i objašnjenja potrebna za razumijevanje navedenih crteža i shema te načina rada kotlova i aparata,            – popis norma iz članka 5. ovoga Pravilnika koje su primijenjene u cijelosti ili samo djelomično te opise rješenja kojima se udovoljilo bitnim zahtjevima iz ovoga Pravilnika kada norme iz članka 5. nisu primijenjene,            – rezultate proračuna konstrukcije, izvršenih ispitivanja, itd.            – izvještaje ispitivanja,4.         Tijelo za ocjenu sukladnosti mora:4.1.      Provjeriti tehničku dokumentaciju, potvrditi da je tip proizveden u skladu s njom te identificirati sastavne dijelove konstruirane u skladu s odgovarajućim zahtjevima norma iz članka 5. ovoga Pravilnika, kao i one na koje zahtjevi tih norma nisu primijenjeni.

4.2.      Provesti ili dati provesti odgovarajuće preglede i potrebna ispitivanja kako bi utvrdilo da li rješenja koja je proizvođač usvojio zadovoljavaju bitnim zahtjevima u slučajevima kada norme iz članka 5. ovoga Pravilnika nisu primijenjene.4.3.      Provesti ili dati provesti odgovarajuće preglede i potrebna ispitivanja kako bi utvrdilo da li se, u slučaju kada proizvođač odabere primjenu određenih norma, te norme uistinu primjenjuju.4.4.      Dogovoriti s podnositeljem mjesto gdje će se izvršiti pregledi i potrebna ispitivanja.5.         Kada tip zadovoljava odredbama ovoga Pravilnika, tijelo za ocjenu sukladnosti mora podnositelju izdati certifikat o ispitivanju tipa. Certifikat mora biti valjan deset godina nakon čega se može produžiti, mora sadržavati ime i adresu proizvođača, zaključke pregleda i potrebne podatke za identifikaciju odobrenog tipa.            Popis odgovarajućih dijelova tehničke dokumentacije mora se priložiti certifikatu, a jedan primjerak mora zadržati tijelo za ocjenu sukladnosti.            U slučaju da tijelo za ocjenu sukladnosti odbije proizvođaču ili njegovom ovlaštenom predstavniku registriranom u Republici Hrvatskoj izdati certifikat o pregledu tipa, ono mora dati detaljne razloge za odbijanje i upute o pravnom lijeku.6.         Podnosilac mora obavijestiti tijelo za ocjenu sukladnosti kod kojeg se nalazi tehnička dokumentacija koja se odnosi na certifikat o pregledu tipa o svim izmjenama na odobrenom kotlu ili aparatu. U slučaju kada one mogu utjecati na sukladnost s bitnim zahtjevima ovoga Pravilnika ili propisanim uvjetima rada potrebno je provesti dodatno potvrđivanje. Ova se dodatna potvrda izdaje u obliku dodatka izvornom certifikatu o pregledu tipa.7.         Tijelo za ocjenu sukladnosti mora dostaviti ministarstvu nadležnom za gospodarstvo i nadležnim inspekcijskim tijelima odgovarajuće informacije o povučenim certifikatima o pregledu tipa te, na zahtjev, i o izdanim certifikatima o pregledu tipa.8.         Tijelo za ocjenu sukladnosti mora također dostaviti drugim tijelima za ocjenu sukladnosti odgovarajuće informacije o povučenim ili odbijenim certifikatima o pregledu tipa, te na zahtjev kopije izdanih certifikata o pregledu tipa i/ili njihove dodatke.9.         Proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik registriran u Republici Hrvatskoj mora, uz tehničku dokumentaciju, čuvati primjerke certifikata o pregledu tipa te njihove dodatke deset godina nakon proizvodnje posljednjeg komada predmetnog kotla ili aparata.            Kada ni proizvođač, a niti njegov ovlašteni predstavnik nisu registrirani u Republici Hrvatskoj, uvoznik je dužan osigurati tehničku dokumentaciju.

DODATAK IV.

POSTUPCI ZA OCJENU SUKLADNOSTI

Modul C (sukladnost s tipom)1.         Ovim se modulom opisuje postupak kojim proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik registriran u Republici Hrvatskoj osigurava i izjavljuju da su predmetni kotlovi i aparati sukladni s tipom opisanim u certifikatu o pregledu tipa i da zadovoljavaju zahtjeve ovoga Pravilnika. Proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik na području Republike Hrvatske, mora postaviti oznaku sukladnosti na svaki aparat i izdati pisanu Izjavu o sukladnosti.

2.         Proizvođač mora provesti sve da proces proizvodnje osigura sukladnost s tipom opisanim u certifikatu o pregledu tipa i zahtjevima za stupanj djelovanja iz ovoga Pravilnika.3.         Proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik registriran u Republici Hrvatskoj moraju čuvati kopiju Izjave o sukladnosti deset godina nakon proizvedenog posljednjeg komada predmetnog proizvoda.            Kada ni proizvođač a niti njegov ovlašteni predstavnik nisu registrirani u Republici Hrvatskoj, uvoznik je dužan osigurati traženu dokumentaciju.4.         Tijelo za ocjenu sukladnosti koje je proizvođač odabrao mora obaviti ili dati obaviti preglede proizvoda u nasumice odabranim intervalima. Odgovarajući uzorak gotovih proizvoda koji je tijelo za ocjenu sukladnosti uzelo kod proizvođača pregledava se i provode se ispitivanja, definirana u odgovarajućoj normi ili normama iz članka 5., stavka 2. ovoga Pravilnika, ili se provode jednakovrijedna ispitivanja kako bi se provjerila sukladnost proizvoda sa zahtjevima ovoga Pravilnika. Ukoliko jedan ili više pregledanih uzoraka proizvoda nije sukladan, tijelo za ocjenu sukladnosti mora poduzeti odgovarajuće mjere.

Modul D (osiguravanje kvalitete proizvodnje)1.         Ovim se modulom opisuje postupak kojim proizvođač koji zadovoljava obveze iz točke 2. osigurava i izjavljuje da su predmetni aparati sukladni s tipom opisanim u certifikatu o pregledu tipa i da zadovoljavaju zahtjeve ovoga Pravilnika. Proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik registriran u Republici Hrvatskoj mora postaviti oznaku sukladnosti na svaki aparat i dati pisanu Izjavu o sukladnosti. Oznaci sukladnosti mora se pridodati identifikacijski broj tijela za ocjenu sukladnosti odgovornog za nadzor kako je određeno točkom 4.2.         Proizvođač mora provoditi odobreni sustav kvalitete za proizvodnju, završnu kontrolu i ispitivanja kako je određeno točkom 3. i mora biti podvrgnut nadzoru kako je određeno točkom 4.3.         Sustav kvalitete3.1.      Proizvođač mora tijelu za ocjenu sukladnosti odabranom prema vlastitom izboru podnijeti zahtjev za ocjenu sustava kvalitete za predmetne aparate.            Zahtjev mora sadržavati:            – sve potrebne podatke za kategoriju aparata,            – dokumentaciju koja se odnosi na sustav kvalitete,            – tehničku dokumentaciju za odobren tip i kopiju certifikata o pregledu tipa.3.2.      Sustav kvalitete mora osigurati sukladnost aparata s tipom opisanim u certifikatu o pregledu tipa, te sa zahtjevima iz ovoga Pravilnika.            Svi elementi sustava kvalitete, zahtjevi i odredbe koje je usvojio proizvođač moraju biti sustavno i uredno dokumentirani u obliku pisanih odredaba, postupaka i uputa. Ova dokumentacija sustava kvalitete mora omogućiti razumijevanje programa kvalitete, planova, priručnika i zapisa o kvaliteti.            Posebno mora sadržavati odgovarajući opis:            – ciljeva kvalitete te organizacijske strukture, odgovornosti i ovlasti uprave vezano za kvalitetu proizvoda,            – postupaka proizvodnje i kontrole kvalitete, postupaka osiguranja kvalitete i sustavnih mjera u proizvodnji koje će se koristiti,

            – pregleda i ispitivanja koji će se provesti prije, za vrijeme i nakon proizvodnje, te učestalosti njihova provođenja,            – zapise o kvaliteti, kao što su inspekcijski izvještaji i podaci o ispitivanjima, podaci o umjeravanju, te izvještaji koji se odnose na kvalifikacije i odobrenja određenog osoblja,            – načina praćenja postizanja odgovarajuće kvalitete, te učinkovitost sustava kvalitete.3.3.      Tijelo za ocjenu sukladnosti mora ocijeniti sustav kvalitete kako bi utvrdilo zadovoljava li zahtjeve iz točke 3.2. Pretpostavlja se da su elementi sustava kvalitete koji su u skladu s odgovarajućim hrvatskim normama sukladni zahtjevima iz točke 3.2.            Najmanje jedan član tima za ocjenu mora imati potrebno iskustvo za ocjenjivanje tehnologija za predmetne aparate. Postupak ocjenjivanja mora uključivati inspekcijsku posjetu prostorima proizvođača.            Proizvođača se mora obavijestiti o rezultatima pregleda. Obavijest mora sadržavati zaključke provjera i obrazloženu odluku o ocjeni.3.4.      Proizvođač se obvezuje da će ispuniti obveze koje proizlaze iz odobrenog sustava kvalitete, te da isti bude zadovoljavajući i učinkovit.            Proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik registriran u Republici Hrvatskoj mora obavijestiti tijelo za ocjenu sukladnosti koje je odobrilo sustav kvalitete o bilo kakvim promjenama koje namjerava izvršiti na sustavu kvalitete.            Tijelo za ocjenu sukladnosti mora ocijeniti predložene izmjene i odlučiti hoće li izmijenjeni sustav kvalitete i dalje zadovoljavati zahtjeve iz točke 3.2. ili je potrebno ponovno izvršiti postupak ocjenjivanja.            Svoju odluku mora dostaviti proizvođaču. Obavijest mora sadržavati zaključke pregleda, te obrazloženu odluku o ocjeni.4.         Nadzor u nadležnosti tijela za ocjenu sukladnosti4.1.      Svrha nadzora je provjera da li proizvođač u potpunosti ispunjava obveze koje proizlaze iz odobrenog sustava kvalitete.4.2.      Proizvođač mora tijelu za ocjenu sukladnosti u svrhu inspekcije dozvoliti pristup mjestima proizvodnje, kontrole, ispitivanja i skladištenja, te pružiti sve potrebne informacije, a posebno:            – dokumentaciju sustava kvalitete,            – zapise vezane za kvalitetu, kao što su inspekcijski izvještaji i podaci o ispitivanjima, podatke o umjeravanju, te izvještaje koji se odnose na kvalifikacije i odobrenja za osoblje, itd.4.3.      Tijelo za ocjenu sukladnosti mora provoditi periodična ocjenjivanja kako bi bilo sigurno da proizvođač održava i primjenjuje sustav kvalitete, te mora proizvođaču dostaviti izvještaj o ocjenjivanju.4.4.      Osim toga, tijelo za ocjenu sukladnosti može nenajavljeno posjetiti proizvođača. Za vrijeme takvih posjeta, ako je potrebno, tijelo za ocjenu sukladnosti može provesti ili dati provesti ispitivanja kako bi provjerilo djelotvornost sustava kvalitete. Tijelo za ocjenu sukladnosti mora proizvođaču dostaviti izvještaj o posjeti, te izvještaj o ispitivanju ako je ono provedeno.5.         Deset godina nakon proizvodnje posljednjeg komada tlačne opreme, proizvođač mora moći staviti na raspolaganje sljedeće:            – dokumentaciju iz druge alineje točke 3.1.,

            – promjene iz točke 3.4.,            – odluke i izvještaje tijela za ocjenu sukladnosti koje su navedene u točkama 3.4., 4.3. i 4.4.6.         Tijelo za ocjenu sukladnosti mora dostaviti ministarstvu nadležnom za gospodarstvo i nadležnim inspekcijskim tijelima odgovarajuće informacije koje se odnose na povučena odobrenja za sustav kvalitete, a na zahtjev i o izdanim odobrenjima za sustav kvalitete.7.         Tijelo za ocjenu sukladnosti mora također dostaviti drugim tijelima za ocjenu sukladnosti odgovarajuće informacije o povučenim ili izdanim odobrenjima za sustav kvalitete.

Modul E (osiguravanje kvalitete proizvoda)1.         Ovim se modulom opisuje postupak kojim proizvođač koji ispunjava obveze iz točke 2. osigurava i izjavljuje da su kotlovi i aparati u skladu s tipom opisanim u certifikatu o pregledu tipa te da zadovoljavaju zahtjeve ovoga Pravilnika. Proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik registriran u Republici Hrvatskoj mora na svaki proizvod staviti oznaku sukladnosti i dati pisanu Izjavu o sukladnosti. Uz oznaku sukladnosti obavezno se dodaje i identifikacijski broj tijela za ocjenu sukladnosti odgovornog za nadzor kako je određeno u točki 4.2.         Proizvođač mora provoditi odobren sustav kvalitete proizvodnje za završnu kontrolu i ispitivanja kako je određeno u točki 3. te se mora biti podvrgnut nadzoru kako je određeno u točki 4.3.         Sustav kvalitete3.1.      Proizvođač mora podnijeti zahtjev za ocjenu sustava kvalitete tijelu za ocjenu sukladnosti odabranom po vlastitom izboru. Zahtjev mora sadržavati:            – sve potrebne podatke o predmetnim kotlovima i aparatima            – dokumentaciju koja se odnosi na sustav kvalitete            – tehničku dokumentaciju za odobreni tip te kopiju certifikata o pregledu tipa.3.2.      U okviru sustava kvalitete mora se provjeriti svaki kotao ili aparat te se moraju provesti odgovarajuća ispitivanja kako je utvrđeno u odgovarajućim normama navedenim u članku 5. ovoga Pravilnika, ili istovrijedna ispitivanja.            Svi elementi sustava kvalitete, zahtjevi i odredbe koje je usvojio proizvođač moraju biti sustavno i uredno dokumentirani u obliku pisanih odredaba, postupaka i uputa. Ova dokumentacija sustava kvalitete mora osigurati razumjevanje programa kvalitete, planova, priručnika i zapisa o kvaliteti.            Posebno mora sadržavati odgovarajući opis:            – ciljeva kvalitete te organizacijske strukture, odgovornosti i ovlasti uprave u odnosu na kvalitetu proizvoda            – pregleda i ispitivanja koji će se provesti nakon proizvodnje            – načina praćenja učinkovitosti sustava kvalitete            – zapisa o kvaliteti, kao što su izvještaji o kontroli i podaci o ispitivanjima, podaci o umjeravanju te izvještaji koji se odnose na kvalifikacije i odobrenja određenog osoblja itd.3.3.      Tijelo za ocjenu sukladnosti mora ocijeniti sustav kvalitete kako bi utvrdilo zadovoljava li zahtjevima iz točke 3.2. Pretpostavlja se da su elementi sustava kvalitete koji su u skladu s odgovarajućim hrvatskim normama sukladni sa zahtjevima iz točke 3.2.

            Najmanje jedan član tima za ocjenjivanje mora imati iskustva u ocjenjivanju tehnologija za predmetne kotlove i aparate. Postupak ocjenjivanja mora uključivati inspekcijsku posjetu prostorima proizvođača.            Proizvođača se mora obavijestiti o rezultatima pregleda. Obavijest mora sadržavati zaključke pregleda i obrazloženu odluku o ocjeni.3.4.      Proizvođač se obvezuje da će ispuniti obveze koje proizlaze iz odobrenog sustava kvalitete te osigurati da bude zadovoljavajući i učinkovit.            Proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik registriran u Republici Hrvatskoj mora obavijestiti tijelo za ocjenu sukladnosti koje je odobrilo sustav kvalitete o bilo kakvim promjenama koje namjerava izvršiti na sustavu kvalitete.            Tijelo za ocjenu sukladnosti mora ocijeniti predložene promjene i odlučiti hoće li izmijenjeni sustav kvalitete i dalje zadovoljavati zahtjeve iz točke 3.2. ili je potrebno ponovno izvršiti postupak ocjenjivanja.            Svoju odluku mora dostaviti proizvođaču. Obavijest mora sadržavati zaključke ispitivanja te obrazloženu odluku o ocjeni.4.         Nadzor u nadležnosti tijela za ocjenu sukladnosti4.1.      Svrha je nadzora provjera izvršava li proizvođač pravilno obveze koje proizlaze iz odobrenog sustava kvalitete.4.2.      Proizvođač mora tijelu za ocjenu sukladnosti u svrhu inspekcije dozvoliti pristup mjestima proizvodnje, kontrole, ispitivanja i skladištenja te pružiti sve potrebne informacije, a posebno:            – dokumentaciju sustava kvalitete            – tehničku dokumentaciju            – zapise vezane za kvalitetu, kao što su izvještaji o kontroli i podaci o ispitivanjima, podaci o umjeravanju te izvještaje koji se odnose na kvalifikacije i odobrenja određenog osoblja, itd.4.3.      Tijelo za ocjenu sukladnosti mora provoditi periodično ocjenjivanje kako bi bilo sigurno da proizvođač održava i primjenjuje sustav kvalitete te mora proizvođaču dostaviti izvještaj o ocjenjivanju.            Učestalost periodičnih ocjenjivanja mora biti takva da se svake tri godine u cijelosti provede ponovni postupak.4.4.      Pored toga, tijelo za ocjenu sukladnosti može nenajavljeno posjetiti proizvođača. Za vrijeme takvih posjeta, ako je potrebno, tijelo za ocjenu sukladnosti može provesti ili dati provesti ispitivanja kako bi potvrdilo djelotvornost sustava kvalitete. Tijelo za ocjenu sukladnosti mora proizvođaču dostaviti izvještaj o posjeti te izvještaj o ispitivanju ako je ono provedeno.5.         Deset godina nakon proizvodnje posljednjeg komada tlačne opreme, proizvođač mora moći staviti na raspolaganje sljedeće:            – dokumentaciju iz treće alineje točke 3.1.,            – promjene iz točke 3.4.,            – odluke i izvještaje tijela za ocjenu sukladnosti koje su navedene u točkama 3.4., 4.3. i 4.4.6.         Tijelo za ocjenu sukladnosti mora dostaviti ministarstvu nadležnom za gospodarstvo i nadležnim inspekcijskim tijelima odgovarajuće informacije koje se odnose na povučena odobrenja za sustav kvalitete, a na zahtjev i o izdanim odobrenjima za sustav kvalitete.

7.         Tijelo za ocjenu sukladnosti mora također dostaviti drugim tijelima za ocjenu sukladnosti odgovarajuće informacije o povučenim ili izdanim odobrenjima za sustav kvalitete.

DODATAK V.

MINIMALNI KRITERIJI KOJE JE POTREBNO ZADOVOLJITI PRI OVLAŠĆIVANJU TIJELA ZA OCJENU SUKLADNOSTI

1.         Tijelo, odgovorna osoba i osoblje odgovorno za provođenje postupaka ocjenjivanja i ovjere ne mogu biti konstruktor, proizvođač, dobavljač, montažer ili korisnik kotlova i aparata nad kojima to tijelo vrši inspekciju, a niti ovlašteni predstavnik tih strana. Oni ne smiju biti izravno uključeni u konstrukciju, izradu, marketing ili održavanje kotlova i aparata, a niti mogu predstavljati strane koje su uključene u te aktivnosti. To ne isključuje mogućnost razmjene tehničkih informacija između proizvođača kotlova i aparata i tijela za ocjenu sukladnosti.2.         Tijelo i njegovo osoblje moraju provoditi postupke ocjenjivanja i ovjere s najvećim stupnjem profesionalnog pristupa i stručne odgovornosti te ne smiju biti pod pritiskom ili utjecajem, posebno ne financijskim, od strane osoba ili grupa u čijem su interesu rezultati inspekcije, a što bi moglo utjecati na njihov sud ili rezultate ovjere.3.         Tijelo mora raspolagati potrebnim osobljem i posjedovati potrebne prostore kako bi bilo u mogućnosti pravilno izvršiti zadatke tehničke i administrativne prirode vezano za inspekcije i nadzor te također mora imati pristup opremi potrebnoj za provedbu postupaka i ovjeru.4.         Osoblje odgovorno za inspekciju mora imati sljedeće:            – odgovarajuće stručno i profesionalno obrazovanje,            – adekvatno poznavanje zahtjeva inspekcija koje izvršava te iskustvo na tom području,            – sposobnost potrebnu za izdavanje certifikata, zapisa i izvještaja koji pokazuju da je inspekcija provedena.5.         Nepristranost osoblja zaduženog za inspekciju mora biti zajamčena. Njihova naknada ne smije ovisiti o broju provedenih inspekcija, a niti o dobivenim rezultatima.6.         Tijelo mora sklopiti ugovor o osiguranju od odgovornosti osim ako njegovu odgovornost ne preuzme država u skladu s nacionalnim zakonom ili ako sama država nije izravno odgovorna za inspekcije.7.         Osoblje tijela mora poštivati tajnost informacija koje dobije prilikom izvršavanja zadataka (osim prema nadležnim administrativnim tijelima države u kojoj se odvijaju njihove aktivnosti) u okviru ovog Pravilnika ili bilo koje odredbe nacionalnog zakona koja mu omogućuje djelovanje. 

Pravilnik za plinske aparate, NN 135/05

Područje primjene, stavljanje na tržište i sloboda kretanja

Pravilnik za plinske aparate se primjenjuje na:

aparate na plinovita goriva, koji su namijenjeni za kuhanje, grijanje, proizvodnju tople vode, hlačenje, rasvjetu ili pranje, i koji imaju normnu temperaturu vode nižu od 105 °C (u daljnjem tekstu: »aparati«). Pretlačni plamenici i ogrjevna tijela koja se opremaju takvim plamenicima takočer se smatraju aparatima,

sigurnosne, kontrolne ili regulacijske naprave i podsklopovi, osim pretlačnih plamenika i ogrjevnih tijela koja se opremaju takvim plamenicima, a koji se zasebno stavljaju na tržište i namijenjeni su ugradnji u aparat (u daljnjem tekstu: »oprema«).

Aparati posebno namijenjeni korištenju u industrijskim procesima, koji se obavljaju u industrijskim pogonima, izuzeti su iz područja primjene odrečenog prethodnim stavkama.

Pojam »plinovito gorivo« označava svako gorivo, koje je pri temperaturi od 15 °C i tlaku od 1 bar u plinovitom stanju. 

Za potrebe Pravilnika, aparat se »pravilno koristi« ukoliko se:

ispravno ugradi i pravilno održava u skladu s uputama proizvočača, koristi uz dopuštena odstupanja kvalitete plina i dopuštena kolebanja dobavnog

pretlaka i koristi u skladu s predvičenom namjenom ili na način koji se može razumno predvidjeti.

Plinski aparati mogu se stavljati na tržište i u uporabu samo, ako pri pravilnoj uporabi ne ugrožavaju sigurnost ljudi, domaćih životinja i imovine.

Proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik registrirani u Republici Hrvatskoj odgovorni su za stavljanje plinskih aparata na tržište i u uporabu na području Republike Hrvatske.

Kada proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik nisu registrirani u Republici Hrvatskoj, uvoznik je osoba odgovorna za stavljanje plinskih aparata na tržište Republike Hrvatske i preuzima odgovornosti koje ima proizvođač prema odredbama Pravilnika za plinske aparate.

Ministarstvo nadležno za gospodarstvo sukladno članku 15. Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti obavješćuje ostale države članice Europske unije (u daljnjem tekstu države članice) i Europsku komisiju (u daljnjem tekstu Komisija) o vrstama plina i odgovarajućim dobavnim tlakovima, koji se koriste na području Republike Hrvatske, kao i o svim promjenama.

Aparati i oprema navedeni u Pravilniku moraju biti sukladni s odgovarajućim bitnim zahtjevima propisanim u Dodatku I., koji je sastavni dio Pravilnika.

Obveze koje proizlaze iz bitnih zahtjeva u ovom Dodatku za aparate vrijede i za opremu kada postoje odgovarajući rizici.

 

Koje karakteristike mora imati plinski aparat 

Opći uvjeti za plinske aparate

Aparati moraju biti tako konstruirani i izrađeni da rade sigurno i da ne predstavljaju nikakvu opasnost za osobe, domaće životinje ili imovinu prilikom pravilnog korištenja kako je propisano u članku 1. stavku 4. Pravilnika.

Prilikom stavljanja na tržište svi aparati moraju:

imati priložene tehničke upute namijenjene ugraditelju (instalateru), imati priložene upute za uporabu i održavanje namijenjene korisniku, nositi odgovarajuća upozorenja koja se također moraju navesti i na ambalažu.

Upute i upozorenja moraju biti na hrvatskom jeziku, te na službenom jeziku ili jezicima države odredišta.

Tehničke upute namijenjene ugraditelju moraju sadržavati sve potrebne upute za ugradnju, prilagodbu i održavanje, kako bi se osiguralo pravilno izvođenje tih radnji i sigurna uporaba aparata. U uputama se mora posebno navesti sljedeće:

1. vrstu plina koji se koristi, 2. dobavni tlak plina koji se koristi, 3. potrebni dotok svježeg zraka:

            • za izgaranje,            • za izbjegavanje stvaranja opasnih neizgorjelih plinskih smjesa u aparatima koji nisu opremljeni napravom koje sprječavaju opasno nakupljanje neizgorjelog plina u takvim prostorima i prostorijama

1. uvjete za odvod proizvoda izgaranja (dima), 2. za pretlačne plamenike i grijaća tijela (izmjenjivače topline), koja se opremaju takvim

plamenicima, njihove značajke, zahtjeve za sastavljanje (montažu) radi postizanja sukladnosti s bitnim zahtjevima koji se primjenjuju na gotove aparate i, ukoliko je primjereno, popis kombinacija prema preporuci proizvođača.

Upute za uporabu i održavanje namijenjene korisniku moraju sadržavati sve obavijesti potrebne za sigurnu uporabu i moraju posebno ukazati korisniku na svako ograničenje kod

uporabe.

Upozorenja na aparatu i njegovoj ambalaži moraju jasno sadržavati vrstu plina koji se koristi, dobavni tlak plina koji se koristi i svako ograničenje pri uporabi, a posebno ograničenje prema kojem se aparat mora postaviti samo u prostorima s dostatnim provjetravanjem.

Oprema koja je sastavni dio aparata mora se konstruirati i ugraditi na način da ispravno udovoljava svojoj namjeni kada je ugračena sukladno uputama za ugradnju.

Upute za ugradnju, prilagodbu, posluživanje i održavanje moraju se priložiti dotičnoj opremi.

 

Materijali 

Materijali moraju odgovarati svojoj namjeni i moraju izdržati tehničke, kemijske i toplinske uvjete kojima će, prema očekivanjima, biti izloženi.

Značajke materijala koje su bitne za sigurnost mora jamčiti proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik registriran u Republici Hrvatskoj, odnosno uvoznik.

 

Konstrukcija i izrada plinskih aparata

Općenito

Aparati se moraju izraditi tako da pri pravilnom korištenju ne može doći do nestabilnosti, izobličenja, loma ili trošenja koja bi narušila njihovu sigurnost.

Kondenzat koji nastaje pri paljenju i/ili tijekom uporabe ne smije utjecati na sigurnost aparata.

Aparati moraju biti konstruirani i izrađeni tako da se opasnost eksplozije u slučaju vanjskog požara svede na najmanju moguću mjeru.

Aparati moraju biti izrađeni tako da ne može doći do neželjenog prodora vode i zraka u plinovodne dijelove.

U slučaju dozvoljenog kolebanja pomoćne energije, aparati moraju nastaviti sigurno raditi.

Nedozvoljeno kolebanje ili kvar pomoćne energije ili njezina ponovna uspostava ne smiju uzrokovati opasno stanje.

Aparati moraju biti konstruirani i izrađeni na način da se izbjegnu električne opasnosti. U području primjene tehničkih propisa o električnoj opremi namijenjenoj za rad unutar određenih naponskih granica, smatra se da sukladnost sa sigurnosnim zahtjevima propisanim tim propisima u pogledu električnih opasnosti predstavlja ispunjenje ovoga zahtjeva.

Svi dijelovi aparata izvrgnuti tlaku moraju izdržati mehanička i toplinska naprezanja bez deformacija koje bi utjecale na sigurnost.

Aparati moraju biti konstruirani i izrađeni tako da kvar sigurnosne, kontrolne ili regulacijske naprave ne može uzrokovati opasno stanje.

Ukoliko je aparat opremljen sigurnosnim i kontrolnim napravama, djelovanje kontrolnih naprava ne smije ugroziti prorad sigurnosnih naprava.

Svi dijelovi aparata, koji su postavljeni ili podešeni tijekom izrade i kojima korisnik ili ugraditelj ne smije rukovati, moraju se odgovarajuće zaštititi.

Uklopne i regulirajuće naprave moraju biti jasno označene i nositi odgovarajuće upute kako bi se spriječila pogreška pri rukovanju. Njihova konstrukcija mora biti izvedena na način koji onemogućava slučajne pogreške pri rukovanju. 

 

Istjecanje neizgorjelog plina

Aparati moraju biti izrađeni tako da količina propuštanja plina ne predstavlja opasnost. Aparati moraju biti izrađeni tako da je istjecanje plina tijekom paljenja i ponovljenog

paljenja nakon gašenja plamena ograničeno, kako bi se spriječilo opasno nakupljanje neizgorjelog plina u aparatu.

Aparati namijenjeni uporabi u zatvorenim prostorima i prostorijama moraju biti opremljeni posebnim napravama koje sprječavaju opasno nakupljanje neizgorjelog plina u takvim prostorima i prostorijama.

Aparati koji nisu opremljeni takvim napravama mogu se koristiti samo u prostorima u kojima je dostatno provjetravanje da bi se izbjeglo opasno nakupljanje neizgorjelog plina.

Vodeći računa o značajkama aparata propisat će se odgovarajući uvjeti za provjetravanje prostorija u koje se ugrađuju plinski aparati bez priključka na dimnjak.

Ugostiteljski aparati i aparati pogonjeni plinom koji sadrži otrovne sastojke moraju se opremiti gore navedenom napravom za sprječavanje opasnog nakupljanja neizgorjelog plina.

 

Paljenje

Aparati moraju biti tako izrađeni da se pri pravilnoj uporabi:

1. paljenje i ponovno paljenje odvija nesmetano i 2. da je osigurano međupaljenje.

 

Izgaranje

Aparati moraju biti tako izrađeni da je pri pravilnom korištenju osigurana stabilnost plamena i da proizvodi izgaranja ne sadrže neprihvatljive koncentracije tvari koje su štetne po zdravlje.

Aparati moraju biti tako izrađeni da prilikom pravilne uporabe ne može doći do slučajnog istjecanja proizvoda izgaranja.

Aparati spojeni na dimovodnu cijev za odvod proizvoda izgaranja moraju biti tako izrađeni da u uvjetima nepravilnog propuha kroz dimnjak ne dođe do istjecanja opasne količine proizvoda izgaranja u dotičnu prostoriju.

Samostojeći kućanski aparati za grijanje bez dimnjaka i protočne vodogrijalice bez dimnjaka ne smiju uzrokovati u dotičnoj prostoriji ili prostoru takovu koncentraciju ugljičnog monoksida koja bi mogla predstavljati opasnost po zdravlje izloženih osoba, imajući u vidu predvidivo trajanje njihovog izlaganja.

 

Učinkovito korištenje energije

Aparati moraju biti tako izrađeni da osiguraju učinkovito korištenje energije, uzimajući u obzir stanje tehnike i sigurnosna polazišta.

 

Temperature

Dijelovi aparata koji su predviđeni postavljanju u neposrednoj blizini poda ili drugih ploha ne smiju postići temperature koje predstavljaju opasnost za okruženje.

Površinska temperatura drški i ručica aparata namijenjenih rukovanju ne smiju predstavljati opasnost za korisnika.

Površinske temperature vanjskih dijelova aparata namijenjenih kućanskoj uporabi, s izuzetkom površina ili dijelova povezanih s prijenosom topline, ne smiju pri radnim uvjetima predstavljati opasnost za korisnika, a naročito za djecu kod koje u obzir treba uzeti odgovarajuće razdoblje reagiranja.

 

Prehrambeni proizvodi, pitka voda i voda za pranje (sanitarne namjene)

Materijali i sastavni dijelovi korišteni za izradu aparata, koji mogu doći u dodir s hranom, pitkom vodom i vodom za pranje, ne smiju narušiti njihovu kvalitetu.

Plinodojava: Sustavi plinodojave

Plinodojava kao podsustav sustava vatrodojave ili kao zaseban sigurnosni sustav za dojavu istjecanja plina

Plinodojavni sustavi primjenjivi su u vrlo širokom spektru objekata jer veliki broj kućanstava, gospodarskih subjekata, uslužnih objekata, edukativnih institucija i drugih objekata koristi zemni plin (metan, CH4) kao osnovni energent za pripremu sanitarne tople vode, grijanje, kuhanje i slično. Plin, kao odličan, ekološki prihvatljiv i vrlo efikasan energent sa sobom nosi i određene opasnosti za korisnike objekata u kojima je uveden i u kojima se koristi. Sustav plinodojave je namjenski razvijen sustav koji otkriva neželjeno istjecanje plina bilo iz plinske instalacije ili iz uređaja i trošila koji su na tu instalaciju priključene. Stoga možemo reći da je sustav plinodojave zadužen za vrlo rano otkrivanje i dojavu istjecanja i najmanjih količina plina iz cjevovoda ili plinskih trošila kako bi se sprječilo stvaranje eksplozivno ugrožene atmosfere i naravno eksplozija plina.

Princip rada sustava plinodojave

Sustav plinodojave izvedbeno je vrlo sličan sustavu vatrodojave. Plinodojavni sustav sastoji se od plinodojavne centrale, detektora plina (tzv. Plinodojavna njuškala), sirene za uzbunjivanje, komunikatora i drugih elemenata koje srećemo i u vatrodojavnim ali i u protuprovalnim sustavima. Posebnost sustava plinodojave je ta što svi elementi sustava moraju zadovoljiti "EX" uvjete tj. svi ugrađeni elementi, uključujući i priključni pribor koji se ugrađuje u plinodojavni sustav moraju biti izvedeni u protueksplozivnoj izvedbi a

instalaciju plinodojavnog sustava mora obaviti tehničar certificiran za rad u prostorima ugroženim eksplozivnom atmosferom.

U normalnom radu plinskih postrojenja kao što su kotlovnice ili slična postrojenja, nema slobodnog curenja plina u okolnu atmosferu, ali u slučaju kvara, plin slobodno istječe iz instalacije ili plinskog trošila, te u prostoru stvara eksplozivnu atmosferu. Plinodojava reagira već pri minimalnim koncentracijama plina u prostoru, na način da dojavljuje curenje plina u atmosferu, te vrši uzbunjivanje dežurnog osoblja i zove na hitnu intervenciju. Jedna plinodojavna centrala može prihvatiti signale sa više plinodojavnih detektora i vršiti uzbunjivanje u više zona.

Područje primjene

Sustavi plinodojave nisu ograničeni isključivo na sustave za dojavu istjecanja metana iz instalacije ili trošila, koriste se na svim mjestima gdje pojava nekoga od opasnih plinova može dovesti do ugrožavanja ljudi i okoline, bilo da se radi o stvaranju eksplozivne atmosfere pojavom nekoga eksplozivnog plina ili da postoji mogućnost pojave otrovnoga plina, kao što je ugljični monoksid i slični plinovi. Shodno tome, najčešća mjesta primjene sustava plinodojeve su:

Kotlovnice Plinska postrojenja Javne garaže Nespecificirane prostorije kroz koje prolaze plinske instalacije Druga mjesta gdje može doći do pojave plina

Plinodojavni moduli

U dijelovima objekata u kojima je povećan rizik od istjecanja plina (npr. kotlovnice) ili povećane koncentracije ugljičnog monoksida potrebna je ugradnja plinodojavnih detektora. Ako u objektu već postoji sustav za dojavu požara koji omogućuje obradu signala s plinodojavnih detektora investicija se smanjuje, jer nije potrebno dodavati centralu za plinodojavu već samo ulazne plinodojavne module. Moduli se spajaju na adresabilnu petlju.

Detekcija plina predstavlja mjeru upozorenja, a ne mjeru zaštite. Upozorenje se ostvaruje emitiranjem zvučnog i optičkog alarma. Signal opasnosti se emitira prije nego se dostigne donja granica eksplozivnosti, a moguće je i automatsko uključivanje ventilatora (u »S«-izvedbi) kao preventivne ventilacije. Djelovanje detektora plina predstavlja, dakle, dopunu sustavu ventilacije, a ne njegovu zamjenu.

Sustav za detekciju plina obavezno se ugrađuje u kotlovnice u kojima se koriste plinovi teži od zraka. Također se ugrađuje i u kotlovnice kojima je pod ispod razine okolnog tla (ukopane kotlovnice) ili se nalaze u zgradama u kojima se stalno ili povremeno okuplja veći broj ljudi kao što su kazališta, kina, dvorane za razne priredbe, bolnice, škole, dječiji vrtići i slično.