Historija nauke:kratak pregled Modusi znanja i nauke Znanje i nauka izvanevropskih kultura i civilizacija Zapadni oblici znanja: antika nauka, srednjovjekovna nauka, novovjekovna nauka, moderna nauka, savremena nauka ili nauka 21. st. Znanje drevnih civilizacija Kine, Indije, Maja, Egipta, Babilona...mistika svijest i religiozne predodbe o svijetu. Znanje je odgonetanje tajni prirode. Nauka je djelatnost bliska mistici i religiji. Nauna dostignua predracionalnih kultura posveena su rjeavanju svakodnevnih potreba i interesa tih drutava (pismo, brojevi, kineski izum kompasa, papira, izrauni solarnog kalendara...) Historija nauka potvrdila velika otkria nezapadnih naunih kultura, drugaijih, ali ne manje vrijednih od zapadnih. Nauni doprinosi babilonske, egipatske, kineske, islamskih kultura...Kraj 20. st. vrijeme obnove interesa za drevne i nezapadne kulture (kriza modernog tipa znanja i zapadne nauke) Postkolonijalne studije: knjiga Edwarda Saida Orientalism (1978) raskrinkava pojam Istok kao zapadni konstrukt, njegovo sjenovito DrugoPopularizacija nekonvencionalnih tehnika lijeenja: akupunktura, homeopatija...Institucionalizacija lijeenja travama u biljne apoteke. Biometeoroloka vremenska prognoza dio komercijalnih programa na javnim televizijama Antika nauka: kolijevka zapadne nauke Zapadno znanje i nauka roeni su u antikoj Grkoj. Znanje se odvaja od mitologije i religije i prerasta u logos . Nauke s filozofijom ine jednu cjelinu, ali postepeno poinje prepoznavanje pojedinih naunih disciplina: astronomije, matematike, fizike, medicine...Tales iz Mileta prvi je predvidio pomraenje Sunca 585. god. pr.n.e. Pitagora je formulirao matematiki zakon poznat ve u Babilonu Pitagorinu teoremu. Demokrit je zamislio najmanju gradbenu jedinicu svemira atom razvijen do subatoma u modernoj kvantnoj fizici Formiranje naune terminologije, Nastanak prvih naunih ustanova, Nastaju dva filozofska sistema kljuna za zapadno miljenje i nauku: Platonova filozofija ideja i Aristotelov empirizam. Obojica mislilaca osnovali svoje naune kole: Platonova filozofska kola posveena heroju Akademu, po kojem je dobila naziv Akademija Platonov uenik Aristotel pouavao je u hramu boga Apolona Likeja, zvanom Lykeion (analogija s dananjim pojmom licej kola); Aristotel je uveo etnju kao oblik ponaanja u naunim raspravama, pa je njegova kola dobila naziv peripatetika kola (gr. peripateo etam, obilazim) Platonov idealizam i Aristotelov empirizam Aristotelova Metafizika ishodite je svih zapadnih filozofija (od teologije Tome Akvinskog iz 13. st. do Derridaove dekonstrukcije na kraju 20. st. Aristotelove Kategorije zasnovale su metodiku zapadnog miljenja. Aristotelova Fizika potaknula je razvoj prirodnih nauka ve od srednjeg vijeka. Aristotelova Politika, uz Platonovu Dravu i Dravnika ishodite je drutvenih i politikih nauka. Nikomahova etika dala je ime i predmet nauci o moralu. Retorika je utemeljila vjetinu govornitva i pisanja. Spis Poetika osnivaki je tekst nauke o knjievnosti Nauka srednjeg vijeka Prema Mihaelu Bahtinu tajna dugog ivota srednjeg vijeka jeste u njegovoj dvokulturnosti dijalogu dvaju kultura: slubene / puke kranske / paganske visoke / niske autoritarne / slobodne ozbiljnih crkvenih rituala / radosnih pukih karnevala Nauka novog vijeka, na elu s prosvjetiteljstvom, srednji vijek proglasila mranim dobom atribut koji je sve donedavno spreavao normalnu percepciju ovog vanog perioda. Bez obzira na znaaj ideolokog okvira kranstva, sve vrijeme traje, a kasnije poinje dominirati nova ideologija s ovjekom u centru doba humanizma i renesanse. Glavna institucija srednjovjekovne kulture je crkva samostan biblioteka. Prikupljanje, sreivanje, prijevod, komentiranje antikih i drugih izvora. Uloga arapskih i drugih izvora u bibliotekama, Pojam palimpsesta,Prevoenje antike tradicije na jezik kranske kultureGlavna srednjovjekovna filozofska disciplina je skolastika: prenoenje antikog znanja u kranski svjetonazor; legitimiranje kranstva uz pomo antike. Aristotel u filozofiji Tome Akvinskog...kao to ree filozof U samostanima se raa srednjovjekovna kola kao institucija za presaivanje antike tradicije u biblijski vrt. srednjovjekovno obrazovanje obuhvatalo je sedam slobodnih umijea (septem artes liberales): trivij i kvadrivij. Krajem srednjeg vijeka ponovni razvoj graanskog stalea i gradskih kola koje nastavljaju tradiciju samostanskih kola. Trivij i kvadrivij u viim kolama ujedinjuju se u studium generale . Iz viih kola studium generale razvija se studium universale koji e institucionalni okvir dobiti u univerzitetima. U njima nie novi tip znanja i nauke te pokreti humanizam i renesansa. Prvi evropski univerzitet osnovan je u Bolonji, po dozvoli cara Fridriha Barbarosse 1158. godine Srednjovjekovna tradicija u dananjim obrazovnim sistemima Termin universitas u poetku je znaio ustanova za skupno stanovanje aka i uitelja. To je zabiljeeno u nazivu visoke kole u Bolonji Universitas magistrorum et scholarium. Tradicija srednjovjekovnog kolstva sauvana je do danas. Svi dananji vani nazivi univerzitetskih ustanova i funkcija potjeu iz srednjevjekovnog svjetskog jezika latinskog jezika: studij (studium), fakultet (facultas), kolegij (collegium), rektor, dekan, profesor, univerzitetska himna Gaudeamus igitur Dananja studijska reforma nosi naziv bolonjski proces. Bolonjski proces obnavlja strukturu srednjovjekovnog kolskog sistema: tri godine dodiplomskog studija zavrava s diplomom bacalaureat, bacalaurea dvije godine zavravaju stjecanjem zvanja magistar, po uzoru na srednjovjekovni naziv magister artium doktorski studij tri godine s akademskim stepenom doktor (lat. doctor uitelj, instruktor; od glagola docere pouavati) Pretpostavke za nastanak novovjekovne nauke Novovjekovna nauka raa se u doba humanizma i renesanse, u 14. i 15. st., uz: osjeaj kraja srednjeg vijeka i nadolazak novog doba, u Kopernikovom preobratu od Ptolomejevog geocentrinog sistema prema heliocentrinom sistemu, u Kolumbovom otkriu novog kontinenta, u ranim univerzitetima i uenim drutvima akademijama, u razvoju kapitalistike ekonomije Rano doba modernih nauka(od poetka 17. do kraja 18. st.) Heliocentrina teza Nikole Kopernika (14731543) postaje okvir modernog znanja i nauke. U odbrani ove teze, u sukobu s Crkvom i inkvizicijom, nastaju dvije ideje o modernoj nauci: autonomija ideja i neutralnost znanja i nauke. Spaljivanje italijanskog filozofa Giordana Bruna (15481600) na trgu u Rimu zbog pouavanja heliocentrizma borba pojedinca za nauna uvjerenja po cijenu ivota. Italijanski fiziar, astronom i matematiar Galileo Galilei (15641642) prisiljen od strane Inkvizicije da se odrekne Kopernikove ideje. Galileo Galilei: Ipak se kree (Eppur si muove). Slabljenje crkvenog autoriteta i ostvarenje prava na naunu autonomiju Empirizam i humanistiki utilitarizam novog vijeka Francis Bacon (15611626) engleski filozof, pisac, dravnik, utemeljitelj modernog empirizma i pragmatizma. Prirodni ljudski razum (lumen naturale) ima prava da gospodari nad prirodom. Bacon kritikuje skolastiku. Baconova djela Velika obnova nauke (1620) i Novi instrument nauke poziva na oslobaanje od tradicionalnih zabluda. Utemeljuje metode eksperimenta i indukcije u svrhu pokoravanja prirode od strane ovjeka. Sintagma kraljevstva ljudskog izraz je sekularizacije novovjekovne nauke.ovjek vlada prirodom i svemirom Racionalizam i individualizam novog vijeka Rene Descartes (15961650) osniva racionalizma i novovjekovne filozofije. U sve valja sumnjati (de omnibus debitandum est).Djelo Rasprava o metodi (Discours de la methode, 1637) jedina izvjesnost jeste snaga i individualnost ljudske misli.Mislim, dakle jesam (Cogito, ergo sum). Ideal naune istine - racionalnost zasnovana na jasnim i razgovijetnim injenicama (clare et distincte) Univerzalnost i cjelovitost znanja Descartes, kao i mnogi mislioci ranog novog vijeka, univerzalni je naunik: filozof, metodiar nauke, otkrio je analitiku geometriju i dao niz matematikih rjeenja i teorema, fiziar, fiziolog, medicinar, teoretiar muzike, napisao djelo o dioptriji, o meteorima, secirao kunie i prouavao ustroj ivaca i miia ljudskog tijelaG. W. F. von Leibniz (16461716), njemaki filozof, pravnik, teolog, matematiar, fiziar, diplomat, prvi nauni rad napisao sa 17 godina, predlagao francuskom kralju Luju XIV da prokopa Suecki kanal, s Newtonom vodio estoku raspravu o prvenstvu nad otkriem diferencijalnog i integralnog rauna, otkrio zakon o odranju energije, bavio se psihologijom podsvijesti, davao mjerodavne ekonomske savjete (ekonomski analitiar) Isaak Newton (16421727), engleski fiziar, matematiar, astronom, filozof, otac klasine mehanike, otkrio zakone gravitacije, inercije, gibanja mjeseca i planeta, iznio teoriju disperzije svjetlosti i bojaJ. W. Goethe (17491832), kljuna figura predromantinog doba genija, ideja genijalnog umjetnika i genijalnog naunika, autor kanonskih knjievnih djela Patnje mladog Werthera i Faust, uveo je termin svjetska knjievnost (Weltliteratur), pisao djela iz prirodnih nauka, bavio se teorijom boja i prouavao Mjesec Herojsko doba modernih nauka:od kraja 18. st. do Prvog svjetskog rata S Goetheom zavrava se period novovjekovne nauke. Pretpostavke moderne nauke u okrilju radova dvojice filozofa: Kanta i Hegela.Ono to su za antiku kulturu i civilizaciju Platon i Aristotel to su za modernu kulturu Kant i Hegel. Kant: Nema apsolutne istine i nema apsolutne spoznaje epistemoloki skepticizam; spoznaja je ograniena ljudskim iskustvom i ogranienjima ljudskog umaHegel: filozofija apsolutnog duha: priroda, osjetilnost, ovjek, historija, umjetnost, kultura prolazne stanice na proputovanju duha ka samome sebi . Ovo doba obiljeila su dva fenomena: odvajanje zasebnih naunih disciplina i stvaranje kulta nauke i znanja. Hegelov kraj filozofije kao kraljice nauka i razvoj novih disciplina. Do tada, prirodoznanstvenici ne piu u oblasti nauke o prirodi ve filozofije prirode . Specijalizacija naunih podruja je proces bez kraja, nedovren proces koji traje i danas Moderna nauka kao kraljica zapadne kulture Velike institucije, simboli i mitovi moderne kulture su: Genij, Graanin, Industrija, Moda, Muzej, Nacija, Originalnost, Pojedinac, Historija (linearno kretanje naprijed), Progres, Roman, Velike revolucije, Zapad (kao suprotnost Istoku), Nauka Tajna uspjeha modernih nauka Genijalna intuicija + opaanje + eksperimenti + otkrie + matematiko-logiko izlaganje zakona + tehnike mogunosti prve industrijske revolucije + praktina primjena = nezamisliv progres = kraljevstvo zemaljsko Termin naunik : Javlja se istodobno sa stvaranjem naunih disciplina. Godine 1830. William Whewell uvodi pojam naunik umjesto dotadanjeg pojma filozof prirode. Zajedno s terminom naunik stvara se i herojska slika naunika i nauni etos / etika. Sve do ezdesetih godina 20. st. nauni subjekt ne imenuje se imenicama enskog roda (androcentrina slika svijeta koju e poljuljati rodne teorije) Niz izuma i otkria u prirodnim naukama James Watt 1764/65. konstruirao parnu mainu .Robert Foulton 1803. konstruirao prvi parobrod, George Stephenson 1814. konstruirao prvu parnu lokomotivu, J. M. Daguerreu 1839. napravio prve fotografije, dagerotipe, Darwinova teorije evolucije prirodnom selekcijom iz 1859., Mendeleeva tablica elemenata , W. C. Rentgen izumio rendgenski aparat i dobio prvu Nobelovu nagradu za fiziku 1901. Drutveno-humanistike nauke :Pokuaj da se metode prirodnih nauka prenesu u podruje drutvenih i humanistikih nauka. Pozitivizam kao metoda u knjievnosti.Kasnije kritike pozitivizma: nova teorija, close reading. Obnova pozitivizma u novom historicizmu Kritika modernog znanja: Nietzsche :Mefisto moderne nauke. Prva velika kritika zapadne nauke i znanja u filozofiji Friedricha Nietzschea (1844 1900). Njemaki filozof poznat pod tezama smrt Boga, natovjek...Kritika istine, smisla, morala, svih vrijednosti koje je gradila zapadna kultura. Istina je retorika figura i vojska metafora. Ponudio estetizaciju naunog diskursa. Kritika apsolutnog znanja i apsolutne istine. Ova kritika oivljava u postmoderno doba i postaje put ka kritikama nauke s kraja 20. st. Zlatno doba modernih nauka: od Prvog sv. rata do ezdesetih godina 20. st. Veliki ratovi, velike revolucije, velike voe, velike politike ideje, velike ideologije...Velika nauka, velika filozofija, velika kultura, velika umjetnost...Einsteinova teorija relativnosti iz 1905. i 1916., Heisenbergovo otkrie kvantne mehanike iz 1925., Freudovo otkrie podsvijesti, marksistike i neomarksistike ideje i filozofije, ruski formalizam u knjievnosti... Institucionalizacija slike nauke i naunika Dovrava se konstrukcija i institucionalizacija slike nauke i naunika:autonomija,estitost,dosljednost,genijalnost,humanost,istinitost,racionalnost, progresivnost...Slika racionalnosti, humanosti, univerzalnosti, korisnosti, progresivnosti poela pucati s konstrukcijom i otputanjem atomske bombe sredinom 20. st. Thomas Kuhn i pojam paradigme Moderna nauka sa svojim etosom traje do knjige Thomasa Kuhna Struktura naunih revolucija (The Structure of Scientific Revolutions, 1962). Jedno od najutjecajnih djela u filozofiji nauke 20. st. Kuhnovo pojam paradigme (gr. paradeigma primjer, uzorak, obrazac). Kuhn je bio prirodoznanstvenik i filozof te historiar nauke. Razvoj nauke objanjava kao revolucionarne skokove, odnosno promjene paradigme . Paradigma je generalna konstelacija uvjerenja, sistem teorija, metoda i preutno dogovorenih pravila i vrijednosti unutar naune zajednice, kiobran za razumijevanje stvarnosti, modeli s kojima naunici odgovaraju na pitanja unutar jedne generalne paradigmeKada normalna nauka u sklopu svoje paradigme vie ne moe pruati naune odgovore niti ih moe odgaati, stara se paradigma odbacuje. Nastaje predparadigmatsko stanje kriza jedne i traenje nove naune paradigme Shema naunog razvoja Thomasa Kuhna Paradigma Normalna nauka Anomalije Kriza Revolucija Nova paradigma... Kuhnove ideje koje su promijenile sliku nauke Poznate od ranije, ali ne formulirane na ovaj nain. Takve da razbijaju mitove o modernoj nauci: nauka se mijenja pod pritiskom anomalija, a ne zbog dobrobiti ovjeanstva normalna nauka zanatski je posao nauna istina je konstruirana i drutveno uvjetovana nauka se razvija u nepredvidljivim skokovima bez unaprijed zadanog smisla ili plana Nauka poslije Kuhna Krajem moderne nauke, podjela se odigrava u dvije faze: na prijelomu esdesetih i sedamdesetih godina u pravcu postmoderne od devedestih godina pa nadalje u pravcu post-postmoderne, globalnog doba i virtuelnog doba Poststrukturalizam, dekonstrukcija i postmoderna filozofija Michel Foucault (1926-1984) smrt ovjeka, kraj historije, smrt autora, znanje / moJacques Derrida (1930-2004) kraj logocentrizma, kritika androcentrinog logocentrizmaJean Francois Lyotard (1924-1998) kraj velikih pripovijesti prosvjetiteljstva, napretka, kraj apsolutne istine, i nauka i historija narativnog su karaktera Ekoloke i rodne studije Rachel Carson utljivo proljee (Silent Spring, 1962) uvid u tete za okolinu koje je proizvela nauka u saradnji s tehnologijom; knjiga je nadahnula pokrete za ouvanje okoline i osigurala zabranu upotrebe odreenih pesticidaSandra Harding, Hilary Rose utemeljiteljice feministike epistemologije, zapadna nauka bila je androcentrina (ene zakinute u pristupu znanju i u bavljenju njime); uinak rodnih studija danas je nemjerljiv, rodno korektni nazivi akademskih naziva s Bolonjskom reformom Postkolonijalne studije Postkolonijalni studij otkrili da je nauka evropocentrina zatajeni, nedovoljno isticani egipatski, kineski, arapski i drugi izvori znanja, kolonizacija i usvajanje bez citiranja tuih znanjaSeyyid Hossein Nasr Sukob ovjeka i prirode: Duhovna kriza modernog ovjeka, 1968 osim zapadnjakog shvatanja prirode, ovjeka, vremena, nauke postoji i drugaija logika i drugaije shvatanje tih pojmovaPostkolonijalni manifest knjiga Orijentalizam Edwarda Saida - pojam Istoka izgraen u zapadnoj kulturi nije objektivna injenica nego zapadni konstrukt Istoka, fikcija o vlastitom Drugom na opreci racionalnost (Zapad) iracionalnost (Istok) Dijelovi akademskog rada Dijelovi akademskog rada mogu biti obavezni i neobavezni. Dijelovi akademskog rada podijeljeni su u 3 makrojedinice: prethodni dio, osnovni dio i zavrni dio prethodni dio: obavezni dijelovi: naslov i sadraj, neobavezni dijelovi: posveta, moto, popis ilustracija, popis skraenica, predgovor, zahvala osnovni dio: obavezni dijelovi: uvod, tijelo teksta, zakljuak , neobavezni dijelovi: - zavrni dio: obavezni dijelovi: bibliografija, literatura, saetak, kljune rijei neobavezni dijelovi: dodaci, rjenik manje poznatih rijei, popis saradnika i saradnica, biljeke na kraju teksta, indeks imena i pojmova, biografija kandidata/-ikinje Naslov Naslov (engl. title) je prva, najkraa obavijest o temi. To je najvidljiviji i najitaniji dio naunog teksta (Silobri, 2003). U naslovu dolazi do izraaja autorska sposobnost sinteze. Naslov se gradi od kljunih rijei eliminacijom svega nebitnog ili kraenjem tezne reenice. Naslov moe biti radni i konani radni naslov vodi je za autora, a konani je vodi za itatelja. Najmanji mogui broj rijei koji odgovarajue opisuje sadraj teksta. (Day). Za naslov obino se upotrebljavaju slova veliine 24 take. Ako se tema ne moe saeti u naslovu, dodaje se podnaslov. Naslov je definicija predmeta (sadraja) teme, a podnaslov je odreenje aspekata teme na kojima e biti naglasak istraivanja. Naslov je genus proximum, a podnaslov je differentia specifica. Naslov je prezime, a podnaslov ime akademskog rada. Naslov je vaan i za strune, bibliografske opise, svrstavanje u raunarske baze podataka. Naslov je kljuna informacija u pretraivanju literature u naunoj zajednici, u bibliotekama, na internetu. Umijee naslovljavanja pripada u vrhunsku tehniku akademskog pismaNaslov treba biti: taan, informativan, jasan, jezino besprijekoran, primjereno kratak U naslovu ne smije se koristiti: argon, skraenice Posveta Posveta je neobavezni dio akademskog rada. Pojavljuje se u veim akademskim radovima magisterijima i doktorskim disertacijama. Posveta u zapadnoj kulturi ima dugu tradiciju. Klasine posvete upuene su vanim javnim osobama. Od 20. st. posvete su najee line i privatne .Posveta je osjetljivo mjesto akademskog patosa. Treba je koristiti suzdrano, bez privatnih detalja ili ukrasa. U posveti treba izbjegavati line detalje, uzvinike, emocionalno nabijene znakove. Stranica s posvetom se ne paginira. Pie se bez uvodnih rijei posveeno, posveujem. Pie se osnovnim tipom slova, bez take na kraju. Najjednostavniji oblik posvete je dativ imena kojem se posveuje Moto Moto ili epigraf poznata izreka ili citat koje autor ili autorica teksta smatraju vanim za odabranu temu ili za autore lino. Moto dolazi nakon posvete, ako je ima. Moe doi na posebnu stranicu ili, ako nema posvete, na jedan od naslovnih listova. U prvom sluaju se paginira, a u drugome je bez paginacije. Ne stavlja se rije moto. Kod poznatih autora dovoljno je navesti prezime ispod citata bez zagrade. Kod manje poznatih autora navodi se naslov djela, ali bez bibliografskih podataka. Moto se ponekad pojavljuje na poetku poglavlja (i tada se pie bez punih bibliografskih podataka). Moto se pie kao izdvojen citat. Citati iz mota ne stavljaju se u navodnike, ali se mogu pisati kosim pismom (kurzivom) Sadraj Sadraj (engl. table of contents) je popis dijelova rada onim redoslijedom kako se pojavljuju u tekstu. Sastavljen je od naslova i podnaslova pojedinih dijelova. Svrha sadraja jeste vizuelno uprizorenje strukture rada, a radi snalaenja u grai. Sadraj se moe nalaziti na poetku ili na kraju teksta. Sadraj na poetku teksta je praktiniji. Struktura i oblik sadraja nisu propisani, ali postoje neka opa naela. Programi za obradu teksta automatski generiraju sadraj. Sadraj se naslovljuje rijeju Sadraj. U sadraj ne ulaze stranice koje mu prethode (naslovni listovi, posveta, moto), ali ulaze sve stranice koje slijede iza njega u prednjem dijelu, osnovnom tekstu i zavrnom dijelu. U sadraj se obino unose jedinice do druge ili tree razine. Strukturne razine sadraja prenose se onako kako slijede u tekstu (prenose se vrste brojeva, velika i mala slova, tipografija). Brojevi stranica obiljeavaju se na desnom rubu onim brojkama koje se nalaze na samim stranicama. Navode se prvi brojevi, a ne rasponi. Od naslova do broja stranice vodi bjelina ili niz taaka Popis ilustracija Ako akademski rad ima manji broj likovnih priloga usko vezanih uz tekst, ne treba izdvojiti popis kao zaseban dio. Ako ima vie likovnih priloga rasporeenih samostalno u tekstu (tabela, grafikona, fotografija), sastavlja se popis likovnih priloga i stavlja iza sadraja. Ako akademski rad sadri samo tabele ili samo slike, popis e se nasloviti sa Tabele ili Slike. Ako sadrava i tabele i slike i grafike, najee se naslovljuje sa Ilustracije. Ilustracije treba obiljeiti numerirati i opisati. Tabele se opisuju naslovom, a slike potpisom, legendom...Dugi naslovi mogu se skratiti. Ilustracije se numeriraju arapskim brojevima. Numeracija moe biti jedinstvena kroz cijeli rad ili po poglavljima Popis skraenica U akademskom pismu esto se koriste skraenice za razliite izvore, naslove, dokumente, osobe ili druge razine teksta. Ako su skraenice ope, ako ih nema puno i ako se mogu razjasniti u tekstu ili u fusnotama (biljeci pod tekstom), ne treba donositi poseban popis. Ako se u tekstu pojavljuje vei broj posebnih ili manje poznatih skraenica, sastavlja se njihov popis. Popis se naslovljava sa Skraenice. Jedinice se niu abecednim redoslijedom. Popis skraenica najee dolazi na poetku rada iza ilustracija Predgovor Predgovor (engl. preface, foreword). U nekim tipovima akademske proze predgovor i uvod se ne razlikuju. I jedan i drugi dolaze na poetku, a piu se na kraju. Izmeu predgovora i uvoda postoje naelne razlike. Predgovor je openitiji i krai govor koji dolazi prije teksta, bez udubljivanja u sadraj. Uvod je konkretniji i dui u njemu se poblie govori o sadraju. Predgovor je u magisteriju i doktoratu neobavezan dio, a uvod obavezan. Predgovor govori o uvjetima nastanka knjige, a uvod o samom tekstuPredgovor moe ukljuivati sljedee elemente: isticanje vanosti odabranog problema i specifinosti teme, motivi koji su doveli do izbora teme, ciljevi rada, eventualne tekoe u prikupljanju grae, u terminologiji i sl., zahvala institucijama, osobama koje su pomogle pri radu ili su zaslune na neki drugi nain Zahvala Moe stajati u prethodnom ili u zavrnom dijelu akademskog rada. Naslovljuje se rijeju Zahvala. esta je u radovima iz prirodnih i tehnikih nauka, jer su oni neizvedivi bez institucionalne i kolektivne potpore. Obavezna saglasnost osoba ije se ime spominje u zahvali za spominjanje u tom kontekstu. U zahvaljivanju ne treba pretjerivati ni formalno ni sadrajno Uvod Prvi dio osnovnog teksta . U Uvodu:privlai se panja publike, istie se vanost teme, daje se kontekst istraivanja, formulira se vlastita teza, naznaava se tok argumentacije Standardni elementi uvoda Standardni elementi uvoda kraih akademskih radova su: kontekst istraivanja, vapijua praznina i vlastito istraivako pitanje, vanost i doprinos istraivakog pitanja, odgovor na pitanje: tezna reenica .Optimalni opseg uvoda je 10% ukupnog teksta Standardni elementi uvoda krai akademski radovi Kontekst istraivanja osvrt na stanje u podruju; umjesto pokazivanja erudicije, koncentracija na temu; navoenje pomno biranih izvora koji e se tokom rada dopuniti ili korigiratiVapijua praznina i vlastito istraivako pitanje postavljanje istraivakog pitanja u obliku vapijujue praznine i potrebe hitnog odgovora na ta pitanja; potreba za hitnim odgovorom na odreenu naunu prazninu; odrediti doprinos vaeg istraivakog pitanja na odreenu prazninu; tezna reenica moe se iskazati na kraju uvoda ili na poetku zakljuka rada; prijedlog: u uvodu nagovijestiti glavnu ideju rada Standardni elementi uvoda dui akademski radovi Elementi uvoda u master tezi i doktorskoj disertaciji: kontekst kratak pregled dosadanjih istraivanja i literature , vapijua praznina uoite hitan problem i postavite istraivako pitanje vanost i doprinos istraivakog pitanja odgovorite u emu je vae istraivanje novo i ta e biti njegov doprinos ,osvrt na metodologiju navedite osnovne metode kojima ete se sluiti tokom argumentacije , nacrt strukture naznaite tok argumentacije po dijelovima i poglavljima , odgovor na istraivako pitanje izrecite ili barem naznaite teznu reenicu i tvrdnju koju ete dokazivati u radu Tijelo teksta Sredinji dio akademskog rada. Tijelo teksta je mjesto na kojem se izlae i razrauje tema te izvodi argumentacija navode se razlozi, citati, injenice, statistiki podaci i druga graa. Ako je uvod obeanje publici, tijelo teksta je ispunjenje tog obeanja Struktura i opseg tijela teksta : Tijelo teksta sastoji se od poglavlja, potpoglavlja, potpotpoglavlja, odlomaka...Opseg mu je 80-85% teksta, Dobra struktura podrazumijeva podjelu grae u dijelove. Ne postoje univerzalna pravila za dijelove tijela teksta, Pravila se razlikuju u prirodnim (IMRAD model), drutvenim i humanistikim naukama, u naunim anrovima, vrsti teme, po autorskim stilovima, publici Dobra struktura tijela teksta Odlike dobro graenog tijela teksta su: iscrpan prikaz predmeta i metodoloka utemeljenost, analiza grae, dokazi i provjerljivost hipoteza, sistematinost izlaganja, primjeren opseg Loa struktura tijela teksta Tijelo teksta loe je graeno ako:ako ima previe grae bez koherencije i interpretacije, ako je tema izloena previe openito, bez analize i dokaza, ako se citati navode bez interpretiranja, ako se citiraju pomodni autori bez neposrednog odnosa prema tezi i idejama Zakljuak Zakljuak je zavrni dio teksta. U akademskim radovima obavezan je dio. Zakljuak je est i u naunim lancima, kada se pojavljuje pod skromnijim nazivima kao to su Zavrne napomene, Umjesto zakljuka i sl. U drugim anrovima naune proze autorskim knjigama, prirunicima, udbenicima zakljuak se najee ne izdvaja, ve se ugrauje u pojedina poglavlja. U akademskom pismu zakljuak je samostalna misaona i strukturna cjelina ukupna sinteza cijelog rada . Uvod je pred-tekst. Zakljuak je post-tekst. Zakljuak promatra rad s udaljenosti, izvana, kao svren inU zakljuku se formulira glavna ideja ili teza cijelog rada, i to na dva naina: ako je tezna reenica prvi put izreena na kraju uvoda, u zakljuku se iznosi u drugoj formulaciji, ako se teza prvi put formulira u zakljuku, mora djelovati kao vrhunac spoznaje, kao katarza istraivanjaOptimalan opseg zakljuka je 5-10 % ukupnog teksta. Dvije su vrste zakljuaka: zakljuak-rezime i zakljuak-perspektiva. Elementi zakljuka-rezimea: sinteza istraivanja, podataka i rezultata, komentar kako se rezultati odnose prema zadanim ciljevima, mogua odstupanja od predvienih rezultata i objanjenje zato se to dogodiloElementi zakljuka-perspektive: isticanje vanosti rada u struci i izvan vaeg ueg podruja, implikacije koje rad moe imati i preporuke za eventualnu primjenu rezultata, otvorena pitanja i prijedlozi za daljnji rad Dodaci Dodaci ili prilozi sadre ono to ne pripada u glavni tekst, to optereuje glavni dio izlaganja, a ipak pridonosi razumijevanju teksta. To su najee: dui izvorni tekstovi, verzije rukopisa, fotokopije, faksimili, vee tabele, upitnici, grafiki prilozi, formulari, fotomaterijali i sl. Svaki dodatak mora se spominjati u tekstu i biti propisno obiljeen. Ako ima vie dodataka, na uvodnoj stranici pie se rije Dodaci i donosi se popis dodataka uz broj ili slova abecede, uz koja se najee donosi naslov dodatka, bilo stvarni, bilo opisni .Ako dodatak donosi potpornu grau u multimedijalnom obliku, navesti kratak opis grae i lokaciju. Dodaci moraju biti funkcionalni: ne smiju se natrpavati kao znak temeljitosti i opsenosti istraivanja, ve razjanjavaju temu Rjenik manje poznatih rijei Rjenik manje poznatih rijei, pojmovnik, glosar. Sastavlja se u radovima s manje poznatom terminologijom. Stavlja se u prethodni ili u zavrni dio teksta. Ako je u prethodnom dijelu teksta, stavlja se iza popisa kratica. Ako je u zavrnom dijelu teksta, manje upueni moi e se informirati. Postupa se onako kako je obiaj na fakultetu ili odsjeku Popis saradnika i saradnica Ako se nije uspjelo zahvaliti svima ni u predgovoru ni u anru zahvale. Ovakav popis obino se sastavlja u eksperimentalnim istraivanjima kada je vei broj sudjelovao u istraivanju ili je omoguio istraivanje. Postupiti po pravilima fakulteta ili odsjeka Biljeke na kraju teksta Ako se koriste biljeke na kraju teksta, one dolaze nakon dodataka, a prije bibliografije ili popisa literature. Obiljeavaju se rijeju Biljeke ili Napomene. Mogu se razvrstati pod brojevima u kontinuitetu pojavljivanja ili po poglavljima. Ako se koristi ovaj sistem, u glavnom tekstu uvijek moraju stajati osnovni podaci o citiranom djelu, a u biljeci na kraju svi potrebni podaci Bibliografija i literatura Bibliografija, literatura, popis koritene literature (engl. references, literature, reference list) dolaze u zavrnom dijelu teksta, ispred indeksa (kazala) . Bibliografija je popis svih izvora relevantnih za temu, a literatura je popis koritenih izvora .Bibliografija i literatura piu se dosljedno u odabranom citatnom stilu, i to abecednim redoslijedom prezimena autora . Popis bibliografije i literature izrauje se tokom cijelog projekta pisanja. Ciljevi Literature: odavanje priznanja drugim autorima, skretanje panje na utemeljenost vlastitog rada, upuivanje itatelja na relevantne izvore. Potrebno provjeriti da li se u popisu od autora oekuje popis referirane ili konsultirane literature!!! U sluaju opsenih radova, tipa doktorske disertacije, izvori se radi preglednosti mogu podijeliti: knjige, asopisi, slubene publikacije, arhivska graa, internetske stranice...Djela kolektivnog autorstva, npr. enciklopedije navode se prema naslovu publikacije abecednim slijedom. Vie djela istog autora navodi se ili hronolokim redom prema datumu objavljivanja (uz djela objavljena iste godine dodaju se oznake a, b, c) ili se navode po abecedi naslova djela, a ime autora ponavlja se u svakoj stavci. U radovima manjeg opsega esto se navodi samo referirana, a ne i pomona literatura. Bibliografske jedinice (ukoliko drugaije nije naznaeno) piu se jednostrukim proredom, a izmeu jedinica ostavlja se dvostruki prored Indeks (kazalo) imena Magistarske teze i doktorske disertacije obino nemaju indeks imena. Automatsko indeksiranje u programima za obradu teksta. Ako se u radu pojavljuje vei broj imena te ako to autorica ili autor ele, moe se izraditi po opim pravilima za ovaj tip teksta. Naslovljuje se rijeima Indeks imena. Imena se razvrstavaju po abecedi, po pravilu: prezime, ime. Ako se ime pojavljuje na vie od dvije stranice uzastopno, poetna i zavrna stranica pojavljivanja imena spajaju se crtom (ne crticom). Kada se raspravlja o osobi, broj stranica istie se kosim ili podebljanim pismomIndeks (kazalo) imena primjeri : Adorno, Theodor W. 12, 31, 48, Aristotel 194, 210213, 250, 251 Indeks (kazalo) pojmova Kazalo pojmova nije uobiajeno u akademskim radovima. Ako se donosi, pravila za izradu ista su kao u knjigama. Naslovljuje se sintagmom Kazalo pojmova. Pojmovi se niu abecednim redoslijedom. Niz s novim slovom odvaja se dvostrukim proredom. Uz svaki pojam pie se broj stranice. Kada se pojam pojavljuje na vie od dvije stranice uzastopice, brojke se spajaju crtom. Na mjestima gdje se pojmovi razjanjavaju ili definiraju stranice se piu kosim ili podebljanim pismom. Manje uobiajeni pojmovi upuuje se na standardne pojmove uputnicom vidi ili skraenicom v. Indeks (kazalo) pojmova primjeri :alegorija 979, antologije 325, Bizant v. Carigrad Zajednika izrada indeksa imena i indeksa pojmova esto se izrauju zajedno. Vrijede ista pravila: abecedni redoslijed, isticanje stranica na kojima se obrauju pojmovi ili autori, spajanje stranica crtom pri pojavljivanju pojmova i autora na vie uzastopnih stranica. Kada su pojmovi vezani uz ime, niu se uz ime. Naslovi knjiga i strani termini piu se kosim pismom Zajednika izrada indeksa imena i indeksa pojmova primjeri Aristotel 86itanje 14, 15, 71 osjetila i splankhna 4043, 44 De anima 42 Bacon, Roger 75 bibliografija 352 Apstrakt i saetak Na anglofonom govornom podruju razlikuju se dva tipa saetka: Apstrakt opisni ili deskriptivni saetak (abstract, descriptive summary);Saetak informativni saetak (summary, informative abstract) . Prvi opisuje sadraj, drugi se koncentrira na ideje i rezultate. Mijeanje termina esto izaziva zabunu. U nekim akademskim zajednicama i u nekim tipovima radova trae se oba saetka. Tada Abstract dolazi na poetku prije uvoda, a Summary na kraju nakon zakljuka, a prije literature. Poloaj saetka nije tano propisan, pa treba slijediti pravila akademske zajednice. Saeci se esto donose na maternjem i na stranom jeziku. Opseg saetka esto je propisan. Kod lanaka i manjih radova od 100 do 250 rijei. Broj rijei saetka za doktorsku disertaciju je propisan i iznosi 350 rijei ili 2450 slovnih znakova s razmacima, najvie 5% ukupne duine magistarskog rada, doktorske disertacije i monografije. Saetak se naslovljuje rijeju Saetak. Pie se kao jedan odlomak Zato je saetak vaan? Saetak je nauna minijatura visoke informativne vrijednosti. Moe stajati za sebe i posluiti za razumijevanje bez itanja cjeline rada. Zajedno s naslovom saetak je glavni i esto jedini izvor informacija za opis knjiga u strunim katalozima, bazama podataka i individualnim bibliografijama. O saetku ovisi kako e rad biti klasificiran, a samim time i dostupan Dobar saetak sadri:Svrhu istraivanja zato je istraivanje poduzeto? Specifinost predmeta ta je glavni sadraj istraivanja? Primijenjene metode na koji nain je istraivanje obavljeno? Rezultate istraivanja do kakvih se uvida dolo? Zakljuak glavne take i originalni doprinos Dobar saetak ne sadri: Govor u prvom licu jednine, odnosno tzv. autorsko ja, Nepotrebne detalje o predmetu, Citate i primjere, Bibliografske biljeke i podatke, Pretjerano strunu terminologiju Pravila za pisanje dobrog saetka Proitajte cijeli rad kada je dovren, Izvadite glavne ideje (reenice) iz cijelog teksta, Sloite cjelinu od tako izdvojenih reenica, Izbacite sve nepotrebne rijei i informacije, Skratite broj rijei do propisanog broja, jer uspjeh saetka je u njegovoj saetosti!!! Kljune rijei U nastavku saetka ponekad se navode kljune rijei (engl. key words), Kljune su rijei termini kojima se obiljeavaju osnovne teme i metode rada. Osiguravaju ukupnu logiku teksta. Kao naslov i saetak, ulaze u razliite baze podataka, vane su za pretragu, pa ih briljivo treba odabrati. Navode se ispod apstrakta ili saetka kao zasebna jedinica. Najee se navodi do pet kljunih rijei / termina / sintagmi Biografija kandidata / kandidatkinje Prilaganje biografije uz akademski rad u vidu Curriculum vitae. Pie se u klasinom tekstualnom ili u obliku tablice. Stil biografije kratak je, jasan i formalan. Voditi rauna o publici za koju se pie. Standardni element u prijavi master teza i disertacije. U klasinim biografijama redoslijed je hronoloki od starijih podataka prema mlaim podacima. Po modelu EU hronologija je obrnuta od mlaih podataka ka starijim. U biografiji uz akademske radove navode se samo osnovni podaci: mjesto i godina roenja, privatna ili slubena adresa, elektronska adresa, obrazovanje, zaposlenje, boravak na drugim univerzitetima, stipendije, nagrade, strune vjetine, poznavanje stranih jezika i objavljeni radovi, osobe koje mogu dati preporuke Izgled akademskog rada Zavrna faza konano ureivanje teksta (paziti da se ne pokvari ukupni dojam). Akademski radovi uvijek se piu samo jednostrano, na jednoj stranici. Kad je rad namijenjen objavljivanju u nekom naunom asopisu, zborniku, publikaciji uvijek se pridravati zadatih standarda. Tekst (osim kad je drugaije zatraeno) pisati proredom 1,5 i to na samo jednoj strani papira formata A4. Za tekst obino se upotrebljava jednostavan tip slova (engl. font) Times New Roman, Arial ili Courirer veliine 12 taaka. Naslovna stranica ne obiljeava se brojem. Brojevi se stavljaju u dno ili u gornji desni ugao. U konanim verzijama esto se upotrebljava automatsko poravnanje desnog ruba (engl. justification). Mogunost stavljanja tekueg naslova u zaglavlje, obino tek prije tampanja rada. Izmeu naslova i teksta dva dvostruka proreda. Jednostrukim proredom piu se apstrakt i saetak, citati dui od etiri reda i bibliografske jedinice. Svako novo poglavlje poinje na novoj stranici (odnosi se i na sadraj, uvod, poglavlja razrade, zakljuak, literaturu itd.). Voditi rauna o prekidanju stranica (da ne ostane samo naslov ili se prekine ilustracija, npr. tabela). Nakon reeninih (interpunkcijskih) znakova (taka, zarez, dvotaka, taka sa zarezom i dr.) u tekstu se ostavlja jedno mjesto razmaka, a izmeu rijei koja se nalazi ispred reeninog znaka i reeninog znaka nema razmaka. Dosljedno u cijelom radu primjenjivati odabrane veliine i tipove slova za pojedine cjeline teksta. Nazive sudskih predmeta i latinske nazive pisati kosim slovimaTanost teksta uvijek je iskljuiva odgovornost autora! Naslovi u tekstu piu se razliitim slovima (veliina slova, podebljana, kosa), ovisno o razini naslova. Glavni naslov stavlja se u sredinuPodaci za naslovnu stranicu: naziv univerziteta, naziv visokokolske ustanove (centrirano, font 16); ime i prezime kandidata (font 16), ime i prezime mentora (na unutarnjoj naslovnoj stranici kod doktorske disertacije, font 16); NASLOV RADA (centrirano, bold, kapitala, font 22), VRSTA RADA (font 16), grad, godina (font 14) Dijelovi doktorskog rada vanjska naslovna stranica (odgovarajue opremljena), unutarnja naslovna stranica (odgovarajue opremljena), zahvale (koje mogu biti uvrtene i u predgovor), sadraj, popis tabela, popis ilustracija, popis dodataka / priloga, objanjenje pojmova, skraenica, simbola, saetak / apstrakt, kljune rijei, predgovor / uvod, tekst rada, popis napomena, dodaci ili prilozi, popis literature, akademski CV Izlaganje radova na skupovima Uvod Nain upoznavanja drugih s vlastitim radom: odbrana rada (kada je rije o akademskim radovima i radovima za stjecanje strunog i akademskog stepena) polupublikacije ili siva literatura, objavljivanje rada u publikacijama (monografije, zbornici, nauna periodika), izlaganje rada (na predavanjima, radionicama, seminarima, konferencijama, kongresima)Na konferencijama se iznose izvjetaji / referati (engl. conference report/paper.Uobiajeno je da se nakon njih objavljuju zbornici koji imaju vano mjesto u pojedinim strukama. Ugled zbornika u struci ovisi o tome podvrgavaju li se radovi strunoj procjeni (recenziji) te o recenzentskom sastavu (domai, meunarodni, interdisciplinarni i sl.) Izlaganja na konferencijama / seminarima / simpozijima Urednici ograniavaju opseg referata na nekoliko stranica ili kartica teksta (1000 do 5000 rijei), s definiranim tehnikim pojedinostima (prored, margine, veliine slova)Izlaganje na naunom skupu (engl. conference paper) najee ima obiljeja naunog radaOva vrsta rada uvijek se realizira u dva oblika: jedan se izlae na konferenciji (10 20 minuta), drugi se u pisanom obliku, tehniki napravljen prema zahtjevima organizatora, objavljuje u zborniku radova, tematskom broju asopisa ili u monografiji Automatsko generiranje teksta putem templejta; akcent premjeten s urednitva na autore; stroga pravila dostavljanja i ureivanja teksta za objavljivanje; priprema konferencijskih zbornika i prije same konferencije; izuzetno visoke kotizacije Posebni oblici izlaganja na konferencijama jesu tzv. plenarna izlaganja ili pozvana predavanja (engl. keynote presentation, plenary presentation) radovi koji poput preglednih lanaka daju sintezu i kritiki pregled podruja u struci S manjih konferencija objavljuju se zbornici radova (engl. conference proceedings), a sve se ee radovi vezani uz odreeno podruje objavljuju kao ureene monografije . Nakon konferencija s izrazito velikim brojem uesnika objavljuju se samo apstrakti ili proireni apstrakti radova . Izlaganja / prioptenja na konferenciji, kao i poster-prezentacije ne moraju biti zaokrueni, cjeloviti radovi, ve su prije radovi informativnog karaktera . Prijavljivanje izlaganja na naunom skupu ima uhodan model, ovisno o toga da li se rad objavljuje prije ili nakon odravanja konferencije . Duina izlaganja konferencijskih referata ograniava se najdue na 15-20 min., od ega su tri minute predviene za diskusiju. Na power-point prezentaciji trebalo bi predstaviti samo ono to se rijeima ne moe izraziti (struktura rada, tabele, grafikoni, fotografije, crtei...). Tekst na ekranu treba posluiti uesnicima skupa, a ne autoru za itanjeNajee greke pri podnoenju referata na konferencijama: diktatorski odnos podnosioca referata (uvjerenje da je u konkretnoj situaciji najvanija osoba), prenaglaena ukoenost, pretjerana leernost, pretjerana etnja, pozicija glume, igranje s predmetima tokom izlaganja... Faze objavljivanja rada prije konferencije Obavijest o odravanju konferencijePoziv za sudjelovanje i slanje saetaka: rok, opseg saetkaPostupak recenzije i odabiraPrihvatanje Upute za pisanje radaNacrt radaRecenziranje:prihvatanje, uvjetno prihvatanje: revizija rada, recenziranje, prihvatanje, neprihvatanje Objavljivanje i usmeno izlaganje Faze objavljivanja rada nakon konferencije , Obavijest o odravanju konferencije, Poziv za sudjelovanje i slanje saetaka: rok i veliina saetka, Postupak recenzije i odabira, Upute o trajanju izlaganja, Izlaganje na konferenciji, Upute za pisanje rada, Nacrt rada, RecenziranjePrihvatanje, prihvatanje s primjedbama: revizija rada, recenziranje, neprihvatanjeObjavljivanje rada Konferencijske poster-prezentacije Posteri (engl. conference poster presentations) jesu plakati na kojima naunici prikazuju neki svoj projekt ili ono na emu rade. Postali su uobiajeni na velikim skupovima na kojima se osiguravaju posebna mjesta i materijal za izlaganje postera. Neki smatraju da se na dobro pripremljenom i uoljivom posteru rezultati rada mogu predstaviti bolje nego u desetominutnom izlaganju. Poster sadri manje teksta, ali i dobro grafiki prezentirane informacije. Prezentirani sadraj treba biti razumljiv na nain da se autor postera ne zadrava na njegovom razjanjavanju ve na pitanjima koja je prikaz ponukao. Pogodan su oblik izlaganja kada se eli postii interakcija (dvosmjerna komunikacija) s kolegama. Posteri nisu uveane stranice predavanja ili slajdova, ve su mnogo informativniji od njih! Konferencijske poster-prezentacije Kljune take postera su: naslov, autor(i) istraivanja, opis istraivanja, uvod (u kojem je data svrha istraivanja), koritena metodologija, a najvaniji dio su rezultati . Rasprava se daje kratko.Obino sadri vie a najmanje jedan grafiki prikaz. Potrebno je navesti najvanije zakljuke. Literatura se navodi minimalno. Ukupni tekst trebalo bi biti mogue proitati za 3-4 minute (dvije kartice teksta) itljivost postera postie se krupnim tiskom, najbolje veliinom slova 24, a najmanje 18.Dvostruki prored, bold, lijevo poravnanje teksta zbog lake itljivosti. Grafiki i vizuelni izgled postera mora privlaiti panju (za takvu pripremu postera treba puno vremena, nerijetko i profesionalna pomo). Materijal se ureuje u stupce te po potrebi obrojaava. Zbog uoljivosti podataka preporuuje se pastelna pozadina. Poster se ne smije pretrpavati informacijama zbog kojih postaje neitljiv. Ako je rije o kompliciranijem istraivanju, za zainteresirane mogu se pripremiti dodatni tampani materijali. Izrada postera moe biti amaterska i profesionalna. Preporueni formati: A0 841 X 1189 mm, A1 594,5 X 841, A2 420,5 X 594,5, A3 297,25 X 420,5 Murphyjevi zakoni:Nita nije lahko kao to izgleda! Za sve treba vie vremena nego to se pretpostavlja! Ako bilo ta moe krenuti nepovoljno, hoe!

Radni nacrt i radna verzija teksta Radni nacrt i radna verzija teksta nijedan od ova dva tipa teksta nije konaan. Razlika izmeu radnog nacrta i radne verzije teksta je u vrsti i u funkciji pisanja: radni nacrt je punjenje teksta informacijama, argumentima, biljekama; kola biljeki, ideja i komentara, razloga i dokaza; jo ne postoji jasno razraena struktura i argumentacijska logikaradna verzija teksta je strukturotvorna vezana uz logiko sreivanje i rasporeivanje grae; radna verzija teksta je detaljno razraen radni nacrt s jasno strukturiranom graom; dokazi se rasporeuju u poglavlja i potpoglavlja; radna verzija teksta sadri sve to i konana verzija, s tim to se u ovoj fazi jo uvijek sve moe mijenjatiKada poeti pisati? Odabir i definiranje teme. Izrada radne bibliografije. Izrada radnog nacrta. Iitavanje literature i priprema biljeki. Pisanje...U procesu pisanje poznate su dvije crne rupe: sindrom prve reenice i sindrom prazne stranice Pisanje zapoinje revizijom radnog nacrta. Rano pisanje realizira se kroz dva simultana koraka:razrada logike strukture radnog nacrta; pregledavanje kljunih rijei, biljeki... formiranje najloginijeg rasporeda dijelova koji najbolje odgovaraju temi i tezi Rukopis akademskog rada : Rukopis je termin kojim se i danas najee obiljeava tekst sve dok je u pripremnoj fazi izrade prije objavljivanja u tampanom ili u elektronskom obliku.Krai seminarski radovi, referati i sl. uglavnom su rukopisi, jer se najee ne objavljuju. Kod duih akademskih radova (magistarski rad, doktorska disertacija) rukopis je nauni rad u svim fazama pisanja do konane redakcije i odbrane pred komisijom Nakon odbrane rada, ovakvi radovi stjeu status primarnih naunih publikacija i trajno se uvaju u matinim bibliotekama po principu obaveznog primjerka Planiranje strukture Poetna taka u pisanju radne verzije teksta. Planiranje strukture zapoinje revizijom radnog nacrta teksta. Sastoji se od sljedeih koraka: revizija preliminarnog sadraja (rasporeivanje u dijelove strukture s obzirom na argumentacijsku logiku rada) , obrojavanje dijelova strukture (numeracija), naslovljavanje Numeracija Numeracija je obiljeavanje strukturnih dijelova brojevima, bilo samostalno bilo u kombinaciji sa slovima, rijeima i bjelinama. Dva su osnovna tipa obrojavanja strukturnih dijelova:klasina numeracija (razliite kombinacije rimskih i arapskih brojeva, velikih i malih slova abecede, rijei i sintagmi),arapska numeracija (samo arapski brojevi u grozdovima) Numeracija - primjeri Klasina numeracija:I. A.B.II. A.B.C.III. Numeracija - primjeri Klasina numeracija:I. dio1. 2.3. Numeracija - primjeri Arapska numeracija:1. 1.1.1.2.2. 2.1.2.2.2.3.3. U oba osnovna tipa mogue su razliite varijacije i kombinacije. Brojane oznake esto su praene rijeima, sintagmama i reenicama koje saimaju sadraj strukturnih dijelova teksta. Odabir sistema ovisi o temi, o dogovoru s mentorom/icom, o standardima u podruju, o obiajima na odsjeku ili na fakultetu. Znaaj dosljednosti u odabiru sistema, uspostavljanja vrste hijerarhije i jasnog razlikovanja strukturnih razina: dijelovi, poglavlja, potpoglavlja... Naslovljavanje Naslovljavanje dijelova, poglavlja, potpoglavlja...Naslovljavanje tehnikom eliptinih reenica koje izraavaju tezu i glavne ideje. Naslovi se grade od kljunih rijei ili kratkih reenica koje izraavaju ideje dijelova ili upuuju na dokaze. U konanoj verziji teksta neki naslovi mogu se izbaciti ili prepraviti. Ako se rad sastoji od dva ili vie velikih dijelova, brojevi i naslovi dijelova dolaze na posebnu stranicu. Svako poglavlje poinje na posebnoj stranici. Stranica nikada ne zavrava naslovom Greke pri planiranju strukture akademskog rada Vlastita pria o istraivanju: akademski rad je naracija u kojoj su ideje glavni junaci, a struktura rada je pria o tim junacima; priu ne treba priati kao vlastiti izvjetaj, na literaran nain; akademski rad nije lina pria u kojoj je glavni lik autor rada; od ovog pravila se moe odstupiti ako je lino iskustvo presudno za tok izlaganjaKola citata i parafraza: cilj nije pokazati ta se proitalo, ve koji su se problemi uoili i kako su rijeeni; tekst je argumentiranje vlastitih ideja, a ne pokazivanje naitanostiMehaniki raspored: loa struktura je mehaniki raspored grae (npr. Kulturni stereoptipi u A. G. Matoa i Miroslava Krlee preporuka: izdvojiti tipove stereotipa (rodni, klasni, nacionalni), pa unutar toga uporediti naizmjenino oba pisca Dobar plan strukture U prirodnim, tehnikim i srodnim naukama struktura je unaprijed zadana Model IMRAD. Sadri sljedee dijelove: Uvod Metode i materijali Rezultati Rasprava Zakljuak. U humanistikim naukama takve zadane strukture najee nema, pa se treba voditi sljedeim preporukama: nasloviti dijelove rada reenicama i kljunim rijeima iz teze, odrediti hijerarhiju meu strukturnim jedinicama, odabrati tip i veliinu slova u naslovima dijelova, u skladu s temom odabrati numeraciju i dosljedno je slijediti , Nulla dies sine linea Nulla dies sine linea (Nijedan dan bez retka)Ideje se raaju i/ili konano formuliraju u pisanju. Pisanje je istodobno i miljenje. Miljenje se bistri u pisanju. Pisanje u kontinuitetu i planski bolje je od sporadinog i neplanskog pisanja Tipovi autora/ica :Phyllis Creme i Mary R. Lea analizirale su etiri tipa autorica i autora i metaforiki ih nazvali: ronilac: uroni u problem prije nego to jasno zna ta i kako eli rei, pa tek nakon vie pokuaja izroni na povrinu s jasnom idejom , stokrpa: najprije pravi pojedine dijelove, pa ih onda slae u cjelinu, dodajui poveznice meu njima veliki plan: gradi cijeli plan precizno unaprijed, pohranjuje ga duboko u svijesti i radi po tom planu iako ga nikada ne iznosi na papir , graditelj: gradi po unaprijed zamiljenoj strukturi, dio po dio, sve dok ne nastane skladna graevina Bolje mijenjati radnu verziju nego konani tekst!!!

Strategije i tehnike akademskog pisanja Pisanje kao linearno-kruni proces Tekoe u pisanju proistjeu i iz injenice da je pisanje linearno-kruni proces. Linearnost pisanja: napredovanje prema konanom cilju dovrenom tekstu. Linearnost pisanja: konani tekst treba izgledati kao pria koja ima poetak i kraj. Kruni proces pisanja: vraanje na dijelove teksta, promjena strukture, teme, naslova, odustajanje od prvobitnih teza. Akademski rad nije dovren do ina odbrane, pa ni tada Priprema za pisanje kao vani preduvjet akademskog pisanja Temeljite pripreme ishodite akademskog pisanja. Invencija kao umijee pronalaenja teme i adekvatnih argumenata. Da bi se o neemu pisalo, najprije o tome treba znati govoriti. Izuzetno je vano iskustvo u pisanju (pisanje kao zanatski posao). Razjanjavanje nedoumica kroz proces pisanja. Praktini problemi: osigurajte vrijeme i prostor (za manje zadatke barem dan due, a za vee akademske radnje bar mjesec dana due) Tema akademskog rada U smislu akademskog pisanja, tema je jasno razgranien i definiran predmet istraivanja. U leksikografskom smislu tema (gr. thema stavak, tvrdnja),glavna misao rasprave ili dijaloga, predmet rasprave ili umjetnike obradeTeme se klasificiraju po naunim podrujima, poljima i granama. Teme mogu biti zadane, ponuene i slobodne Pravila za dobar izbor teme Tema odgovara interesima, eljama i oekivanjima, iz strunih, idejnih ili bilo kojih drugih razloga. Poznavanje naunog podruja, polja ili grane iz kojih se pie akademski rad. Tema je nova ili malo obraivana te se moe sagledati na djelimino nov ili na posve nov nain. Optimalnog je opsega ni preiroka ni preuska. Literatura za obradu teme je dostupna. Poznavanje stranih jezika u opsegu koji je potreban s obzirom na odabir teme Postavljanje istraivakog pitanja Istraivako pitanje: formulira se u sklopu niza pitanja.Na ta pitanja trae se preliminarni odgovori, a ti odgovori vode do hipoteza. Od svih hipoteza bira se ona najuvjerljivija i tako se dolazi do teme rada. Akademski rad nije skup podataka bez selekcije i interpretacije Uoavanje problema u akademskom pisanju Od studentica i studenata ne oekuju se epohalna otkria i izumi. Akademsko pismo je retoriki poduhvat koji ui argumentiranju injenica, kritikom miljenju, pronalaenju odgovora na postavljena pitanja. Ovladavanje strategijama i tehnikama akademskog pisanja Vrste istraivakih pitanja Istraivaka pitanja, kao i sama istraivanja mogu biti: teorijska: ta moemo misliti? Najea istraivaka pitanja u akademskim radovima; pitanje je ta je mogue misliti o odreenom problemu ili temi; svrha je razjasniti problem i tako omoguiti njegovo razumijevanjeprimijenjena ili praktina: ta moemo uiniti? Kako se neto moe popraviti ili poboljati u praksi; (npr. kako poboljati poloaj manjina u drutvu)razvojna: ta moramo razumjeti da bismo mogli uiniti? Najprije se postavlja teorijsko pitanje kako bi se razumio problem, a zatim se pronaena rjeenja primjenjuju u praksi Mo pravog trenutka Uoite pravi problem i postavite pravo istraivako pitanje u odreenoj situaciji. Pisanje kao proces koji prati dnevne aktivnosti. Biljeenje ideja; predvianje potrebnog vremena za sve faze pisanja.Postaviti pravo pitanje u pravi as pred pravom publikom i na pravom mjestu Nulta faza invencije Proizvoenje oluje pitanja unutar koje se krije pravo istraivako pitanje:PITANJA NAGAANJA (Postoji li to? Ko? Kada? Gdje? Zato?)PITANJA DEFINICIJE (ta je to?)PITANJA KVALITETE (Kakvo je to?)PITANJA DJELOVANJA (ta s tim?) Hipoteza i teza Hipoteza je preliminarni odgovor na prethodno postavljena istraivaka pitanja. Hipoteze se postavljaju u nultoj fazi invencije. Hipoteza je prethodna tvrdnja, predtvrdnja. Najuvjerljivija hipoteza postaje teza. Hipoteza se vezuje za fazu invencije, a teza za fazu rasporeivanja argumenataHipoteze mogu biti ope, posebne, radne, pomone, ad hoc (padnu na pamet tokom postavljanja pitanja), fiktivne (izmiljanje primjera radi lakeg dokazivanja neke tvrdnje), prazne (npr. pretpostavke o heliocentrizmu koje u antici nisu mogle biti dokazane). Teza je najuvjerljivija tvrdnja koja se odluila dokazati i poduprijeti argumentima. esto se o svim akademskim radovima govori kao o tezama Hodogram pisanja akademskog rada Efikasan u svim veim akademskim radovima poput zavrnih radova, diplomskih radova, magisterija i doktorata. Izrauje se nakon izbora teme. Oblik hodograma ovisi sklonostima i iskustvu istraivaa, o tipu naunog istraivanja, o temi i o anru akademske proze. Tehniki: biljeke na papiru, u raunarskoj datoteci. Zapisivanje svih vanih koraka koje treba uiniti. Efikasnije je postupati racionalno i planski nego haotino i najracionalniji plan moe doivjeti radikalne izmjene Kljuni koraci u hodogramu akademskog pisma Informacije o temi: pronalaenje osnovne literature; razgovori sa mentorom, strunjacima, kolegama. Definicija teme, Izrada radnog nacrta; kod doktorata izrada i predaja sinopsisa, Pronalaenje izvora, itanje i biljeenje, Izrada nacrta teksta: rasporeivanje ideja i argumenata, Provoenje istraivanja, Pisanje prve verzije, Pisanje konane verzije, Zavrno ureivanje i tehnika obrada teksta Potraga za informacijama o temi Konsultiranje literature u klasinim publikacijama (ope i specijalne enciklopedije, rjenici, udbenici, monografije, zbornici radova, pregledni lanci, bibliografije...). Pretraivanje literature na mrei i baze podataka. Razgovori s mentorima, nastavnicima (korisniji nakon pregledanja osnovne literature u klasinim i elektronskim oblicima zbog mogunosti postavljanja konkretnih pitanja), oprez s koritenjem online literature (Wikipedia i open source), vanost voenja biljeaka ve u fazi istraivanja o temi Definicija teme Definiranje teme iz oluje pitanja izdvojiti onaj odgovor koji se ini najuvjerljivijim za neko istraivako pitanje. Preliminarni odgovor na istraivako pitanje je teza. Teza je jasno i precizno definirana tema, tek s jasno i precizno definiranom temom moe se krenuti u dalju potragu za literaturom, osnovno pravilo akademskog diskursa definirati temu u jednoj izjavnoj reenici tzv. teznoj reenici, upitne reenice u akademskom diskursu ostavljaju nesiguran dojam, a uskline unose neprimjerene emocije Definicija teme Tezna reenica predloak je za glavni naslov teksta. Naslov je najkraa definicija predmeta (sadraja) teme. U naslovima akademskih radova rijetko stoji upitnik. Podnaslov je odreenje aspekata koji su izdvojeni iz teme i na kojima e biti naglasak istraivanja Radni nacrt Nacrt teme moe biti radni (za kandidata i/ili za mentora ili mentoricu) i slubeni (sinopsis ili plan teme koji se podnosi nadlenoj instituciji za prihvatanje teme). Glavni dijelovi radnog nacrta su: naslov, hipotetini uvod (postavljanje problema, formulacija teze i osnovna argumentacija), preliminarni zakljuak, radna bibliografija Sinopsis Sinopsis je slubeni plan teme doktorske disertacije. Podnosi se fakultetskom vijeu radi odobravanja teme. Najbolje ga izvesti iz radnog nacrta, pisati nakon odsluanih kolegija i poloenih ispita. U razliitim institucijama model sinopsisa je razliit. Najee: iznosi do 5000 znakova, prilae se zajedno s biografijom i molbom, sadri sljedee elemente: teorijsku podlogu rada, ue podruje rada, ciljeve i probleme istraivanja, metodoloke postupke, oekivani nauni ili struni doprinos Pronalaenje izvora Informacijski izvori i naune publikacije dijele se na: primarne: monografije, udbenici, doktorske disertacije, originalni nauni lanci, originalna umjetnika djela, ankete, statistike, intervjui, referati s naunih skupova, laboratorijske analize... sekundarne: bibliografije, enciklopedije, rjenici, prirunici, biografije, katalozi... tercijarne: bibliografije bibliografija, centralni katalozi, saeci i sinopsisi u bibliografskim i citatnim bazama podataka... Prikupljanje izvora Koritenje usluga biblioteka, Kupovina knjiga, Pretraivanje i pohrana izvora s mree, Traenje izvora i dokumenata od autora, Upotreba privatne biblioteke ili zbirke Mogui izvori podataka tampane publikacije (struni asopisi, knjige, prirunici, udbenici, enciklopedije, rjenici, leksikoni i dr.).Multimedijski izvori informacija i znanja (dnevna tampa, periodika, radioemisije, TV emisije, internetski izvori, CD-ovi). Dokumentacija, tehnika i druga (izvjetaji, analize, projekti, elaborati i sl. koji se nalaze u tehnikim odjelima firmi, u strunim slubama, centrima za informacije i naunu dokumentaciju i sl.). Arhivska graa, Konsultacije sa strunjacima, Neposredno posmatranje (npr. raznih operacija, tehnolokog procesa, maina, instrumenata, organizacije rada i sl.), Posmatranje uz sudjelovanje, Eksperimenti, Fiziki artefakti, Savjeti mentora Biblioteka kao sredinji akademski topos Usluge: posudba grae, koritenje prostora biblioteke za akademski rad, meubiblioteka pozajmica, online usluge, informacijske usluge. Medijski oblici: tampa, elektronska graa, mrena graa...pristup vs. posjedovanje grae. Klasini katalozi: autorski, predmetni, struni, naslovni....Mrene baze podataka, pretraivai, online katalozi: OPAC, WebPAC itanje i biljeenje Nema itanja bez biljeenja i biljeaka!!! Jedan od glavnih uzroka psihikog stresa pokuaj da se zapamti vie nego to se moe, pa treba svjesno nastojati zaboraviti sve nevano, a sve vano zabiljeiti. (Alvin Toffler, ok budunosti)Tipovi itanja:Pregledno itanje (prelistavanje) prvi susret s tekstom, Informativno (uvodno ili brzo) itanje ope razumijevanje teksta, Kritiko (koncentrirano ili polagano) itanje analiza i interpretacija teksta, Dubinsko (dopunsko ili selektivno) itanje usredotoenje na pojedine dijelove teksta Tehnike biljeenja etiri osnovne tehnike biljeenja su: kartice i biljenice, Potcrtavanje, Fotokopiranje i skidanje s mree,Virtuelne biljeke Vrste biljeaka (prema sadraju na koji se odnose) Izvaci (ispisi, ekscerpti) najvaniji dijelovi teksta, definicije, kasnije se mogu iskoristiti kao citati; obino se oznaavaju znakovima navodaParafraze sadraj teksta preprian drugim, svojim rijeima; moe lahko odvesti u plagiranje; preporuena upotreba najvie do 5% istih rijeiSaeci (rezime) biljeka u kojoj se samo najvaniji dijelovi teksta saimaju vlastitim rijeima; izvorni tekst se skloni, pa se biljeka pravi po vlastitom sjeanju; kad god je mogue, tekst treba saimati, a ne doslovno prepisati Grafiki prikazi u obliku algoritama, dijagrama, hodograma...posebno funkcionalni u prikazivanju procesa ili dinamike radnje ili eksperimenta; ilustrativno prikazuju faze nekog procesa ili postupkaKada citirati, parafrazirati, saimati? Citirati se ne moe i ne treba uvijek. Ne citiraju se poznate i opeuvrijeene ideje koje su postale kulturno dobro. Citirati treba u sljedeim sluajevima: kada tue rijei podupiru vlastito stajalite o temi, kada tue rijei zastupaju suprotno stajalite o temi, kada imaju autora (novouvedeni pojmovi, otkria) , kada su posve nove Parafraziranje i parafraze osjetljivo su polje biljeenja. Granica prema plagiranju i plagijatu ovdje je najkrhkija. Parafrazirati oprezno i samo onda kada se vlastitim rijeima neto moe objasniti bolje nego u izvorniku. Sve napisati novim rijeima kako bi se izbjegao nesvjesni plagijatSaimanje je postupak u kojem se na najlaki mogui nain iznosi sadraj tueg teksta. Koristi se pri opem pregledu literature, lanka, knjige...Parafraza i saimanje nisu snani dokazi kao citati. Parafraza i saimanje obiljeavaju se kraticom usp. i odgovarajuim bibliografskim podacima Pravilna upotreba citata Izaberite originalan izvor, a ne izvor iz druge ili tree ruke (citati citata najloiji su primjer naune citatnosti).Citirajte po vienju (de visu), a ne po sjeanju. Ako izvor ima vie varijanti, pri citiranju odluite se za jednu i obrazloite svoju odluku. Ako se citat preuzima iz tampanog izvora, obavezno ga pregledati vie puta. U sluaju citiranja izvora s mree, koristiti samo pouzdane izvore. Citat obiljeiti navodnicima (pripaziti na bibliografske podatke, posebno na brojeve stranica). Budite dosljedni u koritenju odabranog citatnog stila. Pazite na pravopisne znake, razmake i druga pravila Prva faza pisanja Biljeke i biljeenje su i rana faza pisanja. Idealnog dana za poetak pisanja nema poeti odmah!!! Rano pisanje nije pisanje cijelih reenica i odlomaka ve nizanje ideja, izrada umnih mapa, preslagivanje kostura rada. Sve to se zabiljei u pisanju biljeki o literaturi i u ranoj fazi pisanja moda nee ui u konanu verziju teksta, ali pomae prolaenje linearno-krunog procesa pisanja ta razlikuje doktorat od ostalih vrsta akademskih radova? Disertacija je nauni doprinos postojeem znanju. Tema doktorske disertacije mora biti nova i aktuelna. Istraivanje doktorske disertacije treba biti izvornoIstraivanje je izvorno zbog: provoenja izvornog istraivanja; teme, pristupa ili naina izlaganja; novih istraivakih postupaka ili alata; unapreenja postojee teorije ili gledita; uoenih novih osobina, novih dokaza; provjere ranije postavljenih hipoteza; izrade sinteza koje do sada nisu postojale; interdisciplinarnog pristupa; primjene postojee metode ili teme na novo podruje; uopavanja niza rezultata i komparativni prikaz; doprinosa nauci na neki drugi nain Deset zapovijedi doktorske disertacije :Ja sam disertacija tvoja i nemaj drugih obaveza dok mene pie. Ne razmei se doktorskom titulom uzalud. Nakon odbrane idi na naune skupove i objavljuj naune radove. Ne plati drugom da disertaciju napie umjesto tebe. Ne zavidi drugom na njegovom radu nego se brini za svoj rad. Ne kradi tue misli i ideje. Ne citiraj lano, tj. Krivo. Ne citraj bez navodnika. Ne poeli prepisati disertaciju s interneta

Vrste naune proze Rezultati naunog rada objavljuju se u razliitim oblicima pisanog teksta. Tekstovi koji obrauju naune probleme po opoj klasifikaciji dijele se na:naune,strune,nauno-strune (enciklopedija, leksikon, rjenik, bibliografija, udbenik i sl. utemeljeni su na postojeem znanju, ali zahtijevaju i nauni trud)Nauni i struni radovi mogu biti i akademski radovi ako su nastali za potrebe stjecanja akademskih i strunih naziva i akademskih stepena Nauni radovi Izvorni nauni lanak (engl. research article, scholarly article, research paper, original scientific paper). Prethodno prioptenje ili nauna biljeka (engl. preliminary note, provisional communication). Pregledni lanak (engl. review article / paper, scientific review paper, review essay) . Monografija (engl. monograph). Projekt ili studija (engl. scientific project / study) Izvorni nauni lanak Sadri originalan doprinos problematici, bilo da je rije o novoj temi, novoj metodologiji, eksperimentu ili tehnikom izumu. Trebao bi biti objavljen u primarnim naunim publikacijama, u asopisima s meunarodno priznatom recenzijom te s njima po kvaliteti izjednaenih asopisa; ocijenjen od jednako kvalificiranog istraivaa (engl. peer),lanak prolazi proces recenziranja u kojem se provjerava i ocjenjuje njegova sadrajna i formalna kvaliteta, najvei presti ima objavljivanje u visoko rangiranim meunarodnim asopisima Kratko prioptenje ili nauna biljeka Kratka biljeka. Prva obavijest o poetku istraivanja. Sadri bitne informacije, ali ne i cjelokupnu argumentaciju. Obavijest ostalim naunicima i naunoj zajednici da je zapoeto izvjesno istraivanje Pregledni lanak Dui nauni tekst izmeu 10-50 kartica teksta. Daje uvid u problematiku, raspravlja o prethodnim istraivanjima te predlae nove pristupe ili rjeenja. Koristan u novim podrujima istraivanja te u nastavnoj djelatnosti jer donosi jednostavan, kritiki i saet prikaz grae. Kao anr, pogodan je i za diplomski te za magistarski rad. Autor treba dati podatke o svim vanijim objavljenim radovima o odabranom problemu; korisni za mlade naunike i u obrazovanju. Ako su izvorni nauni lanak, prethodno priopenje i pregledni lanak prezentirani na naunom skupu te objavljeni u zborniku radova sa skupa mogu biti kategorizirani u posebnu skupinu izlaganja s naunog skupa (engl. conference paper) Monografija Opsena rasprava o uem predmetu ili problemu u obliku krae knjige ili dueg lanka koja temeljito argumentira dosadanja istraivanja te daje iscrpnu analizu odreene teme. Dominantna vrsta naunog teksta u 19. st.. Mogu biti samostalan i timski rad. Namijenjene prije svega kolegama u struci i naunoj javnosti. Pie se za naunu i strunu publiku. Danas zamijenjena efikasnijim oblikom zbornikom naunih radova u kojem autorice i autori obrauju odreenu temu. est je oblik u magistarskim tezama i doktorskim disertacijama. Doprinos onome to je ve napisano o temi u odreenoj disciplini Projekt ili studija Poseban oblik naunog, najee kolektivnog rada koji naruitelj (vlada, ministarstvo, investitori) povjerava specijaliziranim institucijama da se obavi pod naunim nadzorom voditeljice ili voditelja istraivanja. Sastoji se od prijedloga projekta, rada na projektu i izvjetaja. Prijedlog projekta sadri podatke o vrsti istraivanja (fundamentalno, primijenjeno, razvojno), o voditelju projekta i o ostalim uesnicima na projektu, o stepenu spoznaja na odreenom istraivakom podruju, o dinamici rada, o ciljevima, oekivanom doprinosu, o moguim korisnicima i sl. Rezultati projekta objavljuju se u naunim zbornicima ako je rije o neusmjerenim fundamentalnim istraivanjima ili nalaze primjenu u praksi ako je rije o usmjerenim fundamentalnim istraivanjima, primijenjenim ili razvojnim istraivanjima Enciklopedije, rjenici, udbenici... Referentne publikacije mogu pripadati naunom radu. Uredniki rad leksikografskih izdanja pripada naunom radu ako polazi od nove ideje. Pojedine enciklopedijske biljeke male su naune studije. Kratka forma natuknica ponekad dovodi do minijaturnog preglednog rada ili minimonografija. Bez prethodnog kvalitetnog naunog rada nema dobrog udbenika Struni radovi Vani u irenju naunih spoznaja i u edukaciji: struni lanak (engl. professional article / paper) , recenzija (engl. peer review) , prikaz (engl. review) , izvjetaj (engl. report) , knjiga, udbenik (engl. book; engl. textbook) Struni lanak Ne sadri nove spoznaje, ve na pregledan i informativan nain saima postojea znanja o temi, problemu ili podruju radi irenja ve poznatih spoznaja ili njihove primjene u praksi. Objavljuje se u strunim asopisima Recenzija Kritika ocjena naunog, strunog ili akademskog rada te njegovog doprinosa naunom podruju, odnosno struci. Pie se kao miljenje o vrijednosti rukopisa za objavljivanje. Termin i praksu peer review uveo je Henry Oldenburg, osniva i urednik najstarijeg redovnog naunog asopisa Philosophical Transactions of the Royal Society koji izlazi u Londonu od 1665. anr je zabiljeen ve u Etici ljekara sirijskog ljekara Ishaqa bin Ali al-Rahwija (854931), oca medicinske recenzije Recenzija Urednik asopisa ili institucija alju rukopis na ocjenu strunjacima iz podruja. Najee anonimno, ita se i ocjenjuje djelo. Ocjenjivai moraju biti istog ili vieg akademskog zvanja od autora koje ocjenju. Moraju raditi po najviim standardima struke, jer o njihovoj ocjeni ovisi objavljivanje djela, postizanje naunih zvanja i napredovanje. Recenzija sadri kategorizaciju rada, ima vrstu strukturu i esto formalan model. U uvodu daju se osnovni podaci o radu (naslov, opseg, podruje). U kratkom opisu navode se dijelovi (poglavlja) rada. U kritikoj ocjeni prosuuju se pojedini aspekti djela. U zakljuku donosi se sud te se djelo preporuuje za dalju proceduru (tampu, status udbenika), vraa se na doradu ili se u krajnjem sluaju odbija. Zbog linih animoziteta ili nerazumijevanja katkad odbijeni radovi koji su kasnije doivjeli uspjeh. U novije doba primjenjuje se i otvoreni peer review Prikaz Opis i ocjena informacija i stanja u pojedinom naunom podruju ili struci. U uem smislu analitiki i kritiki osvrt na djelo (engl. book review). Recenzija se pie o neobjavljenom djelu, a prikaz o objavljenom djelu. U sluaju recenzije nedostaci se mogu ukloniti, a u sluaju prikaza sud je konaan. Recenzije piu osobe istog ili vieg naunog zvanja, a prikaze svako ko je proitao djelo. Osnovno pravilo pisanja prikaza: vano je ocijeniti djelo (sadraj, argumentaciju, dokumentaciju, stil), a ne izlagati svoje teorije o problematici kojom se prikazano djelo bavi) Izvjetaj Termin izvjetaj javlja se u tri smisla: iri: lanci ili dijelovi lanaka u kojima se raspravlja o rezultatima naunog rada; ui: institucionalni anr ocjene magistarskih i doktorskih radova zbog stjecanja akademskih stepena i napredovanja u akademskim zvanjima (npr. Izvjetaj komisije za ocjenu i odbranu magistarskog rada), (Izvjetaj komsije o izboru u zvanje docentice); najui: poseban struni rad u kojem se opisuje tok rada na istraivanju i njegovi rezultati Knjiga Po definiciji UNESCO-a knjiga je ukorieni tekst naunog, strunog, umjetnikog ili drugog tipa koji je opsegom vei od 49 kartica teksta. tampana publikacija od 5 do 49 kartica naziva se broura . Kartica teksta iznosi 1800 znakova s razmacima. Knjiga moe biti: tampana i elektronska Udbenik Udbenik je temeljni oblik strune knjige. Udbenik je didaktiko-metodoloki rad u kojem se na sistematski i funkcionalan nain izlae nastavno gradivo iz predmeta ili struke propisano nastavnim planom i programom odgojno-obrazovnih institucija. Uglavnom prevladava popularna, a ne pretjerano nauna terminologija. Ako udbenik svojim sintezama ili primjerima upuuje izvan standardnih spoznaja, moe se smatrati nauno-strunim radom Akademski stepeni i zvanja Studij za postizanje vie strune spreme (engl. associate degree)Studij za postizanje visoke strune spreme (engl. bachelors degree). Bachelors degree ima dva oblika: Bachelor of Arts (BA / B.A.) oznaava univerzitetsku diplomu iz humanistikih i drutvenih nauka; Bachelor of Science (BSc, BS / B.S.) univerzitetska diploma iz prirodnih i tehnikih naukaMagisterija (engl. masters degree) MA / M.A. i MSc, MS / M.S.Doktorata (engl. doctors degree) Mentorstvo (I) Prema legendi, Mentor je bio odgajatelj i savjetnik Odisejevog sina Telemaha. Mentor nadgleda, vodi temu, postavlja pitanja i oekuje odgovore. Na viim stepenima obrazovanja ne mora biti upoznat s temom vie od kandidata. Mentor je vie konica nego mamuza. Mentor vodi brigu o tome da kandidat ispuni oekivanja i standarde Mentorstvo (II) Kandidati od mentora najee oekuju: da navrijeme proita rad, da je na raspolaganju kad im je potreban, uz korektan pristup, da je kritian u pozitivnom pravcu i da usmjerava njihov rad, da je zainteresiran za istraivanje i da poznaje podrujeMentor od kandidata oekuje: da je nezavisan, da napie rad koji nije samo prva verzija, tj. da temeljito revidira svoj rad prije prve predaje mentoru, da postupi prema savjetima, da ima interes za temu i rad Akademski radovi : Esej (engl. essay) Referat (engl. paper) Seminarski rad (engl. term paper / seminar paper / paper)Zavrni dodiplomski rad (engl. bachelors thesis) Zavrni diplomski rad (engl. masters thesis, diplomma thesis) Doktorska disertacija (engl. dissertation, doctoral thesis, doctoral degree thesis) Esej Najjednostavniji oblik akademske proze ili kratka rasprava, najee veliine 2 do 5 kartica teksta, rijetko do 10. Pojam je irok i obuhvata razliite oblike kratkog lanka ili argumentacijske proze, esto iz line vizure. Eseji mogu biti knjievni, politiki, novinski (kolumne), akademski i sl. Rije dolazi od franc. essayer kuati, pokuati, istraiti; essai ogled, rasprava. Termin je uveo Michel de Montaigne u knjizi Essais (1580) opisuje svoje tekstove kao pokuaje prenoenja misli u pisani tekst . Akademski esej pie se u sklopu nastavnog procesa na satu ili kao domaa te ispitna zadaa. Esej je analiza predmeta ili miljenje o temi. Osnovni tekst eseja, kao i kod ostalih akademskih radova, sastoji se od: uvoda, tijela teksta (razrada teme) i zakljuka. Ne navodi se literatura, ne daje se kritiki osvrt i ne piu se napomene. Prikazuje miljenje nekog autora ili analizu neke teme Referat Oblik akademskog rada razliite veliine, najee od 5 do 10, najvie do 15 kartica teksta, u kojem studentice i studenti obrauju temu iz nastavnog programa. Kao i svi akademski radovi, referat mora imati uvod, razradu teme, zakljuak i literaturu, po potrebi i napomene. Cilj referata jeste pokazati razumijevanje problematike te nauiti svojim rijeima uz pomo strune terminologije izloiti temu. Za razliku od seminarskog rada, u referatu se ne osvre na metodologiju u veoj mjeri Seminarski rad Vii oblik akademskog rada, opsega oko 15 kartica, u kojem studentice i studenti samostalno obrauju temu po vlastitom izboru ili na sugestiju nastavnice ili nastavnika.U seminarskom radu proiruju se znanja iz nastavnog predmeta, produbljuje se spoznaja, upoznaje se s metodologijom izrade naunih radova, savladava se tehnika strukturiranja teksta i sluenja literaturom. Seminarski rad sadri sve uobiajene dijelove akademskog rada, ali je naglasak ne samo na prezentiranju teme ve i na metodologiji. Vano je da obuhvata svu relevantnu literaturu. Po kvaliteti srodan je strunom radu ili strunom prikazu Zavrni dodiplomski rad Diplomski rad u klasinom, predbolonjskom studiju jeste struni rad koji studentice i studenti pod vodstvom mentora ili mentorice prijavljuju, izrauju i nakon svih poloenih ispita brane pred komisijom kao uvjet za stjecanje diplome i pripadajueg akademskog i strunog naziva. U bolonjskom sistemu studija, klasini diplomski rad preimenovan je u zavrni dodiplomski rad, nakon ega se stjee zvanje bakalaureat. Klasini diplomski rad imao je 20-40 kartica teksta. Pravila izrade zavrnih radova propisuje svaka ustanova. Obavezno sadri i saetak i kljune rijei. Izrauju se u 4 primjerka jedan za kandidata, a 3 za lanove komisije Zavrni dodiplomski rad Obrauje se struna tema manjeg opsega, primjenjujui odgovarajue metodoloke postupke koji dokazuju sposobnost strunog rada uz donekle originalan pristup (nije uvjet). Uobiajeni opseg rada od 25 do 40 (5) kartica teksta. Predaje se u tri do pet primjeraka. Uobiajeni osnovni dijelovi rada. Kompleksnost obrade teme i konani opseg ovisi o vrsti studija te o propisima matine ustanove Magistarski rad / Zavrni diplomski rad U klasinom, predbolonjskom studiju, vii oblik akademskog rada. U bolonjskom sistemu studija preimenovan i preinaen u zavrni diplomski rad. Klasini magistarski rad i bolonjski zavrni rad razlikuju se po stepenu naunosti i po postignutom nazivu. U klasinom smislu, magistarski rad pripada nauno-strunim radovima; njime se postizao nauni naziv magistre / magistra nauka; naglasak na originalnosti; opseg 80-120 kartica tekstaDiplomski rad u bolonjskom sistemu struni je rad; njime se postie struni naziv magistre / magistra struke; naglasak na strunoj kompetenciji i oblicima samostalnog rada; opseg se odreuje u sklopu pojedinih akademskih zajednica i fakulteta (oko 60 20 kartica teksta) Doktorska disertacija Samostalan nauni rad kojim se postie zvanje doktorice ili doktora nauka. Najvii oblik akademske proze kojim se stjee kvalifikacija za nauni rad u oblasti u kojoj se dodjeljuje doktorat. U okviru bolonjskog studija, doktorska disertacija pie se u sklopu trogodinjeg doktorskog studija. Oblik i opseg nisu strogo propisani, pa se odreuju unutar pojedinih doktorskih studija. U doktorskoj disertaciji originalni su i tema i metodologija i rezultati. Disertacija je nov doprinos naunoj spoznaji i vrijedna je objavljivanja. Doktorat je priznanje akademske sposobnosti licenca za rad u nauci. Opseg doktorata: 250 25Ovisno o vrsti istraivakog rada doktorske disertacije mogu biti eksperimentalni radovi, metodoloke studije, deskriptivne studije, raunske i analitike studije, historijske i bibliografske studije, kombinirani rad i sl. Odvijanje doktorskog studija:doktorand se opredjeljuje za podruje istraivanja (1. semestar doktorskog studija); po upisu doktorandu se dodjeljuje studijski savjetnik i tu ulogu odmah moe preuzeti mentor, odabir i prijava teme i mentora (do upisa u 3. semestar), javna odbrana teme rada (nakon ocjene podobnosti teme i prihvatanja na Nastavno-naunom vijeu, period od do tri mjeseca), prije upisa u svaku novu ak. godinu i kandidat i mentor podnose izvjetaj o napretku, izrada rada, javna odbrana rada, prijava u bazu doktora nauka i promocija diplome

Drutvene nauke - specifinosti Drutvene nauke pojmovna su interpretacija drutvene stvarnosti zasnovane na injenicama te stvarnosti. Prirodne nauke ve su bile razvijene kada su se drutvene nauke tek poele konstituirati. Pojam nauke bio je zasien metodama prirodnih nauka, pa se drutvena nauka poela odmjeravati pravilima prirodnih nauka. Prirodne i drutvene nauke imaju razliit predmet istraivanja, a samim time razlikuju se i metode Obiljeja drutvenih pojava Struktura drutvenih pojava sloenija je od strukture prirodnih pojava. Prirodne pojave uzrokovane prirodnim iniocima, a drutvene pojave uzrokovane i prirodnim i drutvenim iniocimaPrirodne pojave imaju stalnu, a drutvene dinamiku strukturu. Zemlja se stalno kree po istoj putanji, ivotinje nisu napredovale u posljednjih 20 miliona godina, za manje od 2000 godina drutvo je prolo 4 velike transformacije: robovlasnitvo, feudalizam, kapitalizam do socijalizama raznih oblika... Obiljeja drutvenih pojava Drutvene pojave tee je egzaktno mjeriti, a potreba za egzaktnou nije jednaka kao u sluaju prirodnih nauka . Drutvene pojave imaju historijsku dimenziju, odnosno pod utjecajem su prolih zbivanja (Ljudi jesu subjekti historije, ali oni je ne prave po svojoj volji, ne pod okolnostima koje su sami izabrali, nego pod okolnostima koje su zatekli... Marx, 1949). Prirodne pojave djeluju neovisno o ovjeku, a drutvene pojave temelje se na djelatnosti ljudi drutvene pojave objanjavaju se uz pomo spoznaja o ovjeku, i opih i specifinih tipa stavovi ljudi, kulturne specifinosti i sl. Drutvene pojave tee je predvidjeti, jer je zahvaen veliki broj uzroka, a esto dolazi do interferencije uzroka koji daju novu kvalitetu. Istraiva drutva pod veim je utjecajem drutvenih vrijednosti: lan je odreene drutvene grupe i nesvjesno moe biti pod utjecajem te pripadnosti, pritisak drutvenih snaga na naunu istinu vei je u drutvenim nego u prirodnim naukama, kompleksne i promjenjive drutvene pojave tee su dostupne iskustvenom doivljavanju, pa je registracija injenica uglavnom vezana uz posredne i sloenije postupke