POPLAVNE NIZINSKE ŠUME

Razred: Alnetea glutinosae

Red: Alentalia glutinosae

Ovaj red obuhvaća dvije sveze:

- Sveza: Alno – Quercion roboris (obuhvaća zajednice u kojima dominiraju lužnjak i nizinski brijest)

- Sveza: Alnion glutinosae (obuhvaća zejdnice u kojima dominiraju crna joha i poljski jasen)

Sveza: Alno – Quercion roboris

Ovoj svezi pripadaju nizinske šume lužnjaka koje su povremeno plavljene ili se nalaze u zoni viskoim podzemnim vodama, najčešće na središnjim dijelovima riječnih poloja. Ove zajednice su nešto stabilnije od zajednica koje nalazimo u svezi Salicion albae. Najčešće ih nalazimo u području sa močvarnim glejnim tlima. Ova staništa su visoko produktivnagdje nazaimo izrazito tehnički vrijednu vrstu – lužnjak: Quercus robur. U florističkom sastavu dominiraju vrste koje su izrazito higrofilne vrste, npr: Viburnum opulus, Lysimachianummularia, Carex remota, C. strigosa, Iris pseudacorus, Lycopus europaeus, Ranunculus repens, Caltha palustris,...

Šuma lužnjaka i velike žutilovke – Asocijacija: Genisto elatae – Quercetum roboris

Ova zajednica zauzima velike površine u Slavoniji ( bazeni Spačve i Lipovljani), Sremu, Posavine. U Bosni se javlljaju u disjuktnom arealu, najčešće u alternaciji sa zajednicom lužnjaka i običnog graba. U principu se javljaju iznad šuma vrba topola i poljskoga jasena. Ova područja su najčešće periodično plavljena, ali poplava traje kraće ili je samo dovoljno vlaženo (bez poplava). Dominirajući tipovi zemljišta su pseudoglej i močvarno oglejno. Ova zemljišta su prostorno mozaična, gdje na mikrouzvisinama nalazimo pseudoglej a na mikrodepresijama nalazimo močvarno oglejno.

U ovoj zajednici dominira lužnjak, ali uz njega nalazimo i poljski jasen, crna joha, vez, poljski brijest, crna i bijela topola. U sloju grmlja koji je veoma bujan nalazimo npr.: Genista elata, Crataegus oxyacantha, C. Monogyna, Prunus spinosa, Pyrus pyraster, Viburnum opulus, Frangula alnus, Rubus caesius,... Prizemna flora je obilna sa velikom brojnošću ipokrovnošću , npr.: Carex remota, Carex strigosa, Rumex sanguineus, Cerastium sylvaticum, Valeriana officinalis, Lycopus europaeus, Solanum dulcamara, Juncus effusus, Galium palustris, Lysimachia nummularia, Aegopodium podagraria,...

Sastav ove zajedice prije svega ovisi od nivoa podzemne vode i vremena zadržavanja površinske vode. U vezi sa ovim opisane su i sljedeće subasocijacije:

- Genisto elatae – Quercetum roboris carpinetosum betuli : najsuša subasocijacija, predstavljaju prelaz prema mezofilnim šumama lužnjaka i običnoga graba. Navedeno uslovljava i mezofilno/higrofilni floristički sastav.

-Genisto elatae – Quercetum roboris caricetosum brizoides uspjeva na nešto sušim tlima (nema više poplava), a tla na kojima se ova zajednica javlja su nešto kiselija. Granica ove subasocijacije je idući od zapada pa negdje do oko Sl. Broda.. U istočnoj Slavoniji nalazimo sličnu subasocijaciju: Genisto elatae – Quercetum roboris aceretosum tataricum.

-Genisto elatae – Quercetum roboris caricetosum remotae predstavlja tipičnu poplavnu šumu lužnjaka sa žutilovom u priobalnom i priterasnom području, uz visko nivo podzemnih voda i povremeno plavljanje.

Osim navedene zajednice velike žutilovke i lužnjaka : Genisto elatae – Quercetum roboris opisane je i veći broj zajednica poljskog jasena i lužnjaka pod različitim nazivia npr.: Fraxino angustifoliae – Quercetum roboris; Querco – Fraxinetum moesiacum; Querco – Fraxinetum serbicum mixtum; Querco – Fraxinetum angustifoliae; Querco – Fraxinetum pallisae; Periploco – Quercertum roboris. Ove zajednice predstavljaju prelaze između lužnjakovih zajednica i zajednice poljskog jasena.

Sveza: Alnion glutinosae

Ova svezaobuhvata izrazito higrofilne fitocenoze crne johe i poljskog jasena koje su razvijene u depresijama u ekstremnim stanišnim uvjetima, na granici šume i rita. Razvijene su na oglejnim do močvarno oglejnim zemljištima. Uglavnom su mozaično raspoređene, osim u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i Podravini. Najčešće predstavljaju ostatke vegetacije od glacijala (virmska oledba).

U Bosni su razvijene u kraškim poljima: Livanjsko, Dvanjsko, Gatačko,..., zatim na Ilidži, Srebrenica, Kiseljak (sliv Lepenice).

U floristčkom sastavu osim edifikatorskih vrsta: crne johe (Alnus glutinosa) i poljskog jasena (Fraxinus angustifolia) unutar ovih zajednica nalazimo i sljedeće izrazite higrofite: Frangula alnus, Salix cinerea, Viburnum opulus, Humulus lupulus, Carex elongata, C. brizoides, C. leporina, Nephrodium spinolosum, Filipendula ulmaria, Deschampsia caespitosa, Caltha palustris, Myosotis palustris, Peucedanum palustre, Iris pseudacorus, Leucoium aestivum, Mentha aquatica, Juncus spp., ...

Šuma crne johe sa uskolisnim šašem – Asocijacija: Carici brizoides – Alnetum

Ove zajednice nalazimo u sporadično rasprostranjene u unutrašnjim područjima Bosne u depresijama, kao i uz manje vodotoke gdje nema značajnog variranja nivoa vode. Razvijene su na močvarno oglejnim ili aluvijlno oglejnim tlima. U sidinamskom smislu predstavljaju trajne stadije vegetacije. U ovim zajednicama nalazimo sljdeći floristički sastav:

-Sprat drveća: Alnus glutinosa, Fraxinus angustifolia, Prunus padus, Ulmus effusa

-Sprat grmlja: Frangula alnus, Viburnum opulus, Salix cinerea, Evonymus europae, Cornus sanguinea, Humulus lupulus

-Sprat prizemne flore sačinjavaju vrste manje više slične naprijed navedene

Šuma poljskog jasen sa kasnim drijemovcem – Asocijacija: Leucio-Fraxinetum angustifoliae

Zajednica poljskoga jasen sa kasnim drijemovcem zauzima aluvijalne površine u posavskom dijelu Hrvatske (Sisak – Spačva), ali se može naći u Srijemu i posavini Srbije. U bosanskoj posavini ove šume su sasvim sporadično zastupljene, a u Hercegovini nalazi se fargmentarno razvijene u području Hutovog blata.

Raste u depresijama sa močvarno oglejnim zemljištima. Ova zemljišta su jako zasićena jako stagnirajućom vodom, koja u polavnom dijelu godine leži na površini.

Ove šume praktički gradi samo poljski jasen (Fraxinus angustifolia) – odnosno monodominantan je. Rijetko su primješani Alnus glutinosa, Ulmus effusa, Quercus robur,...

U povoljnijoj varijanti nalazimo učešće i grmolike flore: Salix cinerea, Viburnum opulus, Frangula alnus. Posebno obilježje ovih šuma predstavlja kasni drijemovac: Leucoium aesivum uiz koje nalazimo i npr.: Iris pseudacorus, Mentha aquatica, Lythrum salicaria, Cardamine palustris, Myosotis palustris,...

Osim navedenih zajednica u svezi Alnion glutinosae opisane su i sljedeće zajednice:

-Carici elongatae – Alnetum glutinosae: razvijena je u srednjoj Evropi, sjeverno od Alpa, u oklini Drave, u Prekomurju, Ova zajednica je izrazito reliktnog karaktera.

-Frangulo – Alnetum glutinosae: koja je posebno sindinamski vezana sa poplavnom šumom lužnjaka koja jefragmentarno raspoređena u hrvatskoj Posavini, Pokuplju i Podravini. Veći dio godine ova zajednica se nalazi pod površinskom vodom.

Razred: Salicetea purpureae

Red: Salicetalia purpureae

U okovru ovih viših sintaksonomskih jedinica opisane su ritske šume mekih lišćara, koje u svom sindinamskom rezvoju uspjevaju na rječnim otocima, obalama uz bare. Ove zajednice veći dio godine provode pod vodom, što ovisi od terena udaljenosti od korita, stupnju geneze tla i matičnoga supstrata. Usporedo sa ovim promjenama u staništu se mjenja i njihov izgle, sastav i struktura. U okviru oveog reda nalazimo sljedeće sveze:

-Sveza : Salicion albae (Šume vrba)

Sveza: Salicion albae

Poplavne šume raširene su na lauvijalnim ravnima svih evropskih rijeka. Nastale su na recentnim aluvijima, koji su na oglajnim slojevima često oglejni. Ova tla često mogu biti smeđa aluvijalna i semiglejna. Osnovi uslpovi za rast i razvoj ovih šuma su podzemne i poplavne vode. Imau veoma izraženu dinamiku pri čemu se tokom plavljenja nanose novi slojevi materijala (tla) i raznosi sjeme. U Vojvodini su i Slavoniji ove šume su često iskrčene zamjenjene kulturama i plantažama euroameričkih topola. Od ovih vještački podignutih sastojina sortimeni se koriste za dobijanje celuloze i papira.

U gornjim i srednjim tokovima rijeka aluvijumi su izgrađeni od šljunkovitog materijala, a u donjim tokovima najčešće su t zemljišta visoke plodnosti gdje ove sastojene postižu izvanredne prinose odnosno produkciju drvne mase po jedinici površine. U Vojvodini su i Slavoniji ove šume su često iskrčene zamjenjene kulturama i plantažama euroameričkih topola. Od ovih vještački podignutih sastojina sortimeni se koriste za dobijanje celuloze i papira.

Zajednica bijele vrbe – Asocijacija: Salicetum albae

Ove zajednice su rasprostranjene u priobalnom pojasu ravničarskih rijeka, gdje zauzimaju veće površine. Predstavljaju pionirsku vegetaciju u neposrednoj blizini vode. Pojava ove zajednice je uslovljna neprekidnim dodatnim vlaženjem – poplavama čak više puta godišnje ili konstantnim visokim nivoom podzemne vode. Najčešće se javlja u obliku pojasa uz sam riječni tok ili kao rubna vegetacija oko bare.

U ovoj zajednici uz bijelu vrbu (Salix alba) javlja se učestalo i krta vrba (Salix fragilis) u asocijaciji Salicetum albo-fragilis, a u slučaju prelaznih zajednica topola crne i bjele (Populus nigra i P. alba). Također u sloju drveća ponekad nalazimo i Ulmus effusa i Alnus glutinosa. U sloju grmlja nalazimo npr.: Salix triandra, S. purpurea, Frangula alnus, Cornus sanguinea, Amorpha fruticosa,... U sloju prizemne flore rastu npr.: Galium palustre, Equisetum palustre, Agrostis alba, Lythrum salicaria, Rubus ceasius, Lysimachia nummularia, L. vulgaris,...

Zajednice rakite – Asocijacija: Salicetum purpurae

Šibljak ove zajednice je zajednica koja je rasprostranjena na riječnim adama i obalama na najnižim položajima riječnih nanosa. Gradi trakaste sastojine, od planniskih do nizijskih područja. heterogenog mehaničkog sastava su od grubljeg pijeska i šljunka. Za vrijeme poplava mogu biti potpuno poplavljene. U floristički sastav ulaze: osim rakite - Salix purpurea, Salix incana, Alnus glutinosa ulaze i zeljaste vrste: Rubus ceasius, Euphorbia salicifolia, Iris pseudacorus, Solanum dulcamara,... Zajednica nema gospodarski značaj, nego prevashodno zaštitni.

Zajednice sive vrbe – Asocijacija: Salicetum inacanae

Zajednice sive vrbe imaju karakter izrazito pionirskih fitocenoza. Nalazimo je na brdsko-planinskim područjima u riječnim slivovima koji su suši nego kod prethodne zajednice zbog veće oscilacije voda u koritima ovih rijeka. Ova zajednica dobro veže slojeve obale i nanijetio grubi materijal, sa veoma razgranatim korijenovim sistemom. I ova zajednica također nema proizvodnu ulogu ali ima važnu zaštitnu funkciju.

Uglavnom je monodominantna – dominira siva vrba (Salix incana) , ali u njen sastav ponekad može ulaziti i rakita (Salix purpurea). U prizemnoj flori su zastupljene: Patesites albus, P. hybridus, Mentha longiflora, M.aquatica, Solanu dulcamara, Ranunculus repens,..

Red: Populetalia albae

Sveza: Populion albae (Šume topola)

Ove šume se nadovezuju na zonu šuma vrba u niziskim ravničarskim krajevima, odnosno zauzimaju nešto više položaje od zajednica vrba. Ove zajednice dolaze kratkotrajnije pod uticaj poplavnih voda zbog uzdignutijeg terena. Aluvijalni nanosi u području rasprostranjenja ovih zajednica su težeg mehaničkog sastava sa znacima stvaranja humusnog horizonta. Ove karakteristike tala omogućuju naseljavanje i tzv. “tvrdih lišćara” . Zemljišta su usljed kapilarnog penjanja podzemne vode veoma plodna.

Šuma bijele i crne topole – Asocijacija: Populetum nigro-albae

Ove šume najbolje uspijevaju na recentnim aluvijima, koji su mineralno bogata zemljišta i povoljnih fizičko-hemijskih osobina. Crna topola javlja se na zemljištia gdje dominira grublja frakcija zemljišta, dok bijla topola zauzima zemljišta u kojima dominira finija frakcija zemljišta.

U sloju drveća nalazimo osim edifikatora nalazimo i sljedeće vrste: Fraxinus angustifoliae, Ulmus effusa, Quercus robur. U sloju grmlja nalazimo: Frangula alnus, Cornus sanguinea, Viburnum opulus, Crataegus pentagyna,.... Od biljaka prizemne flore nalazimo: Rubus ceasius, Lycopus europaeus, Galeopsis speciosa, Agrostis alba, Poa trivialis, Iris pseudacorus, Carex remota,...

Razred: Qureco – Fagetea

Red: Fagetalia

Sveza: Alno – Ulmion (Syn.: Alno-Padion)

Obuhvata vlažne šume sive johe i šume sive i crne johe na aluvijumima gornjih tokova planinskih rijeka i potoka, koji se formiraju na grubljim granulometrijskim frakcijama.

Šuma sive johe – Asocijacija: Alnetum incanae

Ove zajednice su rasprostranjene na šljunkovitom i pjeskovitom aluviju gornjih tokova većih rijeka i pritoka. Češća je na silikatnim supstratima na zemljištima koja često natapa svježa voda. U sastav ove zajednice osim higrofilnih flornih elemenata, vrsta: Alnus incana, Salix alba i Salix incana; ulaze i florni elementi iz reda Fagetalia npr.: Fraxinus excelsior, Acer pseudoplatanus, Carpinus betulus, Sorbus aucuparia, Corylus avellana, Daphne mezereum. U spratu przemne flore najčešće nalazimo vrste viskoih zeleni, odnosno zajednica plemenitih lišćara : Petasites hybridus, Aruncus silvester, Valeriana officinalis, Lunaria rediviva, Aegopodium podagraria,...