PISMENA PRIPREMA ZA ČAS ODJELJENSKE ZAJEDNICE

Školska godina: 2015/2016 5.ČAS Razred:VII/9 datum:29.09.2015.g.

Predmet: ODJELJENSKA ZAJEDNICANastavnik: Fatima Husejnović

Nastavna jedinica: Mine i NUS u našoj zemlji i svijetuCiljevi sata: Poticanje učenika na pravilnu organizaciju rada i učenja; Oblici rada: Frontalni, individualniNastavne metode: Usmeno izlaganje, razgovorZadaci časa :

- Upoznavanje učenika o opanosnostima od mina u našoj okolini i svijetu

- Upoznavanje učenika sa osnovnim postupcima koje moramo primjeniti u slučaju da učenici naiđu na takva sredstva

- Razvijanje pozitivnih radnih navika kod učenika

Uvodni dio časa: Najava cilja časa šta su mine i NUS-a?Glavni dio časa:Bosna i Hercegovina je i dalje jedna od najonečišćenijih zemalja u regiji Jugoistočne Europe. Ukupna sumnjiva površina iznosi oko 1755 km2 — približno 3,42% teritorija. Mine, ne samo da izuzimaju tlo iz poljoprivredne ili šumske proizvodnje, već su i opasne po ljudske živote. U 2007. godini, nakon potpisivanja Konvencije o zabrani proizvodnje, uporabe, stvaranja zaliha i transfera protupješadijskih (PP) mina, vršena je procjena postojeće Strategije protuminskoga djelovanja i izrada novog strateškog plana za period od 10 narednih godina. Vizija ja da se Bosna i Hercegovina očisti od mina do 2019. godine. Cilj je uspostava sigurnoga okružja za normalan i prosperitetan život svih građana BiH i povratak poljoprivrednoga i šumskog tla u proizvodnju. Aktivnosti Što znamo? 1 Predstavite informacije o minama i aktivnostima koje se provode za njihovo uklanjanje. U periodu 1996.-2007. u Bosni i Hercegovini očišćeno je oko 85 km2 površine, gdje je pronađeno 46487 PP (protupješadijskih mina), 7077 PT (protutenkovskih mina) i 39919 NUS-a (neeksplodiranih ubojnih sredstava). Opća opasnost je značajno smanjena, ali i dalje predstoji još mnogo rada na daljem smanjenju i uklanjanju opasnosti od mina. 2 Pokrenite slobodnu diskusiju o minsko-eksplozivnim sredstvima, tipovima sredstava i posljedicama koje one izazivaju. Popišite odgovore na ploči. 3 Iskoristite informacije s CD-ROM-a i dopunite još neke podatke kako biste kompletirali sliku. Naglasite činjenicu da je siguran život nezamisliv s minsko-eksplozivnim sredstvima u okružju. Naglasite činjenicu da, ako se nađemo u blizini ovih sredstava, ne približavamo im se i odmah obavijestimo nadležna tijela. Prikazati kartu BiH, s ucrtanim minskim poljima, da se predstavi stupanj onečišćenosti i veličina problema. Mine: negativne strane i posljedice 1 Neka učenici na ploči napišu vrste minsko-eksplozivnih sredstava koje znaju. 2 Tijekom uvoda postavite sljedeće pitanje: • Jeste li ikada u prirodi vidjeli ovakvo sredstvo? U koje svrhe se koriste minsko-eksplozivna sredstva? Poslužite se tekstom sa slikama o tipovima mina i NUS-a na CD - ROM-u. (Donošenje plastičnih modela mina u školsku učionicu je zabranjeno zbog kontradiktornih poruka koje izgovaramo i onog što radimo. Ako držite model mine u ruci i govorite da se ne smiju približavati mini, pravite konfuziju u dječjem umu.) • Bitnije od upoznavanja s oblicima i izgledom mina jeste upoznati djecu s činjenicom da su mine u većini slučajeva kamuflirane, da nije tako jednostavno naći ih, te da mogu promijeniti oblik i boju uslijed vremenskih prilika, vremena i vegetacije. 3 Objasnite da se neka od minsko-eksplozivnih sredstava, osim u ratnim djelovanjima, koriste i u humane svrhe (najčešće u rudarstvu i građevinarstvu). Ako obučene osobe pravilno rukuju s njima, od velikoga su značaja i koristi na gradilištima glede uštede vremena, radne snage, mašinerije i sl. Međutim, nehumana primjena ovih sredstava, kao u ratnim djelovanjima, ostavlja velike i teške posljedice na stanovništvo i životni okoliš. Mine u našem okružju 97 1 Mine i okoliš 4 Pitajte učenike koje negativne posljedice imaju mine na stanovništvo, a koje na životni okoliš? 5 Zabilježite odgovore na pitanje: Biste li zabranili uporabu takvih sredstava i zbog čega? 6 Pitajte učenike jesu li upoznati s tim da državne organizacije vode brigu o skidanju mina na terenu i drugim pitanjima iz ove oblasti. Koji ljudi mogu vršiti deminiranje i znaju li oni možda nekoga iz

njihova okružja koji obavlja te poslove. Objasnite učenicima da je deminiranje jako kompliciran, opasan i veoma skup posao, da na državnoj razini Zakon o humanitarnom deminiranju postavlja Povjerenstvo za deminiranje kao centralno tijelo odgovorno za deminiranje i provedbu dugoročnoga zadatka uklanjanja mina u BiH (BHMAC). Povjerenstvo je dio Ministarstva civilnih poslova i čine ga tri člana. Postoje dva glavna ureda (Sarajevo i Banja Luka) i osam regionalnih ureda osnovanih širom zemlje koji omogućavaju lokalno obavljanje većine operativnih aktivnosti. Njihove glavne odgovornosti su lociranje i obilježavanje miniranih oblasti, te održavanje baze podataka o minskim poljima, deminiranju i žrtvama mina. Mine u okružju 1 Predstavite učenicima posljedice koje mine ostavljaju na obradivo tlo. Nemogućnost pristupa i uporabe tla koje je zagađeno minama, za poljoprivrednu proizvodnju, ispašu stoke, i sl. Objasnite posljedice koje mine ostavljaju na šumska područja. Opasnost od ulaska u ta područja sprječava sječu šume, odnosno iskorištavanje šumskih bogatstava, održavanje, zaštitu šuma od parazita i štetočina (kao što je npr. potkornjak, insekt koji može uništiti velike površine šuma). 2 Koristite interaktivno poglavlje Degradacija tla s CD-ROM-a kako biste započeli diskusiju. Razmislite koje sve opasnosti mine mogu prouzrokovati na životni okoliš i čovjeka. Usmjerite se na sljedeća pitanja: • Kako su mine opasne za životni okoliš i ljudsko zdravlje? • Koje protuminske akcije treba poduzeti? Protuminske akcije 1 Objasnite učenicima da su protuminske akcije složen i kompleksan posao koji se sastoji od različitih koraka koje poduzimaju za to ovlaštene institucije, organizacije i kompanije. Kako bismo bili zaštićeni od negativnih posljedica mina, jako je važno da se poduzmu svi ovi koraci. Također je bitno biti svjestan da mine postoje i da trebamo biti na oprezu kako ne bismo postali njihova žrtva. • Humanitarno deminiranje • Pomoć žrtvama mina • Upozoravanje na mine • Zastupanje • Uništavanje mina 2 Humanitarno deminiranje, kao jedna od komponenata protuminskih akcija, podrazumijeva radnje kojima se uklanja opasnost od mina i NUS-a u BIH. Ovom aktivnošću obuhvaćeno je općenito i sustavno izviđanje, te izdrada projektne dokumentacije koju sprovodi BHMAC, dok operacije tehničkoga izviđanja, čišćenja površina i objekata, kao i operacije podvodnoga čišćenja i uklanjanja eksplozivnih sredstava zaostalih nakon rata, obavljaju akreditirane deminerske organizacije. 3 Upozoravanje na mine jako je bitna komponenta. Podizanje svijesti i edukacija o načinima zaštite od mina aktivnost je koju mogu provoditi akreditirane organizacije od strane BiH MAC-a. Upozoravanjem na mine učenici i građani informiraju se o načinima obilježavanja minskih polja i upozoravaju da ne odlaze tamo, kako ne bi slučajno postali žrtva. U nastavku... • Pogledajte slike načina obilježavanja minskih polja i pitajte učenike jesu li negdje vidjeli slične znakove. Prije odlaska na školski izlet pošaljite jednu ekipu učenika u lokalni štab civilne zaštite da se raspitaju o postojanju mina u području gdje planirate ići, te ih uputite da svoja iskustva i informacije podijele s ostalima. • Pogledajte slike mina i sumnjivih predmeta na CD-u i prodiskutirajte o tome. Pitajte učenike jesu li negdje u okolini vidjeli slične predmete. Napomenite i ponovite proceduru ponašanja kod otkrivanja sličnih predmeta. 98 1 Mine u našem okružju Mine i okoliš Mine u našem okružju 99 1 Mine i okoliš Ne zna se koliko je još neuklonjenih mina preostalih iz starih i novijih sukoba. Točnost

prijašnjih procjena, koje su govorile o broju od 100 milijuna ili više postavljenih mina u svijetu, dovode se u sumnju, i jako je teško, ako ne i nemoguće, napraviti čvrstu procjenu. Također, teško je procijeniti i ukupan broj žrtava. Sigurno je da mine nastavljaju uzimati ljudske žrtve, kako tijekom, tako i nakon sukoba. U velikom broju riječ je o civilnim žrtvama. Međunarodna kampanja za zabranu mina (ICBL), mreža od više od 1.400 nevladinih organizacija, prijavila je smrt i povrede izazvane minama i NUS-om u 65 zemalja tijekom 2002. godine i do sredine 2003. godine. Tijekom 2002. i do lipnja 2003. godine u 65 zemalja zabilježene su nove žrtve mina; većina ovih zemalja (41) jesu zemlje u miru, a ne u ratu. Samo 15 posto od zabilježenih žrtava tijekom 2002. godine bile su vojne osobe. Tijekom 2002. najveći broj prijavljenih novih žrtava zabilježen je u Čečeniji (zabilježeno 5.695 žrtava), Afganistanu (1.286), Kambodži (834), Kolumbiji (530), Indiji (523), Iraku (457), Angoli (287), Čadu (200), Nepalu (177), Vijetnamu (166), Šri Lanki (142), Burundiju (114), Burmi/Myanmaru (114) i Pakistanu (111). Značajan broj (preko 50) novih žrtava zabilježen je u Bosni i Hercegovini, Demokratskoj Republici Kongo, Eritreji, Etiopiji, Gruziji, Laosu, Palestini, Senegalu, Somaliji i Sudanu. Ali opasnost od mina šira je od pukog ubijanja, osakaćivanja i ranjavanja tisuća pojedinaca godišnje. Društveno-ekonomski utjecaj, koji ova sredstva imaju na okoliš, dugotrajan je i veoma često težak. Tako je jedna od najozbiljnijih posljedica za ruralne zajednice u razvoju gubitak plodnog obradivog tla i nemogućnost pristupa vodama. Kako je nemoguće procijeniti broj neuklonjenih mina, takva je situacija i s NUS-om. Jedino što se sa sigurnošću može reći jest da ukupan broj NUS-a širom svijeta koliki god da je, premašuje broj mina. NUS sredstva i dalje se u značajnim količinama već više od 50 godina, a u nekim slučajevima i više od 80 godina nakon što su ispaljena, otkrivaju na ratištima širom Europe. U nerazvijenim ekonomijama civili NUS smatraju vrijednim otpadnim materijalom ili materijalom za gradnju, a djeca bivaju ubijena ili ozlijeđena pri igri s NUS-om na koji nailaze i koji sakupljaju svakodnevno. Posljedice ovakvih sakupljanja prečesto su bile fatalne. U europskom kontekstu onečišćenost okoliša minama prijavljena je u Danskoj i Francuskoj (mada se Francuska prijava odnosi na koloniju Džibuti, koja je postala neovisna 1977. god.). Zemlje istočne Europe (Poljska, Estonija, Latvija, Litva) prijavlju da postoji onečišćenost od neeksplodiranih ubojnih sredstava (NUS-a). Najugroženije zemlje na europskom kontinetu od ovih vrsta onečišćenja upravo su zemlje nastale raspadom bivše Jugoslavije, odnosno južnoeuropske zemlje s nedavnim sukobima (Hrvatska, Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Makedonija), ali i neke od zemalja u kojima odavno nije bilo sukoba, kao npr. Albanija i GrčkaZavršni dio: Sve ukratko ponoviti.