planiranje - budŽetiranje

7/25/2019 PLANIRANJE - BUDETIRANJE

1/19

PLANIRANJE - BUDETIRANJEBUDET CENTARA ODGOVORNOSTI

RAUNOVODSTVO CENTARAODGOVORNOSTIProf. dr. sc. Milena PeriMr. sc. Dubravka Vlai

Fakultet za menadment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija, Sveuilita u Rijeci

SADRAJ:

Uvod

Planiranje budetiranje

Vrste budeta i nainsastavljanju budeta

Budetiranje po segmentima

Budetiranje toke pokria Budetska kontrola

BUDETI

POLAZITA BUDETIRNJA

UTVRIVANJEDUGORONIH CILJEVA(POSLOVNA POLITIKA)ANALIZA

EKSTERNIH

INITELJA okruenje konkurencija

ANALIZAINTERNIH

INITELJA jake toke slabe toke

vrijednosni izrazdugorono definiranih ciljeva

utvrivanjekratkoronih ciljeva

POSTAVLJANJE BUDETA


2/19

BUDGET TEORIJI I PRAKSI

Budet je financijski izraz djelastratekog poslovnog plana, koji

odreena hijerarhijska razinamenadmenta treba ostvariti udefiniranoj jedinici vremena(godina dana ili krae).

To namee potrebu decentralizacije zadaci se delegiraju menaderima na

niim hijerarhijskim razinama uposlovnom sustavu, slijedom naela

odgovornosti (menader odgovarasamoza one rezultate, koje moe kontrolirati.

Budet se sastavlja po istojmetodolokoj osnovi po kojoj se

sastavljaju i izvjetaji (odstupanjaodbudeta su temelj kontrole)

RAZINE U PROCESU BUDETIRANJA

PROCES A PROCES B PROCES C

GLAVNA UPRAVAHOTELSKOG LANCA

MARKETING IPRODAJA

ADMINISTRATIVNI IOPI POSLOVI

ISTRAIVANJE IRAZVOJ

HOTEL X HOTEL Y HOTEL Z

UPRAVLJANJE PO NAELU IZUZETKA

(MANAGEMENT BY EXCEPTION)

Uloga je budeta da

osigura relevantneinformacije zamenadment,prvenstveno o razlikamaizmeu ostvarenih ibudetom predvienih

ciljnih rezultata(management by exception).

CILJEVI

SEGMENT

Segmentpredstavlja

podrujeodgovornosti

pojedinogmenadera koddecentralizacijeodgovornosti.

Segmenti su u osnovi oni centri odgovornosti za koje

se u poslovnom sustavu osigurava BUDETIRANJEodvojeno praenje i mjerenje

prihoda, trokova i parcijalnih rezultata.


3/19

Ciljevi

(definiranje)

Input

Vizija

Pristup

Mogunostiokruenja

Dosadanjaiskustva

Strategija

STRATEKIPLAN

razinamenadmenta

razinamenadmenta

razinamenadmenta

razinamemadmenta

SBU

SBU

SBU SBU

SBU

BUDET

MISIJA

Strategijskoraunovodstvo

Raunovodstvocentara

odgovornosti

Planiranje i budetiranje u poslovnomsustavu

POSLOVNA POLITIKA POSLOVNIH SUSTAVA

SUSTAV PLANIRANJA I KONTROLE

PLANIRANJE AKTIVNOSTI

orijentacija na ciljeve poslovanjadefiniranje programa i aktivnostimjerenje i kontrola dostizanja postavljenih

ciljeva poslovnog sustavaobjekt kontrole je poslovni proces

orjentacija na poslovne funkcije

BUDETIRANJE

orijentacija na formalne ciljevepredvienje vrijednosno izraenih rezultatmjerenje i kontrola dostizanjaformalnih ciljevaobjekt kontrole je rezultat poslovanja

orjentacija na centre odgovornosti

IZVOAKI SUSTAV

BUDET U SUSTAVU PLANIRANJA USKA GRLA / BARIJERE

operativno

strateki


4/19


5/19

odgovornost i kontrolabilnost

Kontrolabilnost je stupanj utjecaja pojedinog menadera(na toj razini menader moe svojim odlukama utjecati navisinu i strukturu trokova, prihoda i parcijalnih rezultata

Kontrolabilni su oni trokovi, koji se mijenjaju temeljemposlovnih odluka menadera u definiranom vremenskomrazdoblju

POTEKOE: Odgovornost za trokove se u praksi dijeli izmeu vie

od jednog menadera (CODM) Rezultat je esto posljedica iz prolosti (odluke

prethodnih menadera) a odraava se na tekuerazdoblje

BUDETU je kontrolnog karaktera ali i instrument informiranja teusmjeravanja menadmenta (i zaposlenika) ka novim poslovnim

poduhvatima (stjecanje novih znanja), u cilju ostvarivanje naelaodgovornosti i kontrolabilnosti

day-to-day decision

MASTER BUDET MASTER BUDET U VREDNOVANJU POSLOVNOG USPJEHA

Menaderima centara odgovornosti trebaosigurati direktan utjecaj na donoenjebudetskih ciljeva, posebno kada se onidonose iz domene koja spada u podrujenjegove odgovornosti

Procjena poslovnog uspjeha treba setemeljiti na tezi, da se menadera moeocjenjivati samo temeljem onih veliina, kojeon stvarno moe i kontrolirati

Glavni menadment bi trebao pruitipodrku procesu valorizacije rezultatapostignutih od strane menadera pojedinogcentra odgovornosti

Proces evaluacije treba tako ustrojiti, da sepojedinom menaderu omogui da zadano iostvari ((da se jasno iskau identificiranipozitivni i negativni rezultati)


6/19


7/19

budetiranje izravnih i neizravnih trokovi

Trokovi koji surezultat odlukamenaderaodreenog centaraodgovornosti, anastali sa svrhomostvarenja koristisamo za taj centarodgovornosti(segment)

IZRAVNINEIZRAVNI

Trokovi koji sunastalitemeljemposlovnihodluka, iji jecilj ostvarenjekoristi za veibroj centara

odgovornostiistovremeno(viesegmenata).

budetiranje kontrolabilnih trokova

Budetom je

mogue preciznoobuhvatiti samoone trokove, nakoje menadersvojim odlukamamoe utjecati ukratkom roku.

STAN-DARDS

Kontrolabilni se trokovi u budetu definiraju temeljemnormi, standarda i primjera dobre prakse, a s naglaskomna dobru suradnju menadera svih centara odgovornosti.

BUDETIRANJE FIKSNIH TROKOVA

kontrolabilni FIKSNI trokovi nekontrolabilni FIKSNI trokovi

FIKSNI TROKOVI zaKontrolabilne aktivnosti

FIKSNI TROKOVI zaNekontrolabilne aktivnosti

Kontrolabilni su oni fiksni

trokovi na koje

aktivnosti menaderacentara odgovornostineposredno utjeu urazdoblju donoenja

budeta (ulaze u budetsegmenta)

Nekontrolabilni suoni trokovi koji su rezultat

odluka vie razinemenadera, to znai

da nisu izazvani odlukama

menadera centaraodgovornosti pa nisu

predmetom izvjeivanjau budetu segmenta

FIKSNI BUDET

Sastavlja se za samo jedanstupanj koritenja kapaciteta

i to najee u uvjetima kadase ne oekuju znaajne

promjene u uvjetimaposlovanja u budetskojgodine

Budetirane veliine u praviluslijede proporcije ostvarene uprethodnom razdoblju ako

razina aktivnosti koja sepredvia, odgovara postojeojrazini aktivnosti.


8/19


9/19

USKLAIVANJE ELEMENATA USUSTAVU BUDETIRANJA

BUDETREZULTATA

BUDETPRIHODA

BUDETTROKOVA

BUDETLIKVIDNOSTI

CASH BUDET

CASH BUDET je projekcija novanog toka(primitaka i izdataka) u razdoblju budetiranja

Naglasak je na postizanju ravnotee kako bi setekuim primicima mogli pokriti svi dospjeli

izdaci, a uz minimum koritenja ostalih izvorafinanciranja Naglasak je na sueljavanju svake grupe

(kategorije) primitaka i izdataka (od poslovnih,investicijskih i financijskih aktivnosti)i ocjenuutjecaja tih aktivnosti, na visinu i karakternovanog toka

Omoguava realnu procjenu potreba zaeksternim izvorima financiranja i dinamikenjihove otplate

MODEL:isti novani tok poetkom razdoblja 30,000Novani primici (+) 913,700Raspoloiva novana sredstva (=) 943,700Novani izdaci ( - ) 1,140,880Viak (manjak) ( =) (197,180)Financiranje: posuditi nedostajua sredstva 198,000isti novani tok krajem razdoblja 820

u 000 kn

PRATEI BUDETI

BUDET KADROVA prezentira rezultate procjenevlastitih kadrovskih resursa i mogunosti tritarada, a slijedom ciljeva iz budeta proizvodnje.Sastavlja se budet vezan za (1) postojee uvjeterada i za (2) za novo zapoljavanje

BUDET ISTRAIVANJA I RAZVOJA definira

potrebe za svim izdacima, koji se mogu povezatiza razdobljem u kojem se budet realizira, toukljuuje sve projekte u toku, ali ulaganja u noveprojekte, koji se tek trebaju realizirati

BUDET NABAVE uzrono posljedino jepovezan sa budetom proizvodnje / pruanjausluga i utjee na visinu trokova inputa (input uproces proizvodnje), te znaajno utee(naturalno i vrijednosno na vrijednost i kvalitetuoutputa (gotovih proizvoda i pruenih usluga

BUDET KAPITALNIH IZDATAKA

Ovaj se budet odnosi na stvaranjekapitalnih pretpostavki razvoja to znaiosiguranje visine i strukture stalne

imovine u skladu sa stratekimciljevima razvoja, a na nain da seodluke usmjeravaju na: repozicioniranje postojeeg ustroja

stalne imovine nabavku nove imovine, a u skladu

sa planovima rasta u proizvodno-uslunom procesu

orijentacija na one vrste stalneimovine koja nee imati visoketrokove koritenja, niti negativnoutjee na okoli


10/19

BUDET CENTARA ODGOVORNOSTI

BUDET se sastavlja kaoposeban izvjetaj zasvaku hijerarhijsku razinuodgovornosti poslovnogsustava, koristei onumetodoloku osnovicu iinformatiku potporu,koja osigurava tekueusporeivanje ostvarenogu odnosu na budetirano(mjeseno i kumulativno)

Cilj je uskladiti parcijalne rezultate iskazane po segmentu saukupnim rezultatom koji se iskazuje u raunu dobiti i gubitka a

radi ocjene pojedinanog doprinosa svakog centraodgovornosti.

Budetiranje i raunovodstvo odgovornosti

Budetiranje na razini centara odgovornosti pretpostavkaje ocjene odgovornosti menadera za rezultate ostvarenena niim hijerarhijskim razinama i za kraa vremenskarazdoblja.

Raunovodstvo odgovornosti je u osnovi sustav, koji

osigurava mjerenje ostvarenja stratekih planova (krozgodinje budete) te uspjenosti pojedinih aktivnosti (krozparcijalne rezultate) svakog centra odgovornosti.

Vrsta centra odgov. Odgovornost menadera:

TROKOVNI samo za trokove

PRIHODNI samo za prihode

PROFITNI prihode, trokove i profitINVESTICIJSKI profit + rentabilnost ulaganja

usklaenost budetiranja i izvjeivanja

U ustrojavanju raunovodstva odgovornosti, treba osiguratitransparentan pristup utvrivanju koji dio poslovnog sustava

je odgovoran za uspjenost realizacije i uinkovitostpojedinih poslovnih poduhvata.

Budetiranje na razini pojedinog centra odgovornosti treba ustrojititemeljeno na obuhvatu oekivanih ekonomskih uinaka koje

pojedini menader, grupa menadera i njima pripadajui zaposlenici,mobu ostvariti temeljem specifinih aktivnosti te razine odgovornosti.

Investicijski centar odgovornosti

Profitni centar odgovornosti

Prihodni centar odgovornosti

Trokovni centar odgovornosti


11/19

Budetiranje na razini prihodnog itrokovnog centra odgovornosti

Budet prihodnogcentra odgovornosti se

sastavlja za oneorganizacijske cjelinekoje ostvaruju samoprihode, tj. one koji nisuneposredno povezanisa pripadajuimtrokovima (npr.najmovi )

Budet trokovnogcentra odgovornosti sesastavlja za oneorganizacijske cjeline

koje ostvaruju samotrokove, tj. one kojineposredno negeneriraju prihode (npr.u hotelu kuhinja,domainstvo )

Budet investicijskog centraodgovornosti slian jebudetu manjeg poslovnogsustava, a sastavlja za oneorganizacijske cjeline ukojima je menadmentodgovoran za ostvareniprofit i rentabilnost ulaganja/ investicija, i oni mogu imatikarakter strateke poslovnejedinice - SBU (npr. hotel,tvornica, agencija )

Budetiranje na razini profitnog iinvesticijskog centra odgovornosti

Budet profitnog centraodgovornosti se sastavlja zaone organizacijske cjeline ukojima je menadmentodgovoran za poslovneprihode, kontrolabilnetrokove i parcijalne rezultate,nazivaju se pravi centriodgovornosti i mogu imatikarakter strateke poslovnejedinice - SBU (npr. restoran,auto-kamp, duan )

Prihodi prodaje 1,500 2,500 4,000

Varijabilni trokovi 1,200 2,060 3,260Doprinos pokria 300 440 740Kontrolabilni fiksnitrokovi 100 160 260G.O.P 200 280 480Alociraninekontrolabilnifiksni trokovi 90 110 200Rezultat segmenta 110 170 280Trokovi kojise ne alocirajupo segmentima 100Dobit prijeoporezivanja 180

SegmentA

SegmentB

Ukupno

Naela budetiranja po segmentima BUDET na razini centra odgovornosti

Razdoblje za koje se sastavlja budetje u pravilu jedna godina, no mogueje budet sastavljati i za ostala (kraaili dua) razdoblja ovisno oinformacijskim zahtjevima

menadmenta poslovnog sustava POSLOVNI / OPERATIVNI BUDET

se sastavlja za svaki centarodgovornosti i za kraa razdoblja, a ucilju budetiranja parcijalnih rezultatarazdoblja (dio rauna dobiti i gubitka),pri emu se koriste standardiizvjetavanja po segmentu

KONTINUIRANI BUDET se sastavljaza kratkorone prognoze, na nain dase podaci za novi mjesec ilitromjesene definiraju po istekutekueg mjeseca / tromjeseja

USALIMSFI / IFRS 8

USARUSFRS

MRSJS / IPSAS 18


12/19

USALI i BUDETIRANJE

Ustroj prognostikihizvjetaja (budeta) napolazitima definiranimstandardima USALI

Usklaeno sa odredbamaIFRS / MSFI 8koji oblikovanjeizvjetajnih segmenatatemelje na naeluodgovornosti management

aproach Uvaavanje specifinosti

poslovnih sustava u turizmu,hotelskoj industriji i drugimdjelatnostima

USALI

MSFI 8

BEA je instrument za ocjenu ekonomskihuinaka odreene poslovne odluke

....grafikim i analitikim metodama osigurava

menaderima svih hijerarhijskih razina, pa i onima koji nisufinancijski strunjaci, da sagledaju utjecaj svojih odluka na

visinu i strukturu ostvarenog rezultata razdoblja

Zonadobitka

Zona

gubitka

Grafiki prikaz toke pokria

10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100 % Stupanj iskoritenja kapaciteta (%IK)

Prihodi/Trokovi u 000 000

90

80

70

60

50

40

30

20

10

0

Prihodiprodaje

Varijabilnitrokovi

Fiksnitrokovi

Toka

pokria

Oportunitetnitrokovi

Ukupnitrokovi


13/19


14/19

Koeficijent sigurnosti

Koeficijent sigurnosti =

(Oekivani prihodi od prodaje Prihodi prodaje u TP) x 100

Oekivan prihodi od prodaje

ili

Oekivani dobitak x 100DP

Utvrivanje utjecaja fiksnih trokova natoku pokria

Odnos VT i FT u TP polazite jeutvrivanja njihova odnosa nasvim ostalim % IK

Porast % IK doprinosi porastu

DP i rezultata poslovanja, ali samodo razine maksimalno raspoloivogkapaciteta, kada nastupajuoportunitetni trokovi

(broj uinaka te razine % IK x vt)+ otpadajui dio FT

Budetiranje toke pokria (BEA)

Instrument budetiranja i kontrole rezultata po centrimaodgovornosti i za poslovni sustav u cjelini

Informacije za donoenje kratkoronih poslovnih odluka(prvenstveno) ali i putokaz za usmjeravanje poslovnog sustavaprema strateki definiranim ciljevima

Ukazuje na odnos oekivanih prihoda, trokova i rezultata narazliitim stupnjevima koritenja kapaciteta

Raunovodstvene pretpostavke budetiranjatoke pokria (BEA)

primjenom sustava obrauna povarijabilnim trokovima, osigurati podatkeiz jedinstvene baze (skladita) podataka

sve podatke prethodnog razdoblja trebaoistiti od ekstremnih(pozitivnih i

negativnih) vrijednosti svi se varijabilni trokovi kalkuliraju kao

proporcionalno varijabilni svi se fiksni trokovi kalkuliraju kao

apsolutno fiksnii nepromjenjivi u kratkomroku

prodajna cijenase kalkulira kaonepromjenjiva kratkom roku

BEA obraun ne ukljuuje zalihe(polazi seod pretpostavke da e cjelokupnaproizvodnja biti rasprodana unutarobraunskog razdoblja (svi se uincivaloriziraju kao prihodi, a sve trokovi kaorashodi unutar budetiranog razdoblja)


15/19

KONTROLA u sustavu budetiranja

Kontrola je jedna odtemeljnih funkcijamenadmenta

Budetje jedan odtemeljnih izvora informacija

za provoenjamenaderske kontroleusmjerene na ocjenuuspjenostiposlovnihprocesa

Provoenje budetske kontrole

a) Donoenje budetaje prvi korak budetskekontrole, koju mora slijediti njegova uspjenaimplementacija na svim hijerarhijskim razinama(decentralizirani oblik upravljanja po centrimaodgovornosti i izvjeivanje po segmentima)

b) Nuno je na razini poslovnih procesa i aktivnosti(operacija) ocijeniti u kojoj su mjeri ostvarenibudetom i planom definirani ciljevi (budeti sarazine centra odgovornosti se konsolidiraju dorazine korporacije i sagledavaju u interakciji)

c) U tu svrhu nuno je osigurati sustavizvjeivanja, kako bi se u realnom vremenumogla utvrditi odstupanja i pristupiti njihovusustavnom otklanjanju, to je ujedno i putokaz zaposlovne odluke koje treba poduzimati ubudunosti

d) Sustav budetiranja mora biti usmjeren kaukupnom poboljanju rezultata i kao takav jepodrka menadmentu u ostvarivanju sustavaciljeva kroz interakciju sustava planiranja,koordiniranja i kontrole

Pretpostavke dobre budetske kontrole

CILJEVI (dugoroni i kratkoroni) -usmjeravaju na put kojim trebamo ii

PLAN-ovi / BUDET-i ukazuju nanain kako pojedine ciljeve ostvariti

KOORDINACIJA osigurava da sebudeti centara odgovornosti sagledaju usvjetlu globalnih ciljeva poslovnogsustava kao cjeline

PROVOENJE sustavna provjera da lise procesi i aktivnosti poslovnog sustavaizvode u skladu sa smjernicama

sadranim u planu / budetu SUSTAVNI PRISTUP budetskakontrola je sredstvo koje menadmentupomae u uspjenom voenju poslovanja


16/19


17/19

Prodajna cijena Prodajna cijena Prodajna cijenaproizvoda "A" proizvoda "B"...... proizvoda "N"

(-) (-) (-)

Varijabilni Varijabilni Varijabilnitrokovi trokovi trokoviproizvoda "A" proizvoda "B"...... proizvoda "N"

(=) (=) (=)DOPRINOS POKRIA DOPRINOS POKRIA DOPRINOS POKRIA

proizvoda "A" proizvoda "B"...... proizvoda "N

___________________________________________________SUMA DOPRINOSA POKRIA proizvoda "A", "B" .... "N"

___________________________________________________minus(-)

UKUPNI FIKSNI TROKOVI PODUZEA(=)

OSTVARENI REZULTATPOSLOVANJA RAZDOBLJA

Direct Costing metoda (DC)

budetprihoda

budettrokovaproizvodnje

budetrezultata

PRIMJER OBRAUNA PO VARIJABILNIM(DJELOMINIM ) TROKOVIMA

PRIHODIPRODAJE150 000 Kn

(-)VARIJABLINI

TROKOVI80 000 Kn

(=)DOPRINOSPOKRIA70 000 Kn

(-)FIKSNI

TROKOVI45 000 Kn

( = )REZULTAT

RAZDOBLJA25 000 Kn

obraun sa jednimstupnjem doprinosa pokria

obraun sa vie stupnjevadoprinosa pokria

Budet restorana temeljen na DC metodi

Obrok Brojobroka

U K U P N O

Prihodirealizacije

Direktnitrokovi

Doprinospokria

%DP

Rang

1 2 3 4 5 6

A 1 500 125 000 75 000 50 000 40,0 6

B 300 30 000 15 000 15 000 50,0 4

C 700 63 000 35 000 28 000 44,4 5

D 800 82 000 40 000 42 000 51,2 3

E 2 000 140 000 100 000 40 000 28,6 7

F 720 75 000 36 000 39 000 52,0 2

G 980 129 000 49 000 80 000 62,0 1

Ukupno 7 000 644 000 350 000 294 000

Fiksni trokoviRezultat razdoblja

190 000104 000

45,7Prosjek (1 obrok) 92 kn 50 kn 42 kn

najvia relativna % DP

trino bolje pozicionirati

najnia relativna

% DP (zamijeniti)

KONCEPCIJA OBRAUNA PO VARIJABILNIM(DJELOMINIM ) TROKOVIMA

Materijal

izrade

Plae

izrade

F

iksnitrok

ovi

p

roizvodnje

cijena kotanja

proizvoda i usluga(vrijednost zaliha) rashodirazdoblja

Zajedniki

fiks

ni

troko

viposlo

vnog

s

usta

va

Ostali

varijabiln

i

troko

vi

Fik

snitr

ok

ovi

prodaje

obraun sa vie stupnjevadoprinosa pokria

kontrolabilnifiksni trokovi

nekontrolabilnifiksni trokovi

obraun sa jednimstupnjem doprinosa pokria


18/19

PROIZVODNI PROGRAM troOs

OD p

POS R


19/19

Prihodi

reAliza.

(promet)

Granini

trokovi

(VT)

Doprinos

PokriaI

(DPI)

%DPI

Fiksni

ok.proizv.

(usluge)

statakdopr.

pokria

DPI

%

ostatka

DPI

Fiksni

trokovi

grupe

proizv.

Doprinos

pokria

II(DPII)

%DPII

Fiksni

trokovi.

DJELJENJA

Doprinos

pokriaIII

(DPIII)

%

DPIII

Fiksni

trokovi

OSLOVNOG

SUSTAVA

NETO

REZULTAT

RAZD.

Hijer.

Razina

Grupa

proizv.

Vrsta

proizv.

1 2 3 4 5 6(4-5)

7(6 u% na

4)

8 9(6-8)

10(9 u% na

4)

11 12( 9 -11)

13(12 u% na

4)

14 15

(12 -14)

16(15 u% na

4)

17 18( 15 -17 )

Hijerarhijska

razinaproizvoda(usluge)

Usluge

SMJETAJA

Apar-tman

12300 6300 6000 48,8% - 6000 48,8% - - - - - - - -

Rezidencije

14700 11000 3700 25,2% 2300 1400 9,5% - - - - - - - -

I kat. 18900 5600 13300 70,4% - 13300 70,4% - - - - - - - -

II kat 8600 3400 5200 60,5% - 5200 60,5% - - - - - - - -

III kat. 15700 8600 7100 45,2% 1200 5900 37,6% - - - - - - - -

NOENJA: 70200 34900 35300 50,3% 3500 31800 45,3% 7000 24800 35,3% - - - - -

WELLNESSPONUDA:

56800 32300 24500 43,1% 4700 19800 34,9% 6000 13800 24,3% - - - - -

Hijerarhijska razina grupeproizvoda (usluga)SMJETAJA

127000

67200 59800 47,1% 8200 51600 40,6% 13000 38600 30,4% 17 000 21600 17,0% - -

Hij.razinagrupeproizv

PREHRANA

JELAA LA CART

55400 34200 21200 38,3% - 21200 38,3% 5000 16200 29,2% - - - - -

PANSIONSKIOBROCI

68700 30100 38600 56,2% 14200 24400 35,5% 6000 18400 26,8% - - - - -

PRIJEMI,BANKETI,VJENANJA

88600 42900 45700 51,6% 3600 42100 47,5% 15000 27100 30,6% - - - - -

Hijerarhijska razinasegmenta H & P

212700

107200

105500 49,6% 17800 87700 41,2% 26000 61700 29,0% 35000 26700 12,6% - -

Ostalo: IZLETI, KULTURA,ANIMACIJA

79600 45200 34400 43,2% - 34400 43,2% 12000 22400 28,1% 18000 4400 5,5% - -

SVEUKUPNO ZAHOTELSKI SUSTAV

419300

219600

19 97 00 4 7,6 2 60 00 1 73 700

4 1, 4% 5 100 0 1 22 700 29 ,3 % 7 00 00 52 700 12 ,6 % 48 300 4 4 00

IZVJEIVANJE U SUSTAVU BUDETSKE KONTROLE

Vrstaizvjetaja

Uestalostsastavljanja

Svrha Primarni korisnik(ici)

PRODAJATjedno Utvrditi da li su

ostvareni ciljevi vezani

za obujam i asortimanprodaje

Glavni menader i

menader prodaje

RADTjedno Kontrola direktnih i

indirektnih trokovarada

lan uprave zaduen zaproizvodnju i menaderiproizvodnih odjeljenja

OTPADDnevno Ocjena efikasnosti

koritenja materijalaMenaderi u procesu

proizvodnje

OPITROKOVI

Mjeseno Kontrola opih(indirektnih, reijskih)

trokova

Menaderi centaraodgovornosti

RASHODIPRODAJE Mjeseno Kontrola strukture ivisine rashoda prodaje MenaderProdaje

IZVJETAJO

REZULTATU

Mjesenoi

tromjeseno

Utvrditi da li suostvareni ciljevi vezani

za oekivanu razinurezultata razdoblja

Glavni (top)Menader

UINAK MENADERSKE KONTROLE

SUSTAV POVRATNE VEZE

Planiranje Kontrola Evaluacija

Ocjena provoenjastratekih i operativnih

ciljeva kroz sustavmenaderske kontrole

A SADA PROVJERA ZNANJA!

planiranje - budŽetiranje

Documents