pisanje članaka – kako i zašto2019...•struktura znanstvenog članka? •autorstvo na radu? tko...
TRANSCRIPT
• Struktura znanstvenog članka?
• Autorstvo na radu? Tko sve sudjeluje?
• Pravilno pisanje pojedinih oznaka u hrvatskom jeziku.
• Važnost i način pisanja sažetaka pri pisanju članka?
• Razlika poglavlja rezultati i diskusija?
• Što sve navodimo u zaključku/zaključcima rada?
• Koje sve podatke navodimo u referencama?
Pitanja uz današnje gradivo
Zašto pisati znanstvene članke, radove?
Prisjetimo se…
• Članci predstavljaju oblik kraće znanstvene komunikacije od strane istraživača ili grupe istraživača prema široj (znanstvenoj) javnosti
• Novosti u istraživanjima iz pojedinih područja, ali ne i osnovna znanja
• Objavljivanjem u časopisima znanstvenici grade svoju karijeru (uvjet!) – bez objavljivanja ne mogu dokazati i prikazati određena istraživanja, a ni dobiti projekte i financiranje za daljnja istraživanja
Odabir časopisa u kojem želimo objaviti rad
• Prema temi istraživanja• Pratiti kakvi članci izlaze
• IF časopisa, citiranost
• Učestalost izlaženja
• Trajanje recenzije
• Dostupnost rad(ov)a i časopisa
• Detaljno proučiti upute za pisanje rada
Struktura rada
O čemu se radi u članku?
Tko je sve napravio rad?
Kratki prikaz onoga što je učinjeno
U čemu je bio problem?
Kako je (i čime sve) rješavan problem?
Što je utvrđeno?
Što znače predstavljeni rezultati?
Što je vrijedno zapamtiti?
Tko je sve dao doprinos radu?
Čiji su sve rezultati korišteni?
Dodatni podaci (dodatne tablice, slike…)
Naslov
Autori, adrese autora
Sažetak i ključne riječi
Uvod
Metode
Rezultati
Rasprava
Zaključak
Zahvala
Reference
Dodaci
Title
Authors, Addresses
Abstract and Key Words
Introduction
(Materials and) Methods
Results
Discussion
Conclusion(s)
Acknowledgment
References
Additional Material
IMR aD
Moguća različita potpoglavlja, ovisno o tipu časopisa i uputama za pisanje rada.
O čemu se radi u članku?
Tko je sve napravio rad?
Kratki prikaz onoga što je učinjeno
U čemu je bio problem?
Kako je (i čime sve) rješavan problem?
Što je utvrđeno?
Što znače predstavljeni rezultati?
Što je vrijedno zapamtiti?
Tko je sve dao doprinos radu?
Čiji su sve rezultati korišteni?
Dodatni podaci (dodatne tablice, slike…)
Title
Authors, Addresses
Abstract and Key Words
Introduction
Methods
Results
Discussion
Conclusion(s)
Acknowledgment
References
Additional Material
Kako i gdje početi?
Naslov – o čemu se radi u članku?
• Naslov plijeni pažnju čitatelja – treba biti vezan uz temu, ali kratak i jasan
• Odražava temu rada, ali vrlo često i mjesto istraživanja, starost naslaga (geologija)
• Započinjete radnom verzijom naslova, na kojem radite usporedo s tekstom, uz diskusiju s koautorima
Autori, adrese – Tko je sve napravio rad?
• Autor – osoba koja piše znanstveni rad i kojoj se pripisuje znanstveni rezultat ili otkriće objavljeno u znanstvenom članku
• Autor (glavni, prvi autor) piše i koordinira pisanjem članka, no nije nužno jedini autor, kao ni voditelj cijelog istraživanja
• Glavni ili prvi autor obično ima funkciju i kao Corresponding Author
• Broj koautora nije ograničen, pri pisanju članka (i vezanom istraživanju) može sudjelovati različit broj osoba (nisu svi koji sudjeluju autori zahvale) – svi koji sudjeluju moraju biti AKTIVNI!
• Navođenje imena autora prema pravilima časopisa, najčešće PREZIME, IME uz oznake – npr. a, b, *
• Adrese (trenutnog) mjesta zaposlenja (Affiliations)
Autori, adrese – Tko je sve napravio rad?
• Pri slanju članaka u časopise često se traži da se navede aktivnost svakog od autora – izbjegavanje Guest ili Gift Authors-a
• Guest Author – ne ispunjava sve kriterije za autorstvo
• Gift Authors – kojima je poklonjeno autorstvo
• Planted Authors – kojima je podmetnuto autorstvo bez znanja
• Ghost Authors – zadovoljavaju kriterije za autorstvo, ali nisu navedeni
• Ghost Writers – autori koji su pisali rad, a nisu navedeni kao autori
https://www.elsevier.com/authors-update/story/publishing-trends/the-challenges-around-defining-authorship-you-have-your-say (08.2018.)
Autori, adrese – Tko je sve napravio rad?
* Različiti načini pisanja imena i prezimena, označavanja i pisanja adresa – ovisno o pravilima pojedinog časopisa, izdavača
Autori, adrese – Tko je sve napravio rad?
*Najveći broj autora na jednom članku:
Zadatak – autori i adrese
Uočite razlike kod navođenja autora i adresa.
Paziti!
• Preporučljivo je pisati u pasivu, iako je i aktiv dozvoljen (ponekad i nužan)… paziti na smisao rečenica i teksta u cjelini
Npr.
• Zagrijala sam otopinu na 30°C. Nakon postizanja temperature provjerila sam talog. Zaključila sam da je talog prisutan te sam procijedila dobivenu otopinu.
• Otopina je zagrijana na 30°C. Kada je postignuta željena temperatura, provjerena je prisutnost taloga u posudi. Nakon što je potvrđena prisutnost taloga, otopina je procijeđena.
AKTIV
PASIV
Fokus na eksperimentu, ne na osobi koja ga izvodi!
Dodatno o pisanju u aktivu i pasivu :https://www.aje.com/en/arc/writing-with-active-or-passive-voice/ (11.2018.)
Paziti!
• Ne pisati preduge rečenice
• Obratiti pozornost na interpunkcijske znakove (. , : ; - – …)
• ODMAH ZABILJEŽITI SVAKU KORIŠTENU REFERENCU
• Obratiti pozornost na izdanje pojedine reference pri korištenju iste u tekstu, da rečenica bude smislena – npr. Gorjanović (1902) je u svom radu dao pregled / Gorjanović (1902) daje pregled / Gorjanović (1902) je prikazao / prikazuje
Paziti!
• Paziti kod korištenja stranih izraza ili prevođenja istih!
• Koristiti ili British English (npr. colour, programme, palaeontology, Palaeozoic) ili American English (npr. color, program, paleontology, Paleozoic), ne mješavinu. • Nekad je u uputama unaprijed predodređeno koji• Npr. http://www.english-for-students.com/Spelling-Variations.html
• Izbjegavati korištenje prevoditelja za stručne izraze i prijevode cijelih rečenica
• Vremenske odredbe stratigrafskih jedinica: rano, srednje, kasno – no, ako govorimo o naslagama onda je to donje, srednje i gornje (paziti! –donjotrijaske, srednjotrijaske i gornjotrijaske)
Zadatak
Podsjetite se pravilnog načina pisanja (u hrvatskom jeziku) za:
- Datume
- Crtice
- Spojnice
- Navodnike
http://pravopis.hr/pravila/
Pisanje datuma, navodnici
Pisanje datuma na hrvatskome jeziku
A) 24. 5. 2016.
B) 24. V. 2016.
C) 24. svibnja 2016.
* Iza svake točke nalazi se razmak (bjelina).* Iza rednog broja ide točka (vrijedi za rimske i arapske brojke). * Ispisujemo li riječima ime mjeseca, koristimo genitiv.
Hrvatski navodnici „ ” postavljaju se tako da se prvi stavi ispod, a drugi iznad razine teksta.
Tekst se nikad ne obilježuje i kosim slovima i navodnicima. Umjesto Dječji vrtić „Duga” pravilno je Dječji vrtić „Duga” ili Dječji vrtić Duga. U rukom pisanome tekstu ta se imena i naslovi označuju samo navodnicima.
Crtica i spojnica
CRTICA ( – ) se piše s bjelinama slijeva i zdesna:
• pri izricanju neodređenosti, stupnjevanja ili približne vrijednosti: godina i pol – dvije, trideset pet –četrdeset
• pri povezivanju dviju glagolskih sastavnica: htio – ne htio, znao – ne znao• u frazeologiziranim rečenicama s dvjema sastavnicama: mladost – ludost, strpljen – spašen• pri izražavanju odnosa sučeljavanja: utakmica Hajduk – Dinamo• pri izražavanju raspona ili u značenju ‘od – do’: 2010. – 2012., autocesta Split – Zagreb, ponedjeljak
– petak, 30 – 45 minuta, A – Ž
PAZITI: Pri bilježenju brojeva stranica u referencama crtica se piše bez bjelina: 150–171 str.
Crtica i spojnica
SPOJNICA (-) se piše bez bjelina slijeva i zdesna kod:
• dvije sastavnice od kojih se prva ne sklanja, koje označuju jedan pojam, a svaka ima svoj naglasak: džin-tonik, ping-pong, istok-sjeveroistok
• dvije sastavnice od kojih je prva oznaka, simbol, kratica ili broj: e-pošta, pH-vrijednost, 18-godišnjak
• najmanje dvije sastavnice od kojih se samo zadnja sklanja, koje označuju najmanje dva pojma, a svaka ima svoj naglasak: englesko-njemačko-hrvatski, fizičko-kemijski, splitsko-dalmatinski, zrinsko-frankopanski
• riječi nastale povezivanjem dviju oprečnih sastavnica: kakav-takav, lijevo-desno, manje-više
• riječi nastale povezivanjem brojevnih riječi ili imenica i brojevnih riječi kojima se izražava približna vrijednost: četvero-petero, dva-tri, dvoje-troje, dan-dva, sat-dva
• padežni oblici i tvorenice u kojima je prva sastavnica broj ili pokrata: EU-a, INA-e, NATO-a, 30-ak, ZET-ovac
• riječi kojima se dio prenosi u novi redak
Sažetak – Kratki prikaz onoga što je učinjeno
• Prvi i najuočljiviji dio rada, čitanjem sažetka često odlučujete da li ćete čitati dalje, treba biti zanimljiv
• Skraćeni prikaz rada, sadrži sve osnovne dijelove rada (što je istraživano, gdje i zašto, metodologija, postignuti rezultati, osnovna interpretacija te glavni zaključci)
• Ne smije sadržavati podatke koje ne nalazimo u ostatku rada!
• Nije preporučljivo navoditi reference i kratice u sažetku
• Duljina i oblik sažetka obično unaprijed određeni od strane izdavača i ovisno o namjeni
• Piše se na zadanom jeziku (ovisno o časopisu), nekad i na više različitih jezika
• Piše se na kraju!
Ključne riječi
• Olakšavaju pretraživanje radova (baze podataka)
• Broj ključnih riječi i način pisanja (velika ili mala početna slova) obično unaprijed određeni
• Poželjno je ne koristiti iste riječi kao u naslovu rada
Obično uključuju (slično naslovu!):- predmet i/ili metodu istraživanja- stratigrafsku jedinicu- geotektonsku pripadnost- geografsku pripadnost istraživanog prostora
Uvod – U čemu je bio problem?
• Ovdje se navodi određeni problem – o čemu se u članku radi
• Opisuje se razlog zašto je nešto zanimljivo i/ili novo; ne diskutira se o navedenom problemu
• Hipoteza – koji se problem želi riješiti
• Daje se opći pregled što se o toj tematici publiciralo (prethodna istraživanja – nekad i kao potpoglavlje) – OBAVEZNO NAVOĐENJE LITERATURE REFERENCE: Autor(i) i godina, npr. Fio et al. (2010)
• Gdje je vršeno istraživanje – geografski i geološki podaci – karta!
• Što je CILJ istraživanja?
*Koristiti ujednačeno kroz cijeli rad, ako se radi o ocjenskom radu:ili Fio et al. (2010)ili Fio i sur. (2010)
• Dijelovi slike (a, b, c ili A, B, C ili… – tip oznaka određen od izdavača) –paziti na redosljed i slaganje s tekstom
• Opis slike i veza s tekstom
• Karta istraživanog dijela, ali i „veća slika” kako bi se smjestilo istraživano područje
• Oznaka sjevera (N)
• Mjerilo
• Bez previše detalja
• Ovisno o karti poželjna i:• Legenda
• Koordinate
Uvod karta s lokacijom istraživanog područja
Fio et al. (2010)
• Posebno poglavlje ili dio uvoda (zahtjevi časopisa!)
• Osnovne geološke informacije o području mogu biti i dio karte s lokacijom istraživanja
• Opis geološke, stratigrafske i tektonske građeistraživanog područja, može uključivati igeološku kartu ili geološki stup isječak od interesa za vaš rad (uz navođenje reference i navod ako je bilo dodatnih izmjena ili dodavanja informacija)
• Paziti kod navođenja listostratigrafskih jedinica (službeno uvedene (ime autora) ili ne -navodnici)
Geologija istraživanog područjaGeological setting / Study area
Martinuš et al. (2012)
Metode – Kako je (i čime sve) rješavan problem?
• Opisujemo korištenu metodu ili više njih na način da se ne opisuju detalji, nego osnovne informacije, najčešće uz navod reference na rad gdje je opisana cjelovita procedura• Metoda se detaljno opisuje ako je nova!
• U radovima ne spominjemo detaljno klasične metode pripreme uzoraka (razlika kod ocjenskih radova)
• Navode se korišteni instrumenti i naziv i mjesto laboratorija
• Kalibracija (umjerenost) instrumenata (proces korekcije mjernog instrumenta na način da se njime mjere veličine čije su vrijednosti već poznate – referentne vrijednosti) – navodi se kako bi se osigurala mjerna točnost
• Navode se statističke metode koje će biti korištene pri obradi podataka
Rezultati – Što je utvrđeno?
• Svi vaši relevantni podaci dobiveni tjekom istraživanja određene teme
• Opisujemo samo rezultat, ne što i on znači to ide u diskusiju
• Različit način prikaza rezultata – tekstom, tablicama, grafički, fotografijom – ne ponavljati isto na različite načine
Rezultati – Što je utvrđeno?
Slike i tablice
- Slika često „govori tisuću riječi”
- Fotografije različitog mjerila (mora biti navedeno!) – paziti na oštrinu, kvalitetu
- Crtani prilozi (rukom – rijeđe, i različitim računalnim programima)
- Opis slike piše se ispod slike – opis mora samostalno davati dostatno objašnjenje, svaki segment (A, B, C…) mora biti objašnjen – uvijek mora postojati veza s tekstom (Slika 1)
- Naziv i opis sadržaja tablice pišu se iznad tablice – paziti na vezu s tekstom (Tablica 1)
• Prilikom opisivanja stratigrafskih jedinica, prvo treba dati opće podatke poznate iz literature i karata (uz reference)
• Slijedi vaš opis jedinice i rezultata dobivenih vlastitim istraživanjem
• Naglasiti bitne podatke (u tekstu, grafički)
• Moguć veći broj potpoglavlja
• npr. litološke značajke (Lithological features of…) istraživanih naslaga, starost istraživanih naslaga (The age of the studied deposits), različite komponente (biogene, klastične čestice…)
Rezultati – Što je utvrđeno?
Rasprava / Diskusija – Što znače predstavljeni rezultati?
• Ovdje opisujemo što rezultati znače
• Razrada podataka navedenih u rezultatima (ne dodajemo nove podatke)
• Koreliramo rezultate s drugim istraživanjima, uz navode referenci
• Ima časopisa gdje se zajedno obrađuju rezultati i rasprava – pratiti upute
• Diskusija predstavlja temelj za pisanje zaključaka
Zaključak – Što je vrijedno zapamtiti?
• Kratak i pregledan – iznosi se samo što je novo i bitno iz cijelog istraživanja, nema više rasprave ni spominjanja ranije nenavedenih rezultata
• Uglavnom bez navođenja referenci
• Često u formi nabrajanja
• U nekim časopisima diskusija i zaključak pišu se kao jedna cjelina – paziti na upute!
Zahvala – Tko je sve dao doprinos radu?
Ovdje zahvaljujemo svima koji su na neki način sudjelovali i pomagali u istraživanju, ali ne u mjeri dovoljnoj za koautorstvo
• Institucijama za korištenje laboratorija (i laborantima)
• Za pomoć pri crtanju priloga (tehničari)
• Za prijevoz na teren, transport uzoraka
• Za kritičko čitanje i recenziju rada
• Za pomoć u prijevodu
• Navodimo projekte koji su poduprli istraživanje
• …
Reference – Čiji su sve rezultati korišteni?
• Paziti na povezanost svih referenci u tekstu s listom na kraju rada!
• Način pisanja referenci ovisi o pravilima pojedinog izdavača (točke, zarezi, crtice…)
• Programi za lakše dodavanje referenci (npr. EndNote)
• Redosljed uglavnom abecedni – pravila!
• Razlike u pisanju referenci ovisno o tome radi li se o časopisu, knjizi, web adresi…
• Uvijek u referenci sadržani: • prezimena i inicijali imena autora• godina objave rada• naslov rada• naziv časopisa gdje je rad objavljen (*ili knjige, uz naziv urednika) – korištenje kratica, ovisno o
časopisu• broj (volumen) časopisa• broj stranica rada (crtica bez razmaka između brojeva stranica, ne spojnica!, npr. 150–171 str.)• za knjigu – mjesto izdavanja • DOI rada
. , : ; – ( )
Pisanje referenci, primjeri
• Prezime1, Inicijal imena1, Prezime2, Inicijal imena2, Prezime3, Inicijal imena3 (godina): Naslov knjige. Izdavač, mjesto izdavanja, broj stranica.
• Barić, G. (2006): Naftna geokemija. INA Industrija nafte, Zagreb, 253 str.
• Prezime, Inicijal imena, Prezime2, Inicijal imena2, Prezime3, Inicijal imena3 (godina): Naslov članka. Ime časopisa, broj časopisa, broj stranica članka XX‒YY.
• Banner, J. L. (2004): Radiogenic isotopes: systematics and applications to earth surface processes andchemical stratigraphy. Earth-Science Reviews, 65, 141–149.
• Prezime1, Inicijal imena1, Prezime2, Inicijal imena2, Prezime3, Inicijal imena3 (godina): Naslov. Ime urednika, naziv skupa/vodiča, mjesto održavanja, broj stranica korištenog članka/sažetka.
• Aljinović, D., Sremac, J., Ibrahimpašić, H. (2003): Permian and Lower Triassic facies of Velebit Mt. andGorski Kotar region (NW part of External Dinarides). U: Vlahović, I., Tišljar, J. (ur.): Evolution ofDepositional Environments from the Palaeozoic to Quaternary in the Karst Dinarides and the PannonianBasin. Field Trip Guidebook, 22nd IAS Meeting of Sedimentology, Opatija 2003, 185–206.
. , : ; – ( )
OGK, citiranje
- autor(i)- godina izdavanja (obično „najmlađa” navedena)- naziv karte i lista, broj lista
- izdavač
Tumači OGK
• Tumači daju cjeloviti pregled objavljenih i neobjavljenih podataka za istraživano područje: geografski pregled, pregled dosadašnjih istraživanja, prikaz opće građe terena, kartirane jedinice, tektonika područja, mineralne sirovine, pregled povijesti stvaranja terena, popis literature
• Podaci za citiranje tumača: autor(i), godina izdavanja (obično „najmlađa” navedena), naziv tumača karte i lista, broj lista, izdavač, broj stranica tumača
Bibliografski podaci za osnovnu geološku kartu i tumač
NA HRVATSKOM JEZIKU
• Sokač, B., Nikler, L., Velić, I., Mamužić, P. (1974): Osnovna geološka karta SFRJ 1:100 000. List Gospić L33-127. Institut za geološka istraživanja Zagreb (1967), Savezni geološki zavod, Beograd.
• Sokač, B., Šćavničar, B., Velić, I. (1976): Osnovna geološka karta SFRJ 1:100 000, Tumač za list Gospić L33-127. Institut za geološka istraživanja Zagreb, Savezni geološki zavod, Beograd, 64 str.
NA ENGLESKOM JEZIKU
• Sokač, B., Nikler, L., Velić, J., Mamužić, P. (1974): Basic Geological Map of SFRY 1:100 000. GospićSheet L33-127. Geological Institute, Zagreb (1967), State Geological Institute, Beograd.
• Sokač, B., Šćavničar, B., Velić, I. (1976): Basic Geological Map of SFRY 1:100 000. Geology of Gospićsheet. Geological Institute, Zagreb, State Geological Institute, Beograd, 64 p.
Paziti! Hrvatski geološki institut – Croatian Geological Survey (od 2005. g.). Detalji o nazivu instituta kroz godine na: http://www.hgi-cgs.hr/povijest.htm
Pisanje referenci
U tekstu
• Tekst naveden doslovno, označava se navodnicima uz imena autora i godinu izdanja
• Interpretacija teksta, uz navođenje autora i godine
• Referenca kao dio rečenice: Navedeni autori (godina) tvrde da… – Harvardski sustav
• Oznaka brojem u tekstu ([1] – Vancouverski sustav)
U popisu literature
• Prema uputama za autore pojedinog časopisa
• Navođenje abecednim redom (Harvardski sustav citiranja bibliografije (https://www.citethisforme.com/harvard-referencing)
• Navođenje brojem (Vancouverski sustav)• Paziti!
– redosljed prema godini izdavanja za isto slovo abecede autora
– pri citiranju više radova istog autora i suradnika – pratiti i abecedni redosljed koautora
Pisanje referenci – primjeri
U tekstu
Geološka istraživanja na prikazanom području započela su još sedamdesetih godina prošloga stoljeća (npr. Sokač et al., 1976a, 1976b).
Na području Gospića Sokač i suradnici (1976a) izdvojili su...
U popisu literature
Sokač, B., Šćavničar, B., Velić, I. (1976a): Osnovna geološka karta SFRJ 1:100 000 – Tumač za list Gospić L33-127. Institut za geološka istraživanja Zagreb, Savezni geološki zavod Beograd, 64 str.
Sokač, B., Šušnjar, M., Bukovac, J., Bahun, S. (1976b): Osnovna geološka karta SFRJ 1:100 000 –Tumač za list Udbina L 33–128. Institut za geološka istraživanja Zagreb, Savezni geološki zavod, Beograd, 62 str.
. , : ; – ( )
*Koristiti ujednačeno kroz cijeli rad, ako se radi o ocjenskom radu:ili Fio et al. (2010)ili Fio i sur. (2010)
Dodaci – Dodatni podaci (dodatne tablice, slike…)
• Opcionalno, ovisno o traženjima pojedinog časopisa, ili recenzenata (naknadno)
• Cjelovitiji prikaz podataka nego u tablicama prikazanim u rezultatima
• Za fotografije i grafičke priloge uglavnom zadana rezolucija (upute)
• Table (Plates) – stranice sa slikovnim prilozima, česte u paleontološkim radovima
Na kraju pisanja… samostalna provjera rada
• Kritički pročitati vlastiti rad nekoliko puta (koji dan odmaka) – objasniti sve nejasnoće i izbaciti ponavljanja
• Provjeriti jasnoću svih slika i tablica, te vezu s tekstom
• Provjeriti sve reference u tekstu i listi, te istražiti ima li novih radova vezanih uz temu istraživanja (dodati ih)
• Kritički iščitati sažetak
• Koristiti spell checker
• Provjeriti da su provedeni svi zahtjevi časopisa (najčešće su to: dvostruki prored, numeracija redova, opis priloga, tablice i slike na kraju članka)
• Predati rad na vrijeme! (obveze, napredovanja…)
10 zlatnih pravila pisanja
Nakon dobro proučene literature, osmišljenog naslova, raspodjele teksta, naglašavanja najbitnijih rezultata, snažnog zaključka i smislenog sažetkaNAPISANOG CJELOVITOG
RADA… slijedi ponovna provjera i kritičko čitanje vlastitog rada…
Mišljenje i ispravci koautora, mentora…
Pismo uredniku/urednicima časopisa
• Kratko službeno pismo kojim se obraćate uredniku na način da:
• Dajete osnovna objašnjenja vezana uz rad – posebice koji je znanstveni doprinos vašeg članka
• Opisujete zašto je taj rad pogodan za njihov časopis, tj. zašto je njihov časopis najbolji izbor za vaš rad
• Izjavljujete da rad nije predan ni u koji drugi časopis
• Dajete moguće preporuke recenzenata
• Način pisanja pisma često predodređen od strane časopisa – pratiti upute!
Zadatak – pisanje referenci
Obratite pozornost na način na koji su pisane reference u tekstu i u listi u vašem primjerku knjige i/ili časopisa.
- Ispišite primjere (rukom ili na računalu – ne koristiti copy-paste!)
- Pokušajte naći različite primjere – ispišite ih i označite razlike
Ispišite barem dva primjera reference geološke karte i tumača uz kartu.
Pokušajte iskoristiti vaše primjere referenci u rečenicama (koje ćete sami osmisliti) u različitim kombinacijama… jedan autor, dva autora, više autora, uz različite radnje (istraživali su, proučavaju, uspoređuju...)
Međusobno provjerite ispravnost napisanog!
Pisanje referenci, primjeri
• Prezime1, Inicijal imena1, Prezime2, Inicijal imena2, Prezime3, Inicijal imena3 (godina): Naslov knjige. Izdavač, mjesto izdavanja, broj stranica.
• Barić, G. (2006): Naftna geokemija. INA Industrija nafte, Zagreb, 253 str.
• Prezime, Inicijal imena, Prezime2, Inicijal imena2, Prezime3, Inicijal imena3 (godina): Naslov članka. Ime časopisa, broj časopisa, broj stranica članka XX‒YY.
• Banner, J. L. (2004): Radiogenic isotopes: systematics and applications to earth surface processes andchemical stratigraphy. Earth-Science Reviews, 65, 141–149.
• Prezime1, Inicijal imena1, Prezime2, Inicijal imena2, Prezime3, Inicijal imena3 (godina): Naslov. Ime urednika, naziv skupa/vodiča, mjesto održavanja, broj stranica korištenog članka/sažetka.
• Aljinović, D., Sremac, J., Ibrahimpašić, H. (2003): Permian and Lower Triassic facies of Velebit Mt. andGorski Kotar region (NW part of External Dinarides). U: Vlahović, I., Tišljar, J. (ur.): Evolution ofDepositional Environments from the Palaeozoic to Quaternary in the Karst Dinarides and the PannonianBasin. Field Trip Guidebook, 22nd IAS Meeting of Sedimentology, Opatija 2003, 185–206.
. , : ; – ( )
• Struktura znanstvenog članka?
• Autorstvo na radu? Tko sve sudjeluje?
• Pravilno pisanje pojedinih oznaka u hrvatskom jeziku.
• Važnost i način pisanja sažetaka pri pisanju članka?
• Razlika poglavlja rezultati i diskusija?
• Što sve navodimo u zaključku/zaključcima rada?
• Koje sve podatke navodimo u referencama?
Pitanja uz današnje gradivo
. , : ; – ( )