Prijevod

EUROPSKA KONFERENCIJA MINISTARA NADLE�NIH

ZA REGIONALNO PLANIRANJE (C E M A T)

ODBOR VISOKIH DU�NOSNIKA

PERSPEKTIVA EUROPSKOG PROSTORNOG RAZVOJA

(ESDP)

Potsdam, 10.-11. svibnja 1999.

2 Nakladnik: Republika Hrvatska Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja Uprava za prostorno uređenje Za nakladnika: Marko �irac Glavni urednik: Zdravko �vigir Grafički i tehnički urednik: �eljko Veseli Prijevod: Marina Denona-Krsnik Umno�avanje i uvez: KOLDING Zrinjevac 14 /Berislavićeva 8, Zagreb Naklada: 50 primjeraka, prosinca 1999.

3

Riječ uvoda uz prijevod dokumenta EUROPEAN SPATIAL DEVELOPMENT PROGRAM (ESDP) PERSPEKTIVA EUROPSKOG PROSTORNOG RAZVOJA Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja Republike Hrvatske je putem Odbora visokih du�nosnika Europske konferencije ministara nadle�nih za regionalno planiranje (CEMAT) pratilo nastanak dokumenta Perspektiva europskog prostornog razvoja � European Spatial Development Perspective (ESDP). Aktualno izdanje je nakon sedmogodi�njeg procesa izrade i usklađivanja predstavljeno na sastanku ministara nadle�nih za regionalno/prostorno planiranje Europske unije odr�anom u svibnju 1999. u Potsdamu, Njemačka. Va�nost tog dokumenta za prostorni razvoj Europe potaknula nas je da ga u prijevodu na hrvatski jezik prezentiramo stručnoj javnosti Republike Hrvatske. Prijevod je u cijelosti, uključujući karte i slike istovjetan engleskom originalu. Djelatnici Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja u Upravi za prostorno uređenje u suradnji sa Zavodom za prostorno planiranje svojim su zalaganjem omogućili da se hrvatsko izdanje � PERSPEKTIVE EUROPSKOG PROSTORNOG RAZVOJA da na kori�tenje na�oj stručnoj javnosti.

MINISTAR

mr.sc. Marko �irac Zagreb, prosinac 1999.

4

PERSPEKTIVA EUROPSKOG PROSTORNOG RAZVOJA Ka ujednačenom i odr�ivom razvoju teritorija EU pripremio Odbor za prostorni razvoj Zavr�na rasprava na sastanku ministara nadle�nih za regionalno/prostorno planiranje Europske unije Potsdam, 10. i 11. svibnja 1999.

5

Sadr�aj

Dio A. Postizanje uravnote�enog i odr�ivog razvoja teritorija EU: Doprinos politike prostornog uređenja

1. Prostorni pristup na razini Europe 1.1 �Teritorij�: nova dimenzija europske politike 1.2 Nejednakosti u prostornom razvoju 1.3 Temeljni ciljevi ESDP-a 1.4 Status ESDP-a 1.5 ESDP kao proces 2. Utjecaj zajedničkih politika na teritorij EU 2.1 Rastuća va�nost EU politika koje imaju

utjecaj na prostor 1.2 EU politike s prostornim utjecajem 1.2.1 Zajednička politika o konkurenciji 1.2.2 Transeuropske mre�e (TEN) 1.2.3 Strukturna sredstva 1.2.4 Zajednička poljoprivredna politika 1.2.5 Politika okoli�a 1.2.6 Istra�ivanja i tehnolo�ki razvoj (RTD) 1.2.7 Aktivnosti Europske investicijske banke u

svezi zajmova 2.3 Pobolj�ana prostorna usklađenost

zajedničkih politika 3. Ciljevi i opcije politika za teritorij EU 3.1 Prostorno usmjerenje politika 3.2 Policentrični prostorni razvoj i novi urbano-

ruralni odnos 3.2.1 Policentrični i uravnote�eni prostorni razvoj

u EU 3.1.2 Dinamični, privlačni i konkurentni gradovi i

urbanizirane regije 3.1.3 Autohtoni razvoj, raznolika i proizvodna

ruralna područja 3.1.4 Urbano-ruralna partnerstva 3.3 Jednakost pristupa infrastrukturi i znanju 3.3.1 Integrirani pristup za pobolj�anje prometnih

veza i pristupa znanju 3.3.2 Model policentričnog razvoja: temelj bolje

pristupačnosti 3.3.3 Djelotvorno i odr�ivo kori�tenje

infrastrukture 3.3.4 �irenje inovacija i znanja 3.4 Razborito gospodarenje prirodnom i

kulturnom ba�tinom 3.4.1 Prirodna i kulturna ba�tina kao razvojno

dobro 3.3.2 Za�tita i razvoj prirodne ba�tine 3.3.3 Gospodarenje vodnim resursima �

poseban izazov za prostorni razvoj 3.3.4 Kreativno gospodarenje kulturnim

krajobrazima 3.3.5 Kreativno gospodarenje kulturnom

ba�tinom 4. Primjena ESDP-a 4.1 Prema integriranom prostornom razvoju 4.2 Primjena ESDP-a na razini Zajednice 4.3 Transnacionalna suradnja između dr�ava

članica 4.4 Prekogranična i međuregionalna suradnja 4.5 Primjena ESDP-a u dr�avama članicama 4.6 Va�nost ESDP-a za paneuropsku i

međunarodnu suradnju 5. Pro�irenje Europske unije: novi izazov za

europsku politiku prostornog razvoja

5.1 Novi referentni teritorij za ESDP 5.2 Glavne značajke prostornog razvoja u

pridru�enim zemljama 5.2.1 Stanovni�tvo 5.2.2 Gospodarstvo 5.2.3 Promet 5.2.4 Okoli� 5.2.5 Zaključci 5.3 Specifične zadaće europske politike

prostornog razvoja u budućim dr�avama članicama

5.4 Prostorni utjecaj kojeg će pro�irenje imati na regije EU

5.5 Ciljevi i opcije politike sada�njeg ESDP-a u svijetlu pro�irenja

5.6 Načela za integraciju zadaća pro�irenja u planiranje europskog prostornog razvoja

Dio B Teritorij EU: trendovi, mogućnosti i

izazovi 1. Uvjeti i trendovi prostornog razvoja u EU 1.1 Zemljopisna obilje�ja EU 1.2 Demografski trendovi 1.3 Gospodarski trendovi 1.4 Trendovi u svezi okoli�a 2. Prostorna pitanja od europskog značaja 2.1 Trendovi u pravcu promjena u europskom

urbanom sustavu 2.1.1 Nastanak urbanih mre�a 2.1.2 Promjene u pogledu urbanih gospodarskih

mogućnosti 2.1.3 Stalno urbano �irenje 2.1.4 Rastuća socijalna segregacija u gradovima 2.1.5 Pobolj�anje kakvoće urbanog okoli�a 2.2 Promjena uloge i funkcije ruralnih područja 2.2.1 Rastuća međusobna zavisnost urbanih i

ruralnih područja 2.2.2 Razni pravci razvojnih trendova u ruralnim

područjima 2.2.3 Pomaci u poljoprivredi i �umarstvu �

posljedice za industriju i kori�tenje zemlji�ta

2.3 Promet i povezivanje u mre�u 2.3.1 Granični i informacijski problemi mre�a 2.3.2 Rastući prometni tokovi i zakrčenost 2.3.3 Neprimjerena pristupačnost EU 2.3.4 Koncentracija i razvojni koridori 2.3.5 Razlike u �irenju inovacija i znanja 2.4 Prirodna i kulturna ba�tina 2.4.1 Nestanak biolo�ke raznolikosti i prirodnih

područja 2.4.2 Opasnosti za vodne resurse 2.4.3 Stalni pritisci na kulturne krajobraze 2.4.4 Rastući pritisak na kulturnu ba�tinu 3. Odabrani programi i perspektive

integriranog prostornog razvoja 3.1 Prostorno djelotvorni EU programi 3.2 INTERREG II C programi 3.3 Pilot akcije za transnacionalni prostorni

razvoj temeljem čl. 10 ERDF 3.4 Prostorne perspektive 4. Temeljni podaci za pridru�ene zemlje i

dr�ave članice

6

Dio A. Postizanje uravnote�enog i odr�ivog razvoja teritorija EU Doprinos politike prostornog uređenja 1. Prostorni pristup na razini Europe 1.1 �Teritorij�: nova dimenzija europske politike (1) Karakteristično teritorijalno obilje�je Europske unije (EU) je njena kulturolo�ka raznolikost koncentrirana na malom području, čime se ona razlikuje od drugih velikih ekonomskih područja svijeta, poput SAD-a, Japana i MERCOSUR-a. Ova raznolikost - potencijalno jedan od najznačajnijih razvojnih čimbenika za EU - mora se zadr�ati unatoč europske integracije. Politike prostornog uređenja stoga ne smiju standardizirati lokalni i regionalni identitet u EU koji poma�e pri obogaćivanju kvalitete �ivota njenih građana. (2) Otkako je za�ivjela Europska ekonomska i monetarna unija (EMU), europska integracija je postigla znatan napredak. S rastućom ekonomskom i socijalnom integracijom unutarnje granice sve vi�e gube njihovo razdvajajuće obilje�je a između gradova i regija dr�ava članica dolazi do intenzivnijih odnosa i međuzavisnosti. To znači da učinci regionalnih, nacionalnih ili zajedničkih projekata u jednoj zemlji mogu imati znatan utjecaj na prostornu strukturu drugih dr�ava članica. Pri provedbi politike zajednice ubuduće već u ranoj fazi treba posvetiti veću pozornost prostornim faktorima, poglavito stoga �to vi�e neće biti moguće kompenzirati regionalni disparitet u proizvodnosti kroz prilagodbu deviznih tečaja. U tom pogledu prostorno planiranje mo�e pomoći da se izbjegne povećanje takvih regionalnih dispariteta. (3) Razvojni projekti u raznim dr�avama članicama najbolje se dopunjuju ako su usmjereni na zajedničke ciljeve prostornog razvoja. Stoga nacionalne politike prostornog razvoja dr�ava članica i sektorske politike EU iziskuju jasne razvojne smjernice na vi�oj prostornoj razini. One su izlo�ene u ovoj Perspektivi europskog prostornog razvoja (ESDP) koju su sastavile dr�ave članice u suradnji s Europskom komisijom. (4) Konkurencija na jedinstvenom europskom tr�i�tu je jedna od pokretačkih snaga prostornog razvoja u EU, a jo� će se intenzivirati kroz EMU. Iako su regije, gradovi i lokalne vlasti već počele surađivati u različitim područjima, oni se međusobno natječu za gospodarske aktivnosti, poslove i infrastrukturu. Trenutačno, međutim, ne startaju sve europske regija sa slične

polazi�ne točke, �to komplicira jačanje ekonomske i socijalne kohezije EU. Va�no je stoga postepeno te�iti prostornoj ravnote�i čija je svrha pru�iti ravnomjerniju geografsku distribuciju rasta diljem teritorija EU (s ciljem kohezije). (5) S obzirom na te�ke probleme na tr�i�tima rada u većini regija u EU, politika prostornog razvoja treba podr�avati cilj osiguravanja novih i odr�ivih radnih mjesta za svoje građane. Građani mogu preuzeti punu odgovornost za organizaciju svog �ivota i iskusiti prednosti europske integracije na pozitivan način u njihovim vlastitim regijama samo ako postoje dobro uravnote�ena regionalna tr�i�ta rada. (6) Na dugoročne trendove prostornog razvoja u EU ponajvi�e utječu tri čimbenika: • progresivna ekonomska integracija i s time

povezana povećana suradnja između dr�ava članica,

• sve veća va�nost lokalnih i regionalnih zajednica i njihova uloga u prostornom razvoju, i

• predviđeno povećanje EU te razvitak tje�njih odnosa s njenim susjedima.

Ova tri čimbenika razvoja treba sagledati na podlozi koju čine globalni ekonomski i tehnolo�ki razvoj kao i opći demografski, socijalni i ekolo�ki trendovi. Ako ih se primjereno koristi, pru�it će okvir za povećanje povezanosti europskog teritorija. (7) Pitanja prostornog razvoja u EU mogu se ubuduće rje�avati samo kroz suradnju između raznih dr�avnih i upravnih razina. Po uzoru na europsku integraciju potrebno je razvijati tje�nje odnose na svim razinama: između samih regija te između regija i nacionalnih i europskih vlasti. Gradovi i regije postaju ovisniji kako o globalnim trendovima tako i odlukama na razini Zajednice. Europska integracija mogla bi koristiti prostornom planiranju time �to potiče sudjelovanje gradova i regija. (8) ESDP pru�a mogućnost za pro�irenje djelokruga kroz nadila�enje mjera čisto sektorske politike, za usmjeravanje pa�nje na ukupno stanje europskog teritorija te također za uva�avanje razvojnih mogućnosti koje se javljaju za pojedine regije. Novi oblici suradnje predlo�eni u ESPD bi ubuduće trebali doprinositi kooperativnom uređenju sektorskih politika - koje su se do sada nezavisno provodile - u slučajevima kada one utječu na isti teritorij.

7 Zajednica također tra�i aktivnu suradnju nacionalnih sektorskih politika, poglavito kako bi bila u mogućnosti ostvarivati ciljeve EU na način prihvatljiv za građane. Na opisani način ostvaruje se načelo supsidijarnosti ukorijenjeno u Ugovoru o EU. 1.2 Nejednakosti u prostornom razvoju (9) S vi�e od 370 milijuna stanovnika i područjem koje pokriva 3,2 milijuna km2 te s godi�njim bruto domaćim proizvodom (BDP) od 6,8 trilijuna ECU Europska unija je jedna od najvećih i najjačih regija svijeta. (10) Unatoč tome EU iskazuje ozbiljne ekonomske raskorake koji ometaju ostvarenje regionalno ujednačenog i odr�ivog prostornog

razvoja (vidi Kartu 1). S time povezana neujednačena distribucija ekonomskog potencijala mogla bi se opisati na sljedeći način: sredi�nje područje EU obilje�eno metropolama London, Pariz, Milano, München i Hamburg ima oko 40% stanovni�tva EU, nosi 50% BDP-a EU i pokriva 20% teritorija EU. Na ju�noj granici EU - od Portugala do juga �panjolske, juga Italije i Grčke - a također i u novim pokrajinama u Njemačkoj, BDP po stanovniku dose�e samo oko 50% do 65% prosjeka EU. U nekim regijama sjevernih rubnih područja EU - na pr. sjever Finske i sjever Velike Britanije - ekonomska situacija nije puno bolja; prekomorske regije u pojedinim slučajevima imaju BDP po stanovniku koji je ispod 50% prosjeka EU. ESDP srednjoročno mo�e doprinijeti postizanju prostorno ujednačenijeg razvoja.

Karta 1: Bruto domaći proizvod

8 Slika 1: Regionalni disparitet BDP-a po stanovniku u dr�avama članicama, 1996.

(11) U razdoblju između 1986. i 1996. 25 regija EU s najni�im BDP-om bile su samo dijelomično u mogućnosti kompenzirati svoju razmjernu zaostalost. Njihov BDP je porastao s 52% prosječnog BDP-a u EU u 1986. na 59% u 1996. godini. U 1986. BDP u 25 najbogatijih regija bio je 2,7 puta veći od BDP-a u 25 najsiroma�nijih regija; deset godina kasnije razlika u BDP-u iznosila je samo 2,4 puta. Uz takvo sporo nadoknađivanje disparitet unutar EU i nadalje je velik. Prema proračunima Europske komisije (DG XVI), disparitet među saveznim dr�avama SAD-a iznosi manje od 50% dispariteta usporedivih regionalnih jedinica u EU. (12) Stoga, dok razlike u ekonomskoj moći između �bogatih� i �siroma�nih� regija lagano opadaju, raste regionalni disparitet unutar dr�ava članica. Razlog tome je u činjenici da urbana sredi�ta s razmjerno velikom ekonomskom snagom u četiri kohezivne zemlje (Grčka, �panjolska, Portugal i Irska) često imaju veće stope rasta od siroma�nijih, uglavnom ruralnih regija u tim dr�avama članicama. Nadalje, u �bogatijim� dr�avama članicama postoji također disparitet između ranije bogatih regija s industrijom u opadanju, u kojima postoji razmjerno slaba ekonomska dinamika, i regija s kontinuiranim gospodarskim rastom (vidi sliku 1). (13) ESDP polazi od pretpostavke da sam rast nije dovoljan da bi se u EU razvila ujednačena i odr�iva gospodarska i prostorna struktura.

Gospodarski rast mora biti �vidljiv� stanovni�tvu kroz povećano zapo�ljavanje. Jedan od najva�nijih izazova u EU je borba protiv nezaposlenosti. Nakon vr�ne razine od 18,5 milijuna nezaposlenih osoba (1994.) broj nezaposlenih je pao na 16,5 milijuna krajem 1998. godine. No to jo� uvijek odgovara skoro 10% radnog stanovni�tva. Nezaposlenost rezultira značajnim smanjenjem osobnih �ivotnih izgleda i, općenitije, vodi ka devalvaciji stručne osposobljenosti i gubitku proizvodnih potencijala te potencijala u svezi s generiranjem dodane vrijednosti za cijelu EU. 50% nezaposlenih je bez plaćenog zaposlenja tijekom vi�e od godinu dana. Nezaposlenost mladih u EU prema�uje 20% i postoji vrlo značajan disparitet između dr�ava članica (vidi sl. 2). Slika 2: Nezaposlenost mladih

9 (14) Rastuća gospodarska integracija unutar EU i rastuća unutarnja trgovina između dr�ava članica EU vodi ka kontinuiranom rastu putničkog i robnog prometa. Posebno je jasno porastao volumen europskog cestovnog teretnog prometa, �to je rezultiralo opeterećenjem naselja i prometne infrastrukture (vidi sl. 3). Sl. 3: Robni promet

(15) Rastući volumen prometa i neučinkovita organizacija struktura naselja doprinose činjenici da EU, uz druge velike industrijske zemlje i regije, daje jedan od glavnih doprinosa emisijama CO2 diljem svijeta (vidi sl. 4). Velik izazov za politiku prostornog razvoja jeste da doprinese ciljevima smanjenja emisije u globalni ekolo�ki sustav, a koje je EU najavila na međunarodnim konferencijama o okoli�u i klimi. Sl. 4: Emisije CO2

others

MERCOSURJapan

EU

USA

Fig. 4: CO² Emissions*

Source: World Bank* industrial

1996

(16) Prirodna i kulturna ba�tina u EU dovedena je u opasnost uslijed procesa gospodarske i socijalne modernizacije. Europski kulturni krajobrazi, veći i manji gradovi kao i obilje prirodnih i povijesnih spomenika dio su europske ba�tine. Njihovo čuvanje i njegovanje trebalo bi

biti va�na zadaća moderne arhitekture, urbanističkog i krajobraznog planiranja u svim regijama EU. 1.3 Temeljni ciljevi ESDP (17) Uzimajući u obzir postojeći regionalni disparitet te - u nekim slučajevima - jo� uvijek proturječne prostorne učinke politika koje provodi Zajednica, svi čimbenici nadle�ni za prostorni razvoj trebali bi po�tivati temeljne ciljeve prostornog razvoja. Perspektiva europskog prostornog razvoja temelji se na cilju EU da postigne ujednačeni i odr�iv razvoj, poglavitom putem jačanja gospodarske i socijalne kohezije. Sukladno definiciji određenoj u UN izvje�ću iz Brundtlanda, odr�ivi razvoj ne obuhvaća samo ekonomski razvoj koji je zdrav za okoli� i koji čuva postojeće resurse da bi ih mogli koristiti budući nara�taji, već također sadr�i i ujednačeni prostorni razvoj. To posebno znači pomirbu socijalnih i gospodarskih zahtjeva u pogledu kori�tenja zemlji�ta s ekolo�kom i kulturnom funkcijom koju to područje ima, te stoga doprinos odr�ivom prostornom razvoju koji je ujednačen na regionalnoj razini. EU će se stoga postupno razvijati od gospodarske unije u uniju za okoli� te eventualno u socijalnu uniju, �to se poklapa s očuvanjem regionalne raznolikosti (vidi sl. 5). Sl. 5: Trokut ciljeva: ujednačeni i odr�ivi prostorni razvoj

sustainable

EnvironmentEconomy

Society

sp

atial developme

ntESDP

Fig. 5: Triangle of Objectives: a Balanced and Sustainable Spatial Development

(18) Naprijed navedeno se odra�ava u trokutu ciljeva koji povezuje sljedeća tri cilja prostornog razvoja: • ekonomska i socijalna kohezija, • očuvanje prirodnih resursa i kulturne ba�tine,

i • ujednačenija konkurencija na europskom

teritoriju.

10 Da bi se postigao prostorno ravnomjerniji razvoj, potrebno je ove ciljeve slijediti istovremeno u svim regijama EU te uzeti u obzir interakcije između njih. Ciljeve određene u ESDP trebale bi slijediti europske institucije i dr�avne vlasti na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. (19) Politike prostornog razvoja promiču odr�ivi razvoj putem ujednačene strukture naselja. Jo� su se 1994. ministri nadle�ni za prostorno uređenje usuglasili u pogledu tri cilja politike odn. smjernica za prostorni razvoj EU: • razvoj ujednačenog i policentričnog sustava

gradova i novi urbano-ruralni odnos, • osiguranje jednake dostupnosti infrastrukture

i znanja i • odr�ivi razvoj, oprezno gospodarenje i za�tita

prirodne i kulturne ba�tine. (20) Jačanje strukturno slabijih područja EU i pobolj�anje, preko dr�avnih granica, uvjeta �ivota i rada u područjima različitih stupnjeva razvoja predstavlja ogroman izazov. Potrebno je pomiriti ciljeve razvoja, ravnote�e i za�tite. Politika usmjerena isljučivo na ravnote�u vodila bi slabljenju gospodarski jačih regija i, istovremeno, jačanju ovisnosti manje povla�tenih regija. Samo razvoj pogodovao bi povećanju dispariteta među regijama. Prevelik naglasak na za�titi i očuvanju, s druge strane, sadr�i opasnost stagnacije, s obzirom da bi mogao usporiti trendove modernizacije. Određujući da te�i�te treba biti usklađeno s ciljevima i međusobnim odnosima sukladno lokalnoj situaciji jedini je mogući način za postizanje ujednačenog i odr�ivog razvoja u EU. (21) ESDP izra�ava viđenje budućeg teritorija EU. U svojim koncepcijama i ciljevima pru�a opći izvor smjernica za djelovanje koje sadr�i utjecaj na prostor, a kojeg poduzimaju javni i privatni nositelji odluka. Pored toga bi ESDP trebao imati funkciju pozitivnog signala za �iroko sudjelovanje javnosti u političkoj raspravi o odlukama na europskoj razini i njihovom utjecaju na gradove i regije u EU. 1.4 Status ESDP-a (22) Kroz ESDP dr�ave članice su u suradnji s Europskom komisijom ukazale da nastavno na europsku integraciju �ele sačuvati raznolikost i postići regionalno ujednačeniji i odr�ivi razvitak u EU. Takav stav podr�ava Europski parlament, Odbor regija i Ekonomski i socijalni odbor. ESDP kao pravno neobvezujući dokument je politički okvir za bolju suradnju između sektorskih politika Zajednice sa značajanim utjecajem na prostor te također između dr�ava članica, njihovih regija i gradova. Dokument je stoga sukladan s političkim načelima dogovorenim 1994., i to kako slijedi:

• prostorni razvitak na odlučujući način mo�e doprinijeti postizanju cilja ekonomske i socijalne kohezije,

• postojeće nadle�nosti ustanova nadle�nih za politike Zajednice ostaju nepromijenjene. ESDP mo�e doprinijeti provedbi politika Zajednice koje imaju teritorijalni utjecaj, a da pri tome ne ograničavaju nadle�ne ustanove u vr�enju njihovih ovlasti,

• sredi�nja zadaća bit će postizanje odr�ivog i ujednačenog razvoja,

• bit će izrađen uz po�tivanje postojećih ustanova i neće biti obvezujući za dr�ave članice,

• po�tivat će načelo supsidijarnosti, • svaka zemlja će ga razraditi u mjeri u kojoj u

svojim nacionalnim politikama �eli uzeti u obzir aspekte europskog prostornog razvoja.

1.5 ESDP kao proces (23) ESDP je rezultat intenzivnih rasprava o prostornom razvitku EU vođenih između samih dr�ava članica te s Europskom komisijom. Belgijsko predsjedni�tvo je podnijelo prijedlog za izradu ESDP-a. Ministri nadle�ni za prostorno uređenje suglasili su se u Corfuu oko okvira i početnih opcija politike prostornog razvoja u EU. Glavna načela (koncepcije) prostornog razvoja za razvoj naselja ustanovljene su na Ministarskom sastanku u Leipzigu. Francusko, �panjolsko i talijansko predsjedni�tvo su zatim razradili va�ne scenarije i analize za odgovarajuću ocjenu prostornog razvoja. Nakon irskog predsjedavanja ojačan je potencijal trojice za djelovanje u suradnji, u okviru Odbora za prostorni razvoj, kako bi se osigurao kontunuitet njegovog rada. Nizozemsko predsjedni�tvo podnijelo je prvi nacrt ESDP-a nakon čega je diljem Europe uslijedila rasprava na �irokoj osnovi. Predsjedni�tva Luksemburga i Velike Britanije stavila su naglasak na provedbu ili primjenu ESDP-a. Pored toga je tijekom austrijskog predsjedavanja intenziviran dijalog sa zemljama čije je pristupanje u pripremi. (24) Kroz konzultacije kako na nacionalnoj tako i europskoj razini postignuto je �iroko sudjelovanje ustanova i skupina nadle�nih za prostorni razvoj. Na temelju �Prvog slu�benog nacrta ESDP-a� (Noordwijkski dokument, lipanj 1997.) obuhvatne konzultacije odr�ane su u petnaest dr�ava članica, uključujući dr�avne vlade, regije i socijalne skupine. Pored toga je Europska komisija, zajedno s dr�avama članicama, odr�ala niz javnih seminara o ključnim pitanjima ESDP-a. Mi�ljenja europskih ustanova (Europski parlament, Odbor regija, Ekonomski i socijalni odbor) te inter-service konzultacije Europske komisije pru�ile su također va�ne doprinose za ESDP. ESDP je stoga rezultat procesa javne rasprave diljem Europe.

11 (25) Politički ciljevi i opcije predlo�eni u ESDP-u imaju za cilj usmjeravati prostorni razvoj prostorne strukture u petnaest dr�ava članica. Uva�avanje aktualnih prostornih okolnosti u ranoj fazi te primjerena procjena mogućih utjecaja sektorskih planskih odluka na razvoj gradova i regija je stalan proces. Kao i u slučaju drugih dokumenata, Perspektiva europskog prostornog razvoja mora stoga periodički biti podvrgnuta reviziji te generirati planove i programe koji imaju za cilj dalje unapređivati prostorni razvoj. Pro�irenje EU i drugi politički događaji, primjerice intenziviranje dijaloga s dr�avama Sredozemlja, imat će veliki utjecaj na budući europski prostorni razvoj. Nakon revizije ESDP-a vjerojatno će glavno te�i�te biti na pro�irenju EU i s time povezanim pitanjima prostornog razvoja. (26) U primjeni ESDP-a dr�ave članice trebale bi tijesno surađivati, i to međusobno te s Europskom komisijom. Pretvaranje ciljeva i opcija izlo�enih u Poglavlju 3 u konkretne političke akcije odvijat će se postupno. Inicijalni prijedlozi za primjenu ESDP-a od strane raznih subjekata na različitim razinama izlo�eni su u Poglavlju 4. Bit će moguće provesti neke mjere i projekte odmah po dono�enju ESDP-a. Za druge opcije i prijedloge bit će potrebne daljnje rasprave i konkretizacija na europskoj razini. To poglavito obuhvaća razmjenu iskustava i nadzor i ocjenu segmenata prostornog razvoja. Po dono�enju ESDP-a bit će također potrebno u okviru Odbora za prostorni razvoj nastaviti raspravu o budućem usmjerenju politike prostornog razvoja u Europi. 2. Utjecaj politika Zajednice na teritorij EU 2.1 Rastuća va�nost EU politika koje imaju utjecaj na prostor (27) Uzastopni sporazumi (Jedinstveni europski zakon, Sporazum iz Maastrichta i Sporazum iz Amsterdama) postigli su da teritorijalno značajne sektorske politike EU imaju jači utjecaj na izradu i provedbu nacionalnih i regionalnih politika prostornog razvoja te stoga i na prostorni razvoj EU. Pojmovi �prostorni utjecaj� ili �regionalno značajan� u tom kontekstu znače da mjere Zajednice modificiraju prostornu strukturu i potencijale u gospodarstvu i dru�tvu, mijenjajući kroz to obrasce kori�tenja zemlji�ta i krajobraze. Pored toga te mjere mogu utjecati na konkurentni polo�aj i prostorni značaj kakvog grada ili regije unutar europskog gospodarskog sustava i obrasca naselja. (28) U nastavku su navedena najva�nija poglavlja sporazuma koja Europskoj komisiji

pru�aju osnov za djelovanje koje obuhvaća prostorni razvoj u EU: • Zajednička politika o konkurenciji • Transeuropske mre�e (TEN) • Strukturna sredstva • Zajednička poljoprivredna politika (CAP) • Politika okoli�a • Istra�ivanje, tehnologija i razvoj • Aktivnosti Europske investicijske banke

vezane uz zajmove (29) Poseban značaj pridaje se strukturnim sredstvima, transeuropskim mre�ama i politici okoli�a, s obzirom da navedeno ima najizravniji učinak na razvojne aktivnosti u europskim regijama. Koncepcije prostornog razvoja izlo�ene u Sporazumu o Europskoj uniji od 7. veljače 1992. (poglavito svrha kohezije) kao i s time povezano povećanje nadle�nosti, poglavito za transeuropske mre�e (čl. 129c EC sporazuma), za ekonomsku i socijalnu koheziju (čl. 130a EC sporazuma) kao i za područje okoli�a (čl. 130 r-t EC sporazuma). U Sporazumu iz Amsterdama, zaključenom 2. listopada 1997., ističe se skladan, ujednačen i odr�ivi razvoj kao jedan od bitnih ciljeva Europske zajednice. Promicanje socijalne i teritorijalne kohezije je zadaća Zajednice i dr�ava članica, i to u okviru njihovih odgovarajućih nadle�nosti. U članku 2 Amsterdamskog sporazuma nagla�ava se značaj za�tite okoli�a i pobolj�anja kvalitete okoli�a kao zadaća Zajednice. (30) Zajednička poljoprivredna politika (CAP) i strukturna i kohezijska sredstva su s financijskog stanovi�ta najva�nije mjere politike EU (vidi sl. 6). 83% od 80,2 bilijuna ECU proračuna EU namijenjeno je u 1997. godini tim dvama područjima. (31) U većini slučajeva ciljevi EU politika - kako je to određeno Sporazumima - nisu prostorne naravi. No, oni imaju značajan učinak na teritorij EU. Prostorni utjecaj zavisi od konkretne metode intervencije - da li je financijske naravi (na pr. subvencije prihoda, regionalne i horizontalne strukturne mjere, sektorske mjere poput financiranja programa istra�ivanja), zakonodavne naravi (na pr. propisi u svezi konkurencije, liberalizacije tr�i�ta, zakonodavstva u svezi okoli�a, tr�i�nih instrumenata) ili je povezan s planiranjem (na pr. transeuropske prometne i energetske mre�e). EU uredbe u svezi s planiranjem, na pr. uredba za uspostavu dosljedne integrirane biolo�ke mre�e, zahvaća u kori�tenje zemlji�ta. Pored toga, određen broj politika Zajednice izravno utječe na pona�anje gospodarskih subjekata. Njihovo je djelovanje, čak �to vi�e, djelomice određeno tr�i�nim snagama koje su pak pojačane učinkovito�ću jedinstvenog tr�i�ta.

12 Raznolikost metoda intervencije zajedničkih politika znači da je te�ko mjeriti prostorne utjecaje. ESDP mo�e biti inicijalni temelj za procjenu. Sl. 6: Proračun EU za 1997. Fig. 6: Budget EU 1997

Research andtechnological

development 3,8 % others

Structural measuresand fisheries 32,8 %

Agriculture(EAGGF guarantee)

50,5 %

Source: Europäischer Rechnungshof, Jahresbericht zum Haushaltsjahr 1997

Istra�ivanje i tehnolo�ki razvoj - 3,8% Poljoprivreda (EAGGF garancija) - 50,5% Strukturne mjere i ribarstvo-32,8% Ostalo 2.2 EU politike s prostornim utjecajem 2.2.1 Zajednička politika o konkurenciji (32) Politika o konkurenciji je ključno sredstvo pri integraciji pojedinačnih nacionalnih tr�i�ta u zajedničko europsko tr�i�te. Pravila određena na razini Zajednice slu�e za izbjegavanje kartela i zloporabe od strane poduzeća koja dominiraju tr�i�tem, za nadzor nad fuzijama i preuzimanjem tvrtki te da bi pru�ila okvir za dr�avnu pomoć. (33) Mjere u pogledu konkurencije imaju učinak na zemljopisnu raspodjelu gospodarskih aktivnosti i na trgovinske obrasce diljem EU. Tako primjerice liberalizacija tr�i�ta mo�e utjecati na prostorni razvoj, s obzirom da povećava konkurenciju između gradova i regija u korist područja s boljim uvjetima vezanim uz lokaciju. (34) Politika Komisije priznaje da postoji potreba za intervencijom kako bi se osigurala ravnote�a između konkurencije i ciljeva od općeg interesa. Tako se primjerice na tr�i�tima telekomunikacija i po�te liberalizacija dopunjuje odredbama kako bi se osigurala univerzalna temeljna usluga u svim regijama. (35) Politika Zajednice o dr�avnoj pomoći ima eksplicitnu prostornu dimenziju. Iako je usredotočena na načelo da je dr�avna pomoć

općenito nespojiva sa zajedničkim tr�i�tem, ona ipak prihvaća da određene kategorije pomoći pod iznimnim okolnostima mogu biti opravdane. Jedna od takvih kategorija je dr�avna pomoć u svrhu potpore gospodarskom razvoju ili pretvorbi u regijama koje dobivaju pomoć. Kako bi se pobolj�alo dosljednost između politike dr�avne pomoći i cilja ekonomske i socijalne povezanosti, Komisija je tijekom proteklih godina poku�ala usredotočiti dr�avnu pomoć na regije koje imaju najmanje pogodnosti te odr�ati između regija diferencijal u intenzitetu pomoći, kako bi se slabijim regijama omogućilo da kompenziraju svoje strukturne nedostatke. 2.2.2 Transeuropske mre�e (TEN) (36) Ugovor o EU obvezuje Zajednicu da doprinosi organizaciji i razvoju transeuropskih mre�a (TEN) na području prometne, telekomunikacijske infrastrukture te infrastrukture za opskrbu energijom. Ta zadaća treba posebno slu�iti ciljevima Zajednice u pogledu nesmetanog funkcioniranja jedinstvenog tr�i�ta kao i jačanju gospodarske i socijalne povezanosti. Da bi se ispunila ta zadaća, treba pobolj�ati integraciju nacionalnih mre�a kao i pristup mre�ama, poglavito povezivanjem otočnih, zatvorenih ili rubnih područja sa sredi�njim područjima. (37) Mjere u svezi TEN prometa su najznačajnije u pogledu prostornog razvoja i u financijskom pogledu. Koncepcija za razvoj mre�e oblikovana je u smjernicama Zajednice. Ona obuhvaća razne prometno-infrastrukturne mre�e, sustave upravljanja prometom te pozicione i navigacijske sustave. Mjere u svezi TEN prometa anga�iraju vi�e od 80% ukupnog TEN proračuna. Velik dio investicija u TEN promet (oko 25% u 1996/97. god.) trenutačno je usredotočen na �eljezničke pruge za vrlo brze vlakove, koji često povezuju velike konurbacije (vidi kartu 2). Od tih će investicija vjerojatno imati najveće koristi gradovi koji se nalaze u blizini stanica vrlo brzog prometa, a koji su do sada bili razmjerno lo�e povezani. Pored toga, u područjima s velikim volumenom međugradskog cestovnog prometa, pruge za velike brzine mogu pru�iti poticaj da se sve veći dio prometa prebaci na �eljeznicu, poma�ući tako da se rastereti zakrčenje cesta te pobolj�a okoli�. Naime, rastuća razina prometa, poglavito cestovnog i u zračnim mre�ama, prijeti konkurentnosti nekih sredi�njih područja u EU. Postaje sve jasnije da se povećanje prometa vi�e ne mo�e rje�avati samo �irenjem cestovne infrastrukture. Politika prostornog razvoja i mjere urbanog razvoja trebaju igrati ulogu kroz utjecanje na pona�anje poslovnih subjekata i stanovni�tva, kako bi se pobolj�ale mogućnosti za pomak s cestovnog prometa na modalitete prometa koji su obazriviji po okoli�, i to lokalni javni prijevoz, bicikli i pje�ačenje. I u

13 meugradskom prometu potrebno je obilje raznih inicijativa, poglavito za povećanje prijelaza na �eljeznicu, unutarnje plovne puteve te obalni i pomorski promet. (38) Moderna telekomunikacijska tehnologija i usluge nude mogućnost za potporu razvoja u ruralnim ili nepristupačnim regijama. Iste mogu pomoći u prevladavanju prostornih nedostataka te u pobolj�anju načina �ivota, kao i lokalnih uvjeta za gospodarske aktivnosti putem rada na daljinu, učenja na daljinu i kupovanja na daljinu. Promicanje novih, inovativnih telekomunikacijskih usluga i aplikacija je jedan od ciljeva transeuropskih mre�a koje će vjerojatno imati utjecaja na prostorni razvoj. Početni znakovi liberalizacije pokazuju, međutim, da konkurencija i komercijalna uporaba usmjeravaju investicije prema područjima velike

potra�nje, s obzirom da se čini kako ta područja najvi�e obećavaju. Udaljenijim regijama s malim tr�i�nim potencijalom prijeti daljnje propadanje. Inicijative Zajednice namijenjene su osiguravanju raspolo�ivost univerzalnih usluga po razumnim cijenama, kako bi se neutralizirao taj razvoj. No, sama raspolo�ivost informacijskih i komunikacijskih tehnologija nije dovoljna da bi proizvela pozitivan regionalni razvoj. Drugi preduvjeti obuhvaćaju primjerice razinu obrazovanja i obučenosti ili promicanje znanja javnosti o potencijalu informatičkog dru�tva. Unatoč znatnom napretku tijekom posljednjih godina, prostorne razlike u telekomunikacijama jo� uvijek postoje kako između regija u sredi�nje smje�tenim dr�avama članicama i pridru�enim zemljama tako i unutar samih dr�ava članica.

Karta 2: 14 prioritetnih projekata transeuropske prometne mre�e

(39) TEN mjere u energetskom sektoru utječu na prostornu organizaciju putem dva glavna mehanizma: kroz proizvodnju i prijenos energije koji utječu na kori�tenje zemlji�ta te kroz distribuciju

energije i tehnologije potro�nje koje utječu na organizaciju teritorija putem induciranih promjena u pona�anju potro�ača. I za električne i plinske transeuropske mre�e trasiranje linija ili

14 gradnja elektrana ima primjerice temeljni utjecaj na lokalno planiranje. To mo�e izazvati pote�koće povezane sa slo�enim postupcima ratifikacije, raznim tehničkim i ekolo�kim ograničenjima i nedoumicom od strane stanovni�tva. Pored toga, mre�e za opskrbu plinom zahtijevaju znatne lokalne skladi�ne kapacitete, obično u podzemnim spremnicima na čiju lokaciju se primjenjuju geolo�ki kriteriji, �to ograničava raspolo�ive opcije za prostorni razvoj. Posebno obećava, sa stanovi�ta prostornog planiranja, obnovljiva energija (u prosjeku ona predstavlja 6% od ukupne EU potro�nje). S jedne strane obnovljiva energija doprinosi smanjenju utjecaja na okoli� kojeg vr�i energetski sektor. S druge strane, pogoduje decentralizaciji energetskog sustava i lokalno primjenjivim rje�enjima koja su u većoj ili manjoj mjeri neovisna od distribucijske mre�e te time jačaju fleksibilnost sustava i rentabilnu isporuku energije udaljenim područjima. 2.2.3 Strukturna sredstva (40) Strukturna sredstva - te poglavito Europski regionalni razvojni fond (ERDF) - slijede cilj gospodarske i socijalne povezanosti (mjerene tradicionalnim makroekonomskim pokazateljima). U Prvom izvje�ću o gospodarskoj i socijalnoj povezanosti zaključeno je kako razlike između dr�ava članica imaju tendenciju pada, no istovremeno raste regionalna koncentracija gospodarskih aktivnosti. To je povezano s nedostatkom mehanizama prostorne koordinacije koja bi značajno mogla doprinijeti ujednačenijem rasporedu gospodarskih aktivnosti. Iz tog razloga sve vi�e se koriste prostorne tipologije kao okvir za primjenu sredstava (primjerice urbana područja), pored tradicionalnih subvencija. (41) Otprilike 30-40% subvencija iz regionalnog fonda u produčjima Cilja 1 tro�e se u urbanim područjima. Mjere u produčjima Cilja 2 u mnogim su dr�avama članicama često urbane prirode. Međusektorske mjere potrebne su da bi se neutraliziralo koncentraciju socijalnih problema, �tetu na okoli�u, kriminal i gospodarski pad u određenim urbanim područjima. No, urbani problemi ne mogu se rje�avati izolirano. Umjesto toga potrebne su mjere koje sagledavaju urbana sredi�ta kao dijelove �ireg (regionalnog) teritorija. Takav integrirani pristup potrebno je dalje razvijati u sljedećoj generaciji strukturnih zahvata. (42) Sustav strukturnih sredstava utemeljen na programima pru�a mogućnost za izradu integriranih razvojnih planova. Na taj se način mogu bolje valorizirati mogućnosti politike prostornog razvoja. Integrirani pristup je dodatno pojačan načelom partnerstva koje mobilizira, sukladno nacionalnim propisima i aktualnoj praksi, sve relevantne regionalne subjekte u postupku odlučivanja. Time se pobolj�ava koordinacija izravnih poticajnih mjera s projektima kojoi ne udovoljavaju uvjetima.

(43) Priznato je da obalna područja zaslu�uju posebnu pa�nju, s obzirom da su dijelom izlo�ena velikim pritiscima i sukobima koji nastaju između međusobno konkurirajućeg kori�tenja zemlji�ta. Integracija Financijskog instrumenta za vođenje ribarstva (FIFG) u Strukturna sredstva te dodatna prikladnost Područja koja zavise od ribarstva (FDA) u sklopu regionalnog fonda obilje�avaju temeljnu evoluciju od sektorske politike u integriranu politiku za obalna područja. Danas se vi�e od 50% financijskih resursa raspolo�ivih za FIFG namjenjuju strukturnim mjerama u kohezivnim zemljama. Pored toga, inicijativa Zajednice PESCA aktivno doprinosi preusmjeravanju ljudi i tvrtki u područjima koje zavise od ribarstva prema novim djelatnostima te diverzifikaciji strukture tih područja (restrukturiranje luka u pravcu područja koja sadr�e razne aktivnosti pomorske prirode, kombiniranje ribarstva ili akvakulture s turizmom itd.). (44) Inicijative Zajednice također doprinose ciljevima strukturne politike. Sa stanovi�ta prostornog razvoja, zajednička inicijativa INTERREG je najznačajnija mjera strukturnih sredstava, s obzirom da pru�a integrirani pristup prostornom razvoju. Prioritet se ne daje pojedinačnim sektorima, poput brodogradnje, rudarstva ili tekstilne industrije, već odnosu između čimbenika koji utječu na teritorijalnu organizaciju u integriranom pristupu razvoju u pograničnim regijama i većim transnacionalnim područjima suradnje. 2.2.4 Zajednička poljoprivredna politika (45) Zajednička poljoprivredna politika (CAP) primarno je oblikovana sektor po sektor, kako bi se pobolj�ala proizvodnost poljoprivrede. Nakon reforme provedene 1992. financijska pomoć je davana zauzvrat za izuzimanje poljoprivrednog zemlji�ta od obrađivanja, s rezultatom da su između 1993. i 1994. izuzeta od obrađivanja oko 6 milijuna hektara poljoprivrednog zemlji�ta. Ta je inicijativa posebno koristila prihodima od poljoprivrede u područjima EU koja su već bila intenzivno obrađivana, s obzirom da su plaćeni iznosi bili vezani uz ranije prihode. Područja s manje intenzivnom poljoprivredom bila su prije u nepovoljnom polo�aju, �to je vodilo ka povećanju razlike u bogatstvu između pojedinih poljoprivrednih regija. (46) Studije o prostornom utjecaju zajedničke poljoprivredne politike na prihode, tr�i�te radne snage, infrastrukturu i prirodne resurse otkrivaju tijesnu vezu između poljoprivrede i sela. U tom pogledu, CAP određuje razvoj mnogih ruralnih područja. Njegov utjecaj u velikoj mjeri varira od regije do regije, zavisno od konkretnih zemljopisnih uvjeta, okoli�a, kulturnih i socijalno-

15 gospodarskih uvjeta te dijelom od tipova proizvodnje i organizacije tr�i�ta. (47) Intenziviranje, koncentracija i specijalizacija proizvodnje u poljoprivredi ima također negativne učinke na prostorni razvoj: primjerice monotoni krajobraz, napu�tanje tradicionalnih metoda gospodarenja, kori�tenje velikih dijelova močvarnih područja, treseti�ta i prirodnih pa�njaka, oneči�ćenje podzemnih voda kroz povećanu uporabu pesticida i gnojiva te smanjenje bioraznolikosti. Već skoro dva desetljeća poku�ava se integrirati poljoprivrednu politiku u �iri gospodarski i socijalni kontekst ruralnih područja. Iskustvo je pokazalo kako se diverzifikacijom poljodjelstva na djelatnosti poput razvoja i marketinga visokokvalitetnih proizvoda, poljoprivrednog turizma te investicijskih projekata povezanih s okoli�em, �to je do sada bilo marginalno, mogu stvoriti novi izgledi i mogućnosti. (48) Ključni dio reforme iz 1992. odnosio se na aspekte poljoprivrede koji se odnose na okoli�. Postoje primjeri koji pokazuju da su programi usmjereni na smanjenje intenziteta stočarstva te povećanje poljodjelskih metoda koje nisu �tetne za okoli� pobolj�ali stanje u okoli�u te donijeli financijsku dobit. Na te programe jo� uvijek otpada samo 3% CAP proračuna. Trenutačno se samo 1% teritorija ekolo�ki obrađuje; od toga 75% prima pomoć EU. (49) Daljnji razlog za�to se pobolj�ana koordinacija između pojedinih područja politika čini potrebnom za razvoj u ruralnim područjima je to �to će povećanje EU i nastavak pregovora o svjetskoj trgovini vjerojatno dovesti do veće konkurencije na globalnim tr�i�tima, povećavajući tako pritisak da se intenzivira proizvodnja u određenim regijama. To mo�e imati znatne negativne učinke na okoli�. S druge strane, poljoprivredna djelatnost u ruralnim područjima sa slabim gospodarstvom bit će i nadalje izlo�ena ekonomskim pritiscima, povećavajući tako potrebu za boljim strategijama prostornog razvoja (uključujući gospodarenje okoli�em). 2.2.5 Politika okoli�a (50) Amsterdamski ugovor dodatno je naglasio va�nost pitanja okoli�a te potrebu da se zahtjeve za�tite okoli�a integrira u provedbu politika i aktivnosti Zajednice, uz posebnu pa�nju posvećenu promicanju odr�ivog razvoja. (51) Zadaće zajedničke politike okoli�a sadr�e odredbe koje posebno nagla�avaju veze s prostornim razvojem i poglavito kori�tenjem zemlji�ta. Tako se primjerice određivanjem za�tićenih područja diljem EU namjerava proizvesti slo�eni sustav biotopa koji djeluje pod nazivom �Natura 2000�. Taj sustav se sastoji od za�tićenih stani�ta ptica i vrsta koje bi trebalo za�tititi,

uzimajući u obzir socijalno-gospodarske i regionalne potrebe čija je namjera očuvanje određenih tipova prirodnih područja i specifičnih podvrsta te obnavljanje flore i faune. EC Uredba o nitratima ima za cilj smanjenje postojećeg oneči�ćenja nitratima s poljoprivrednog zemlji�ta te suzbijanje daljnjeg oneči�ćenja podzemnih voda. (52) Razne druge aktivnosti Zajednice imaju neizravni učinak na kori�tenje zemlji�ta i prostorni razvoj, poput Uredbe 85/337/EEC koja određuje da treba provoditi i objaviti procjene utjecaja na okoli� za velike projekte; određuje se cijeli niz drugih uredbi koje definiraju standarde kvalitete za područja u blizini prirodnih okru�enja te također propisi čija je svrha smanjenje raznih emisija. (53) Pored toga Komisija je 1996. pokrenula Demonstracijski program za integrirano gospodarenje obalnim područjem (ICZM) koji promiče odr�ivo gospodarenje putem suradnje i integriranog planiranja, uključujući sve relevantne subjekte na odgovarajućoj zemljopisnoj razini. Program predstavlja prvi poku�aj na razini Zajednice da se slijedi integrirani teritorijalni pristup te da se razviju preporuke za europsku strategiju integriranog gospodarenje obalnim područjem. (54) Tijekom godina zajednička politika okoli�a sve je veću pa�nju posvećivala razvoju urbanih područja putem zakonodavsta o otpadu i proči�ćavanju voda, buci i oneči�ćenju zraka. Primjerice, ograničenja buke često su ugrađena u nacionalne zakone za smanjenje buke i metode planiranja kori�tenja zemlji�ta te tako utječu na izgradnju nove infrastrukture. Na sličan način ograničenja koncentracije u pogledu oneči�ćenja zraka mogu imati izravni utjecaj na urbani razvoj i industrijska područja. (55) Zahtjevi politike okoli�a postaju va�nim lokacijskim čimbenikom kada se radi o utemljenju poslovnih subjekata ili njihovom premje�tanju. Odredbe Zajednice mogu imati značajne implikacije za određene dr�ave članice ne samo s ekolo�kog već i s gospodarskog stanovi�ta. 2.2.6 Istra�ivanja i tehnolo�ki razvoj (RTD) (56) Zajednička politika o RTD, ustrojena oko vi�egodi�njeg Okvirnog programa koji se sastoji od raznih programa za RTD i demonstracijskih programa, promiče suradnju s poduzećima, istra�nim centrima i sveučili�tima te između istih, kako bi učvrstila znanstveni i tehnolo�ki temelj industrije i njenu konkurentnost u svjetskim razmjerima. Također ima za cilj suradnju s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama, �irenje i kori�tenje rezultata

16 politike RTD te poticanje usavr�avanja i mobilnosti istra�ivača Zajednice. (57) S obzirom da se projekti odabiru neovisno od regionalnih kriterija, regionalna raspodjela sredstava oblikovana je prema zamljopisnom rasporedu vrhunskih ustanova za istra�ivanje i tehnologiju po gradovima i regijama unutar EU. Ipak, bilo bi prenagljeno iz gornjeg zaključiti da zajednička politika u pogledu RTD zanemaruje manje razvijene regije i usredotočuje se isključivo na visokorazvijene regije i njihova sna�na gospodarstva, u kojima se naravno mo�e naći većina ustanova koje se promiču putem potpora. Značajno velik broj ustanova koje su financirane tijekom posljednjih 15 godina dolaze iz regija Unije koje u�ivaju manje povla�teni polo�aj. Pored toga, poticaji za usavr�avanje i mobilnost istra�ivača u nepovla�tenim regijama pru�aju veće mogućnosti za suradnju s regijama koje imaju razne istra�ivačke centre. Pored toga, specifični programi u sklopu petog Okvirnog programa usredotočeni su na istra�ivanje u područjima značajnim za prostorni razvoj, poput programa �grad sutra�njice i kulturna ba�tina�, �odr�ivo upravljanje i gospodarenje u poljoprivredi, ribarstvu i �umarstvu, uključujući integrirani razvoj ruralnih područja� ili �odr�ivo gospodarenje i kvaliteta vode� - tek da se spomenu neki od tih programa. (58) Nova struktura petog Okvirnog programa bolje će podr�avati razvoj i provedbu raznih zajedničkih politika, uključujući i one koje imaju jasnu teritorijalnu dimenziju. Strukturno slabije regije mogu također biti ciljem zajedničke politike istra�ivanja, tehnologije i razvoja. Iskustvo pokazuje (kao na pr. u �kotskoj ili novim pokrajinama u Njemačkoj) da su čak i gospodarski slabije regije sposobne privući i �zadr�ati� rezultatski značajna istra�ivanja i tehnolo�ke centre. Ipak, to zahtijeva tijesnu suradnju između lokalnih, regionalnih i nacionalnih subjekata zajedno s ciljnim regionalnim/gradskim/gradsko-marketin�kim inicijativama. ESDP pritom mo�e imati ulogu okvira za prikladnu suradnju. 2.2.7 Aktivnosti Europske investicijske banke u svezi zajmova (59) Posljednjih godina Zajednica sve vi�e provodi planove strukturnog promicanja izvan njenog proračuna, i to kroz davanje zajmova putem raznih institucija EZ. Europska investicijska banka (EIB) pritom igra ključnu ulogu. Uz isti financijski volumen zajmovi mogu obuhvatiti veći broj ciljnih subjekata nego subvencije. Zajmovi imaju veći �poticajni učinak� jer je moguće promicati veći broj investicijskih projekata, te bi im trebalo davati prednost, posebno u vremenima ograničenih poreznih proračuna. Doprinosi od strane zajmoprimatelja u vidu plaćenih kamata i povrata kapitala također povećavaju djelotvornost istih u smislu gospodarske politike. Konačno, postoji

mogućnost dodjeljivanja zajmova za infrastrukturne projekte. Njihovo financiranja putem zajmova ima poreznu prednost učinka rasta u sklopu gospodarstva u �irem smislu, �to se mo�e koristiti za plaćanje kamata i povrata kapitala u vidu većih poreznih prihoda. Glavni cilj EIB je promicanje razvoja kako infrastrukture tako i investicija u manje povla�tenim regijama EU. Iz tog razloga zajmovi mogu značajno doprinijeti odr�avanju budućeg �irenja prema Istoku te modernizaciji prostorne strukture. EIB zajmovi s niskom kamatnom stopom iznosili su u Zajednici u razdoblju od 1991. do 1995. 84 bilijuna ECU, �to odgovara oko 90% ukupno raspisanih zajmova. 2.3 Pobolj�ana prostorna usklađenost zajedničkih politika (60) Iako zajedničke politike nemaju izravni prostorni karakter, podr�avaju ih brojne prostorne koncepcije koje se mogu diferencirati na sljedeći način: • Određivanje granica područja koja

ispunjavaju uvjete za financijsku podr�ku i određivanje stopa pomoći

Ova područja određuju zahvate prostornih strukturnih politika kao i mogućnost nacionalne financijske pomoći s regionalnom svrhom; primjerice područja koja ispunjavaju uvjete u sklopu regionalnog fonda.

• Pobolj�anje temeljne infrastrukture Određene zajedničke politike interveniraju

kroz financiranje infrastrukture koja vr�i izravni utjecaj na teritorij. To je primjerice slučaj kod transeuropskih mre�a, poglavito u sektoru prometa i energetike, kako u pogledu linearnih aspekata (na pr. autoceste, visokonaponski vodovi) tako i u pogledu aspekata u svezi infrastrukture povezane s lokacijom (na pr. centri za robni promet, energetske stanice).

• Kori�tenje prostornih kategorija Određen broj zajedničkih politika koriste

prostorne kategorije, primjerice u provedbi zakonskih odredbi na području za�tite okoli�a (na pr. područja odabrana za za�titu određenih stani�ta i vrsta flore i faune u sklopu mre�e Natura 2000), u namjeni specifične pomoći (na pr. planinske regije čija poljoprivreda također dobiva potporu posebnom uredbom, te otoci temeljem čl. 130 Amsterdamskog ugovora) ili u definiciji određenih točaka u petom Okvirnom programu za istra�ivanje, tehnologiju i razvoj.

• Razvoj funkcionalnih sinergija U okviru nekih zajedničkih politika prostorni

elementi uzeti su u obzir kako bi se ustanovile funkcionalne međuzavisnosti te naglasila sinergija. Tako istra�ivanje na

17 području prometa proučava interakcije između kori�tenja teritorija i prometnih potreba, ili potreba odr�ive mobilnosti u svezi odabira načina prijevoza. Regionalna politika poku�ava promicati strategije regionalnih inovacija sukladno lokalnim potrebama; energetska politika bavi se kori�tenjem solarne energije usklađenim s ciljevima urbanističkog planiranja.

• Integrirani pristupi prostornom razvoju Pored jednostavnog priznavanja funkcionalnih interakcija te razvoja sinergija koji mo�e proizaći, određeni broj zajedničkih aktivnosti poku�ava razviti integrirane i multisektorske pristupe s jakom prostornom dimenzijom. To vrijedi za zajedničku inicijativu Transnacionalna suradnja na području prostornog razvoja (INTERREG II C), politiku za integrirani razvoj ruralnih područja (LEADER) te Demonstracijski program integriranog gospodarenja obalnim područjem (ICZM). No, takvi ambiciozni integrirani pristupi razvoju jo� uvijek su razmjerno malobrojni. (61) Lokalne zajednice i regije u različitoj mjeri osjećaju prednosti regionalno značajnih izdataka u sklopu politika od strane EU kao i dr�ava članica, sukladno propisima va�ećim diljem Zajednice. Prostorni učinci zajedničkih politika međusobno se ne dopunjuju automatski, u skladu s uravnote�enijim regionalnim razvojem. Također ne ispunjavaju automatski razvojne koncepcije regija i gradova. Bez međusobnog procesa detaljnog usklađivanja nenamjerno mogu pogor�ati disparitet u regionalnom razvoju, ako su isključivo usmjerene prema specifičnim sektorskim ciljevima. (62) Dr�ave članice i Komisija smatraju ESDP instrumentom koji mo�e pomoći u pobolj�avanju koordinacije zajedničkih politika. Najranije moguće razmatranje ciljeva i opcija politika pri formulaciji i ocjeni zajedničkih sektorskih politika imat će pozitivan učinak na razvoj lokalnih vlasti i regija. Ako su, s druge strane, lokalne i regionalne vlasti svjesne prostornih učinaka odluka povezanih sa sektorskim politikama na razini EU, tada mogu bolje na njih reagirati. (63) Potrebno je stoga u ranoj fazi razmatrati regionalno različite učinke sektorskih politika EU. Postizanje ciljeva prostornog razvoja unutar EU ne ovisi samo o volumenu raspolo�ivih financijskih sredstava, već u sve većoj mjeri o ranoj suradnji regionalno značajnih sektorskih politika. U tom pogledu postoji hitna potreba da se razviju mehanizmi za jačanje suradnje unutar odjela Europske komisije kako bi se osigurala prostorna dosljednost i usklađenost zahvata. Te postupke bi u sve većoj mjeri trebalo temeljiti na multisektorskom i integriranom pristupu. Pored toga potrebno je sustavno istra�ivanje i ocjenjivanje prostornih učinaka aktualnih EU politika od strane Komisije. 3. Ciljevi i opcije politika za teritorij EU

3.1. Prostorno usmjerenje politika (64) Zbog dispariteta u razvoju te načina na koji zajedničke politike djeluju na pojedine regije i lokalne zajednice, regije EU na pragu Gospodarske i monetarne unije (EMU) ne spajaju se automatski u regionalno uravnote�eni teritorij. Stoga je va�nije poduzimati prostorno diferencirane mjere i koristiti priliku koju pru�a europska integracija za postizanje odr�ivog te stoga i teritorijalno uravnote�enog razvoja EU. (65) U tu svrhu ciljeve prostornog razvoja i političke opcije izlo�ene u narednim odjeljcima mogu uzeti u obzir sve vlasti i vladine agencije koje u tome sudjeluju. Kroz odra�avanje tih ciljeva i opcija u regionalno značajnim sektorskim politikama na zajedničkoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini mo�e se osigurati da, pored provedbe sektorskih ciljeva, ciljevi prostornog razvoja za teritorij EU budu također uzeti u obzir u ranoj fazi političkog procesa. Ti ciljevi prostornog razvoja su: • razvoj policentričnog i uravnote�enog

urbanog sustava i jačanje partnerstva između urbanih i ruralnih područja. To uključuje prevladavanje zastarjelog dualizma između grada i sela.

• Promicanje integriranih koncepcija prometa i komunikacija koje podr�avaju policentrični razvoj teritorija EU i va�an su preduvjet za omogućavanje europskim gradovima i regijama da slijede svoju integraciju u EMU. Ostvaruju se alternativni načini osiguranja infrastrukturnih sustava i sustava znanja, putem individualne komponente. Za to treba iznaći regionalno prilagođena rje�enja.

• Razvoj i očuvanje prirodne i kulturne ba�tine putem razboritog gospodarenja. Time se, u eri globalizacije, doprinosi kako očuvanju i jačanju regionalnog identiteta te odr�avanju prirodne i kulturne raznolikosti regija i gradova EU.

(66) Izrađuju se specifične opcije politike za sva tri gornja cilja politike prostornog razvoja. Ove opcije ne odnose se u jednakoj mjeri na sva područja EU. Valja ih tumačiti u skladu s gospodarskim, socijalnim stanjem te stanjem okoli�a u nekom području, kako bi se stvorio uravnote�eni i odr�ivi razvoj. 3.2. Policentrični prostorni razvoj i novi urbano-ruralni odnos 3.2.1. Policentrični i uravnote�eni prostorni razvoj u EU (67) Kroz pro�la pro�irenja te izglede za buduće �irenje, EU sada ima veličinu i raznolikost koji zahtijevaju strategiju prostornog razvoja. Treba slijediti koncepciju policentričnog razvoja, kako bi se osigurao regionalno uravnote�eni razvoj. Iako

18 EU postaje dijelom globalnog gospodarstva, primjena ove koncepcije pomoći će da se izbjegne daljnja prekomjerna gospodarska i demografska koncentracija u sredi�njem području EU. Gospodarski potencijal svih regija EU moguće je koristiti samo kroz daljnji razvoj vi�e policentrične europske strukture naselja. Veća konkurentnost EU na globalnoj osnovi zahtijeva jaču integraciju europskih regija u globalno gospodarstvo. U tom kontekstu pomorska značajka EU pru�a povoljne lokacijske uvjete. Stvaranje i pro�irenje nekoliko dinamičkih integracijskih zona globalne ekonomije pru�a va�an instrument za ubrzanje gospodarskog rasta i stvaranje radnih mjesta u EU, poglavito u regijama koje se aktualno smatraju slabim (područja s ciljem 1 i 6 aktualnih regionalnih sredstava). (68) Trenutačno postoji samo jedna istaknuta veća zemljopisna zona globalne gospodarske integracije: jezgreni dio EU, naime peterokut između metropola London, Paris, Milano, München i Hamburg. Ova zona pru�a sna�ne funkcije i usluge globalnog gospodarstva koje omogućuju visoku razinu prihoda i dobro razvijenu infrastrukturu. Pored toga postoji nekoliko izoliranih otoka sa značajnim rastom (na pr. Barcelona, Regija Øresund) u kojima BDP jo� nije dovoljno visok da sukladno ciljevima ESDP-a značajno izmijeni aktualno neuravnote�eni prostorni razvoj. Gospodarsko-zemljopisno stanje u EU razlikuje se primjerice od onog u SAD, koje u globalnim razmjerima imaju nekoliko istaknutih zona gospodarske integracije: Zapadna obala (Kalifornija), Istočna obala, jugozapad (Teksas), srednji zapad. (69) Aktualni prostorni trendovi u EU otkrivaju daljnju koncentraciju djelatnosti, poglavito visokokvalitetnih i globalnih funkcija u jezgrenom području EU i u nekoliko metropola. S obzirom na pro�irenje EU, daljnja koncentracija prostornog razvoja u samo jednoj globalno istaknutoj zoni dinamičke integracije ne bi vodila ka smanjenju dispariteta između sredi�njeg dijela i stalno rastućeg rubnog područja. Potrebna je stoga nova strategija prostornog razvoja. (70) Ranije mjere politike koje su utjecale na prostorni razvoj primarno su se bavile pobolj�anjem veza između rubnog područja i jezgrenog dijela kroz infrastrukturne projekte. Sada je međutim potrebna politika koja će pru�ati novi izgled za rubna područja kroz vi�e policentrično uređenje teritorija EU. Stvaranje nekoliko dinamičkih zona globalne gospodarske integracije, dobro raspoređenih diljem teritorija EU te koje uključuju mre�u međunarodno pristupačnih metropolitanskih regija i njihovog povezanog zaleđa (gradova i ruralnih područja različite veličine) igrat će ključnu ulogu u pobolj�anju prostorne ravnote�e u Europi. Treba također vi�e uzeti u obzir globalne i visokokvalitetne usluge u metropolitanskim regijama i gradovima izvan jezgrenog područja EU.

(71) Prostorno-razvojni izgled ograničen na policentrični razvoj pojedinačnih metropolitanskih regija nije u skladu s tradicijom očuvanja urbane i ruralne raznolikosti u EU. Stoga treba te�iti policentričnoj strukturi naselja sa stupnjevano rangiranim gradovima koja će obuhvatiti cijeli teritorij EU. To je temeljni preduvjet za uravnote�eni i odr�ivi razvoj lokalne i regionalne uprave te za razvoj stvarnih lokacijskih prednosti EU u odnosu na druge velike gospodarske regije svijeta. (72) Prostorno djelotvorne odluke politike i investicije, uključujući kori�tenje financiranja iz strukturnih sredstava poglavito u aktualnim područjima Cilja 1, treba stoga usmjeriti prema policentričnom razvojnom modelu. Posebno bi prikladne mjere politike za osiguranje visokodjelotvorne infrastrukture na transnacionalnoj, nacionalnoj i regionalnoj razini trebale podr�avati i dopunjavati razvoj odnosnih dinamičkih zona gospodarske integracije. (73) Da bi se ojačala uravnote�ena struktura naselja, potrebno je iznaći načine i postupke kako bi se omogućilo gradovima i regijama da se međusobno dopunjuju i surađuju. Mogućnosti za to su raznolike i do određene mjere su bile uspje�ne. Potreba za komplementarnom suradnjom odnosi se kako na mre�e gradova na regionalnoj razini, tako i na mre�e gradova na međuregionalnoj, transnacionalnoj ili čak na razini EU. Za početak, zavisno od stanja na lokalnoj ili regionalnoj razini, variraju oba cilja i rje�enja kojima se te�i. (74) Promicanje komplementarnosti između gradova i regija znači da se istovremeno gradi na prednostima i prevladava nedostatke ekonomske konkurencije između njih. Komplementarnost ne treba međutim usredotočiti isključivo na gospodarsku konkurenciju, već je treba pro�iriti na sve urbane funkcije, poput kulture, odgoja i obrazovanja te socijalne infrastrukture. Politika koju se slijedi mora poticati djelotvornu suradnju među gradovima izgrađenu na zajedničkim interesima i doprinosu svih sudionika. Preduvjet je stoga dobra volja za suradnju te jednaka prava partnera. (75) Gradovi su u sve većoj funkcionalnoj međuzavisnosti sa svojom okolicom (selom). Ta međuzavisnost zahtijeva dobrovoljnu suradnju lokalnih vlasti koja prekoračuje upravne granice, kako bi se regija u cjelini jačala u smislu konkurentnosti. Od toga imaju koristi svi uključeni partneri. Moguća područja suradnje su lokalni prijevoz, gospodarenje otpadom i određivanje zajedničkih stambenih ili industrijskih područja. Kooperativne međugranične mre�e gradova mogu pru�iti

19 sredstvo za prevladavanje nedostataka u razvoju pograničnih područja. (76) Također je va�no stvaranje mre�a manjih gradova u manje gusto naseljenim i gospodarski slabijim regijama. U tim područjima suradnja između urbanih sredi�ta radi razvijanja funkcionalne komplementarnosti mo�e biti jedina mogućnost za postizanje tr�i�ta koja mogu funkcionirati i odr�avanje gospodarskih institucija i usluga koje sami gradovi ne bi mogli postići. (77) Gradovi koji su međusobno razmjerno udaljeni trebali bi surađivati u mre�ama koje imaju za cilj rje�avanje zajedničkih problema. Pored razmjene iskustava, trebalo bi također slijediti zajedničke ciljeve i provoditi zajedničke projekte. Primjeri obuhvaćaju upravljanje lokalnim prometom, urbanističko planiranje, suradnju između sveučili�ta i centara za istra�ivanje, gospodarenje kulturnom ba�tinom i povijesnim gradskim jezgrama te uključivanje novih doseljenika u urbano dru�tvo. (78) Suradnja između gradova i regija izvan vanjskih granica EU pru�a va�nu mogućnost za jačanje političkih i gospodarskih odnosa sa susjednim regijama u sjevernoj, srednjoj i istočnoj Europi i na Sredozemlju. Ona također promiče suradnju na strate�ki va�nim projektima infrastrukture i za�tite okoli�a. (79) Opcije politika 1. Jačanje putem transnacionalnih strategija

prostornog razvoja nekoliko većih zona globalne gospodarske integracije u EU opremljenih visokokvalitetnim globalnim funkcijama i uslugama, uključujući rubna područja,.

2. Jačanje policentričnog i uravnote�enijeg sustava metropolitanskih regija, grupiranih gradova i mre�a gradova putem tje�nje suradnje između strukturne politike i politike transeuropskih mre�a (TEN) te pobolj�anje veza između međunarodnih/nacionalnih i regionalnih/lokalnih prometnih mre�a.

3. Promicanje integriranih strategija prostornog razvoja za grupiranje gradova u pojedinim dr�avama članicama, u okviru transnacionalne i prekogranične suradnje, uključujući odgovarajuća ruralna područja i njihove male gradove.

4. Jačanje suradnje na konkretnim pitanjima na području prostornog razvoja kroz prekogranične i transnacionalne mre�e.

5. Promicanje suradnje na regionalnoj, prekograničnoj i transnacionalnoj razini, s većim i manjim gradovima u zemljama sjeverne, srednje i istočne Europe i sredozemnim regijama; jačanje veza sjever-jug u srednjoj i istočnoj Europi te veza zapad-istok u sjevernoj Europi.

3.2.2. Dinamični, privlačni i konkurentni gradovi i urbanizirane regije (80) Regije EU mogu biti konkurentne te tako doprinositi smanjenju nezaposlenosti ako gradovi, poglavito oni izvan zona globalne integracije i metropolitanskih regija, imaju dovoljno gospodarskog potencijala. To se poglavito odnosi na tzv. �gradove vrata� (�gateway cities�) koji pru�aju pristup teritoriju EU (velike morske luke, interkontinentalni aerodromi, gradovi u kojima se odr�avaju trgovinski sajmovi i izlo�be, kulturna sredi�ta) te na manje gradove koji su aktivna regionalna sredi�ta koja revitaliziraju stagnirajuće ruralne regije. �Gradovi vrata� (gateway cities) također obuhvaćaju metropolitanske regije smje�tene u rubnom području koje mogu koristiti specifične prednosti, kao �to su niski tro�kovi radne snage ili posebne veze s gospodarskim sredi�tima izvan Europe ili susjednih dr�ava nečlanica. (81) Mnogi od manje dinamičnih gradova EU imaju razmjerno tanku gospodarsku osnovu kojom dominira samo jedan gospodarski sektor čiji pad ima negativan utjecaj na cijelo regionalno gospodarstvo. Konkurentnost tih gradova zavisi stoga od politike diverzifikacije njihove gospodarske osnove. Budući izgledi za ruralna područja koja ih okru�uju također se temelje na konkurentnim gradovima. Stoga je materijalno i socijalno blagostanje u gradovima va�an čimbenik socijalnog razvoja, razvoja okoli�a i gospodarskog razvoja. Razvojne politike za postizanje tih ciljeva u velikoj mjeri ovise od lokalnih prilika. Sljedećih pet aspekata od posebne su va�nosti za odr�ivi razvoj gradova: • kontrola nad prostornim �irenjem gradova, • mje�avina funkcija i socijalnih skupina (�to se

posebno odnosi na velike gradove u kojima sve većim dijelovima stanovni�tva prijeti isključenje iz urbanog dru�tva),

• razborito gospodarenje urbanim ekosustavom uz �tednju resursa (poglavito vode, energije i otpada),

• bolja pristupačnost raznim vrstama prijevoza koji nije samo učinkovit već također čuva okoli�, i

• očuvanje i razvoj prirodne i kulturne ba�tine. (82) Odr�ivi urbani razvoj pru�a brojne prilike za �globalno promi�ljanje i lokalno djelovanje�. UN konferencije u Riju i Istanbulu (Habitat II) potaknule su globalne mjere koje bi trebalo provoditi na nacionalnoj i lokalnoj razini. O tom pitanju treba voditi računa u zajedničkim politikama te od strane svih dr�ava članica. Opcije politika navedene u ovom odjeljku koje su povezane s Agendom 21 i Habitat Agendom najbolje se mogu provoditi kroz multisektorsku integriranu strategiju urbanog razvoja.

20 (83) Strategije i instrumenti koji pospje�uju postizanje odr�ivog urbanog razvoja vrlo jako ovise o lokalnim, regionalnim i nacionalnim početnim uvjetima u gradovima u dr�avama članicama. Razmjena dobrih postupaka u odr�ivoj urbanoj politici, uspostavljena između dr�ava članica, pru�a zanimljiv pristup za primjenu opcija politike ESDP. Europska komisija je u svom okviru djelovanja također izlo�ila ciljeve politika i predlo�ila mjere za urbana područja koje su u skladu s ciljevima politike urbanog razvoja u ESDP. (84) Dr�ave članice i regionalne vlasti trebale bi slijediti koncepciju �kompaktnog grada� (grada s malim udaljenostima) kako bi imale bolju kontrolu nad daljnjim �irenjem gradova. To primjerice obuhvaća da �irenje bude svedeno na minimalnu mjeru unutar okvira promi�ljene politike lokacija i naselja, primjerice u predgrađima i mnogim obalnim regijama. Zaustavljanje �irenja gradova bit će moguće samo u regionalnom kontekstu. U tu svrhu treba intenzivirati suradnju između grada i njegove okolice te iznaći nove oblike pomirenja interesa na partnerskoj osnovi. (85) Budućnost gradova u EU zavisi od suzbijanja rastućeg siroma�tva, socijalnog isključenja te zaustavljanja gubitka određenih urbanih funkcija. Treba također promicati i obnovu zanemarenih područja i napu�tenog industrijskog zemlji�ta kao i ujednačeno osiguravanje neskupog, visokokvalitetnog stanovanja u urbanim područjima. Putem integracije urbanih funkcija u gradu svi građani trebali bi imati primjereni pristup temeljnim uslugama i infrastrukturnim objektima, otvorenom prostoru, općem i stručnom �kolovanju i zdravstvenoj za�titi. To obuhvaća očuvanje i razvoj malih zasađenih područja u urbanim zelenim povr�inama koja imaju i ekolo�ke kao i va�ne socijalne funkcije. (86) Oprezno gospodarenje urbanim ekosustavima vrlo je va�no. Treba slijediti integrirani pristup sa zaokru�enim ciklusima prirodnih resursa, energije i otpada, kako bi se smanjila opterećenja na okoli�. Takvim pristupom moguće je ograničiti i proizvodnju otpada kao i potro�nju prirodnih resursa (poglavito u slučaju neobnovljivih resursa ili resursa koji se sporo obnavljaju). Bilo bi također moguće smanjiti oneči�ćenje zraka, tla i vode. �irenje prirodnih područja u gradovima, očuvanje bioraznolikosti i zajednički energetski sustavi za domaćinstva i industriju primjeri su mjera koje pripadaju promi�ljenoj politici okoli�a. (87) Pristupačnost gradova ima va�an utjecaj na kvalitetu �ivota, okoli� i gospodarski učinak. Pristupačnost treba promicati lokacijskom prostornom politikom koja je u skladu s planiranjem kori�tenja zemlji�ta i prometa. Cilj bi pritom trebao biti smanjiti �irenje gradova te usvojiti integrirani pristup planiranju prometa. Time bi se smanjila ovisnost o kori�tenju privatnih automobila i

promicalo druga prijevozna sredstva (javni prijevoz, bicikli). (88) Opcije politike 6. �irenje strate�ke uloge metropolitanskih

regija i �gradova vrata� (gateway cities) uz posvećivanje posebne pa�nje razvoju rubnih regija EU.

7. Pobolj�anje gospodarske osnove, okoli�a i uslu�ne infrastrukture gradova, poglavito u gospodarski manje povla�tenim regijama, kako bi se povećala njihova privlačnost za mobilne investicije.

8. Promicanje strategije gospodarske diverzifikacije u gradovima koji su previ�e zavisni od jedne jedine grane gospodarske djelatnosti te podr�ka gospodarskom razvoju gradova u manje povla�tenim regijama.

9. Promicanje strategija integriranog urbanog razvoja koje su osjetljive na socijalnu i funkcionalnu raznolikost. Posebnu pa�nju treba posvetiti suzbijanju socijalnog isključenja i recikliranju i/ili restrukturiranju nedovoljno iskori�tenih ili napu�tenih urbanih lokacija i područja.

10. Promicanje razboritog upravljanja urbanim ekosustavom.

11. Promicanje bolje pristupačnosti u gradovima i metropolitanskim regijama kroz odgovarajuću lokacijsku politiku i planiranje kori�tenja zemlji�ta koje će poticati mije�anje urbanih funkcija i kori�tenje javnog prijevoza.

12. Podr�ka djelotvornim metodama smanjenja nekontroliranog urbanog �irenja, smanjenje prekomjernog pritiska na naselja poglavito u obalnim regijama.

3.2.3. Autohtoni razvoj, raznolika i proizvodna ruralna područja (89) Ruralna područja u EU obilje�ena su raznoliko�ću i autohtonim razvojem. Ona su slo�ene gospodarske, prirodne i kulturne lokacije koje nije moguće okarakterizirati jednodimenzionalnim kriterijima poput gustoće stanovni�tva, poljoprivrede ili prirodnih resursa. Neka ruralna područja uspje�no su asimilirala strukturnu promjenu. To se mo�e pripisati, pored lokacijskih faktora poput povoljnih lokacija ili niskih plaća, također i sve vi�e vanjskim faktorima poput kakvoće prirodne i kulturne ba�tine, postojanju mre�a i partnerstva, demokratskim postupcima pri odlučivanju te konačno inicijativi i zalaganju regionalnih i lokalnih političara i drugih socijalnih subjekata. Uspjeh mnogih ruralnih regija u EU pokazuje kako djelatnost utemeljena na selu nije sama po sebi prepreka dinamičnom gospodarskom razvoju i rastu zaposlenosti. Postoje ruralne

21 regije koje su razvile razmjerno dobar konkurentski polo�aj u poljoprivredi ili turizmu. (90) Određeni broj ruralnih regija nije međutim jo� uspio postići strukturnu promjenu te ima značajnih gospodarskih problema, često zbog njihovog rubnog polo�aja. Pored visokog postotka zaposlenosti u poljoprivredi, strukturna slabost ovih područja mo�e imati druge uzroke, poput krajnje niske gustoće naseljenosti, nepristupačnosti, nepovoljnih klimatskih uvjeta, oskudne infrastrukture, nedostatka strukturnog razvoja, zastarjele industrijske strukture i zastarjelih uvjeta poljoprivredne proizvodnje. Ruralna područja koja su izlo�ena novim pritiscima, primjerice uslijed gospodarskog rasta te kroz �irenje naselja koja graniče s metropolama, većim gradovima i područjima pogođenim gospodarskim padom, također se moraju suočiti s velikim izazovima. (91) U pro�losti su kreatori politika ruralne regije smatrali homogenim područjima s jednakim preprekama i mogućnostima za razvoj. Takav način sagledavanja vi�e se ne uklapa u stvarnost EU. Sada je zajedničko obilje�je ruralnih područja mala gustoća naseljenosti i visok omjer poljoprivrednog kori�tenja zemlji�ta. No, ona se u pogledu razvojnih puteva i izgleda za razvoj međusobno uvelike razlikuju. Na temelju raznolikosti ruralnog razvoja u EU postaje jasno da strategije prostornog razvoja moraju krenuti od uva�avanja lokalnih i regionalnih uvjeta, značajki i potreba. (92) Novi zamah mo�e se očekivati od ponovne ocjene odnosa između grada i sela. To bi se primarno trebalo temeljiti na integriranom postupku ESDP u odnosu na grad i selo kao funkcionalne prostorne cjeline s raznim odnosima i međuzavisnostima. O�tro razgraničenje između grada i sela unutar jedne regije u većini slučajeva zanemaruje činjenicu da samo regije mogu stvoriti tr�i�ta radne snage, informacija i komunikacija. Regija je stoga primjerena poluga za djelovanje i provedbu. Ona je također primjerena analitička razina za mnoga pitanja u svezi prostornog razvoja. (93) U policentričnom urbanom sustavu mali i srednji gradovi te njihova međuzavisnost tvore va�na sredi�ta i veze, poglavito za ruralne regije. U ruralnim �problemskim� regijama samo ti gradovi imaju mogućnost pru�iti infrastrukturu i usluge za gospodarske djelatnosti u regiji te olak�ati pristup većim tr�i�tima rada. Stoga gradovi na selu zahtijevaju posebnu pa�nju kod izrade strategija integriranog ruralnog razvoja. (94) Ruralne regije su danas, kao rezultat gospodarskog rasta, izlo�ene velikom broju negativnih utjecaja na okoli�. To obuhvaća veliki pritisak na nerazvijena područja u blizini gradova u pogledu ispunjavanja potrebe za stanovanjem i kućama za odmor, negativne učinke novih djelatnosti za slobodno vrijeme te oneči�ćenje tla,

zraka i vode kroz preradu i skladi�tenje otpada. Područja privlačnog krajobraza poput brdskih i obalnih regija ugro�ena su masovnim turizmom. Intenzivna poljoprivreda mo�e također dovesti do kontaminacije tla i uni�tenja kulturnih krajobraza. Ti negativni utjecaji mogu se suzbiti samo prikladnim regionalnim planiranjem i odgovorajućim politikama za�tite okoli�a i poljoprivrednim politikama za ponovnu uspostavu bioraznolikosti, kroz smanjenje kontaminacije tla i �irenje i diverzifikaciju poljoprivrednog kori�tenja. (95) Poljoprivreda u područjima s nepovoljnim proizvodnim strukturama mora se također suočiti s izazovom međunarodne konkurencije. Potencijalna rje�enja obuhvaćaju razvoj visokokvalitetnih poljoprivrednih proizvoda kroz prikladne marketin�ke strategije za te proizvode te ponovno otkrivanje multifunkcionalnosti poljoprivrede tj. raznolikih mogućnosti za osiguravanje egzistencije u poljoprivrednom poduzetni�tvu (na pr. odmor na gospodarskim imanjima, proizvodnja struje iz energije vjetra). Dru�tvena vrijednost očuvanja okoli�a, prirodne i kulturne ba�tine je u porastu i pru�a raznolike mogućnosti zapo�ljavanja u poljoprivredi. Pru�anje primjerenih mogućnosti za obrazovanje i daljnje usavr�avanje mo�e pomoći u razvijanju izvora prihoda, i to dodatno ili alternativno uz poljoprivredu. (96) Strukturno slaba područja u EU zahtijevaju stoga posebnu pa�nju. U tim područjima treba ulo�iti napor da se u ruralno gospodarstvo unese raznolikost kako bi se izbjegla zavisnost te da se stvore mogućnosti zapo�ljavanja usmjerene ka budućnosti. Mali i srednji gradovi u tim regijama su sredi�ta za razvoj industrije i uslu�nih djelatnosti u razvoju i tehnologiji, turizmu i rekreaciji. Proces unutarnje diverzifikacije ruralnog gospodarstva vodi ka vanregionalnim vezama i mre�ama, kontaktima s novim tr�i�tima i drugim poduzećima te pristupu informacijama i znanju. (97) U ruralnim područjima EU postoji znatan potencijal za obnovljivu energiju: solarnu energiju, energiju vjetra, hidroenergiju i energiju plime te energiju iz biomase te čak iz urbanog otpada u blizini velikih gradova (proizvodnja metana). Time se stvaraju zanimljivi izgledi za gospodarsku raznolikost i proizvodnju energije koja ne �teti okoli�u. Taj bi potencijal trebalo aktivirati radi djelotvornog kori�tenja resursa. Daljnji korak bi bio isporuka vi�ka energije velikim energetskim mre�ama. (98) Ključ za odr�ivi razvoj ruralnih regija nalazi se u razvoju nezavisnih izgleda i u otkrivanju autohtonog potencijala te u razmjeni iskustava s drugim regijama, ali ne putem kopiranja razvojnih izgleda drugih regija u EU. Strategije

22 politike moraju također uzeti u obzir raznolikosti u pogledu mogućnosti razvoja i opasnosti. Moraju osigurati sredstva kako bi ruralna područja mogla djelovati. To će omogućiti ruralnim i lokalnim subjektima da s najvećom fleksibilno�ću odgovore na svoje probleme. (99) Opcije politike 13. Promicanje diverzificiranih razvojnih strategija

osjetljivih na autohtone potencijale u ruralnim područjima te koje poma�u u postizanju autohtonog razvoja (uključujući promicanje multifunkcionalnosti u poljoprivredi). Podr�ka ruralnim područjima u obrazovanju, usavr�avanju te pri stvaranju radnih mjesta izvan poljoprivrede.

14. Jačanje malih i srednjih gradova u ruralnim područjima kao �ari�nih točaka regionalnog razvoja te promicanje njihovog povezivanja u mre�u.

15. Osiguranje odr�ive poljoprivrede, primjena mjera za�tite okoli�a i diverzifikacija poljoprivrednog kori�tenja zemlji�ta.

16. Promicanje i podr�avanje suradnje i razmjene informacija među ruralnim područjima.

17. Kori�tenje potencijala obnovljive energije u urbanim i ruralnim područjima, uz uva�avanje lokalnih i regionalnih uvjeta, poglavito kulturne i prirodne ba�tine.

18. Kori�tenje razvojnog potencijala ekolo�ki prihvatljivog turizma.

3.2.4 Urbano-ruralna partnerstva (100) Danas mnoge lokalne probleme nije moguće rije�iti bez cjelovitog sagledavanja gradova i sela, s obzirom da su oni prije regionalni problemi. Praktično partnerstvo izra�ava se kroz suradnju i koordinaciju. No, da bi suradnja izrasla u dugoročno uspje�no partnerstvo, potrebno je stvoriti nekoliko preduvjeta: • jednakost i nezavisnost partnera, • dobrovoljno sudjelovanje u partnerstvu, • uva�avanje različitih administrativnih uvjeta i • zajednička odgovornost za zajedničku dobrobit. (101) Partnerstva između gradova i sela imaju nekoliko prostornih dimenzija: regionalnu, nadregionalnu, međuregionalnu i transnacionalnu perspektivu. Regionalna perspektiva obuhvaća partnerstvo između gradova svih veličina i sela koje ih okru�uje. Poglavito ovdje gradovi i selo moraju dijeliti integrirani pristup s obzirom da oni tvore regiju i uzajamno su odgovorni za njen daljnji razvoj. Gradovi u ruralnim regijama također imaju va�nu funkciju pokretača rasta za regionalni gospodarski razvoj. U rijetko naseljenim ruralnim područjima gradovi mogu ponuditi određene standarde u pru�anju infrastrukture i usluga te privući gospodarske djelatnosti. U tim područjima gradovi su posebno va�ni za očuvanje struktura naselja i kulturnog krajobraza.

(102) Nadregionalna perspektiva odnosi se na ekstenzivnu podjelu između urbanih i metropolitanskih regija s jedne strane te ruralnih regija s druge. U načelu pristup temeljen na partnerstvu također ima za cilj postizanje ravnote�e između različitih interesa na �irokoj osnovi, pri čemu su uzeti u obzir kako gospodarski i ekolo�ki interesi tako i socijalni aspekti. (103) U slučaju međuregionalnih i transnacionalnih dimenzija prevladava razmjena iskustava i �učenje od drugih�. Ovdje cilj nije pronala�enje ravnote�e između interesa na osnovi partnerstva, već umjesto toga ocjenjivanje i prosljeđivanje iskustava stečenih u suradnji s gradovima i selom o konkretnim projektima ili inicijativama. (104) Partnerstvo znači dijeljenje tro�kova i koristi, primjerice osiguravanje visokokvalitetnih i skupih infrastrukturnih objekata ili osiguravanje vodoopskrbnih područja za urbano stanovni�tvo. Novi oblici partnerstva pru�aju mogućnost ponovnog vrednovanja razmjene usluga između gradova i sela radi perspektive odr�ivog prostornog razvoja, s ciljem stvaranja regionalne �uslu�ne baze� za razmjenu usluga lokalne uprave. (105) Pored partnerstva između uprava, partnerske mre�e između poduzeća u gradovima i na selu igraju veliku ulogu u regionalnom gospodarstvu. Moguće je koristiti potencijalne sinergije i uspostaviti procese učenja, kako bi se poduzećima pru�ila prostorna blizina znanja i informacija. (106) Opcije politike 19. Odr�avanje pru�anja temeljnih usluga i

javnog prijevoza u malim i srednjim gradovima u ruralnim područjima, poglavito onima u opadanju.

20. Promicanje suradnje između gradova i sela s ciljem jačanja funkcionalnih regija.

21. Integriranje sela koje okru�uje velike gradove u strategije prostornog razvoja za urbane regije, s ciljem djelotvornijeg planiranja kori�tenja zemlji�ta, uz posvećivanje posebne pa�nje kvaliteti �ivota u urbanom okru�enju.

22. Promicanje i podr�ka partnerske suradnje između malih i srednjih gradova na nacionalnoj i transnacionalnoj razini putem zajedničkih projekata i međusobne razmjene iskustava.

23. Promicanje mre�e poduzeća između malih i srednjih poduzeća u gradovima i na selu.

23 3.3. Jednakost pristupa infrastrukturi i znanju 3.3.1. Integrirani pristup za pobolj�anje prometnih veza i pristupa znanju (107) Urbana sredi�ta i metropole moraju biti djelotvorno povezane, i to međusobno, sa svojim zaleđem i sa svjetskim gospodarstvom. Učinkovit promet i primjereni pristup telekomunikacijama temeljni su preduvjet jačanja konkurentnosti rubnih i manje povla�tenih regija, te stoga za socijalnu i gospodarsku koheziju EU. Promet i telekomunikacije su va�ni čimbenici u promicanju policentričnog razvoja. Učinkoviti prometni i telekomunikacijski sustavi te usluge imaju ključnu ulogu u jačanju gospodarske privlačnosti raznih metropola i regionalnih sredi�ta. (108) Mobilnost osoba, roba i informacija u EU obilje�ena je trendovima koncentracije i polarizacije. Rastuća konkurencija na tr�i�tima prometa i telekomunikacija mo�e intenzivirati taj razvoj. Politikom se mora osigurati da sve regije, uključujući i otoke i rubne regije, imaju odgovarajući pristup infrastrukturi kako bi se promicala socijalna i gospodarska te time i prostorna kohezija u Zajednici. Putem politike treba također osigurati da visokokvalitetna infrastruktura, primjerice brze �eljezničke pruge s velikim kapacitetom i autoceste, ne dovede do uklanjanja resursa iz strukturno slabijih i rubnih regija (�crpni učinak�) ili da ne prolazi kroz ta područja bez da ih povezuje (�učinak tunela�). Politika prostornog razvoja treba djelovati u pravcu stvaranja visokokvalitetne infrastrukture dopunjene sekundarnim mre�ama kako bi se u regijama stvorili pozitivni učinci. (109) S druge strane koncentracija transportnih usluga u jezgrenom dijelu EU i njenim zagu�enim koridorima smanjuje funkcionalnu učinkovitost i povećava pritisak na okoli� u nekim područjima. Da bi se smanjilo prometno opterećenje, vrlo su va�na cjelovita intermodalna rje�enja koja uključuju prijelaz na prometne sustave koji nisu �tetni za okoli� te djelotvornije kori�tenje postojeće infrastrukture. Dugoročno to zahtijeva pobolj�ano detaljno usklađivanje između poduzetnika u prometu. Obuhvatne strategije integriranog prostornog razvoja moraju to uzeti u obzir. U budućnosti bi procjena utjecaja na teritorij trebala biti temeljni preduvjet za sve velike prometne projekte. (110) Ove probleme nije moguće rije�iti isključivo kroz gradnju nove infrastrukture, koliko god ona bila va�na za sve regije. Prometni i telekomunikacijski objekti sami za sebe nisu dovoljan preduvjet za regionalni razvoj. Potrebne su popratne mjere u drugim područjima politika, poput regionalne strukturne politike ili promicanja obrazovanja i usavr�avanja, kako bi se pobolj�ale lokacijske

prednosti regija. To se posebno odnosi na strukturno slabe regije. 3.3.2 Model policentričnog razvoja: temelj bolje pristupačnosti (111) Buduće �irenje transeuropskih mre�a (TEN) trebalo bi se temeljiti na modelu policentričnog razvoja. To poglavito znači osiguravanje unutarnjeg razvoja globalno va�nih zona gospodarske integracije te pospje�ivanje njihove integracije u globalno gospodarstvo. Pored toga, potrebno je posvećivati vi�e pa�nje regijama kojima je pristup ote�an sa zemljopisnim preprekama, posebno otocima i udaljenim područjima. Prostorne razlike u EU ne mogu se smanjiti bez temeljnog pobolj�anja prometne infrastrukture i usluga do regija i unutar regija u kojima nedostatak pristupa prometnoj i komunikacijskoj infrastrukturi ograničava gospodarski razvoj. Temeljno pobolj�anje infrastrukture i pristupačnosti zahtijeva vi�e od osiguravanja nedostajućih veza unutar transeuropskih mre�a. (112) Prioriteti djelovanja pri dopunjavanju mre�a uključuju dodatne mjere za uspostavu međuregionalnih veza i razvoj. Učinkovitost i gustoća tih sekundarnih mre�a je vitalna za integraciju regionalnih i urbanih gospodarstava te njihovu konkurentnost. One poglavito slu�e za jačanje manjih i srednjih gradova i njihovih funkcija u generiranju općeg regionalnog razvoja. (113) Postoji opasnost da neće biti moguće na vrijeme provesti investicije u sekundarne mre�e i njihovu integraciju u TEN mre�e, ili da to uopće neće biti moguće, ako će dovr�enje mre�a vi�eg reda dobiti veći prioritet. Da bi se izbjeglo razmjerno pogor�anje kvalitete usluga u onim područjima EU koja nisu izravno integrirana u transeuropske mre�e, �irenje sekundarnih mre�a ne bi trebalo tretirati kao manje va�no. To također uključuje modernizaciju regionalnih transportnih usluga. Pritom kori�tena transportna sredstva treba prilagoditi specifičnim lokalnim i regionalnim okolnostima (uobičajena �eljeznička mre�a, autobusi, regionalni aerodromi itd.). Pored toga sekundarne mre�e mogu doprinijeti upravljanju prometnim tokovima na TEN mre�ama i dopunjavanju kritičnih potencijala za veze na velikim udaljenostima. U tom pogledu vremenski plan za povezivanje sekundarnih mre�a s transeuropskim mre�ama mo�e biti presudan za njihov razvoj. (114) Pored dimenzije koju prometne mre�e imaju u sklopu EU, treba također uzeti u obzir interkontinentalnu dimenziju prometnih mre�a. Aktualne strukture interkontinentalne pristupačnosti EU obilje�ene su s jedne strane regionalnim razlikama u pogledu standarda

24 prometnih mre�a i čvori�ta (luke, aerodromi), a s druge strane politikom koju primjenjuju avionske i otpremničke kompanije koje naginju favoriziranju - obično zbog ekonomskih razloga � postojećih interkontinentalnih čvori�ta u jezgrenom dijelu EU. Stoga integracija regija u interkontinentalne mre�e s prostornog stanovi�ta za sada nije uravnote�ena. No, to nije samo zbog neravnomjernog rasporeda čvori�ta interkontinentalnog prometa, već i zbog razine usluga na raznim sjeci�tima. Stoga je u interesu postizanja uravnote�enog razvoja va�no smanjiti disparitet ne samo u prometnoj infrastrukturi, već i u pogledu usluga te odgovarajućih tro�kova, jer će privatni sektor igrati sve va�niju ulogu u interkontinentalnom prometu u procesu razvoja čvori�ta i mre�a s različitim razinama usluga. (115) Postizanje ravnote�e u zračnom prometu i uspostava europske mre�e velikih morskih luka, uključujući i regionalni podsustav luka, bilo bi u interesu svake regije. To bi koristilo i čvori�tima u jezgrenom području EU koji su ponekad izlo�eni rastućem opterećenju, a također i rubnim područjima kojima je potrebno daljnje unapređenje njihovog gospodarskog potencijala. Temeljno unapređenje veza između interkontinentalnih čvori�ta i njihovog zaleđa putem �eljeznice ili riječnim prometom također je vrlo va�no, ako se �eli postići cilj odr�ivog prometnog sustava. Zajedno s politikom čiji je cilj postizanje učinkovite integracije svih regija u EU, izgledi transnacionalnog prostornog razvoja mogu biti značajna pomoć pri razvoju infrastrukture morskih i zračnih luka. (116) Telekomunikacijske mre�e mogu igrati va�nu ulogu u kompenziranju nedostataka prouzročenih udaljeno�ću i malom gustoćom u rubnim regijama. Razmjerno mali volumen tr�i�ta u regijama s malom gustoćom naseljenosti te odgovarajuće visokim investicijskim tro�kovima za telekomunikacijsku infrastrukturu mo�e stoga dovesti do ni�ih tehničkih standarda i visokih tarifa, �to donosi sa sobom nedostatke u pogledu konkurentnosti. U mnogim područjima (rad na udaljenost, obrazovni tečajevi na udaljenost, tele-medicina itd.) pru�anje visokokvalitetnih usluga po prihvatljivim cijenama je ključni čimbenik regionalnog razvoja. Unatoč tome primjena modernih tehnologija ne ovisi samo o raspolo�ivosti napredne infrastrukture, opreme ili usluga i njihove dostupnosti, već također i o razvojnoj razini svake regije. Stoga bi posebnu pa�nju trebalo usredotočiti na mjere za stimuliranje potra�nje, razvoj znanja izravno povezanog s primjenom istog te jačanje svijesti o mogućnostima, kako bi se potakle investicije. Preduvjet za sve infrastrukturne projekte trebala bi biti rana procjena anticipiranih utjecaja na prostor te detaljno usklađivanje svih zajedničkih, nacionalnih i regionalnih ili lokalnih mjera.

(117) Opcije politike 24. Jačanje sekundarnih prometnih mre�a i

drugih veza s transeuropskim mre�ama, uključujući razvoj učinkovitih regionalnih sustava javnog prijevoza.

25. Promicanje prostorno uravnote�enijeg pristupa interkontinentalnom prometu EU kroz primjereni raspored morskih i zračnih luka (globalni pristupi), povećanje razine njihovih usluga te pobolj�anje veza s njihovim zaleđem.

26. Pobolj�anje prometnih veza rubnih i krajnje rubnih regija, kako s EU tako i sa susjednim trećim zemljama, uzimajući u obzir zračni promet te daljnji razvoj odgovarajućih infrastrukturnih objekata.

27. Pobolj�anje pristupa telekomunikacijama i njihovom kori�tenju te određivanje tarifa u skladu s pru�anjem �univerzalnih usluga� u rijetko naseljenim područjima.

28. Pobolj�anje suradnje između prometnih politika na razini EU, nacionalnoj i regionalnoj razini.

29. Uvođenje procjene utjecaja na teritorij kao instrumenta prostorne procjene za velike infrastrukturne projekte (poglavito u sektoru prometa).

3.3.3 Djelotvorno i odr�ivo kori�tenje infrastrukture (118) Aktualni rast putničkog i robnog prometa (poglavito u cestovnom i zračnom prometu) sve vi�e ima �tetan utjecaj na okoli� i na učinkovitost prometnih sustava. Pristupi za rasterećenje tih sustava mogući su putem primjerene politike prostornog razvoja koja utječe na lokaciju zaposlenja i stanovni�tva te stoga i na zahtjeve u pogledu mobilnosti te na odabir načina prijevoza. Djelotvornije kori�tenje postojeće infrastrukture mo�e se postići jačanjem transportnih sustava koji su manje �tetni za okoli� te promicanjem intermodalnih transportnih lanaca. No, taj cilj treba postići bez negativnih učinaka na konkurentnost kako EU u cjelini tako i njenih regija. Integracija prometa i detaljnog planiranja kori�tenja zemlji�ta mo�e biti posebno djelotvorna u velikim urbanim regijama u kojima se uvelike mo�e smanjiti zavisnost stanovni�tva o automobilima. Potrebna je također politika koja daje prednost kori�tenju javnog prijevoza u gradovima i njihovom zaleđu te u gusto naseljenim regijama. (119) U jezgrenom području EU te u gusto naseljenim područjima du� velikih koridora i u nekim obalnim područjima promet - poglavito cestovni - dosegao je takve razmjere da je hitno potrebno uvesti mjere za smanjenje s time povezane manjkave pristupačnosti i utjecaja na okoli�. Potrebno je stoga sve vi�e poduzimati mjere za jačanje načina prijevoza koji su prihvatljiviji u pogledu okoli�a. To primjerice

25 uključuje naplaćivanje cestarine ili uključivanje vanjskih tro�kova cestovnog prometa, u kombinaciji s odgovarajućom lokacijskom politikom. Odabir mjera treba biti u skladu s lokalnim uvjetima. Unatoč toga cestovni promet će ostati od velike va�nosti i za prijevoz putnika i robe, poglavito za povezivanje rubnih ili rijetko naseljenih regija. (120) Jačanje načina prijevoza koji su prihvatljiviji za okoli� zahtijeva intermodalni pristup i koordinirano upravljanje prometnom infrastrukturom. Djelotvornije i odr�ivo kori�tenje iste zahtijeva povećano kori�tenje �eljeznice, te u robnom prometu, vodenih puteva (morsko, obalno i riječno brodarstvo). Pored povećanja djelotvornosti ovih mre�a, potreban je razvoj primjerenih intermodalnih veza, tj. niz točaka transfera i prekrcaja diljem područja. Potencijal �eljezničkog prometa mo�e se u potpunosti ostvariti samo uz punu modernizaciju. To se odnosi kako na stvaranje interoperativnosti između pojedini sustava tako i na pobolj�anje logistike. U gu�će naseljenim europskim regijama �eljeznički promet velikih brzina do udaljenosti od 800 km mo�e zamijeniti zračni promet. U rijetko naseljenim rubnim regijama, poglavito na otočnim lokacijama, prioritet je dan regionalnom zračnom prometu. Općenito, u manje povla�tenim područjima treba tra�iti specifična rje�enja. (121) Vlasti nadle�ne za luke, zračne luke, �eljeznički promet i ceste prvog reda te razne mre�e trebaju koordinirati svoje politike i aktivnosti kroz integrirane intermodalne strategije. Potrebno je istra�iti potencijalne sinergije među prometnim sustavima. Rje�enja je također moguće naći u zajedničkom kori�tenju postojeće infrastrukture kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri izbjegli prekomjerni kapaciteti. Tako primjerice dvije susjedne luke mogu zajednički koristiti �eljeznicu ili zračna luka mo�e opslu�ivati i zaleđe preko granice. (122) Daljnje va�no razmatranje je suradnja između nacionalnih, regionalnih i lokalnih prometnih politika. Temeljne su djelotvorne veze između mre�a na različitim razinama. Regionalne inicijative mogu pomoći nacionalnim ustanovama i poduzećima koja upravljaju mre�ama u pobolj�anju njihovih planova i kapaciteta tako �to će uzeti u obzir lokalne potrebe. (123) Telekomunikacije, informacijske i komunikacijske tehnologije su va�ni dodatni instrumenti regionalne integracije. Stoga ih se ne smije sagledavati kao zamjenu za razvoj prometa. Glavna točka usredotočenja trebala bi biti koordinacija između subjekata koji odlučuju u pogledu prometa i onih koji odlučuju u pogledu telekomunikacija. Regionalno planiranje i planiranje prometa trebali bi biti jače međusobno integrirani. (124) Opcije politike 30. Bolja koordinacija politike prostornog razvoja i

planiranja kori�tenja zemlji�ta s planiranjem prometa i telekomunikacija.

31. Pobolj�anje usluga javnog prijevoza i pru�anje minimalne razine usluga u malim i srednjim gradovima.

32. Smanjenje negativnih učinaka u područjima izlo�enim velikom prometnom pritisku kroz jačanje prometnih sredstava kompatibilnih s okoli�em, naplaćivanje cestarina i uključivanje vanjskih tro�kova.

33. Promicanje povezivanja intermodalnih spojnih mjesta u robnom prometu, poglavito za prijevoz po europskim koridorima, posebno u svezi brodarstva i riječne plovidbe.

34. Koordinirano i integrirano planiranje i upravljanje infrastrukturom radi izbjegavanja nedjelotvornih investicija (primjerice nepotreban paralelni razvoj prometne infrastrukture) te osiguranje najdjelotvornijeg kori�tenja postojeće prometne infrastrukture.

3.3.4 �irenje inovacija i znanja (125) Pristup znanju od iste je va�nosti za konkurentnost u EU kao i pristup infrastrukturi. Regionalno međuzavisna tr�i�ta rada i proizvodne i uslu�ne lokacije zahtijevaju dinamičke inovativne sustave, djelotvoran prijenos tehnologija te ustanove za stručno usavr�avanje radne snage. Unatoč napretku tijekom posljednjeg desetljeća koji je stvorio okru�enje za nove tehnologije te također pru�io pobolj�ane mogućnosti usavr�avanja i stručno znanje, pristup znanju i sposobnost za inovacije jo� uvijek su prostorno neuravnote�eni. Potrebno je također ojačati svijest stanovni�tva o mogućnostima koje se pru�aju. Uprava (na svim razinama) mora osigurati postojanje boljih veza između obrazovanja i istra�ivanja te potreba regionalnih gospodarskih struktura, a mora također osigurati podizanje opće razine obrazovanja. (126) Budući gospodarski razvoj vjerojatno će dati istaknuto mjesto razmjeni nematerijalnih usluga. Radna mjesta sve vi�e zahtijevaju veće kvalifikacije. Povećanje proizvodnosti i rast zaposlenosti sve vi�e ovise o daljnjem �irenju novih i boljih proizvoda i procesa. Ona poduzeća koja će imati sposobnost kombinirati inovaciju s novim organizacijskim oblicima i radnom snagom s vi�om kvalifikacijom bit će u mogućnosti dugoročno zauzeti bolji polo�aj na tr�i�tu. (127) U tom pogledu pristup primjereno pru�enom visokokvalitetnom usavr�avanju i centrima za istra�ivanje je apsolutno temeljan. Da bi se uspostavile izravne veze između poduzeća u manje povla�tenim područjima i centara za istra�ivanje i ustanova za usavr�avanje, ključno je da visokokvalificirani i dobro obučeni posrednici budu u mogućnosti

26 uspostavtiti takve veze. Bili bi korisni tehnički uslu�ni centri u kojima je moguće predstaviti inovacije koje lokalna poduzeća mogu testirati. Pored toga trebalo bi pobolj�ati komunikacije između lokalnih poduzeća s jedne strane i tehnolo�kih centara, sveučili�ta, savjetnika za menad�ment itd. s druge strane, kako bi se razvila komplementarna znanja. (128) Gospodarska privlačnost regija također ovisi o standardu usavr�avanja i profesionalnom znanju njene radne snage. Nedavnih su godina manje razvijena područja značajno u tome napredovala, poglavito u suzbijanju nepismenosti. Treba nastaviti te napore. Pored toga treba osigurati da lokalna poduzeća budu u mogućnosti zaposliti i platiti radnu snagu u skladu s kvalifikacijom iste, zadr�avajući je na taj način u regiji. (129) Informacijska i komunikacijska tehnologija mo�e pomoći pri smanjenju deficita na području pristupa inovacijama i znanju te time podr�ati naseljavanje poduzeća u ruralnim regijama. Time se stvaraju poticaji za investicije u regijama koje inače imaju ni�e lokacijske tro�kove. Policentričan razvoj teritorija EU mo�e poduprijeti tu politiku. (130) �irenje novih informacijskih tehnologija u svim regijama uključuje pru�anje općih temeljnih usluga podjednako visoke kvalitete te dono�enje primjerene politike pristojbi. Kako se pokazalo u sjevernim zemljama, niska gustoća naseljenosti nije nepremostiva prepreka za pru�anje i rasprostranjeno kori�tenje visokokvalitetnih telekomunikacijskih usluga. Pored regulativnih mjera, strategije s ciljem poticanja potra�nje za znanjem promiču poslovanje i kori�tenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija. To primjerice uključuje kampanje za povećanje znanja i bolje mogućnosti obuke. (131) Opcije politike 35. �iroka integracija politika značajnih za znanje,

kao �to je promicanje inovacija, obrazovanja, stručnog usavr�avanja i daljnjeg �kolovanja, istra�ivanja i razvoja, u politike prostornog razvoja, poglavito u udaljenim i gusto naseljenim područjima.

36. Osiguranje diljem Europe pristupa infrastrukturi značajnoj za znanje, uzimajući u obzir socijalno-gospodarski potencijal modernih malih i srednjih poduzeća kao motora odr�ivog gospodarskog razvoja.

37. Podupiranje uspostave mre�a među poduzećima i brzo �irenje inovacija, poglavito putem regionalnih ustanova koje mogu promicati inovacije.

38. Podupiranje uspostave inovacijskih centara kao i suradnje između ustanova vi�eg obrazovanja i primijenjenog istra�ivanja i razvoja te privatnog sektora, poglavito u gospodarski slabim područjima.

39. Razvoj paketa mjera koje potiču ponudu i potra�nju radi pobolj�anja regionalnog pristupa te kori�tenja informacijskih i komunikacijskih tehnologija.

3.4 Razborito gospodarenje prirodnom i kulturnom ba�tinom 3.4.1 Prirodna i kulturna ba�tina kao razvojno dobro (132) U Priopćenju o strategiji bioraznolikosti za Europsku zajednicu koje je Komisija dala Vijeću i Europskom parlamentu navodi se da prostorni razvoj mo�e igrati va�nu ulogu u očuvanju i odr�ivom kori�tenju bioraznolikosti na lokalnoj i regionalnoj razini diljem čitavog teritorija. Prirodna i kulturna ba�tina EU stalno je ugro�ena na različite načine. Iako su stroge mjere za�tite ponekad opravdane, često je razboritije integrirati za�titu i gospodarenje ugro�enim područjima u strategije prostornog razvoja za veća područja. (133) Kulturna ba�tina Europe - od kulturnih krajobraza ruralnih područja do povijesnih gradskih sredi�ta - izraz je njenog identiteta i od svjetske je va�nosti. Ona je također dio svakodnevnog okru�enja brojnih ljudi i obogaćuje kvalitetu njihovog �ivljenja. Stroge mjere za�tite, poput onih predviđenih za očuvanje arhitekture u određenim područjima i za spomenike, mogu pokriti samo mali dio te ba�tine. Za veći dio potreban je kreativni pristup, kako bi se u određenim područjima preokrenuo prevladavajući trend nemara, �tete i uni�tenja te kako bi se kulturna ba�tina, uključujući aktualna dostignuća, prenijela na buduće nara�taje. Va�no je �iriti kulturan �ivot diljem EU, poglavito podr�avanjem razvoja kulturnih ustanova, podizanjem kvalitete javnih prostora te o�ivljavanjem spomen-lokacija koje su va�ne za identitet stanovni�tva. U tom pogledu kulturni razvoj mo�e igrati ulogu socijalnog i prostornog uravnote�avanja. (134) Prirodna i kulturna ba�tina su gospodarski čimbenici koji postaju sve va�niji za regionalni razvoj. Kvaliteta �ivljenja u gradovima, njihovo zaleđe i ruralna područja igraju sve va�niju ulogu pri dono�enju odluke o lokaciji od strane novih poduzeća. Zanimljiva prirodna i kulturna mjesta također su bitan preduvjet za razvoj turizma.

27 Za�tita i razvoj prirodne ba�tine (135) Razvoj prirodnih resursa odvija se u EU pod okriljem gospodarenja okoli�em (zrak, voda, tlo) i ciljane za�tite određenih područja (za�tićena područja, područja osjetljivog okoli�a). (136) Povr�ina za�tićenih područja u EU rasla je tijekom posljednjih deset godina, iako većina područja ostaju za�tićeni �otoci�. Cilj mre�e za�tićenih područja diljem Zajednice - �Natura 2000� sadr�ane u Habitat uredbi i drugim uredbama o okoli�u, je pristup koji puno obećava, a kojeg u ranoj fazi treba uskladiti s politikom regionalnog razvoja. Potrebno je sastaviti usklađene mjere za�tite za područja koja pripadaju mre�i i detaljno ih podesiti u skladu s izgledima prostornog razvoja. Ekolo�ka mre�a i Natura 2000 mogu također osigurati i razviti za�titu vrijednih biotopa. Pored toga, �ira politika kori�tenja zemlji�ta mo�e pru�iti kontekst unutar kojeg za�tićena područja mogu napredovati bez da budu izolirana, uključujući, po potrebi, određivanje tampon zona. (137) Pored za�tićenih područja razne vrste područja osjetljivog okoli�a također imaju veliku biolo�ku raznolikost � primjerice planinska područja, močvarna područja, obalne regije i otoci. S obzirom da takva u velikoj mjeri netaknuta stani�ta postaju sve rjeđam potrebno je staviti pod za�titu i njihova ekolo�ki vrijedna jezgrena područja. No, samo za�tita nije dovoljna za dovoljno očuvanje tih područja. Njihovi manje osjetljivi dijelovi trebali bi biti predmetom gospodarskog kori�tenja, a u skladu s njihovim ekolo�kim funkcijama. Istovremeno se time stvaraju nove razvojne mogućnosti za te regije, primjerice na području turizma prihvatljivog za okoli�. (138) Za�tita i razvoj prirodnih resursa zahtijevaju primjerene integrirane strategije razvoja i koncepcije planiranja kao i prikladne oblike gospodarenja. Time se osigurava da će za�tita prirode i pobolj�anje uvjeta �ivota ljudi biti podjednako uzeti u obzir. Procjena utjecaja na prostor i okoli� mo�e pru�iti potrebnu informacijsku osnovu. U potrazi za uravnote�enim rje�enjima trebalo bi intenzivno uključiti odnosno stanovni�tvo. Preporuke za prostorno uređenje u obalnim regijama Baltičkog mora vrlo su obećavajući primjeri međunarodne suradnje na tom području. (139) Pored toga trebalo bi primijeniti nove pristupe za usklađenje za�tite prirode i prostornog razvoja. Očuvanjem prirodne ba�tine, za�tićenih područja i drugih ekolo�ki vrijednih područja pru�a se va�na usluga za čitavo dru�tvo. Ne bi se smjelo dopustiti da propisi o za�titi i razvojna ograničenja imaju negativan utjecaj na uvjete �ivota stanovni�tva. Umjesto toga, tro�kove za ekolo�ke resurse trebalo bi snositi u gospodarskom kontekstu � primjerice kroz prilagođena porezna rje�enja. Tako generiranim prihodima svaka bi regija mogla stvoriti

prikladne nove mogućnosti za razvoj, �titeći istovremeno prirodnu ba�tinu. (140) Takozvani �učinak staklenika�, tj. koncentracija plinova koji doprinose globalnom zagrijavanju zemljinog omotača, predstavlja veliki izazov za za�titu okoli�a. Odgovornost za promjenu klime le�i poglavito u sagorijevanju velikih količina fosilnog goriva u energetskom i prometnom sektoru, uni�tenju �uma, intenziviranju poljoprivrede te proizvodnji CFC-a. Kao protute�a tome, potrebno je strogo pridr�avanje obveza koje je EU preuzela u Kyotu u pogledu smanjenja CO2. Politika prostornog razvoja mo�e dati značajan doprinos za�titi klime kroz u�tedu energije uslijed struktura naselja i lokacija kojima se smanjuje promet kao i većim kori�tenjem izvora obnovljive energije koji su neutralni u pogledu CO2. S njihovom funkcijom �zelenih pluća� europske �ume su iznimno va�ne za odr�ivi razvoj. To također obuhvaća optimalno kori�tenje �umskih resursa u Europi. U tom kontekstu bi odr�ivo gospodarenje �umama trebalo imati najveći prioritet. (141) Pusto�enje tla je jo� jedan ozbiljan problem u svezi okoli�a u EU. Kroz način, obim i intenzitet ljudskog kori�tenja velikoj količini tla prijete nepopravljivi gubici strukture i funkcije kao osnovnog temelja �ivota. Značajni faktori rizika su erozija tla prouzročena kori�tenjem zemlji�ta, poplave, o�tećenja �uma, kontaminacija podzemnih voda, koncentracija oneči�ćujućih tvari te također intenzitet poljoprivrednog kori�tenja i namjena otvorenog prostora za naselja. Potrebna je stoga djelotvorna za�tita zemlji�ta, kako bi se očuvali prirodni resursi i funkcije tla. Za�tita tla treba također osigurati da bude smanjeno sabijanje koje proizlazi iz kori�tenja, erozija i uni�tenje tla, kao i osigurati suzbijanje potencijalnih oneči�ćivača ili �tetnog kori�tenja otvorenog prostora. (142) Za�tićena i ugro�ena područja treba priznati kao sastavne dijelove urbanih i ruralnih regija. Prostorno planiranje na prikladnim dr�avnim i upravnim razinama mo�e igrati odlučujuću ulogu, kao i u za�titi ljudi i resursa od prirodnih katastrofa. U odlukama u svezi teritorijalnog razvoja treba uzeti u obzir potencijalne opasnosti � poput poplava, po�ara, potresa, klizi�ta, erozije, bujica mulja, lavina te �irenje su�nih područja. Kod bavljenja s opasnostima poglavito je va�no uzeti u obzir regionalnu i transnacionalnu dimenziju.

28 (143) Opcije politike 40. Kontinuirani razvoj europskih ekolo�kih mre�a,

kako je predlo�eno u Natura 2000, uključujući potrebne veze između lokacija prirode i za�tićenih područja od regionalne, nacionalne, transnacionalne va�nosti te va�nosti diljem EU.

41. Uklapanje razmatranja o bioraznolikosti u sektorske politike (poljoprivreda, regionalne politike, promet, ribarstvo itd.) kako je sadr�ano u Zajedničkoj strategiji o bioraznolikosti.

42. Izrada integriranih strategija prostornog razvoja za za�tićena područja, područja osjetljivog okoli�a te područja velike bioraznolikosti poput obalnih područja, planinskih područja i močvarnih područja, uz uravnote�avanje za�tite i razvoja na temelju procjena utjecaja na teritorij i okoli�, te uz uključenje odnosnih partnera.

43. Veća uporaba gospodarskih instrumenata za priznavanje ekolo�kog značaja za�tićenih područja i područja osjetljivog okoli�a.

44. Promicanje struktura naselja koje �tede energiju i smanjuju promet, integriranog planiranja resursa i povećanog kori�tenja obnovljivih energija kako bi se smanjila emisija CO2.

45. Za�tita tla kao temelja �ivota za čovjeka, faunu i floru, putem smanjenja erozije, pusto�enja tla i prekomjernog kori�tenja otvorenog prostora.

46. Razvoj strategija na regionalnim i transnacionalnim razinama za gospodarenje opasnostima u područjima sklonim katastrofama.

3.4.2 Gospodarenje vodnim resursima �

poseban izazov za prostorni razvoj (144) Voda je va�an resurs za prirodu, poljoprivredu, kućanstva, industriju, rekreaciju, proizvodnju energije i promet. U Europskoj uniji raspolo�ivost vode često se uzima kao zajamčena. Pote�koće u pogledu jamčenja vodoopskrbe u budućnosti će se, međutim, vjerojatno povećati ne samo sa stanovi�ta količine, već također i u pogledu kakvoće. Uslijed stalnog oneči�ćenja, prekomjerne potro�nje i lo�eg gospodarenja kakvoća vodnih resursa se pogor�ala, iako se razmjer ovog problema unutar EU razlikuje od regije do regije. S obzirom da voda ne priznaje granice, problemi su često transnacionalne naravi. Stoga je na području gospodarenja vodnim resursima, primjerice u velikim riječnim nizinama, na području za�tite od poplava, prevencije su�e i za�tite podzemne vode i močvarnih područja potrebno surađivati preko upravnih granica. (145) Politika za�tite voda i gospodarenje vodnim resursima postali su nu�nost. Politike za povr�insku i podzemnu vodu moraju biti povezane s politikom prostornog razvoja. Preventivne mjere za smanjenje otpadnih voda, prekomjerno kori�tenje i oneči�ćenje

vodnih resursa moraju imati prednost pred tehnologijama �na kraju cijevi�. Odgovarajuće prostorno planiranje i planiranje kori�tenja zemlji�ta mogu dati odlučujući doprinos u pravcu pobolj�anja kakvoće vode. To je razlog za�to utjecaj projekata povezanih s velikom eksploatacijom voda moraju biti ispitan kroz procjenu utjecaja na teritorij i okoli�. Pored toga su prekogranične i transnacionalne strategije razvoja temelj za bolje gospodarenje vodnim resursima. (146) Voda mo�e također predstavljati opasnost. Prostorno planiranje, poglavito na transnacionalnoj razini, mo�e dati va�an doprinos za�titi ljudi i smanjenju opasnosti od poplava. Mjere za prevenciju poplava mogu se kombinirati s mjerama za razvoj ili obnovu prirode. INTERREG IIC program za suzbijanje poplava prepoznao je neke potencijalne pristupe. (147) Potra�nja za vodom u stalnom je porastu, poglavito kao rezultat rastuće potro�nje u kućanstvima, poljoprivredi i turizmu. Problem je posebno akutan u sredozemnim područjima. Programi za suzbijanje su�e, poput specijalnih programa u okviru INTERREG IIC, na ciljani način trebaju biti usmjereni na ograničavanje potra�nje za vodom te na povećanje djelotvornosti vodoopskrbnih sustava. U pogledu djelatnosti s velikom potrebom za vodom prostorno planiranje već mo�e dati va�an doprinos kroz identificiranje, tijekom procesa planiranja, kori�tenja za koje je potrebno manje vode. Ti problemi zahtijevaju javnu raspravu na �irokoj osnovi, s obzirom da samo �iroko znanje stanovni�tva o tom pitanju mo�e osigurati odr�ivo kori�tenje vodnih resursa. (148) Projekti odvodnje te prekomjerno kori�tenje podzemnih voda također imaju negativne utjecaje na područja osjetljivog okoli�a. Uni�tena su velika područja vla�nih biotopa a neka močvarna područja u potpunosti su nestala. Močvarna područja su sa stanovi�ta njihove biolo�ke vrijednosti i njihovih prirodnih funkcija proči�ćavanja i reguliranja vrijedni resursi. Njihovo očuvanje i obnova su najveći prioritet. (149) Kemijski i organski spojevi u morima i njihovo prekomjerno kori�tenje ugro�avaju morske ekosustave i izazivaju opću degradaciju okoli�a.

29 (150) Opcije politike 47. Pobolj�anje ravnote�e između vodoopskrbe i

potra�nje, poglavito u područjima sklonim su�i. Razvoj i primjena instrumenata za ekonomično gospodarenje vodom, uključujući promicanje poljoprivrednih metoda koje �tede vodu i tehnologija navodnjavanja u područjima u kojima vlada nesta�ica vode.

48. Promicanje transnacionalne i međuregionalne suradnje radi primjene integriranih strategija za gospodarenje vodnim resursima, uključujući veće zalihe podzemne vode u područjima izlo�enim su�i i poplavama, poglavito u obalnim regijama.

49. Očuvanje i obnova velikih močvarnih područja koja su ugro�ena uslijed prekomjernog crpljenja ili skretanja ulaznih tokova vode.

50. Usklađeno gospodarenje morem, poglavito očuvanje i obnova ugro�enih morskih ekosustava.

51. Jačanje regionalne odgovornosti za gospodarenje vodnim resursima.

52. Primjena procjene utjecaja na teritorij i okoli� za sve projekte gospodarenja vodom na �irokoj osnovi.

3.4.3 Kreativno gospodarenje kulturnim

krajobrazima (151) Kulturni krajobrazi svojom izvorno�ću doprinose lokalnom i regionalnom identitetu i odra�avaju povijest i interakciju čovjeka i prirode. Oni su značajne vrijednosti, primjerice kao turistička atrakcija. Očuvanje tih krajobraza od velike je va�nosti, no ne smije onemogućiti gospodarsko kori�tenje ili ga prekomjerno priječiti. U nekim je slučajevima potrebna ciljana za�tita mjesta od posebnog interesa. U drugim slučajevima bilo bi potrebno za�titi i/ili obnoviti čitave krajobraze. Način na koji se provodi poljoprivreda često je najva�niji aspekt u suzbijanju uni�tenja kulturnih krajobraza. (152) Zajednička značajka brojnih europskih krajobraza je njihov stalni daljnji razvoj. Uslijed toga, međutim, dolazi do tendencije veće jednoličnosti krajobraza i gubitka bioraznolikosti. Mali broj lokacija trebalo bi staviti pod za�titu kao jedinstvene primjere povijesnih kulturnih krajobraza: primjerice �Bocage� obradive krajobraze du� atlantske obale. Mjere za�tite potrebne su također za elemente koji su posebno tipični za starije krajobraze, primjerice stare sustave otvorenih polja kroz koje su se razvila mjesta od povijesnog interesa. Na sličan način su od tako velike vrijednosti putevi koji vode kroz različite zemlje, primjerice put hodočasnika do Santiaga de Compostelle ili talijanska �Via Francigena�, da bi ih trebalo staviti pod za�titu. (153) U velikom broju slučajeva kreativan daljnji razvoj ili obnova krajobraza va�niji su od očuvanja aktualnog stanja. Danas su mjere koje utječu na krajobraze često nekoordinirane. Njihovi rezultati su

često slučajni i samo odra�avaju različite interese svakog sudionika. Nova poslovna i stambena izgradnja često se događa bez estetskih promi�ljanja ili uva�avanja okoli�a. U nekim slučajevima kopanjem sirovina uni�tavaju se čitavi krajobrazi. Stoga za mnoga područja u Europi treba izraditi individualno prilagođene i kreativne krajobrazne politike. Politika se treba temeljiti na integriranom pristupu novom razvoju i treba doprinositi stvaranju ili obnovi privlačnih krajobraza. (154) U nekim slučajevima stanje na selu mo�e se pogor�ati uslijed nedostatka čovjekove intervencije. To se poglavito događa kada se napuste tradicionalne metode poljoprivrednog kori�tenja zemlji�ta. Zanemiravanje gospodarenja zemlji�tem u ugro�enim područjima, poput planinskih ili obalnih područja, mo�e imati posebno ozbiljne posljedice, primjerice kada se time jača erozija tla. U područjima u kojima ljudske aktivnosti jo� nisu jako izra�ene, smanjenje čovjekovih zahvata mo�e također omogućiti oporavak prirode. Promicanje tradicionalnih metoda kori�tenja zemlji�ta, razvoj turizma i po�umljavanje mogu primjerice predstavljati alternativu za potpuno neobrađeno zemlji�te. (155) Opcije politike 53. Očuvanje i kreativan razvoj kulturnih

krajobraza od posebne povijesne, estetske i ekolo�ke va�nosti.

54. Jačanje vrijednosti kulturnih krajobraza u okviru integriranih strategija prostornog razvoja.

55. Pobolj�ana koordinacija razvojnih mjera koje utječu na krajobraze.

56. Kreativna obnova krajobraza koji su trpjeli uslijed čovjekovih zahvata, uključujući mjere ponovnog obrađivanja.

3.4.4 Kreativno gospodarenje kulturnom ba�tinom

(156) Mnogi europski gradovi imaju velik broj krajnje vrijednih kulturnih područja koja često do�ivaljavaju polagano ali stalno pogor�anje stanja. Unatoč znatnim investicijama u odr�avanje i obnovu tih područja, nije bilo moguće zaustaviti taj trend. Potrebno je započeti programe za�tite da bi se izbjegla nepopravljiva �teta. Dr�ave potpisnice Konvencije u Grenadi iz 1985. obvezale su se na pristup koji osigurava za�titu i odr�avanje graditeljske ba�tine, no koji istovremeno mora uzeti u obzir potrebe modernog dru�tva. (157) Kulturna ba�tina posebno je osjetljiva na oneči�ćenje okoli�a i na faktore rizika proizvedene kako od prirodnih tako i ljudskih čimbenika. Visoka razina za�tite potrebna je tamo gdje je kulturna ba�tina značajna i/ili

30 posebno osjetljiva. Znanje o različitim faktorima rizika jo� uvijek je nedovoljno i zahtijeva razvoj slo�enih metodologija temeljenih na obuhvatnoj koncepciji procjene rizika. (158) Kulturna ba�tina Europe ne sastoji se samo od pojedinačnih povijesnih zgrada ili arheolo�kih lokacija. Kao dio kulturne ba�tine treba sagledavati različite načine �ivota stanovnika europskih gradova u njihovoj cijelosti. Mnogi europski gradovi izlo�eni su opasnosti komercijalizacije i kulturne jednoličnosti koja uni�tava njihovu vlastitu individualnost i identitet. To primjerice obuhvaća �pekulacije s nekretninama, infrastrukturne projekte koji su izvan mjerila s njihovim okoli�em ili lo�e procijenjene prilagodbe masovnom turizmu. Ti se faktori često povezuju da bi prouzročili ozbiljna o�tećenja na strukturi i socijalnom �ivotu gradova te da bi smanjili njihov potencijal privlačnih lokacija za mobilne investicije. Strategije prostornog razvoju mogu pomoći pri suzbijanju takvih opasnosti. (159) Moderne inovativne zgrade ne treba smatrati utjecajima koji stvaraju diskontinuitet, već koji potencijalno obogaćuju kulturnu ba�tinu. U mnogim slučajevima, međutim, arhitektonska djela su individualni uspjesi često popraćeni neatraktivnom gradnjom koja umanjuje kvalitetu urbanog okoli�a. Zgrade ili skupine zgrada rijetko su raspoređene na temelju suvremenog viđenja urbanističkog planiranja i na skladan način integrirane u urbane cjeline. Kao i u ruralnim područjima, izgled grada je često rezultat slučajnog razvoja. Strategije kreativnog projektiranja gradskog krajobraza razvijaju se samo postupno. No, one su hitno potrebne, poglavito u gradovima u kojima je pogor�anje kvalitete zgrada doseglo stanje koje priječi ljude da tamo �ive ili investiraju. (160) Opcije politike 57. Razvoj integriranih strategija za za�titu

kulturne ba�tine koja je ugro�ena ili propada, uključujući razvoj instrumenata za procjenu faktora rizika i za upravljanje kritičnim situacijama.

58. Odr�avanje ili kreativno preoblikovanje urbanih cjelina vrijednih za�tite.

59. Promicanje suvremenih zgrada visoke arhitektonske kvalitete.

60. Povećanje svijesti o doprinosu politika urbanog i prostornog razvoja kulturnoj ba�tini budućih nara�taja.

4 Primjena ESDP 4.1 Prema integriranom prostornom razvoju (161) Kod primjene ciljeva i opcija politika koje provode vlada i upravna ravnateljstva u dr�avama članicama trebalo bi u ranoj fazi uzeti u obzir sektorske i prostorne sukobe i pote�koće u pogledu vremenskog usklađenja te ispravno odrediti

prioritete. To zahtijeva nove načine suradnje koja bi sukladno načelima ESDP, trebala biti na dobrovoljnoj osnovi. Primjena načela politike temelji se na načelu supsidijarnosti. Postoji stoga potreba za tijesnom suradnjom između vlasti nadle�nih za sektorske politike, s vlastima nadle�nim za prostorni razvoj na odgovarajućoj pojedinačnoj razini (horizontalna suradnja), između kreatora politika na razini Zajednice i transnacionalne, regionalne i lokalne razine (vertikalna suradnja � sl. 7.). Suradnja je ključ integrirane politike prostornog razvoja i predstavlja dodanu vrijednost u odnosu na sektorske politike koje djeluju izolirano. (162) Integrirana politika prostornog razvoja u sklopu EU mora stoga kombinirati političke ciljeve i opcije razvoja određenih područja na način da nacionalne granice i administrativne ograde vi�e ne predstavljaju prepreku za razvoj. ESDP pru�a okvir za integriranu primjenu opcija politike. Primjena politike nije u nadle�nosti jedne vlasti, već �iroke osnove vlasti nadle�nih za prostorni razvoj (kori�tenje zemlji�ta, regionalno planiranje, urbanističko planiranje) i sektorsko planiranje. (163) Opcije politike međusobno se razlikuju u pogledu zemljopisnog područja na koje se odnose. ESDP preporuča tri razine prostorne suradnje:

• razinu Zajednice, • transnacionalnu/nacionalnu razinu, • regionalnu/lokalnu razinu.

Sa stanovi�ta EU, suradnja na transnacionalnoj razini je od sredi�nje va�nosti. Transnacionalne strategije i programi poma�u pri razlikovanju primjene sektorskih politika Zajednice u raznim područjima EU. Također mogu pru�iti potporu koordinaciji zajedničkih politika u odnosu na nacionalne, regionalne i lokalne politike. (164) Od mogućih načina grupiranja ESDP opcija politike, postoji određeni broj opcija koje predstavljaju ključ za postizanje politike uravnote�enog i odr�ivog prostornog razvoja. Te opcije treba lokalno odrediti sukladno stanju koje prevladava. Primjeri toga su sljedeći: • Promicanje povezivanja urbanih regija u

mre�u: svi gradovi i regije moraju biti u mogućnosti doprinijeti smanjenju nezaposlenosti, biti sposobni za gospodarski rast i socijalni sklad u EU. U tu svrhu trebalo bi jače poticati strate�ka partnerstva i suradnju između urbanih regija. To zahtijeva regionalni, prekogranični i transnacionalni pristup stvaranju urbanih mre�a.

• Bolja pristupačnost kao preduvjet policentričnog razvoja: čak i kada nije moguće postići isti stupanj pristupačnosti između svih regija EU, pobolj�anja u skladu

31 s načelom odr�ivosti � poglavito u rubnim regijama i gusto naseljenim područjima s velikim volumenima prometa � od velike su va�nosti.

• Razvoj eurokoridora: ti koridori mogu jačati prostornu povezanost EU. Prostorna koncepcija eurokoridora mo�e uspostaviti veze između sektorskih politika prometa, infrastrukture, gospodarskog razvoja, urbanizacije i okoli�a. U razvojnoj perspektivi eurokoridora trebalo bi biti jasno navedeno u kojim je područjima moguće okupiti rast djelatnosti, a koja područja treba �tititi kao otvorene prostore. Postoji velik broj potencijalnih koridora u EU. Neki koridori već su dobro razvijeni. U drugim regijama potrebno je razviti takve koridore i povezati ih s postojećim koridorima. Trebalo bi uspostaviti va�ne nedostajuće veze i sekundarne mre�e.

• Jačanje gradova i regija na vanjskim granicama EU: politike razvoja �gradova vrata� (gateway cities). Multimodalna infrastruktura za europske koridore, jednak pristup telekomunikacijskim vezama i interkontinentalna pristupačnost mogli bi ojačati ulogu regija i njihovih gradova na vanjskim granicama. To se odnosi i na proces povećanja kao i na razvoj intenzivnijih odnosa s dr�avama nečlanicama, prema jugu te s drugim svjetskim gospodarskim regijama.

• Očuvanje i razvoj bioraznolikosti u regijama EU. Uspje�an razvoj europske ekolo�ke mre�e zavisi od prostorno koordiniranog pristupa između raznih politika Zajednice i odgovarajućih nacionalnih mjera. Mnoge divlje �ivotinjske vrste, poglavito ptice, tijekom godine koriste čitavi teritorij EU. Odnosi između elemenata te mre�e, poput močvarnih područja, nacionalnih parkova, otoka, obalnih regija i određenih ruralnih regija moraju biti prepoznati i koordinirani na europskoj razini uz aktivno sudjelovanje lokalnih i regionalnih razina.

• Unapređenje europske kulturne ba�tine. Odr�avanje europskog identiteta u kontekstu globalizacije zahtijeva kombiniranje dosljednih i usklađenih strategija za�tite s potrebama gospodarskog i regionalnog razvoja. Treba odrediti i razviti smjernice i alate prostornog planiranja, kako za lokacije ba�tine ili područja koja su raspr�ena diljem Europe, no imaju zajedničku povijesnu podlogu (na pr. ba�tina Kelta i povijesni hodočasnički pravci itd.), kao i za ba�tinu od međunarodnog značaja koja je koncentrirana na jednoj lokaciji (na pr. gradske cjeline poput Brugesa ili Venecije).

• Potreba za integriranim gospodarenjem obalnim zonama (ICZM): uslijed rastućih sektorskih konflikata, demografskog razvoja i obilja institucija i subjekata koji su zainteresirani za obalne zone, ta područja predstavljaju va�an izazov za prostorni razvoj diljem EU.

(165) Postaje jasno da je potreban različiti pristup za primjenu ciljeva i opcija politike na područja onih politika za koje postoji jasna nadle�nost Zajednice. • Iako ne postoji nadle�nost za prostorni

razvoj na razini Zajednice, potrebno je osigurati da razne politike Zajednice značajne za prostor ne budu u međusobnom sukobu ili da se međusobno ne neutraliziraju.

• Međutim, okvir ESDP-a ne treba nametnuti drugim područjima politike. Njegova primjena je u potpunosti dobrovoljna. To prije svega zahtijeva suradnju, konzultacije i sporazum između odnosnih kreatora politika i izvr�nih tijela na razini Zajednice te na nacionalnim, regionalnim i lokalnim razinama. Obuhvatna potpora javnosti je nu�an preduvjet za djelotvornu primjenu pristupa politike prostornog razvoja.

• Glavna pa�nja kod primjene ESDP-a kao europskog dokumenta usredotočena je na razinu Zajednice i transnacionalnu razinu. Prioritet treba dati pitanjima kojima se ne mogu na primjereni način baviti samo jedna ili dvije dr�ave članice, već za koje je potrebna suradnja nekoliko zemalja. Uspje�na politika prostornog razvoja stoga je u puno većoj mjeri zavisna od suradnje s lokalnim i regionalnim razinama nego u drugim područjima politike. Transnacionalno ili prekogranično djelovanje na toj razini je ključno za primjenu ESDP-a.

• Postoje brojne metode prekogranične suradnje u prostornom uređenju. Projekte za uravnote�eni i odr�ivi razvoj graničnih područja i investicijske projekte moguće je jačati i podupirati kroz postizanje međusobnog konsenzusa s obje strane granice, kroz političke sporazume, međuvladinu procjenu prostornih utjecaja te prilagodbu nacionalnog zakonodavsta.

U sljedećem odjeljku navedeni su najva�niji prijedlozi za primjenu ESDP-a na odgovarajućim vladinim ili upravnim razinama. 4.2 Primjena ESDP-a na razini Zajednice (166) Promi�ljanje i primjena ESDP-a od strane europskih institucija mo�e dovesti do veće djelotvornosti politika Zajednice. Europski parlament, Odbor regija i Gospodarski i socijalni odbor očitovali su se o ESDP-u, dajući svoju potporu regionalno uravnote�enijem razvoju gradova i regija u EU. (167) Europska komisija ustanovila je međuuslu�nu skupinu za istra�ivanje međusobog odnosa između politike Zajednice i prostornog razvoja. Pored toga ispituje se prostorni pristup u kojem je kombinirano

32 nekoliko područja politike, primjerice pristup koji se primjenjuje u Demonstracijskom programu integriranog gospodarenje obalnim područjima. Time se stvaraju nova područja za primjenu horizontalne suradnje. Predla�e se da Europska komisija periodično i sustavno ispituje prostorne učinke politika � poput Zajedničke poljoprivredne politike, Politike prometa i �transeuropskih mre�a� Strukturne politike, Politike okoli�a, Politike o konkurenciji i Politike istra�ivanja i tehnologije � na europskoj razini. (168) Sastanci ministara nadle�nih za prostorni razvoj i Odbora za prostorni razvoj (CSD) igraju sredi�nju ulogu za primjenu i daljnji razvoj ESDP-a. No, neformalni karakter tih aran�mana ne dozvoljava dono�enje odluka ili preporuka. Iz tog razloga europske institucije poput Europskog parlamenta i Gospodarskog i socijalnog odbora podupiru formalizaciju tih aran�mana, uz zadr�avanje načela supsidijarnosti. Dr�ave članice u tom pogledu imaju različita mi�ljenja. Predla�e se da dr�ave članice ispitaju prijedloge europskih institucija za formaliziranje sastanaka ministara nadle�nih za prostorno uređenje kao i Odbora za prostorni razvoj, uz zadr�avanje načela supsidijarnosti. (169) S uspostavom Gospodarske i monetarne unije te �irenjem međunarodne trgovine, pitanja koja se odnose na prostorni razvoj ne dobivaju samo veću va�nost za institucije EU, već također i za političke organizacije koje surađuju diljem Europe i na međunarodnoj razini (Vijeće Europe, OECD), za nevladine organizacije, poslovne skupine i uslu�na poduzeća kao i sindikate. Predla�e se da europske institucije, zajedno s vlastima nadle�nim za prostorni razvoj u dr�avama članicama provode primjerene mjere suradnje s međunarodnim organizacijama i institucijama kako bi jednoglasno promicale praktičnu primjenu ESDP-a na međunarodnoj razini. (170) Informacije i analize potrebne na razini Zajednice za podupiranje stalnog sustava praćenja prostora obuhvaćaju: • �irenje osnove znanja putem stavljanja na

raspolaganje usporedivih podataka i pokazatelja te analiza i istra�ivanja prekograničnih i transnacionalnih trendova te trendova diljem Europe koji utječu na prostorni razvoj,

• razmjenu informacija o praktičnim postupcima prostornog uređenja na usporedivoj osnovi, i

• promatranje i ocjenu prostornog razvoja s implikacijama za ciljeve i opcije politike ESDP-a kao i uspostavu primjerenih kriterija i

pokazatelja koji su posebno va�ni za daljnji razvoj ESDP-a.

Predla�e se da dr�ave članice redovito pripreme standardizirane informacije o va�nim aspektima nacionalne politike prostornog razvoja i njenoj provedbi u nacionalnim izvje�ćima o prostornom razvoju, temeljeći isto na strukturi ESDP-a. To će omogućiti usporedbu izlo�enih prostorno relevantnih trendova u dr�avama članicama. (171) Putem ESDP-a izvr�ena je prva procjena trendova i problema prostornog razvoja u Europi. Pored istra�ivanja i studija koje su u tijeku, postoji potreba za detaljnom analizom europskog prostornog razvoja na zajedničkoj statističkoj osnovi tijekom du�eg razdoblja. Harmonizirani podaci i procjene regionalnog gospodarskog razvoja u Europi već su raspolo�ivi na europskoj razini putem dokumenata poput Periodičkih izvje�ća o socijalnom i gospodarskom stanju i razvoju regija u Zajednici te �Izvje�će o povezanosti�. No, pri sastavljanju ESDP-a otkrivene su velike praznine u pogledu usporedivih prostorno relevantnih podataka. Sedam kriterija koji su prvo predlo�eni tijekom predsjedavanja �panjolske i Italije, te zatim detaljnije razrađeni tijekom predsjedavanja Nizozemske, pru�ili su polazi�te za prikupljanje podataka. Ti kriteriji koji se trenutačno ispituju u sklopu studijskog programa Europske komisije su:

• zemljopisni polo�aj • gospodarska snaga • socijalna integracija • prostorna integracija • pritisak na kori�tenje zemlji�ta • prirodna bogatstva • kulturna bogatstva

Predla�e se da Europska komisija i dr�ave članice dogovore pouzdane kriterije i pokazatelje, kako bi bile u mogućnosti dati djelotvornu potporu odr�ivom razvoju regija i gradova. Dugoročno istra�ivanje prostorno relevantnih pitanja u EU mora se provoditi kao dio stalnog a�uriranja ESDP-a. Odgovarajuće aktivnosti posebno obuhvaćaju: • studije i pilot projekte sponzorirane od strane

Komisije, da bi se identificiralo i analiziralo probleme i rje�enja prostornog i regionalnog razvoja te da bi se ispitalo nove oblike suradnje u svezi s ESDP-om,

• razmjenu inovativnih iskustava za promicanje kori�tenja i prijenosa znanja na području prostornog i gospodarskog razvoja.

(172) Prostorni kriteriji i pokazatelji potrebni su također za izradu dugoročnih scenarija prostornog razvoja. Sada�nja pitanja ESDP-a temelje se na određenim pretpostavkama koje

33 vrijede na srednji rok. No, dok se suradnja na prostornom planiranju mo�e odvijati na kratak ili srednji rok, va�no je voditi računa o dugoročnim pitanjima i izgledima. Predla�e se da se Europska komisija i dr�ave članice anga�iraju na procjeni trendova koji su u nastanku, njihovih pokretačkih snaga i njihovih prostorno diferenciranih utjecaja u sklopu veće zadaće koja bi se provodila na du�i rok. Tim radom ispitivala bi se pitanja poput:

• promjena broja stanovnika i rasporeda, • gospodarske globalizacije, • promjenjive prirode i lokacije gospodarskih

djelatnosti i zaposlenosti, • tehnolo�kih promjena u prometu,

telekomunikacijama, energetici i nastupanju informacijskog dru�tva,

• sektorskih politika i projekata EU, • djelotvornosti različitih vrsta urbanih mre�a i

partnerstva, • pro�irenja EU, • odnosa s dr�avama izvan EU.

(173) Instituti za prostorno istra�ivanje u dr�avama članicama trebali bi izraditi i razmjenjivati informacije putem mre�e te inicirati političku suradnju između nacionalnih vlasti nadle�nih za prostorni razvoj kao i s Komisijom. Rezultati bi Odboru za prostorni razvoj (CSD) mogli pru�iti temeljni materijal za njegove odluke. Suradnja između instituta za istra�ivanje i tijesan radni odnos s CSD-om zahtijeva stalnu upravnu strukturu. Ista bi se mogla financirati iz proračuna Zajednice. Pored tajni�tva mre�e, uspostava daljnje europske agencije mogla bi biti nepotrebnom ako se uspostavi uspje�no povezivanje u mre�u nacionalnih instituta za istra�ivanje. Ovo se trenutačno ispituje u sklopu studijskog programa sukladno čl. 10 ERDF propisa. Trebalo bi prvom mogućom prilikom poduzeti institucionalizaciju �Europske promatračke mre�e za prostorno uređenje�, uzimajući u obzir iskustvo stečeno u studijskom programu. 4.3 Transnacionalna suradnja između

dr�ava članica (174) Inovativni pristup integriranoj politici prostornog razvoja na transnacionalnoj razini već se poduzima u sklopu EU putem zajedničke inicijative INTERREG II C koja je uvedena 1996. U sklopu te inicijative odvija se suradnja dr�ava članica u skladu s tri glavne sfere potpore: transnacionalna suradnja na prostornom razvoju u sedam područja suradnje (vidi kartu 3), preventivna za�tita od poplava u tri programske regije te mjere prevencije �teta uslijed su�e u četiri programa nacionalne potpore (vidi kartu 4) kao i na temelju međusobno razvijenih programa. Pored toga provode se transnacionalni projekti u 4 područja suradnje sukladno čl. 10 ERDF

(vidi kartu 5). Zemljjopisna područja pokrivena tim programima rezultat su detaljnih pregovora između sudjelujućih zemalja. U nekim područjima sudjeluju dr�ave koje nisu članice EU. (175) U tim velikim područjima ispituje se po prvi put transnacionalna suradnja na projektima prostornog razvoja, uz kori�tenje zajedničkih organizacijskih, upravnih i financijskih struktura (vidi tablicu 1). (176) Neki međudr�avni razvojni projekti prekoračuju izravna granična područja. Tako primjerice unutar okvira za�tite od poplava na Rajni planiranje slivnih područja u Njemačkoj dobiva potporu iz EU sredstava. Kao rezultat toga buduće poplave u Njemačkoj i Nizozemskoj ne bi smjele imati tako dalekose�ne posljedice kao ranije. Du� nekoliko transnacionalnih prometnih koridora ispituje se zajedničko upravljanje prometom, stvaranje integriranih prometnih sustava i koordinirani razvoj regionalnih gospodarskih potencijala. (177) Sve partnerske zemlje dale su odobrenje za prostorni razvoj, iako financijski ne sudjeluju u projektima. Dodanu vrijednost moguće je postići kroz aktivnosti planiranja, upravljanje projektima, mre�e, pilot akcije, razmjenu iskustava, studije izvedivosti te � u ograničenoj mjeri � komplementarne infrastrukturne investicije. Istovremeno se odvija prekogranična razmjena iskustava na područjima poput javne uprave, planiranja, zakona, gospodarenja i upravljanja te javno-privatnih partnerstva. Time se daje zamah poduzećima, vlastima, savezima te regionalnim i lokalnim vlastima za sudjelovanje u transnacionalnoj suradnji. (178) Provedba operativnih programa uključila je regionalne i lokalne vlasti, nagla�avajući njihov sna�an interes za transnacionalnu suradnju. One su također značajno sudjelovale u financiranju projekata. U prvom krugu odlučivanja za neke programe prikupljeni su prekomjerni financijski prilozi. U regiji Baltičkog mora, primjerice, gdje se suradnja temelji na zajedničkim političkim ciljevima prostornog razvoja, u provedbi projekata sudjeluje 200 lokalnih i regionalnih vlasti. Transnacionalna razina osigurava suradnju između gradova i regija, tako da te aktivnosti mogu koristiti odr�ivom razvoju čitavog teritorija EU. Predla�e se da Europska komisija i dr�ave članice nastave transnacionalnu suradnju na prostornom razvoju usmjerenu na projekte u okviru zajedničke inicijative INTERREG III te da stvore prikladne temeljne uvjete za istu. To će biti va�an instrument za primjenu ESDP-a. Ključne zadaće su:

34 • zadr�avanje prikladnih područja suradnje i

daljnji razvoj zajedničkih transnacionalnih upravnih i financijskih struktura te struktura upravljanja za programe i projekte,

• intenzivnija suradnja regionalnih i lokalnih vlasti u procesima odlučivanja i pri provedbi programa,

• daljnje promicanje prostorno integriranih projekata, vodeći računa o pitanjima sektorskih politika kako bi se osigurala sinergija,

• otklanjanje zakonskih prepreka u dr�avama članicama koje bi mogle priječiti prekogranično i transnacionalno detaljno usklađivanje prostorno značajnih planova i mjera,

• kori�tenje projekata za pripremu investicijskih mjera te za daljnji razvoj instrumenata prostornog razvoja, poglavito

procjene prekograničnog utjecaja na teritorij,

• potpora suradnji sa susjednim dr�avama nečlanicama, poglavito sa zemljama srednje i istočne Europe kao i Ciprom, kako bi ih se pripremilo za prijam u EU, te sa zemljama na Sredozemlju,

• ocjena rezultata transnacionalne suradnje u okviru INTERREG i čl. 10 ERDF, a na podlozi ESDP-a, od strane nadle�nih tijela EU i dr�ava članica.

Tablica 1: Strukture za primjenu transnacionalnih operativnih programa prostornog razvoja

Područje suradnje

Odbori za dono�enje odluka

Tajni�tvo Financijske operacije vezane uz sredstva EU

INTERREG II C � Transnacionalna suradnja na prostornom razvoju Baltičko more zajednički Glavni ured u Rostocku,

Njemačka Podru�nica u Karlskrona, �vedska

Sredi�nje preko Bank Schleswig-Holstein u Kielu/Rostocku

Sjeverno more zajednički Glavni ured u Viborgu, Danska

Sredi�nje preko Jyske-Bank u Viborgu

CADSES zajednički Nacionalne ustanove djeluju povezane u mre�u

Nacionalne ustanove

NW/MA zajednički Glavni ured u Londonu, Velika Britanija

Sredi�nje preko Lloyds Bank u Londonu

Atlantsko područje

zajednički Nacionalne ustanove djeluju povezane u mre�u, uz podr�ku sredi�njeg tajni�tva u Poitiersu, Francuska (u pripremi)

Sredi�nje preko ovla�tene banke

Jugozapadna Europa

zajednički Nacionalne ustanove djeluju povezane u mre�u

Nacionalne ustanove

Zapadno Sredozemlje

zajednički Nacionalne ustanove djeluju povezane u mre�u

Nacionalne ustanove

INTERREG II C � suzbijanje poplava Suzbijanje poplava Rajna-Meuse

zajednički Glavni ured u Den Haagu, Nizozemska

Sredi�nje preko I-Bank Nordrhein-Westfalen u Düsseldorfu

Francuska / Italija zajednički Nacionalne ustanove djeluju povezane u mre�u

Nacionalne ustanove

Pilot projekti sukladno čl. 10 ERDF Sjeverna rubna područja

zajednički Sredi�nje u Oulu, Finska Sredi�nje preko Regionalrat von Nord-Ostrobothnia

Zapadno Sredozemlje / Romanske Alpe

zajednički Nacionalne ustanove djeluju povezane u mre�u

Nacionalne ustanove

Alpski prostor zajednički Nacionalne ustanove djeluju povezane u mre�u

Nacionalne ustanove

Sredozemni ulaz zajednički Nacionalne ustanove djeluju povezane u mre�u

Nacionalne ustanove

35 Karta 3: Opći programi suradnje u okviru Interreg II C

36 Karta 4: Interreg II C programi za ovladavanje poplavama i prevenciju su�e

Karta 5: Pilot akcije temeljem čl. 10

37

(179) Aktualno dr�ave nečlanice mogu sudjelovati u INTERREG II C i akcijama temeljem čl. 10. No, one ne dobivaju sredstva od ERDF, već iz drugih programa pomoći (PHARE, TACIS). Kombiniranje tih različitih programa pomoći na području zajedničke suradnje pokazuje se vrlo te�kim s obzirom na različita upravna uređenja. INTERREG program mogao bi se koristiti kao �instrument dovođenja� za zemlje koje �ele pristupiti u EU, da je njihovo sudjelovanje olak�ano pojednostavljenim upravnim strukturama. Preporuča se da Europska komisija pobolj�a koordinaciju INTERREG-a s programima Zajednice koji zemljama nečlanicama pru�aju financiranje za transnacionalne mjere, na način da bude moguća provedba programa i projekata prostornog razvoja iz �jednog izvora�. 4.4 Prekogranična i međuregionalna

suradnja

(180) Regionalne i lokalne vlasti su ključni subjekti europske politike prostornog razvoja. Primjena opcija politike zahtijeva aktivnu potporu regionalnih i lokalnih razina, od malih gradova u ruralnim područjima do metropolitanskih regija. Regionalne i lokalne vlasti ostvaruju ciljeve Zajednice putem međusobne suradnje te u skladu s pristupom �od dna prema vrhu�. Istovremeno to je razina na kojoj građani izravno osjećaju rezultate europske politike prostornog razvoja. Veliki broj razvojnih zadataka moguće je zadovoljavajuće rije�iti samo putem prekogranične suradnje s lokalnim upravama. Suradnja preko nacionalnih granica igra stoga ključnu ulogu u primjeni ESDP-a. (181) Prekogranična suradnja između susjednih graničnih regija promicana je u Europi od strane vladinih odbora i odbora za prostorno uređenje te putem preporuka Vijeća Europe. Od 1990. dobiva financijsku potporu putem zajedničke inicijative INTERREG. Skoro sve granične regije koristile su potporu INTERREG programa da bi uspostavile zajedničke organizacije, strukture i mre�e. Uspostava tih struktura bila je preduvjet za izradu prekograničnih strategija prostornog razvoja, primjerice u Skandinaviji u Øresund

38 regiji, u zemljama Beneluxa, u euroregijama du� njemačko-nizozemske granice te u Saar-Lor-Lux regiji. Takvim djelovanjem bilo je moguće razviti i detaljno uskladiti prostornu djelotvornost pojedinačnih projekata. Prekogranične strategije prostornog razvoja u budućnosti mogu pru�iti zajednički temelj za određeni broj prekograničnih operativnih programa �iz jednog izvora�, povezujući različite projekte, primjerice: • promicanje prekogranične suradnje između

susjednih graničnih područja, s ciljem razvijanja kompaktnih gospodarskih i socijalnih jezgara (skupine gradova),

• pobolj�anje odnosa između regionalnog javnog prijevoza i glavnih prometnih mre�a, te

• politiku razvijanja krajobraza i za�tite okoli�a za ekolo�ki osjetljiva područja, radi stvaranja prekograničnog slo�enog sustava biotopa.

Predla�e se da dr�ave članice i regionalne i lokalne vlasti provode daljnje prekogranične programe i projekte, poglavito: • izradu prekograničnih prostornih

perspektiva i strategija te njihovo uva�avanje u nacionalnim planovima prostornog razvoja i sektorskom planiranju,

• redovito prekogranično detaljno usklađivanje svih planova i mjera koje se odnose na prostor, i

• uspostavu zajedničkih prekograničnih regionalnih planova te, po potrebi, planova kori�tenja zemlji�ta kao najdalekose�nijeg oblika prekogranične politike prostornog razvoja.

(182) Nacionalne vlasti nadle�ne za prostorno planiranje, regije i gradovi susjednih zemalja jo� uvijek nemaju, unatoč EMU, mogućnost aktivnog utjecanja na odluke u svezi razvoja u susjednim zemljama. Predla�e se da dr�ave članice u okviru svog zakonodavstva ispitaju temelj za izradu prekograničnih planova i mjera koje imaju znatan utjecaj na prostor u susjednim zemljama. Susjedne zemlje trebale bi se pritom suglasiti s primjerenim planiranjem i mjerama u skladu s načelima reciprociteta i jednakosti. Takve akcije trebalo bi, međutim, poduzimati na osnovi partnerstva i načela supsidijarnosti, koje je primjenjivo ne samo na lokalnu/regionalnu razinu već također i na nacionalnu razinu. (183) Mnoge opcije politike povezane su s regionalnim i lokalnim razinama i zahtijevaju suradnju nesusjednih, zemljopisno razdvojenih vlasti koje imaju zajedničke interese, no koje mogu biti smje�tene u različitim dr�avama članicama. Jedna od temeljnih namjera ESDP-a

je da za bavljenje prostornim problemima djelovanje nije potrebno samo na razini EU ili transnacionalnoj razini. Trebalo bi poticati regionalne i lokalne vlasti da sudjeluju također i u rje�avanju europskih problema. Na taj način svojim zamislima mogu doprinijeti prostornoj strukturi u Europi sutra�njice. Sljedeći prijedlozi odnose se i na prekograničnu i na međuregionalnu suradnju. No, oni se podjednako odnose i na suradnju između lokalnih vlasti unutar jedne regije (intraregionalna razina). Predla�e se da regionalne i lokalne vlasti tje�nje surađuju na području odr�ivog prostornog razvoja. To se odnosi na: Mjere informiranja i suradnje na regionalnoj razini: • pobolj�anje pristupačnosti putem

povezivanja regionalnih prometnih sustava s nacionalnim/međunarodnim sredi�tima,

• doprinos razvoju integrirane prometne infrastrukture,

• programi djelovanja za očuvanje naselja u ruralnim područjima koja su zahvaćena padom stanovni�tva,

• strategije odr�ivog razvoja krajobraza i procjene krajobraznog potencijala za eksploataciju obnovljivih energetskih resursa,

• razvoj krajobraza i ekosustava od regionalnog i europskog značaja,

• koordinirani planovi kori�tenja zemlji�ta koji sadr�e razborito gospodarenje vodnim resursima, i

• programi za za�titu i �irenje zajedničke kulturne ba�tine.

Mjere informiranja i suradnje na lokalnim razinama: • zajedničke strategije gospodarske

diverzifikacije s ciljem razvoja suradnje gradova i mre�e gradova,

• usvajanje planskih koncepcija za odr�ivi urbani razvoj, uključujući između ostalog promicanje multimodalnih prometnih koncepcija te smanjenje potrebe za putovanjem,

• urbana i ruralna partnerstva za razvijanje inovativnih strategija odr�ivog prostornog razvoja gradova i njihovog ruralnog okru�enja, i

• programi djelovanja za za�titu i očuvanje urbane ba�tine i promicanje visokokvalitetne arhitekture.

4.5 Primjena ESDP-a u dr�avama

članicama

39 (184) Nadle�ne vlasti na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini imaju va�ne zadaće u dva pogleda: • u vanjskom pogledu, kao dr�ave članice,

kroz odra�avanje ESDP-a u planiranju i provedbi mjera prekogranične, transnacionalne i međuregionalne suradnje, i

• u unutarnjem pogledu, uzimajući ESDP u obzir pri formulaciji politike prostornog razvoja koja se odnosi na njihov teritorij.

Predla�e se da dr�ave članice sada uzmu u obzir ciljeve i opcije politike ESDP-a u njihovim nacionalnim sustavima prostornog uređenja na način koji smatraju prikladnim te da izvijeste javnost o svojim iskustvima stečenim kroz europsku suradnju na prostornom razvoju. (185) Primjena ESDP-a u nacionalnom i regionalnom prostornom uređenju bit će od posebne vrijednosti za daljnje gospodarsko i socijalno povezivanje u EU. Pomoći će lokalnim vlastima da u svojim vlastitim politikama bolje uzmu u obzir ciljeve i opcije politike ESDP-a. Predla�e se da dr�ave članice pri prilagodbi nacionalnih politika prostornog razvoja, planova i izvje�ća također uzmu u obzir europsku dimenziju prostornog razvoja. Ovdje postaje sve očitija potreba za �europeizacijom dr�avnog, regionalnog i urbanističkog planiranja�. U svom prostorno relevantnom planiranju lokalne i regionalne uprave i upravna ravnateljstva trebala bi stoga prevladati svaki izolirani način sagledavanja svog teritorija te od samog početka uzeti u obzir europske aspekte i međuzavisnosti. (186) Određeni broj dr�ava članica institucionalizirao je konzultacijske procese o pitanjima koja se odnose na prostorni razvoj. Za razvojne projekte sa znatnim prostornim utjecajem neke dr�ave članice provode procjene teritorijalnog utjecaja. To ima za cilj povećati pozitivne učinke investicija na prostorni razvoj u ranoj fazi kroz sudjelovanje odnosnih strana zahvaćenih tim utjecajem. Zemlje uz Baltičko more preporučile su primjenu takvih postupaka na model projekte u obalnoj regiji. Dr�ave članice trebale bi intenzivirati razmjenu iskustava o procjenama teritorijalnih utjecaja i dalje razvijati nacionalne propise i instrumente. 4.6 Va�nost ESDP-a za paneuropsku i

međunarodnu suradnju

(187) ESDP također pru�a okvir za tje�nju suradnju između 15 dr�ava EU i Vijeća Europe u pogledu paneuropskog prostornog razvoja. Te�i se posebno intenzivnoj suradnji s 11 dr�ava koje su u postupku pristupanja. Sve vi�e međusobnih odnosa sa �vicarskom i Norve�kom te očito zanimanje tih dr�ava za suradnju potvrđuje potrebu da se prostorni razvoj pro�iri izvan teritorija 15 dr�ava članica EU. Suradnja s 25 dr�ava nečlanica igra značajnu političku ulogu u razvoju kontinentalne politike prostornog razvoja. (188) Na temelju odluka donesenih od strane Europske konferencije ministara nadle�nih za prostorno uređenje (CEMAT) u listopadu 1997. na Cipru, sada se izrađuje paneuropska strategija (Smjernice za budući prostorni razvoj na europskom kontinentu). Za razliku od suradnje između dr�ava članica EU pri izradi ESDP-a, glavne točke interesa na razine Vijeća Europe su: • veći naglasak na kontinentalnoj dimenziji

prostornog razvoja Europe, • analiza specifične situacije i potreba dr�ava

srednje i istočne Europe u usporedbi sa zapadnom Europom te rasprava o odnosnim vodećim načelima prostornog razvoja,

• istra�ivanje financijskih modela za projekte prostornog razvoja.

Na sljedećoj Konferenciji ministara nadle�nih za prostorno uređenje koja će se odr�ati 2000. godine, europski ministri prostornog razvoja bavit će se dokumentom tijekom odr�avanja EXPO u Hannoveru. Predla�e se da ciljevi i opcije politike ESDP-a budu uzeti u obzir kao temeljni doprinos 15 dr�ava članica EU paneuropskoj strategiji prostornog razvoja. (189) Daljnje međunarodno područje djelovanja za primjenu ESDP-a je priprema regionalnih i lokalnih agendi o odr�ivom razvoju, kao rezultat procesa u Riju (Agenda 21). Rje�enja iz Agende 21 trebaju se koristiti za daljnji razvoj odr�ive europske politike prostornog razvoja. Istovremeno je uravnote�eni i odr�ivi prostorni razvoj va�an dio ekolo�ki odgovorne politike za Europu. Te su međuzavisnosti, primjerice, uzete kao temelj za Regionalnu agendu 21 za Baltičku regiju (Baltik 21). Predla�e se da dr�ave članice, regionalne i lokalne vlasti sudjeluju u izradi i primjeni regionalnih agenda 21 kroz pru�anje strategija i projekata. ESDP tome mo�e dati va�an poticaj. 5 Pro�irenje Europske unije: novi

izazov za europsku politiku prostornog razvoja

40 5.1 Novi referentni teritorij za ESDP (190) Kada je u lipnju 1997. u Noordwijku predstavljen prvi slu�beni nacrt ESDP-a, dr�ave članice i Europska komisija suglasile su se da je dokumentu potrebno dodati zasebno poglavlje. To bi poglavlje obuhvatilo izazove s kojima je suočena europska politika prostornog razvoja

uslijed nedavno započetog procesa pro�irenja EU. (191) Opća svrha ESDP-a je da poslu�i kao smjernica za politiku prostornog razvoja u EU tijekom nekoliko narednih godina. Očekuje se da će se veličina odnosnog teritorija povećati tijekom tog razdoblja. Povećanjem EU za zemlje kandidate povećat će ukupno stanovni�tvo za 28% a veličina teritorija za 34% (vidi kartu 6).

Karta 6: Područje povećanja

(192) U skladu s luksembur�kom odlukom Vijeća Europe donesenom krajem prosinca 1997. pregovori su započeli sa �est zemalja kandidata: Estonijom, Poljskom, Slovenijom, Če�kom Republikom, Mađarskom i Ciprom. Općenito se pretpostavlja da će barem neke od tih zemalja postati punopravnim članicama tijekom faze primjene ESDP-a. Neovisno o vremenu prijama, EU je započela s dodjeljivanjem opse�ne predprijamne pomoći zemljama kandidatima za prijam, �to mo�e imati značajan utjecaj na prostorni razvoj. Pro�irenje EU, koje će se vrlo vjerojatno odviti kroz nekoliko faza, te gospodarska i politička integracija zemalja

kandidata postavlja dodatni izazov pred europsku politiku prostornog razvoja. (193) To implicira potrebu za novim referentnim teritorijem za daljnje napredovanje ESDP-a. U tom kontekstu nije samo riječ o pripremnom poslu za pro�irenje EU za 11 dr�ava kandidata, već i o suradnji s trećim zemljama koje nisu zainteresirane za pristupanje Uniji, uključujući i one zemlje koje će nakon provedenog pro�irenja biti njeni susjedi. (194) Prije nego �to se pro�irenje odvije, potrebno je povećati znanje o specifičnim

41 izazovima koji se postavljaju uslijed povećanja teritorija. Do danas posao s tim u svezi jo� nije dovoljno uznapredovao da bi se ta pitanja mogla iscrpnije obuhvatiti, kao �to je to prethodno bio slučaj kod drugih pitanja prostornog uređenja koja su zahvatila aktualne dr�ave članice. U daljnjem procesu ESDP-a bit će ključno ispitati opcije i prijedloge politike za primjenu ESDP-a u odnosu na pro�irenje. Iz tog razloga �eljeli bismo se okrenuti prema budućnosti i opisati sljedeće korake koje će biti potrebno poduzeti na europskoj i transnacionalnoj razini, da bi se razvilo perspektivu europske politike prostornog razvoja koja obuhvaća područje pro�irenja i uključuje 11 dr�ava na koje se isto odnosi. 5.2 Glavne značajke prostornog razvoja u

pridru�enim zemljama 5.2.1 Stanovni�tvo (195) Veličina 11 odnosnih zemalja uvelike se razlikuje. Prijamom baltičkih zemalja, Slovenije i Cipra povećao bi se broj manjih zemalja s manje od 4 milijuna stanovnika koje do sada nisu bile značajno zastupljene u Uniji; Poljska i Rumunjska su najveće i najgu�će naseljene zemlje. (196) Gustoća naseljenosti 11 pridru�enih zemalja (98 stanovnika/km2 u prosjeku) je ne�to manja od aktualnog prosjeka Zajednice (115 stanovnika/km2). Raspon gustoće u pojedinim zemljama puno je veći unutar Unije nego među pridru�enim dr�avama. Gustoća naseljenosti u najrjeđe naseljenim baltičkim zemljama prema�uje gustoću naseljenosti u skandinavskim dr�avama članicama. (197) Prostorni raspored stanovni�tva različit je u pridru�enim zemljama, uz općenito puno zgusnutiju strukturu naselja nego u dr�avama članicama. Otprilike 62% stanovni�tva u pridru�enim zemljama �ivi u graničnim regijama, u odnosu na oko 15% u 15 dr�ava članica EU. Prekogranična suradnja među pridru�enim zemljama je stoga jedan od velikih izazova za europsku politiku prostornog razvoja. 5.2.2 Gospodarstvo (198) Gospodarski napredak (mjeren kroz bruto domaći proizvod � BDP � po stanovniku u paritetima kupovne moći) u pridru�enim zemljama (1995.) općenito je ispod onog u dr�avama članicama. Unutar istog postoji veliki disparitet. Pridru�ena zemlja s najvi�om razinom blagostanja (Slovenija) otprilike odgovara dr�avi članici s najni�om razinom (Grčka, 67% od prosjeka EU). Baltičke zemlje te Rumunjska i Bugarska nalaze se u pogledu BDP-a po stanovniku na dnu ljestvice. (199) Nakon dalekose�nih pomaka unatrag početkom 1990-tih, većina pridru�enih zemalja

počela je u drugoj polovici 90-tih pokazivati razmjerno stabilne stope rasta. Te stope su općenito veće nego u dr�avama članicama i neke od pridru�enih zemalja imaju obećavajuće izglede. (200) Trendovi u pogledu zaposlenosti obilje�eni su naglim padom prvobitno visokih stopa zaposlenosti u proizvodnom sektoru i vrlo različitim razvojem u poljoprivrednom sektoru koji se općenito nalazi u silaznoj liniji (veliki pad u Če�koj Republici, Slovačkoj i Mađarskoj; stagnacija u Poljskoj i Sloveniji; porast u Rumunjskoj, Bugarskoj i u baltičkim zemljama). Stope nezaposlenosti općenito su visoke. Regije s velikim postotkom radnih mjesta u industriji i poljoprivredi nalaze se u najgorem polo�aju. (201) Postoje vrlo velike regionalne razlike u trendovima zaposlenosti i gospodarskog rasta u pridru�enim zemljama. Poglavito u glavnim regijama i područjima u blizini vanjske granice EU, BDP po stanovniku (u paritetima kupovne moći) ponekad uvelike prema�uje nacionalni prosjek. S obzirom da su se regije oko glavnih gradova i područja u blizini vanjske granice EU u novije vrijeme razvijala vrlo velikom brzinom te da ostavljaju za sobom ostale regije u tranzicijskom procesu, očekuje se daljnje povećanje regionalnih dispariteta. Među gubitnicima se nalaze industrijske regije u opadanju s gospodarskim i socijalnim problemima te problemima u svezi okoli�a kao i nepovla�tene ruralne regije (koje u cjelini imaju veći udio stanovni�tva nego u 15 zemalja članica EU) smje�tene izvan utjecaja vanjskih granica EU i metropole du� granica zemalja nečlanica te u unutarnjim rubnim područjima. (202) Regionalna usporedba pokazuje da gospodarski uspje�ne regije u pridru�enim zemljama (Slovenija i nekoliko regija u Če�koj Republici) već presti�u neke od gospodarski najslabijih regija u EU. BDP po stanovniku u regijama oko Budimpe�te, Praga i Sofije prema�uje BDP u slabijim regijama primjerice Grčke, Portugala, �panjolske i Njemačke. Mjera regionalnih dispariteta u pridru�enim zemljama usporediva je s istom u povezanim zemljama. 5.2.3 Promet (203) U pridru�enim zemljama srednje i istočne Europe do�lo je do dramatičnih pomaka u pogledu nekoliko dimenzija na području prometa: zemljopisni pomak od istočne orijentacije prema zapadnoj; u smislu modalne promjene, prijelaz sa �eljeznice na cestovni promet; u gospodarskom pogledu prijelaz iz javnog na privatni sektor. (204) �irenje i pobolj�anje infrastrukture predstavlja najveći izazov za sve pridru�ene

42 zemlje. Izazov se sastoji u ispunjavanju rastuće potra�nje u brzo rastućim tr�i�nim gospodarstvima te s tim u skladu osiguravanju primjerene infrastrukture koja će omogućiti uravnote�eni razvoj na raznim prostornim razinama (međunarodna, nacionalna i lokalna), u uvođenju novih metoda financiranja i upravljanja te u podizanju tehničkih standarda na razinu standarda Zajednice. (205) Iako prevladavanje neprimjerene infrastrukture u pridru�enim zemljama u�iva politički prioritet, napredak je ograničen nizom prepreka, a to su, između ostalog, nedostatak financijskih sredstava kao i činjenica da je za te investicije karakteristična niska stopa povrata po investiciji, poglavito u jako rastućem sektoru cestovnog prometa. Domaći i inozemni investitori imaju najbolje izglede u privlačnim sektorima telekomunikacija i zračnog prometa. Ostali sektori (poglavito �eljeznički promet) i nadalje će trebati veliku međunarodnu pomoć. 5.2.4 Okoli� (206) Stanje u pogledu okoli�a općenito je vrlo podvojeno. Većina pridru�enih zemalja uspjela je očuvati obimne kulturne krajobraze i/ili ekolo�ke sustave u njihovom izvornom stanju u mjeri kakva se jedva mo�e naći u mnogim dr�avama članicama. Broj i veličina nacionalnih parkova i drugih za�tićenih područja su zadivljujući, iako stvarni stupanj za�tite u praksi ne bi trebalo precijeniti. (207) Razmjerno neoslabljeno ekolo�ko stanje velikih dijelova područja pro�irenja sada je izlo�eno pritiscima na okoli�, kao �to je oneči�ćenje zraka uslijed emisija kućanstava i cestovnog prometa (visok postotak zastarjelih vozila), kontaminacija vode uslijed intenzivnog obrađivanja zemlji�ta i industrijskih otpadnih voda. Problemi okoli�a vrlo su koncentrirani u svim industrijskim regijama. U određenim gorućim točkama �teta na okoli�u dosegla je takvu razinu (probijanje ekolo�kih standarda u rekordnoj mjeri) da postoje posljedice na zdravlje stanovni�tva i u tim je slučajevima primjereno govoriti o ekolo�kim katastrofama. (208) Općenito, u pridru�enim zemljama razina oneči�ćenja okoli�a već je u opadanju, i to ne samo u mjeri u kojoj opada proizvodnja. To ukazuje na činjenicu da se počinju učvr�ćivati politike za�tite okoli�a. S jedne strane, očekujemo da će nastavak procesa gospodarskih reformi i dalje smanjivati opterećenja na okoli� i odvojiti ih od gospodarskog rasta. S druge strane, to će ovisiti od mogućnosti financiranja tog procesa, te od mjere u kojoj se mo�e postići rje�enje za sukob koji proizlazi iz cilja pobolj�anja okoli�a i cilja odr�avanja industrijske proizvodnje kao i od mjere u kojoj se mogu provoditi prilično skupi standardi u pogledu okoli�a. 5.2.5 Zaključci

(209) Početni polo�aj pridru�enih zemalja ne treba sagledavati samo kao izvor problema. Ako se usvoji odgovarajuća strategija za rje�avanje problema, većinu istih moguće je pretvoriti u mogućnosti. Među njima se primjerice nalazi mogućnost da se izbjegne razvoj prostornih struktura koje su se u nekim dr�avama članicama pokazale nepovoljnima, da se koriste potrebne investicije i njihovi učinci na dobrobit gospodarstva u cjelini, da se očuvaju resursi i/ili da se primijene odr�ive metode eksploatacije resursa koji do danas nisu kori�teni. (210) Zadaća rje�avanja izazova sadr�anih u procesu pretvorbe jo� uvijek se uglavnom smatra nadle�no�ću na nacionalnoj razini u pridru�enim zemljama srednje i istočne Europe. To ne ostavlja prostora za primjenu regionalno diferenciranih strategija. U tom pogledu većina zemalja uključuje samo u maloj mjeri regionalnu dimenziju u svoje politike ili takvu dimenziju uopće ne uključuje. Jedva da postoje dugoročne politike prostornog razvoja ili regionalne politike slične onima u mnogim dr�avama članicama EU ili politike kakve su definirane u Strukturnom fondu EU. To se odra�ava kroz nedostatak instrumenata i institucija prostornog razvoja i regionalne politike kao i kroz činjenicu da općenito ne postoje nezavisne regionalne razine u političkom i upravnom teritorijalnom sustavu. (211) Nacionalne prostorne politike u pridru�enim dr�avama, procijenjene u sklopu Agende 2000 koju je izradila Europska komisija, imaju samo mali broj zajedničkih značajki koje mogu poslu�iti kao veza s regionalnim politikama EU u njihovom aktualnom obliku (institucije uspostavljene kroz partnerstva, regionalne planove razvoja, sufinanciranje). Te zahtjeve najbolje ispunjavaju regionalne politike u Poljskoj, Sloveniji i Mađarskoj. (212) Opće, do sada opisano početno stanje ne vrijedi za Cipar, čiji su opći uvjeti temeljno različiti u odnosu na uvjete u ostalih 10 pridru�enih zemalja. To se odnosi na zemljopisni polo�aj otoka u istočnom Sredozemlju, na njegovu gospodarsku i političku situaciju te na njegovu veličinu. Cipar ima samo pola stanovni�tva Estonije koja je najmanja među pridru�enim zemljama srednje i istočne Europe. (213) Iako gospodarstvo Cipra skoro isključivo ovisi o turizmu i zemlja zaostaje u pogledu tehnologije, njen gospodarski razvoj u usporedbi s drugim europskim zemljama nije tako slab. BDP po stanovniku je ni�i od prosjeka EU, no veći je od BDP-a Grčke i Portugala. Cipar bi mogao igrati ključnu ulogu u pro�irenoj EU kao pristupna zemlja za Srednji istok. 5.3 Specifične zadaće europske politike

prostornog razvoja u budućim

43 dr�avama članicama

(214) Poseban izazov biti će slijediti temeljne ciljeve ESDP-a u uvjetima pro�irenja, a da se pritom ne ugroze dostignuća unutar dr�ava članica. U općem političkom kontekstu, specifičan doprinos europske politike prostornog razvoja integraciji područja pro�irenja u EU biti će • pojasniti kako se investicije javnog sektora u

pridru�enim zemljama provode od strane raznih tijela koja su u velikoj mjeri međusobno nezavisna; kako se ista međusobno povezuju i utječu u istoj regiji (u kontekstu procesa gospodarskog nadoknađivanja te obnove i izbjegavanja ozbiljnih �teta po okoli�), i

• identificirati strategije koje se mogu koristiti za smanjenje ili izbjegavanje predvidivih sukoba između različitih područja politike i upravnih razina kao i koristiti moguće sinergije.

(215) Iako prostorno uređenje nije izričito definirana zadaća Zajednice, financijske obveze Zajednice u pridru�enim zemljama jasno ukazuju na njenu nadle�nost da osigura da različite mjere politike međusobno ne djeluju suprotno ili da se ne neutraliziraju (na isti način kao �to se to odnosi na mjere za teritorij EU). Potreba za europskom suradnjom u pogledu prostornog detaljnog usklađivanja različitih sektorskih politika vrijedi i za područje pro�irenja. (216) Niski gospodarski potencijal područja pro�irenja te sve veća povezanost između područja pro�irenja i aktualnog teritorija Zajednice impliciraju da se procesi prostornog razvoja u području pro�irenja neće odvijati kao obične kopije procesa razvoja unutar sada�njih 15 dr�ava članica EU, već će proizvesti nove i specifične zadaće za europsku politiku prostornog razvoja. Iz tog razloga potrebno je posvetiti veću pa�nju faktoru vremena nego �to je to do sada bilo potrebno za politiku prostornog razvoja na europskoj razini. (217) U danim okolnostima, prostorno detaljno usklađivanje igra veću ulogu u pridru�enim zemljama nego u aktualnim dr�avama članicama. To se poglavito odnosi na: • planiranje pro�irenja transnacionalne prometne

infrastrukture te na prometnu politiku Zajednice, • mjere za ekolo�ku obnovu, poglavito starih

industrijskih zona, i • mjere za strukturnu prilagodbu u ruralnim

regijama. (218) Intenzivnija prekogranična suradnja i transnacionalna suradnja na prostornom razvoju poduprijet će integracijski proces u području pro�irenja. To vrijedi i za regije na sada�njim vanjskim granicama EU te za granične regije između pridru�enih zemalja u okviru područja pro�irenja.

(219) Slaba, a u nekim slučajevima i nepostojeća regionalna razina u političkim i upravnim strukturama pridru�enih zemalja srednje i istočne Europe je jedno od najva�nijih ovdje istaknutih pitanja i zahtijeva specifičnu potporu EU za uspostavu regionalnih institucija. Te bi institucije trebale • pobolj�ati regionalnu dimenziju prostornih

informacija, • aktivirati regionalne inicijative, i • odrediti na koji način treba postupati s

regionalnom politikom EU koja se oslanja na suradnju (putem partnerskih institucija, planova regionalnog razvoja, sufinanciranja).

5.4 Prostorni utjecaj kojeg će pro�irenje imati na regije EU (220) Buduće pro�irenje EU stvara potrebu da se reformiraju regionalne i poljoprivredne politike EU u odnosu na njihov oblik kojeg je Europska komisija izlo�ila u Agendi 2000. S obzirom da reforma tek predstoji, te�ko je predvidjeti prostorni utjecaj pro�irenja na regije sada�njih dr�ava članica. (221) Temeljem iskustva stečenog iz ranijih pro�irenja EU, povećanje broja siroma�nijih dr�ava članica smanjit će djelokrug bogatijih dr�ava članica u pogledu pitanja regionalne politike u okviru europske regionalne politike. Bit će potrebna veća obveza u nacionalnim regionalnim politikama da bi se suzbili rastući dispariteti. Glavna zadaća europske politike prostornog razvoja u tom kontekstu je da pomogne smanjiti nedostatak infrastrukture u pridru�enim zemljama. (222) Utjecaj gospodarskog otvaranja pridru�enih zemalja na regije u EU bio je predmet samo malog broja studija. Potrebne su daljnje studije u svezi utjecaja kojeg će pro�irenje imati na regije EU da bi se popratio proces integracije. Te studije trebaju uzeti u obzir dinamički proces koji proizlazi iz samih gospodarskih reformi kao i procese koji proizlaze iz promijenjenog stupnja pristupačnosti. (223) Mo�e se pretpostaviti da prostorni utjecaji koje će pro�irenje imati na teritorij 15 dr�ava članica EU neće biti određeni samo obrascima pristupačnosti, već također i kapacitetom regija EU da odgovore na te nove konkurentne situacije. Strukturni pomaci u regijama na sada�njim vanjskim granicama EU, koji primarno zahvaćaju segmente gospodarstva s niskim plaćama, mogu se tumačiti kao ubrzani proces prilagodbe i ograničenog su utjecaja. 5.5 Ciljevi i opcije politike sada�nje perspektive ESDP u svijetlu pro�irenja

44 (224) Općenito, tri temeljna cilja perspektive ESDP trebala bi se također odnositi na područje pro�irenja. Pri primjeni ESDP-a treba uzeti u obzir da se velik dio područja pro�irenja mora baviti sljedećim situacijama: • stalna tranzicijska situacija u političkom i

upravnom sustavu, koja također zahvaća bavljenje prostornim pitanjima,

• brzi gospodarski proces nadoknađivanja uz znatan potencijal za inherentnu prostornu polarizaciju,

• tehnička infrastruktura koja se razvija samo vrlo sporo i neravnomjerno (telekomunikacije i zračni promet su na vrhu tog popisa, a cestovni promet je daleko ispred �eljezničkog),

• �tete na okoli�u, u nekim slučajevima inkompatibilnih razmjera,

• javni sektor sa znatno oskudnijim financijskim resursima.

(225) Ruralne regije u području pro�irenja posebno su zahvaćene problemima promjene. U njima se očituju o�tri gospodarski dispariteti i one imaju samo mali broj urbanih sredi�ta. Mje�avina izrazitog pada proizvodnje i razine zaposlenosti, slaba infrastruktura i slaba prometna pristupačnost mogli bi do određene mjere proizvesti sna�an val iseljavanja iz ruralnih regija, te kao posljedicu toga slom cjelokupne prostorne strukture. Europska politika prostornog razvoja mora odgovoriti, uz izmijenjene ciljeve i opcije, na situaciju u ruralnim regijama područja pro�irenja, koja imaju veći udio u ukupnoj povr�ini nego u 15 dr�ava članica EU. U tom kontekstu treba uzeti u obzir ponekad ograničeni djelokrug za djelovanje na regionalnoj i lokalnoj razini unutar političkog i upravnog sustava. 5.6 Načela za integraciju zadaća pro�irenja u planiranje europskog

prostornog razvoja (226) Postizanje pro�irenja, poglavito integracije srednje i istočne Europe u EU, nova je sredi�nja zadaća za europsku politiku prostornog razvoja (a ne samo prilika za puku prilagodbu i pro�irenje planova izrađenih unutar sada�nje EU). Europsko prostorno uređenje znači pripremu za proces pro�irenja, njegovo praćenje te kroz to pru�anje potpore. Proces pro�irenja, koji je obilje�en kako dinamičnim promjenama tako i neizvjesnostima u pogledu vremenskog okvira prijama pojedinih zemalja, stvara apsolutnu potrebu za tim da prostorno uređenje na europskoj razini bude organizirano na osnovi suradnje, uz potporu odnosnih dr�ava, te da bude �to je moguće vi�e odvojen od formalnih postupaka prijama. (227) Va�an mehanizam za to pru�aju programi suradnje koji su u tijeku na području transnacionalnog prostornog uređenja u sklopu zajedničke inicijative INTERREG II C. Programi za

Baltičku regiju i srednjoeuropski, jadranski, podunavski prostor te prostor jugoistočne Europe (CADSES) već zahvaćaju preko granica EU i pokrivaju sve pridru�ene zemlje u srednjoj i istočnoj Europi. (228) Ti transnacionalni programi, pored suradnje u Vijeću Europe, već čine polazne točke za daljnji razvoj europske politike prostornog razvoja, kako je definirana u ESDP-u, za područje pro�irenja. Nova zajednička inicijativa INTERREG III (u sklopu programskog razdoblja Strukturnog fonda 2000.-2006.) pru�a operativnu i financijsku osnovu za sudjelovanje dr�ava članica i Europske komisije, uključujući i pridru�ene zemlje. (229) Politika prostornog razvoja EU mora se u pravilu �iriti izvan teritorija dr�ava članica, uzimajući u obzir izglede susjednih zemalja te uključujući te zemlje kroz suradnju. Isto se odnosi na zemlje du� buduće vanjske granice Unije u Europi te na susjedne sredozemne zemlje Sjeverne Afrike i Srednje istoka. INTERREG III i Vijeće Europe pru�aju također primjeren okvir u tom kontekstu. (230) Dva dokumenta transnacionalne suradnje, VASAB 2010+ (za Baltičku regiju) i VISION (za CADSES regiju), koji su trenutačno u pripremi, pru�aju smjernice za raspored EU sredstava potpore tijekom razdoblja koje prethodi prijamu, prilagođene prostornim potrebama u okviru PHARE programa (novi 2000 PHARE program) kao i u okviru sredstava novih ISPA instrumenata (instrumenti strukturnih politika za preprijamno razdoblje) i SAPARD programa (specijalni program djelovanja za predprijamnu pomoć za poljoprivredni i ruralni razvoj). To je značajno s obzirom da znači kako će pridru�ene zemlje imati na raspolaganju zajednički izrađenu plansku osnovu za prostorno diferenciranu namjenu sredstava unutar programskog razdoblja 2000.-2006. Predla�e se da dr�ave članice kao sredi�nji zadatak tijekom narednih godina razmotre uključenje pridru�enih zemalja i susjednih zemalja u europsku politiku prostornog razvoja. Ta će suradnja doprinijeti pripremi, promicanju i postizanju procesa pro�irenja. Dva INTERREG IIC programa za Baltičku regiju i CADSES regiju te njihove strukture također čine osnovu za daljnji razvoj suradnje između ministarstava nadle�nih za prostorni razvoj u dr�avama članicama EU i pridru�enim zemljama. Podjednako va�na je suradnja na politici prostornog razvoja koja je u tijeku između samih pridru�enih zemalja. Predla�e se da se u primjeni ESDP-a kroz transnacionalnu suradnju s pridru�enim

45 zemljama te između njih stvore mre�e za transnacionalnu politiku prostornog razvoja unutar područja pro�irenja (kao dopuna aktualnih politika izrađenih za vanjske granice EU). Za regionalne i lokalne razine je ključno bavljenje specifičnim potrebama za novim institucionalnim strukturama. Ciljevi i opcije novih politika koje su potrebne za specifične zadaće i probleme u pridru�enim zemljama trebaju se temeljiti na relevantnim studijama. Potrebno je da te studije pokrivaju cijeli opseg pitanja te da na temelju postojećih problema postavljaju prioritete.

Neophodno je sudjelovanje od samog početka zemalja na koje se to odnosi. Iz tog razloga potrebno je tijesno povezati rad Vijeća Europe s procesom daljnjeg razvijanja ESDP-a. Predla�e se da dr�ave članice �to prije moguće uspostave mehanizme buduće suradnje na transnacionalnoj razini, i to prije nego �to prve zemlje pristupe. To će prekoračiti vremenski okvir programa INTERREG II C. Odnosne zemlje i Europska komisija trebat će odlučiti u kojoj mjeri treba prekoračiti prostorni okvir uspostavljen programima INTERREG II C koji su u tijeku.

46

Dio B Teritorij EU: Trendovi, mogućnosti i izazovi 1 Uvjeti i trendovi prostornog razvoja u

EU 1.1 Zemljopisna obilje�ja EU

polar circle

EU

USA

Fig. 8: Overlay EU - USA

(231) Europska unija je po bogatstvu treća gospodarska regija u svijetu (prema BDP po stanovniku), nakon Japana i SAD-om. Latinskoamerički MERCOSUR ima vodeći polo�aj među ostalim gospodarskim savezima u razvoju. Temeljni zemljopisni faktori EU značajni za politike prostornog razvoja nisu usporedivi ni sa SAD, ni Japanom ni MERCOSUR-om. Za razliku od čvrste kopnene mase SAD-a i MERCOSUR-a te Japana, fizička značajka Europske unije je njen �poluotočni oblik� na zapadnih rubovima euroazijskog kontinenta (sl. 8). Mnoge od njenih dr�ava članica također su otoci ili poluotoci. Dok cijeli SAD ima manje od

20.000 km obalne linije, obalna linija EU procjenjuje se na ca. 60.000 km (sl. 9). Sl. 9: Duljina obale

60.000 km

20.000 km

30.000 km

13.000 km

EU

USA

Japan

MERCOSUR

60.000 km

20.000 km

30.000 km

13.000 km

Source: CIA - The World Fact Book, 1997

Fig. 9: Length of Coastline

(232) Koliko god blizina i sklonost moru bili va�ni, pristupačnost kopnenim putem skoro svim regijama je značajka koju EU zahvaljuje njenim prirodnim svojstvima. Prevladavanje većih prirodnih prepreka u novije vrijeme je uvelike pobolj�ano tehničkim projektima na �irokoj osnovi, poput tunela ispod La Manche i fiksne Øresund veze. To je povećalo prostornu povezanost unutar EU. No, more jo� uvijek predstavlja značajnu barijeru za neka rubna područja EU, kao �to je primjerice Grčka, koju more dijeli od Italije, njenog najbli�eg susjeda u EU, a time i od ostatka EU teritorija (karta 7).

Karta 7: Zemljopisna karta i udaljenosti

47 (233) Na isti način posebnu bi pa�nju trebalo posvetiti sedam krajnje rubnih regija spomenutih u članku 299-2 Amsterdamskog ugovora. Kao rezultat njihovog zemljopisnog polo�aja te regije su tijesno povezane s drugim kontinentima i tako daju EU prednost u suradnji s njihovim susjednim zemljama. Potporu bi trebalo dati uspostavi i jačanju gospodarskih, socijalnih i kulturnih razvojnih sredi�ta kako u krajnje rubnim regijama tako i u susjednim zemljama kao i za cijelu regiju koju tvore. (234) U dana�nje vrijeme mora, velike rijeke i planinski lanci općenito vi�e ne djeluju kao fizičke, gospodarske i kulturne prepreke, već su dijelom postali čak i privlačna stambena, poslovna i turistička područja, rezultirajući sukobljenim ciljevima prostornog razvoja uslijed različitih zahtjeva korisnika. Velike riječne doline manje trpe zbog rijeka kao razdvajajućeg faktora nego zbog velike gustoće stanovanja i prometa. Otprilike jedna trećina urbanog stanovni�tva EU (gradovi s vi�e od 20.000 stanovnika) �ivi u blizini obale (unutar 20 km); ako se obuhvate riječne doline 15 najvećih europskih rijeka, tada to iznosi vi�e od 50% ukupnog stanovni�tva! Alpe (u smislu područja pogodnog za stanovanje) obuhvaćaju jedno od najgu�će naseljenih regija Europe. Rijeke, jezera i planine su cjeline koje daju identitet. Alpe, Dunav, Baltik i Sredozemlje dobri su primjeri kod kojih je potreban integrirani pristup da bi se savladalo zajednička pitanja, jačalo zajednička dobra i promicalo veću prostornu povezanost. (235) Tijekom razdoblja hladnog rata postojala je opća percepcija da je �poluotok� zapadne Europe zapravo �otok�, poglavito u smislu ljudske percepcije. Politička podjela između istoka i zapada bila je puno veća prepreka nego Atlantik za zapad. To se naglo promijenilo 1989. godine. Otvorio se pogled na istok, na drugi dio Europe. (236) Različiti klimatski uvjeti u subpodručjima EU predstavljaju prirodne granice i čine jo� jedan va�an faktor za europski prostorni razvoj. Krajnja hladnoća, primjerice, mo�e rezultirati većim tro�kovima, tako da je rubni polo�aj u odnosu na tr�i�ta dodatno ote�an prometnim problemima. Problemi vodoopskrbe predstavljaju prepreku regionalnom razvoju u dijelovima ju�nih dr�ava članica. (237) Za raznoliku kulturnu ba�tinu u Europi danas se mo�e smatrati da ima neprocjenjivu vrijednost te da je temelj na kojem se Europa tje�nje okuplja. Pored temeljnih zemljopisnih čimbenika, različiti kulturni, politički i gospodarski razvojni putevi u značajnoj su mjeri oblikovali sada�nju prostornu strukturu i strukturu naselja u EU. U raznim dijelovima Europe razvili su se

različiti jezici i kulturna područja te različiti načini �ivota. Postoje značajne razlike u gustoći naseljenosti, stupnju urbanizacije, razini razvoja i blagostanja. To se odnosi na �iroku osnovu (na pr. sa stanovi�ta sredi�njih i udaljenih regija). To se, međutim, odnosi također i na malu osnovu unutar dr�ava članica te između regija unutar EU. (238) Dolje opisani trendovi prostornog razvoja u EU neće, naravno, biti identični u svakom dijelu Europe, a u nekim područjima iskustvo će biti drugačije ili čak suprotno općem trendu. Trendovi su ovdje ukratko izlo�eni s europskog stajali�ta; neke tvrdnje zahtijevaju detaljnije ispitivanje i potrebno ih je dodatno analizirati. (239) Sljedeća poglavlja ne sadr�e nove zemljopisne analize. Ona se odnose na brojne studije i analize provedene od strane europskih, nacionalnih i drugih ustanova poslije 1990., proglavito na one provedene od strane Komisije (Europa 2000, Europa 2000+) te od strane pojedinačnih predsjedni�tava EU. 1.2 Demografski trendovi (240) Tri trenda dominirat će kretanjem stanovni�tva u EU tijekom narednih 20 do 30 godina: • smanjenje broja stanovnika, • migracijska kretanja i • pomaci u dobnoj strukturi. (241) Prirodni rast stanovni�tva u EU godinama je bio vrlo nizak i pokazuje silazno kretanje. Bez značajnih promjena u natalitetu u 15 dr�ava članica EU, oko 2020. mogao bi se početi javljati prijelaz od rasta stanovni�tva na pad stanovni�tva (sl. 10). Na toj podlozi međunarodna i međuregionalna migracijska kretanja od rastuće su va�nosti za razvoj stanovni�tva EU i njenih subpodručja. Prirodna stopa rasta aktualno iznosi manje od 0,1% (1995.). Veće od toga, međutim, je useljavanje u EU, koje godi�nje iznosi pribli�no 0,2% od ukupnog stanovni�tva u prethodnim godinama. Na useljevanja stoga otpada dvije trećine ukupnog rasta stanovni�tva i ubuduće će ono vjerojatno postati jedinim izvorom rasta. Regionalni raspored useljavanja u EU znatno se razlikuje.

48 Sl. 10: Demografski trendovi

100

200

300

400

500

20202010200019901980197019601950

0

Index, 1950 = 100

WorldEU

Source: Statistisches Jahrbuch für das Ausland 1998

Fig. 10: Demographic Trend

Sl. 11: Dobna struktura u EU u razdoblju 1995.-2040.

90

80

70

60

50

40

30

20

10

1

1,0 0,5 0,0 0,0 0,5 1,0

1995 2040

In % total population

and more

Age by years

Male Female

Source: Statistisches Bundesamt, Wiesbaden

99

Fig. 11: Agestructur in the EU 1995-2040

(242) Jezične barijere i upravne prepreke doprinose činjenici da je migracijska stopa između dr�ava članica EU razmjerno niska. Znatno veća, no na međunarodnoj osnovi (na pr. u usporedbi s SAD) jo� uvijek vrlo niska su migracijska kretanja između regija unutar dr�ava članica. (243) Većina useljenika naseljava se u urbanim područjima, učvr�ćujući tako postojeće obrasce urbanizacije. Također i unutar dr�ava članica postoji tendencija kretanja iz regija s visokom nezaposleno�ću u regije s manjom nezaposleno�ću. Stupanj u kojem je ta tendencija izra�ena varira međutim među pojedinim dr�avama članicama. Mnoge od visoko urbaniziranih regija, poglavito u sjeverozapadnoj Europi, vjerojatno će u budućnosti do�ivjeti veći porast stanovni�tva, dok će regije s vrlo niskim gustoćama naseljenosti, na pr. na iberijskom poluotoku, u Francuskoj, sjeveroistočnoj Njemačkoj i velikim dijelovima nordijskih zemalja vjerojatno i dalje gubiti stanovni�tvo (karta 8).

49 Karta 8: Demografski razvoj

Karta 9: Udovoljavanje uvjetima za strukturna sredstva

50

(244) Unatoč useljavanju prete�no mladih ljudi, prosječna dob stanovni�tva EU i nadalje će rasti (sl. 11). Sastav stanovni�tva koji se mijenja, njihove preferencije u pogledu mjesta gdje će �ivjeti i značajke stanovanja utjecat će na prostorno planiranje. Buduće dru�tvo EU bit će obilje�eno većim omjerom starijih ljudi, koji će, za razliku od prethodnih nara�taja, biti pokretniji, bogatiji i aktivniji. Djeca i mladi ljudi potjecat će sve vi�e iz useljeničkih obitelji i često će biti uhvaćeni �između kultura.�. Kao �to je to bio slučaj s pro�irenom obitelji tipično ruralnog dru�tva, �prosječna obitelj� (o�enjeni par s djecom) također je u opadanju. Samci, samohrani roditelji (često financijski slabi) i parovi bez djece (osobe s dva prihoda te stoga financijski razmjerno jake) sve vi�e obilje�avaju dru�tvo u EU. Različite skupine postavljaju različite zahtjeve spram prostora; socijalni zahtjevi u pogledu kori�tenja zemlji�ta postaju sve slo�eniji. Kao rezultat nezaposlenosti i krize u dr�avama blagostanja, nestaju mogućnosti za udovoljavanje zahtjevima. (245) Općenito, to vodi raznim trendovima prostornog razvoja koji se preklapaju. Promjene

u dru�tvu vode ka manjim domaćinstvima, a to pak do rastuće potra�nje za stanovanjem unatoč smanjenja stanovni�tva. Postoji također trend preseljavanja na veću blizinu zbog financijskih razloga , poglavito među mladim ljudima, i to u regijama s velikom nezaposleno�ću i gdje je ponuda dostupnog stanovanja slaba. Promjene u strukturi stanovni�tva također učvr�ćuju trend urbanizacije. U gradovima samohrani roditelji pronalaze bolje usluge, kućanstva u kojima oba člana zarađuju pronalaze bolji raspon mogućnosti zapo�ljavanja a osobe koje �ive same pronalaze bolje mogućnosti za slobodno vrijeme i kulturne objekte. Novi zahtjevi su u potpunosti ispunjeni uz dalekose�ne prostorne posljedice. Stoga se u Europi sve vi�e razvijaju �gradovi umirovljenika� (kako je to tijekom dugog vremena bio slučaj u SAD) u slikovitim regijama koje imaju povoljniju klimu. 1.3 Gospodarski trendovi (246) Demografski trendovi također predstavljaju velik izazov za regionalni gospodarski razvoj te stoga za europsku konkurentnost. Oni također nameću pitanja razvoja u svezi odr�ivog razvoja

51 metropolitanskih regija te buduće odr�ivosti ruralnih regija. Ograničena mobilnost jača potrebu da regionalna politika treba poticati stvaranje radnih mjesta. To su va�ni aspekti razvoja prema većoj gospodarskoj i socijalnoj integraciji u EU. (247) Odr�ivi razvoj zahtijeva politiku koja promiče konkurentnost i podupire gospodarsku i socijalnu integraciju. Regijama u Europi potrebne su konkurentne tvrtke kako bi se stvorila radna mjesta koja su tolika va�na za te�nje ljudi te za stvaranje prihoda od poreza (potrebnog za javne usluge). Tablica 2 pokazuje da EU proizvodi najveći bruto domaći proizvod diljem svijeta. U pogledu trgovinske bilance (izvoz/uvoz) EU je na drugom mjestu iza Japana. (248) Regionalni disparitet u pogledu BDP-a po stanovniku predstavlja polazi�te za europsku regionalnu politiku (vidi kartu 9). Periodična izvje�ća i Izvje�će o povezanosti od strane Europske komisije iskazuju da je gospodarska situacija u dr�avama članica tijekom posljednjih godina postala sličnijom (poglavito uslijed procesa nadoknađivanja u Irskoj). No, unatoč financijskog napora regionalne politike EU, dolazi do vrlo sporog smanjenja dispariteta između regija EU (mjerenog kroz BDP). Gospodarska aktivnost EU koncentrirana je u jezgrenom području: peterokutu koji se sastoji od Londona, Pariza, Milana, Münchena i Hamburga. To područje predstavlja 20% ukupnog područja i sadr�i oko 40% stanovni�tva EU koje proizvodi oko 50% ukupnog BDP-a EU. (249) Za temeljitu procjenu regionalne konkurentnosti potrebno je, međutim, uzeti u obzir druge kriterije poput zaposlenosti, proizvodnosti, investicija i trgovinske bilance. Vrijednost BDP-a kao pokazatelja regionalnog rasporeda prihoda i prihoda od poreza je ograničena. Izvje�će o povezanosti odnosi se na činjenicu da brojne nacionalne politike utječu na raspored prihoda, poglavito kroz porez i olak�ice.

Zbog toga se regionalni raspored osobno raspolo�ivog prihoda (PDI) znatno razlikuje od rasporeda prihoda prije poreza i olak�ica. Izvje�će o povezanosti zaključuje da su regionalne razlike u pogledu osobno raspolo�ivog prihoda, nakon uzimanja u obzir učinaka poreza i tokova javne potro�nje kroz nacionalni proračun, između 20% i 40% manje nego regionalne razlike u BDP-u po stanovniku u dr�avama članicama. (250) Nezaposlenost u EU je najveći izazov za europsku integracijsku politiku. Nakon vr�ne vrijednosti stope nezaposlenosti od 11,2% u 1994., ista je do kraja 1998. pala na manje od 10%. No, to jo� uvijek znači da je 16,5 milijuna ljudi unutar EU nezaposleno! Oko polovice nezaposlenih, tj. oko 5% zaposlenog stanovni�tva, bilo je nezaposleno tijekom razdoblja du�eg od jedne godine u 1997. (kao usporedba: dugoročna stopa nezaposlenosti u SAD je ispod 1%). Postoje vrlo jasne regionalne razlike. U 1997. stope nezaposlenosti iznosile su od 2,5% u Luksemburgu do 32% u Andaluziji, u ju�noj �panjolskoj i 36,8% u prekomorskoj Francuskoj. Većina regija s najni�om nezaposleno�ću, uz izuzetak Portugala, smje�tene su u sredi�tu EU (Luksemburg, ju�na Njemačka i sjeverna Italija), dok su regije s vrlo visokom nezaposleno�ću (vi�e od 20%) smje�tene u rubnim područjima, poglavito u �panjolskoj, ju�noj Italiji, istočnoj Njemačkoj kao i u prekomorskim regijama Francuske (vidi kartu 10). Stopa nezaposlenosti za �ene iznosi 12,5%, �to je za 3% vi�e nego kod mu�karaca. Ukupno vi�e od 20% mladih ljudi ispod 25 godina je nezaposleno u EU.

Karta 10: Nezaposlenost

(251) Velika industrijska poduzeća često su tvorila temelj blagostanja mnogih gradova i konurbacija u EU. Iako su glavni uredi brojnih velikih poduzeća i nadalje u velikim gradovima, proizvodnja se sve vi�e odvija na drugim lokacijama. Regije u ruralnim područjima imat će prednosti od toga. Velika poduzeća će i nadalje biti va�na, no neće biti upori�te za stvaranje novih radnih mjesta na �irokoj osnovi u budućnosti, poglavito ne u njihovim sjedi�tima. Pomak od proizvodnje na usluge i strukturna promjena unutar poduzeća vodit će, međutim, uspostavi novih poduzeća. (252) Gospodarstvo i zaposlenost EU temelje se na malim i srednjim poduzećima, iako su ona po svojoj prirodi različita (vidi sl. 12). Od 160 milijuna radnog stanovni�tva, 101 milijun zaposlen je u ukupno 16 milijuna poduzeća (isključujući poljoprivredu). 23% zaposlenika u EU zaposleno je u vrlo malim poduzećima (1-10 radnika), dok taj postotak u SAD iznosi 12% a u Japanu samo 7%. Vrlo mala poduzeća prevladavaju u ju�noj Europi (u prosjeku 1,8 zaposlenika u Grčkoj i 4,7 u �panjolskoj).

Rezultati istra�ivanja govore da je, iako je stopa osnivanja novih tvrtki u SAD veća nego u EU, vjerojatnost za opstanak novih tvrtki veća u EU. Sl. 12: Va�nost malih i srednjih poduzeća u okviru EU

SME66 %

SME65 %

Employment Turnover

Source: Eurostat

Shares of SME (below 250 employees)

(primary sector not incl.)

Fig. 12: Importance of theSME within the EU

(253) Fleksibilnost i inovacije va�an su preduvjet gospodarskog razvoja. U tom pogledu mala i srednja poduzeća nude mnoge prednosti. Uslijed kratkih kanala odlučivanja ona su često bli�a kupcu i mogu br�e i fleksibilnije reagirati na potrebe kupaca. U pogledu lokacije, međutim, u

53 pravilu su mala i srednja poduzeća manje fleksibilna. Čim su uspostavljena u određenom području, postanu u vrlo velikoj mjeri ovisna o tom lokalnom području. Postoje znatni osobni faktori koji zadr�avaju malo poduzeće u regiji u kojoj �ive i rukovoditelji i zaposlenici. Neke tvrtke su također lokacijski i funkcionalno vezane uz pojedinog velikog kupca ili industrijski sektor. Pored toga, brojna mala i srednja poduzeća nemaju radnu snagu i financijske resurse potrebne za procjenu da li bi promjena lokacije (te ako da, u kojem novom području) bila profitabilna. (254) U pogledu vrijednosti izvoza, s oko 60% izvoza iz dr�ava članica trguje se unutar EU, prete�no između susjednih zemalja (sl. 13). Kroz zajedničko tr�i�te trgovina unutar EU br�e se razvila nego trgovina s drugim svjetskim regijama. Pored toga, postoji znatan potencijal za rast trgovine sa srednjom i istočnom Europom. Podjednako je va�no, posebno za ju�ne dr�ave članice, voditi računa o događajima i razvoju na Srednjem istoku i u Sjevernoj Africi koji mogu imati značajne implikacije za lokaciju proizvodnih djelatnosti i prometne obrasce. Sl. 13: Trgovina u 1996.

outsideEU

outsideEU

withinEU

62,9 %

withinEU

63,6%

Exports Imports

Source: Eurostat Yearbook '97

Fig. 13: Trade 1996

(255) Velik udio trgovine čine tokovi unutar poduzeća izazvani trendovima u pravcu specijalizacije, povezivanja poduzeća u mre�u, zemljopisne podjele tr�i�ta rada i velikih tr�i�ta. Tijesno povezane s trgovinskim međuzavisnostima su izravne investicije od strane poduzeća. Između 1985. i 1995. izravna strana ulaganja u EU porasla su s manje od 50 bilijuna ECU na vi�e od 350 bilijuna ECU. Razvojne perspektive za europske regije tijesno su povezane s njihovom mogućno�ću pru�anja konkurentnih proizvoda na svjetskom tr�i�tu i privlačenja izravnih stranih investicija. U novijoj pro�losti Irska i �kotska imale su posebne koristi od izravnog stranog investiranja (uglavnom iz Sjeverne Amerike i jugoistočne Azije). (256) Europska monetarna unija pokrenut će daljnje intenziviranje domaće trgovine u EU i daljnju specijalizaciju unutar EU. To će povećati konkurentnost EU na svjetskom tr�i�tu u korist svih dr�ava članica. No, to će također sadr�ati opasnost povećane marginalizacije onih područja koja nisu dobro pripremljena za tu intenziviranu konkurenciju.

(257) Nove informacijske i komunikacijske tehnologije također će biti od velike va�nosti za prostorni razvoj. No njihovi prostorni učinci su nejasni i rezultati istra�ivanja jo� nisu dovoljni za pouzdanu procjenu tih učinaka. S jedne strane, ti novi oblici tehnologije mogu intenzivirati urbanu koncentraciju, dok s druge strane također nude mogućnosti za promicanje razvoja u udaljenijim područjima EU. Ovo potonje neće se međutim dogoditi �automatski�. Umjesto toga, potrebne su strategije regionalne politike da bi se razabralo potencijalno kori�tenje novih informacijskih i komunikacijskih tehnologija primjenjivih u udaljenim regijama. (258) Općenito, gospodarski trendovi su u pro�losti uglavnom doveli do povećanja regionalnog dispariteta u razvoju. Va�no je nastaviti pratiti te trendove i reagirati na njih kroz aktivne politike prostornog razvoja. Konkurentnost europskih regija treba povećati kroz omogućavanje regijama da postignu svoj dugoročni potencijal odr�ivog razvoja. Politika s ciljem stvaranja diverzificirane gospodarske strukture predstavlja dobru osnovu za uravnote�eni raspored radnih mjesta te bi stoga imala veliki utjecaj na obrasce naselja i migracijska kretanja. 1.4 Trendovi u svezi okoli�a (259) Treća glavna skupina trendova u svezi budućeg prostornog razvoja u EU odnosi se na okoli�. Pa�ljivo kori�tenje prirodnih resursa i za�tita okoli�a (zrak, voda i tlo) od �tetnih tvari su va�ni ciljevi koji se mogu postići samo uz međunarodnu suradnju diljem svijeta. Ovdje mo�e biti od koristi moderan i djelotvoran oblik prostornog razvoja koji uzima u obzir kori�tenje resursa. (260) Iako je razmjerno malo vrsta europske flore i faune izumrlo tijekom ovog stoljeća, bioraznolikost EU zahvaćena je smanjenjem broja vrsta i gubitkom stani�ta. Urbani razvoj, kretanje prema produktivnijoj poljoprivredi, po�umljavanje, neograničeni turizam (na pr. u obalnim područjima i na otocima, poglavito tijekom ljetnih mjeseci), �tetni infrastrukturni projekti doprinijeli su gubitku stani�ta kroz uni�tenje, modifikaciju i usitnjavanje ekosustava. Nestalo je primjerice 75% sustava dina u ju�noj Europi (od Gibraltara do Sicilije). I u�će Loire, koje je sadr�avalo veliku raznolikost prirodnih stani�ta, do�ivjelo je smanjenje svojih prirodnih obala s 300 km početkom stoljeća na 30 km. (261) Bogatstvo i raznolikost krajobraza osobite su značajke EU. Krajobrazi su vrijedni sa stanovi�ta odr�ivog kori�tenja prirodnih resursa kao stani�ta divljih �ivotinjskih vrsta, kao otvoreni prostori ili sa stanovi�ta ljepote ili kulturnih

54 elemenata koje sadr�e. Također pru�aju gospodarske prednosti � mogu primjerice činiti temelj turističke industrije kao �to je to slučaj u obalnim područjima ili Alpama. Kakvoća krajobraza izlo�ena je pritisku uslijed urbanog razvoja, turizma, rekreacije i rudarstva te izmijenjenih poljoprivrednih i �umarskih postupaka koji su rezultirali zamjenom prirodne raznolikosti. (262) U nekim sredozemnim regijama, poput Sardinije, intenzivno ovčarstvo utjecalo je na strukturu tla te stoga zahvatilo kakvoću krajobraza, �to je rezultiralo određenimstupnjem opusto�enja. No, sve vi�e se prepoznaje va�nost očuvanja krajobraza kako bi se zaustavio gubitak bioraznolikosti i kulturnog identiteta. To prelazi u�i cilj za�tite vrsta ili lokacija. Tako su primjerice Sardinija, Toscana, Languedoc-Roussillon, Andaluzija i Katalonija među onim regijama koje zajednički slijede politiku za�tite i gospodarenje sredozemnim krajobrazima. Vijeće Europe potaknulo je niz inicijativa koje se odnose na za�titu krajobraza. (263) Skoro 22 bilijuna tona ugljičnog dioksida (CO2) svake se godine ispu�ta diljem svijeta kroz sagorijevanje fosilnih goriva (nafta, ugljen i plin). CO2 se smatra glavnim uzrokom za učinak staklenika koji dugoročno mo�e prouzročiti podizanje razine mora, a pored toga i druge prirodne katastrofe (na pr. poplave i su�e). Na EU otpada ca. 15% svjetske emisije CO2, dok druge va�ne gospodarske regije emitiraju vi�e od 20% (SAD 24%, Japan 5% i MERCOSUR 2%). Gospodarski sna�ne nacije (to se odnosi na usporedbu diljem svijeta te također i unutar EU) glavni su izvori emisije, kako apsolutno tako i po stanovniku. Smanjenjem emisije CO2 treba se baviti diljem svijeta. Posebno se od industrijskih regija tra�i doprinos smanjenju �plinova staklenika�. U Protokolu iz Kyota iz prosinca 1997. prvi put su dogovorene količinski fiksne i prinudne obveze za smanjenje najva�nijih plinova staklenika. Tako se EU obvezala na smanjenje emisije za 8% (u odnosu na 1990.) u razdoblju 2008.-2012. (264) Europske regije proizvode 25% globalne atmosferske emisije sumpornog dioksida i du�ikovih oksida. Emisije amonijaka u poljoprivredi jo� uvijek prekoračuju kritične razine na 60% europskog teritorija. Emisije sumpornog dioksida u velikoj su mjeri prouzročene sagorijevanjem nafte i ugljena u elektranama, industriji i privatnim kućanstvima. Du�ikovi oksidi emitiraju se u procesu sagorijevanja u prometu, elektranama i grijanjem u domaćinstvima. Većina amonijaka u atmosferu dospijeva uslijed kori�tenja �ivotinjskih gnojiva. (265) Učinci kiselih ki�a ovise o količini talo�enja i osjetljivosti tla i vode. Mogu također nastupiti na

velikoj udaljenosti od izvora. Europska i nacionalna zakonodavstva, pobolj�anja tehnologije sagorijevanja i pobolj�ane metode u poljoprivredi proizvele su smanjenje kiselih taloga, no u vi�e od polovice europskog kontinenta očekuje se da će razina taloga ostati iznad kritičnog opterećenja, �to rezultira dugoročnim opasnostima za ekosustave. (266) Potro�nja vode u privatnim kućanstvima, poljoprivredi i industriji uvelike je porasla tijekom proteklih nekoliko godina, kako u EU tako i u Europi (vidi sl. 14). Zavisno od stupnja industrijalizacije, klime i navodnjavanja u poljoprivredi, količina i obrasci potro�nje vode znatno se razlikuju. Povećana potro�nja posebno je zamjetna u poljoprivredi, dok potro�nja u privatnim kućanstvima općenito ostaje konstantna ili samo neznatno raste, a u nekim dr�avama članicama čak i pada. Sl. 14: Godi�nja potreba za vodom u Europi

1950

100

200

300

400

500

600

700

1960 1970 1980 1990 2000

year

Source: Dobris Report 1995

by km³

Fig. 14: Annual Water Demand in Europe

(267) Opskrba vodom za piće i njena kakvoća su od posebne va�nosti. Posebno je u ju�noj Europi, gdje se zalihe vode već vrlo intenzivno koriste, nesta�ica vode vrlo česti problem, a sustav vodoopskrbe pitkom vodom stvara probleme. Osiroma�enje podzemnih voda javlja se u mnogim regijama. S obzirom da dvije trećine stanovni�tva EU dobiva pitku vodu iz podzemnih zaliha, to ima učinke koje treba ozbiljno shvatiti. Pored toga postoji rastuća opasnost od salinizacije podzemnih voda, poglavito u nekim sredozemnim obalnim područjima i na zapadu iberijskog poluotoka, uz ozbiljne posljedice za poljoprivredu. U mnogim regijama EU istjecanje vode iz sustava javne vodoopskrbe predstavlja velik problem. U nekim područjima gubici se procjenjuju do 50%. Trentuačno se pregovara o Nacrtu EC uredbe, čiji je jedan od ciljeva da se zahtijeva integrirano gospodarenje slivnim područjima. (268) Stupanj oneči�ćenja vode također je razlog za zabrinutost (podzemne vode, povr�inske vode, more). Zakonodavstvo i programi

55 djelovanja za proči�ćavanje komunalnog i industrijskog otpada pomogli su u pobolj�anju kakvoće povr�inskih voda, no količine oneči�ćujućih tvari iz poljoprivrede i industrije i nadalje ugro�avaju kakvoću vode. Dok su organske optadne tvari sada u velikoj mjeri pod kontrolom u srednjoj i zapadnoj Europi, hranjive tvari iz kanalizacije i poljoprivrede doprinose rasprostranjenoj eutrofikaciji rijeka i jezera. Pesticidi i nadalje oneči�ćuju povr�insku i podzemnu vodu, smanjuju bioraznolikost i pronalaze svoj put u prehrambeni lanac. Oneči�ćenje podzemnih voda bit će dugoročan problem, s obzirom da je prirodna regeneracija tog resursa krajnje polagana. (269) Kori�tenje zemlji�a za urbani razvoj i promet u EU i nadlje �teti okoli�u kroz, primjerice, gubitak visokokvalitetnog obradivog zemlji�ta, uni�tenje biotopa i fragmentaciju ekosustava. U nekim regijama dolazi do rastućih prostornih sukoba između dodatne potrebe za stanovanjem, komercijalne izgradnje, poljoprivrednog kori�tenja i za�tite otvorenih prostora. S druge strane, postoji 2000 km2 napu�tenih industrijskih lokacija u Europi koje su međutim neravnomjerno raspoređene. Tro�kovi obnove procjenjuju se na 100 bilijuna ECU. To je velik potencijal tih područja za razvoj stanovanja kojim se izbjegava daljnje urbano �irenje u gravitacijskim područjima velikih gradova. (270) Specifičan oblik kori�tenja zemlji�ta koje predstavlja poseban izazov za strategije prostornog razvoja gradova i metropolitanskih regija a također i ruralnih regija su lokacije za odlaganje otpada. Unatoč primjeni strategija za izbjegavanje nastanka otpada, količina otpada u EU se povećava. U pogledu količine najva�niji izvori otpada su poljoprivreda, industrija, kućanstva i rudarstvo. Omjer opasnog otpada uvelike je porastao. (271) U određenom broju dr�ava članica postoje mjere za uvođenje integriranog gospodarenja otpadom kao i odvojenog sakupljanja otpada i recikliranja. Unatoč tome recikliranje otpada u EU odvija se jo� uvijek na premaloj osnovi. (272) Unatoč modernim tehnikama i stro�im propisima, zbrinjavanje otpada i dalje rezultira ispu�tanjem oneči�ćujućih tvari u tlo i podzemnu vodu (na pr. na lokacijama za odlaganje), proizvodnjom CO2, metana i toksičnih plinova te prouzročuje emisiju dioksina, hidroklornih kiselina i srebra (na pr. kod spaljivanja otpada). (273) Moderne metode gospodarenja otpadom, izbjegavanja nastanka optada i odlaganja otpada također su dio odr�ive politike prostornog razvoja. To obuhvaća rje�avanje problema otpada u regionalnom kontekstu te izbjegavanje prijevoza otpada (poglavito prijevoza toksičnog i nuklearnog otpada) na velike udalenosti.

(274) Prirodne katastrofe, koje ne izazivaju samo iznenadne promjene krajobraz kao posljedica �umskih po�ara, potresa ili nevremena i znatno povećavaju oneči�ćenje tla, već u nekim slučajevima mogu imati i katastrofalne ekolo�ke posljedice, predstavljaju dodatno opeterećenje. 2. Prostorna pitanja od europskog

značaja 2.1 Trendovi u pravcu promjena u

europskom urbanom sustavu (275) Europsku uniju karakterizira visok stupanj urbanizacije i jake regije. Unatoč tome samo oko trećine stanovni�tva �ivi u većim metropolama. Za razliku od drugih kontinenata, prostorni obrasci naselja u EU karakterizirani su ruralnim područjima koja su razmjerno gusto naseljena. Oko trećine stanovni�tva �ivi u malim i srednjim gradovima izvan aglomeracija. Decentralizirana povijest Europe � karakterizirana nezavisnim nacionalnim dr�avama, mnoge od kojih su razmjerno kasno nastale iz manjih regionalnih dr�ava � pogodovala je nastanku sna�nog policentričnog urbanog sustava. Nastala je slo�ena mre�a velikih, srednjih i manjih gradova koji u velikim dijelovima Europe čine temelj za urbanizirane prostorne strukture čak i u poljoprivrednim područjima. Tehnolo�ke, političke, socijalne i gospodarske promjene imaju utjecaja na urbani sustav � na njegovu funkcija kao i na prostorni kontekst. 2.1.1 Nastanak urbanih mre�a (276) Gornje promjene predstavljaju veliki izazov za urbani i prostorni razvoj. Srednjoročno se urbani sustav i struktura naselja u EU vjerojatno neće temeljno promijeniti. Globalni gradovi poput Londona i Pariza i metropolitanske regije poput Ruhra i Randstada i nadalje će zadr�ati svoj istaknuti polo�aj. Nove funkcije i mre�e mogu međutim u budućnosti imati veći utjecaj na razvoj pojedinačnih gradova i regija. Gradovi sve vi�e surađuju i udru�uju svoje resurse, primjerice kroz razvoj komplementarnih funkcija ili zajedničko kori�tenje objekata i usluga. Takva suradnja mo�e biti korisna za regionalni razvoj, jer pobolj�ava raspon pru�anih usluga i gospodarske uvjete regije te time povećava njenu konkurentnost. (277) Sve vi�e se nailazi i na prekograničnu suradnju između gradova i regija. Uvjet za suradnju je međutim da partneri imaju ista prava i slična područja nadle�nosti. Različiti politički i upravni sustavi mogu stoga predstavljati prepreku za prekograničnu suradnju. Inicijative poput Saar-Lor-Lux (Saarbrücken, Metz, Luksemburg) i Tornio-Haparanda na finsko-�vedskoj granici pokazuju međutim da je

56 prekogranična suradnja moguća te da mo�e biti uspje�na. (278) Daljnji čimbenik koji suradnju između gradova i postizanje učinaka sinergije čini potrebnim, ali također i te�kim, su velike udaljenosti u rijetko naseljenim područjima. �vedska je primjerice stekla pozitivno iskustvo s povezivanjem srednje velikih gradova �eljeznicom velike brzine, kako bi koncentrirala njihov gospodarski potencijal i mogućnosti na području usavr�avanja itd. 2.1.2 Promjene u pogledu urbanih gospodarskih mogućnosti (279) Raste konkurencija između gradova i regija u pogledu investicija, a za neke je odr�avanje ili ponovna uspostava konkurentnosti velik i va�an izazov. Mnogi gradovi morat će razviti novi gospodarski potencijal. Stari industrijalizirani gradovi i regije moraju nastaviti svoj proces gospodarske modernizacije. Gradovi i regije koji previ�e ovise o jednom jedinom gospodarskom sektoru, kao �to je javna uprava, turizam ili lučke funkcije, moraju poku�ati pro�iriti svoju gospodarsku osnovu. Nekim će gradovima u ruralnim ili rubnim područjima biti te�ko osigurati i razviti gospodarsku osnovu. Međutim, čak i u rubnim područjima sigurno postoje gradovi koji su dovoljno sna�ni i privlačni da privuku investicije za sebe i okolna područja. Gradovi koji preuzmu posebne prilazne funkcije mogu posebno iskoristiti svoj rubni polo�aj uz vrlo pozitivne učinke. (280) Gradovi i regije koji znaju kako iskoristiti vlastite gospodarske mogućnosti i potencijal to ne čine na teret drugih, već naprotiv mogu ojačati konkurentni polo�aj EU diljem svijeta. U tom smislu konkurencija je vrlo pozitivna. Va�no je, međutim, da konkurencija između gradova, regija i dr�ava članica bude i socijalno uključiva i odgovorna u pogledu okoli�a. Bezuvjetna konkurencija �koja koristi sva raspolo�iva sredstva� srednjoročno će �tetiti gradovima i regijama i neće doprinijeti odr�ivom razvoju Europe. 2.1.3 Stalno urbano �irenje (281) Zbog rastućeg broja kućanstava i prosječnog stambenog prostora po stanovniku, potra�nja za stanovanjem i građevnim zemlji�tem stalno raste. U mnogim gradovima osigurano je novo stanovanje u postojećim stambenim područjima ili na novim lokacijama. U mnogim slučajevima to je učinjeno planski i na uređeni način, no ponekad se to događa razmjerno nekontrolirano. Nekontrolirani rast rezultira povećanom razinom individualnog prijevoza, povećava potro�nju energije, poskupljuje infrastrukturu i usluge te ima

negativan učinak na kakvoću okolnog sela i okoli�. Pored toga rastuće blagostanje u mnogim područjima proizvelo je potra�nju za kućama za odmor, uz rezultat da se mnoge lokacije sada mogu opisati kao �vikend gradovi�. (282) U mnogim urbanim područjima u EU razvojni pritisak na područja koja okru�uju gradove postao je problemom (sl. 15). Stoga je potrebno surađivati da bi se prona�la odr�iva rje�enja za planiranje i upravljanje urbanim rastom. U nekim zemljama EU, poglavito gdje je zemlji�te oskudno, u urbanom planiranju poduzeti su inovativni koraci. Oni uključuju pristup �kompaktnog grada� u Nizozemskoj, pristup �recikliranja zemlji�ta� u Velikoj Britaniji i Njemačkoj ili pristup �ciljnih skupina� da bi se zadovoljila stambena potra�nja specifičnih socijalnih skupina. Sl. 15: Urbano �irenje 2.1.4 Rastuća socijalna segregacija u gradovima (283) Rastuće razlike u prihodima i načinu �ivota odra�avaju se kroz različite potrebe u pogledu stanovanja i stambenih lokacija te kroz različite mogućnosti za zadovoljavanje tih potreba. (284) Uvjeti �ivota u gradu često se, primjerice, smatraju neprikladnim za potrebe djece. Za obitelji s djecom područja u predgrađu često nude bolju kakvoću �ivota nego sredi�nje gradske lokacije, a �san o vlastitom domu� često se zbog velike razlike u cijeni mo�e ostvariti samo tamo. Stoga mnoge obitelji srednjih do visokih primanja sele izvan grada. Siroma�nije obitelji i useljenici koncentrirani su u sredi�njim dijelovima gradova i u velikim stambenim područjima javnog sektora. Druga stambena područja u centru pivlače mlade ljude i studente, dok opet druga privlače obitelji s većim prihodima. (285) Socijalna dezintegracija ili segregacija same po sebi nisu problem. No tamo gdje se gospodarski nepovoljan polo�aj, nezaposlenost i socijalna obilje�enost skupe na područjima koja su pored toga često obilje�ena i kulturnim i etničkim razlikama, �to iziskuje posebno velike napore za integracijom od strane stanovnika tih područja, povećana je opasnost od socijalnog isključenja. Potrebno je bavljenje tim problemima ne samo zato �to su rasprostranjeni u Europi, već i zbog toga �to nagla�avaju va�nost socijalne dimenzije u odr�ivom razvoju urbanih područja u Europi. Da bi se na�lo uspje�no rje�enje za problem siroma�tva, socijalnog isključenja i getoizacije, posebno je va�no smanjiti dugoročnu nezaposlenost. Neke dr�ave članice uspje�no su to poku�ale postići putem integriranih multisektorskih programa za

57 gospodarsku obnovu i razvoj gradskih područja koja se nalaze u nepovoljnom polo�aju. 2.1.5 Pobolj�anje kakvoće urbanog okoli�a (286) Većina gradova uvela je mjere za suzbijanje problema u svezi s okoli�em, kao �to je buka, oneči�ćenje zraka i vode, zagu�enje prometa, proizvodnja otpada i prekomjerna potro�nja vode. No, kakvoći okoli�a jo� uvijek su potrebna daljnja pobolj�anja u mnogim gradskim područjima. Pored toga su mjere urbanog razvoja često smanjile povijesno tkivo mnogih gradova i razorile njihov identitet. To nema samo negativan učinak na kakvoću �ivljenja i zdravlje stanovni�tva tih gradova, već mo�e imati i gospodarski utjecaj uslijed gubitka privlačnosti i smanjenja investicija, zaposlenosti i gradskih/općinskih financijskih resursa. 2.2 Promjena uloge i funkcije ruralnih

područja 2.2.1 Rastuća međusobna zavisnost

urbanih i ruralnih područja (287) Budućnost mnogih ruralnih područja sve vi�e postaje vezana uz razvoj urbanih naselja u ruralnim područjima. Gradovi u ruralnim regijama integralna su komponenta ruralnog razvoja. Od temeljne je va�nosti osigurati da grad i selo u partnerskoj suradnji mogu formulirati i uspje�no provoditi koncepcije regionalnog razvoja. No, ruralno-urbani odnos u gusto naseljenim regijama razlikuje se od takvog odnosa u rijetko naseljenim regijama. U gusto naseljenim regijama, područja ruralnih obilje�ja izlo�ena su velikom pritisku urbanizacije uz sve popratne pojave povećane gustoće, uključujući i one negativne. Ove potonje obuhvaćaju oneči�ćenje tla i vode, usitnjavanje otvorenih prostora te gubitak ruralnog karaktera. Neke tradicionalne ruralne funkcije poput primjerice ekstenzivne poljoprivrede, �umarstva, očuvanja i razvoja prirode u velikoj mjeri ovise o postojanju kontinuiranog otvorenog sela. Ključna funkcija prostornog razvoja je stoga postizanje bolje ravnote�e između urbanog razvoja i za�tite otvorenog sela. Urbana i ruralna područja tijesno su međusobno povezana, posebno u gusto razvijenim regijama. Ruralna područja koriste prednosti od kulturnih aktivnosti gradova, dok gradovi imaju prednosti od rekreacijske vrijednosti ruralnih područja i njihove vrijednosti kao mjesta za odmor. Grad i selo su stoga prije partneri a ne konkurenti. (288) Manje gusto naseljena ruralna područja, poglavito ako su udaljenija od metropolitanskih područja, imaju bolje izglede za očuvanje svog ruralnog karaktera. U mnogim regijama, međutim, brojne razvojne mjere malih razmjera za pobolj�anje agrarne strukture i obrazaca

naselja imale su negativan utjecaj na okoli� i posebno na kakvoću krajobraza. U mnogim ruralnim područjima u rubnim regijama EU migracije prijete odr�ivosti javnih i privatnih usluga. Prirodna i kulturna ba�tina tih ugro�enih ruralnih područja je ključno dobro koje mo�e tvoriti osnovu za inicijative za gospodarsku i socijalnu regeneraciju temeljene, između ostalog, na odr�ivom turizmu i rekreaciji. 2.2.2 Razni pravci razvojnih trendova u

ruralnim područjima (289) Velik doprinos kulturnoj, prirodnoj i topografskoj raznolikosti u Europskoj uniji daju ruralna područja. Njihova funkcija nije samo funkcija suburbanog trgovačkog područja za gradove i ne ovisi samo o poljoprivredi ili turizmu. Ona sadr�i vi�e od osiguravanja proizvodnje hrane i očuvanja resursa. Naprotiv, ruralni razvoj u Europi obuhvaća veliku raznolikost prostornih trendova, obrazaca i faktora utjecaja. Mnoga ruralna područja uspje�no su pro�la kroz proces strukturne promjene i nezavisno se razvijala. U ostvarenju ciljeva europskog prostornog razvoja nisu samo vrlo va�ni veliki gradovi i urbane regija, već također i ruralna područja. Za postizanje decentralizirane strukture naselja bit će od velike pomoći, ako je moguće stabilizirati socijalno-gospodarsku funkciju ruralnih područja, osigurati je na dugi rok ili uspostaviti. Mogućnost pristupa infrastrukturi i znanju je ključni čimbenik. S dobrim infrastrukturnim objektima te uz pristup informacijama, ruralna područja imaju potencijal u smislu gospodarske privlačnosti i diverzifikacije. Ruralna područja također su posebno va�na za razvoj prirodne i kulturne ba�tine. (290) Ruralni razvoj međutim također znači da su mnoge regije i dalje suočene s velikim strukturnim slabostima. Strukturnu slabost mogu pogor�ati prirodni faktori poput rubne lokacije i pote�koća u pogledu pristupa (otoci, planinska područja itd.) ili nepovoljna klima (sredozemna područja, krajnje rijetko naseljena područja u sjevernoj Skandinaviji itd.), (karta 11). U tim je područjima poljoprivreda kao izvor prihoda često vrlo va�na, no uz razmjerno slabi konkurentski polo�aj. Diverzifikacija, pluralitet djelatnosti i osiguranje alternativnih izvora prihoda su ciljevi koji se te�ko posti�u bez pomoći i razmjene iskustava. Treba pričekati da bi se vidjelo u kojoj mjeri nove informacijske i komunikacijske tehnologije mogu promicati decentralizirani razvoj u ruralnim područjima. Postoje neki izgledni pristupi, na pr. u �kotskoj, gdje su mala i srednja poduzeća uz pomoć dr�ave dobila pristup informacijskim i telekomunikacijskim tehnologijama i mogu se uključiti u globalna tr�i�ta.

Karta 11: Godi�nji broj dana sa srednjom dnevnom temperaturom iznad +5ºC

2.2.3 Pomaci u poljoprivredi i �umarstvu �

posljedice za industriju i kori�tenje zemlji�ta

(291) Postupna reforma europske poljoprivrede nastavit će se unatoč liberalizaciji, smanjenju javnih tro�kova i razmatranjima o okoli�u. Prema procjenama, između 30% i 80% poljoprivrednog zemlji�ta moglo bi se isključiti iz poljoprivredne proizvodnje. Vodeća uloga poljoprivrede kao temelja regionalnog razvoja, gospodarstva i zaposlenosti nastavit će se međutim u određenom broju regija. (292) Neka područja mogu ostati konkurentna kroz povećano intenziviranje poljoprivrede. To se podupire proizvodnim metodama koje, u ekstremnom obliku, vode poljoprivredi temeljenoj na logistici i primjeni tehnologije, umjesto na razumijevanju prirodnog kapaciteta nekog područja. Iako takav pristup povećava proizvodnost (barem kratkoročno) i konkurentnost poljoprivredne proizvodnje EU, mo�e imati i negativne učinke: smanjuju se

mogućnosti zaposlenja, podi�u se razine oneči�ćenja, smanjuje se bioraznolikost i krajobrazi postaju sve standardiziraniji. (293) Druge regije očekuju diverzifikaciju gospodarske osnove kroz razvoj alternativnih aktivnosti poput �umarstva i ruralnog turizma. Diverzifikacija se stoga najuspje�nije razvija u onim ruralnim područjima koja imaju prave uvjete u pogledu okoli�a i privlačne krajobraze, koja su dobro smje�tena u odnosu na sredi�ta naseljenosti, kao primjerice na jugu Njemačke ili srednjoj Francuskoj i mnogim područjima u ju�noj Europi. Jo� jedan dugogodi�nji primjer uspje�ne ruralne diverzifikacije koja se ne odvija u blizini sredi�ta naseljenosti predstavlja obrađivanje malih posjeda na visoravnima i otocima �kotske. U tom kontekstu poljodjelstvo kao zanimanje koje obuhvaća samo dio radnog vremena postaje sve va�nije. (294) Treći način na koji ruralna područja reagiraju na pomake u poljoprivredi je kroz ekstenziviranje proizvodnje. To također mo�e obuhvaćati raspon poljoprivrednih mjera koje vode računa o okoli�u, poput biolo�ke

59 proizvodnje. U Austriji se primjerice od 1990. organski obrađivano područje s 22.500 hektara na 1500 gospodarstava povećalo na 250.000 hektara (7,5% obrađenog područja) na 18.000 farmi u 1996. Postoji također rastuće područje organski obrađivanog zemlji�ta u Njemačkoj, �vedskoj, Finskoj i Nizozemskoj. (295) Marginalizacija nastupa kada poljodjelstvo prestane biti gospodarski odr�ivo. Marginalizacija mo�e imati pozitivan učinak na okoli� i krajobraz tako �to otvara mogućnost za druge oblike kori�tenja zemlji�ta, primjerice �umarstvo. S druge strane, mogu nastati negativni aspekti, uključujući mogući odlazak radnika iz sektora poljoprivrede, povećana opasnost od erozije tla i �umskih po�ara te pogor�anje kakvoće krajobraza. Marginalizacija bi stoga mogla potkopati temelj regionalnih gospodarstava, primjerice u Alpama i Apeninima. (296) Promjene u poljoprivredi nagla�avaju raznolikost ruralnog razvoja koja regijama u EU pru�a vi�e mogućnosti nego opasnosti. Intenziviranje stvara mogućnosti za investicije i ostavlja prostor za druge djelatnosti. Diverzifikacija mo�e proizvesti prihode koji manje zavise od subvencija i stvaraju nove mogućnosti za očuvanje prirode i za�titu krajobraza te alternativne izvore prihoda. Marginalizacija i ekstenziviranje mogu u nekim područjima pobolj�ati izglede za za�titu prirode i po�umljavanje. 2.3 Promet i povezivanje u mre�u (297) Europska prometna i komunikacijska infrastruktura potekla je uglavnom iz nacionalnog konteksta. Danas je ta ba�tina jo� uvijek vidljiva u mnogim dijelovima EU. Buduća politika prometa i infrastrukture mora vi�e voditi računa o ciljevima i politikama Europske zajednice i o suradnji između dr�ava članica. Va�ni aspekti su liberalizacija, povećana učinkovitost, podno�ljivost za okoli� i integracija podmre�a. 2.3.1 Granični i informacijski problemi

mre�a (298) Iako su jedinstveno tr�i�te i zajedničke prometne politike smanjile utjecaj nacionalnih granica na infrastrukturnu mre�u, prisustvo tih granica jo� uvijek je vrlo uočljivo u smislu neprimjerenih, nerazvijenih ili čak nedostajućih veza i usluga. I dalje postoje pote�koće uslijed fizičkih obilje�ja poput gorskih lanaca. U slučaju �eljezničkih usluga ostaju razlike između �eljezničkih sustava � primjerice u odnosu na signalizaciju, sigurnost i opskrbu energijom. Organizacijski problemi i nacionalna za�tita �eljezničkih poduzeća stvaraju prepreke za �eljenu integraciju. Nastavit će se daljnja

deregulacija (ukidanje administrativnih ograničenja), tehnička standardizacija sustava i odr�avanje konkurentnih cijena, s obzirom da su to preduvjeti za razvoj povezane i djelotvorne transnacionalne �eljezničke mre�e. Na uska grla kod graničnih prijelaza nailazi se također i na riječnim putevima. Pobolj�ana integracija tih vodnih puteva u multimodalni prometni sustav obuhvaćat će znatne investicije. Drugim riječima, jo� će biti potrebno rje�avati velike tehničke, financijske i političke/organizacijske zadaće prije nego �to EU bude imala cjelovitu infrastrukturnu mre�u. 2.3.2 Rastući prometni tokovi i zakrčenost (299) Glavno pitanje europske prometne politike je stalan rast robnog i putničkog prometa. U 1992. trgovina između 12 zemalja unutar EU iznosila je oko 10 bilijuna tona robe. Pro�irenjem 1994. i početkom EMU te otvaranjam srednje i istočne Europe, ta je brojka sada znatno vi�a. Iako je volumen kretanja unutar zemalja jo� uvijek daleko veći nego između zemalja, udio međunarodnog prijevoza br�e raste. S obzirom da većina prijevoza jo� uvijek pokriva male udaljenosti, cestovni promet je daleko najva�niji način prijevoza. �to je udaljenost koju treba pokriti du�a, tim vi�e drugi oblici prometa postaju konkurentne alternative. (300) Povećanje prometnih tokova bilo je najizra�enije u onim dijelovima EU koji sada već do�ivljavaju najveći stupanj zakrčenja. Stoga su u prometnoj mre�i nastala brojna uska grla, posebno u urbanim regijama i područjima velike gustoće nasljenosti, sa smetnjama za putnički i robni promet te promet na kratke i duge udaljenosti. Zakrčenost tro�i vrijeme i novac i pogor�ava kakvoću �ivljenja i uvjete okoli�a. Zakrčenost je vidljiva i na glavnim prometnim koridorima poput koridora Rajne i Rhone ili na graničnim prijelazima za ulaz u Poljsku. (301) Trenutačno je razvojni potencijal kombiniranog robnog prometa ograničen; u trenutačnim tr�i�nim uvjetima nije konkurentan s cestovnim prometom izuzev kod prela�enja prirodnih zapreka, poput Irskog, Jonskog i Baltičkog mora te Alpa. No, plovidba na kratke pruge nije dovoljno razvijena. (302) Kod putničkog prijevoza uvjeti i aktualni trendovi su povoljniji, posebno kod kombiniranja zračnog prometa i vlakova velike brzine. Postoji razmjerno velika količina zračnog prometa na male udaljenosti u EU, koji tro�i neproporcionalnu količinu energije po putniku i kilometru. Primjerice, 60% letova iz Amsterdama i u Amsterdam na udaljenosti su manjoj od 800 km. Vlakovi velike brzine već zamjenjuju europske veze na kraće udaljenosti, primjerice na relaciji London-Pariz ili London-Bruxelles. Taj

60 će se trend nastaviti, s obzirom da se dovr�avaju daljnje veze za prijevoz velikim brzinama. Nisu uvijek potrebne nove �eljezničke pruge, jer tehnologija također omogućuje postizanje visokih brzina na postojećim prugama. Kad bi se sada�nje brzine vlakova mogle povećati za 30%, a vrijeme putovanja 50% du�e od trajanja puta zrakopolovom bilo prihvatljivo putnicima (posebno zbog vremena potrebnog za dolazak na aerodrom i odlazak s istog), vi�e od 50 parova europskih gradova moglo bi biti opslu�eno vlakovima velike brzine. Takve kombinirane strategije rasteretile bi također i aerodrome. No postoje ograničenja u pogledu zamjene zračnog prijevoza �eljenicom velike brzine, čak i kad se radi o brzinama većim od 300 km/h. 2.3.3 Neprimjerena pristupačnost EU

(303) Dobra pristupačnost europskih regija ne pobolj�ava samo njihovu konkurentnost, već također i konkurentnost Europe u cjelini. Pristupačnost drugih dijelova Europe je slaba, �to ta područja mo�e učiniti manje privlačnima za mnoge tipove investicija. Otoci, granična područja i rubne regije općenito su manje pristupačne od sredi�njih regija i moraju pronaći specifična rje�enja (vidi kartu 12). Zemlje poput �vedske i Finske, primjerice, razvile su dobro planirani sustav regionalnih aerodroma s dobrim vezama s Helsinkijem i Stockholmom, �to jamči pristup u europskim razmjerima. S obzirom na otvaranje srednje i istočne Europe, regijama du� sada�nje istočne granice EU bit će potreban sredi�nji polo�aj unutar Zajednice. S izuzetkom pobolj�anja u Njemačkoj, infrastrukturne mre�e u tim područjima jo� uvijek odra�avaju stare političke granice. Ključno je da se popune praznine u tim mre�ama te da se ponovno uspostave veze između gradova i regija.

Karta 12: Pristupačnost

61 (304) Čak i unutar područja koja se na europskoj razini smatraju manje pristupačnima, stupanj pristupačnosti se znatno razlikuje. Veći gradovi, povezani s vi�e od jednom međunarodnm mre�om � aerodromima, lukama, �eljeznicom velike brzine � smje�teni su povoljnije od malih i srednjih gradova u tim područjima. Veze između većih i manjih gradova stoga su iznimno va�ne za smanjenje razlika u pristupačnosti. Isto se odnosi na područja u srednjoj Europi, koja će također morati osigurati postojanje dobre sekundarne mre�e, kao dopune transeuropskih mre�a u izgradnji. (305) Pobolj�anje pristupačnosti samo po sebi ne jamči daljnji gospodarski razvoj u tim područjima; trebaju također postojati prikladne razvojne strategije kao podr�ka istog. Pobolj�ana pristupačnost pro�irit će zaleđe gospodarski jačih područja. Gospodarstva koja su tek postala pristupačna morat će konkurirati velikim tvrtkama i konkurentnim uslugama u tim gospodarski jačim područjima. Konkurencija će mo�da vi�e koristiti jačim regijama nego slabijim regijama koje su tek postale pristupačne. Pobolj�anja pristupačnosti treba razmotrata zajedno s drugim sektorskim politikama i integriranim strategijama. 2.3.4 Koncentracija i razvojni koridori (306) Infrastrukturne mre�e često imaju učinak jačanja funkcija postojećih industrijskih sredi�ta. Velike mre�e donose opasnost povećanja koncentracije, s obzirom da investitori mogu biti odvraćeni od dolaska u područja koja su slabo povezana s glavnim mre�ama. Iz tog razloga nastaje sve vi�e �razvojnih koridora� u Europi. Ti koridori, koji se posebno razvijaju u razmjerno urbaniziranim područjima, često su transnacionalni ili prekogranični, te stoga zahtijevaju integrirani pristup prostornom uređenju koji prelazi okvire nacionalnih politika. Trend koncentracija ne odnosi se samo na cestu i �eljeznicu, već je očit i u zračnom prometu. Veze s drugim kontinentima uglavnom su koncentrirane u sredi�njim dijelovima EU. Čini se da liberalizacija vodi daljnjem povećanju koncentracije interkontinentalnih letova u sredi�njim aerodromima sjeverozapadne Europe, iako je zakrčenost zračnog prostora već vrlo velika. (307) Prema nedavnoj publikaciji Europske komisije, 90% trgovine EU izvan Zajednice odvija se morskim prijevozom. U sjeverozapadnoj Europi postoji koncentracija velikih morskih luka kroz koje se odvija većina međunarodnih morskih veza Europe. Funkcionalna zaleđa tih luka pokrivaju praktički čitavi europski teritorij i znatno se preklapaju. Te su luke u velikoj međusobnoj konkurenciji i stalno nastoje pobolj�ati svoj pojedinačni

polo�aj. Veći stupanj suradnje mogao bi donijeti prednosti za prostor i okoli�. Mnoge luke na Atlantiku i Sredozemlju nemaju povoljne veze sa zaleđem kakve imaju luke na Sjevernom moru, tako da su njihovi izgledi da postanu interkontinentalni prometni čvorovi prilično mali. No, te luke igraju va�nu ulogu u regionalnim gospodarstvima i mnoge mogu pobolj�ati svoj potencijal kao luke za europske male udaljenosti. Luke na Atlantiku i Sredozemlju posljednjih su godina do�ivjele znatno povećanje prometa. Razvoj sjeverne Afrike i Azije mogao bi dalje jačati njihovu gospodarsku funkciju kao ulaznih vrata u EU i poticati razvoj u zaleđu tih luka. To bi moglo imati značajan utjecaj na prostorni razvoj u Europi. Veće kori�tenje pomorskog prijevoza također bi smanjilo opeterećenje na kopneni prijevoz u Europi. Geofizički polo�aj �poluotoka EU� mogao bi na taj način biti bolje iskori�ten. 2.3.5 Razlike u �irenju inovacija i znanja (308) Fenomen s potencijalno velikim prostornim utjecajem je telematika. Kombinacija novih radijskih i televizijskih tehnologija, kabelska tehnologija i politika liberalizacije pru�aju nove potencijalne usluge kao �to su teleobrazovanje, telemedicina, teleposao i telekonferencije. Ta �elektronička tr�i�ta� teoretski omogućuju osobama i poduzećima da u svom pona�anju budu manje lokacijski vezana. Mogućnosti koje proizlaze za udaljenija područja mogu biti vrlo značajne, uz uvjet da postoje znanja potrebna da bi se koristilo ove prednosti. Daljnji razvoj tih �infostruktura� i telekomunikacija je potencijalno va�na snaga za tje�nju integraciju i promicanje pojačane konkurencije za gradove i regije EU. Utjecaj �infostruktura� na prostorni razvoj jo� nije moguće predvidjeti u pojedinostima. Čini se da će iste prije biti dodatak konvencionalnoj infrastrukturi a ne zamjena, te da će se moći međusobno jačati i podr�avati. U prednosti su stoga regije koje imaju odličan pristup �infostrukturama� i tradicionalnim infrastrukturnim mre�ama. (309) Unatoč znatnom napretku, razvoj u telematici je sporiji u zemljama kohezije tj. Grčkoj, Irskoj, Portugalu i �panjolskoj nego li u drugim dijelovima EU (sl. 16). U svim regijama u četiri zemlje kohezije velike investicije učinjenje su u telekomunikacijske sustave. Digitalna razmjena i veze s optičkim vlaknima smanjuju razlike u pru�enim uslugama. U 1999. velik dio regija u tim zemljama imat će djelotvorne sustave, iako će mo�da biti potrebna organizacijska pobolj�anja da bi se osiguralo da prednosti investicije utječu na konkurentnije tarife. Znanje, obrazovanje i usavr�avanje postaju sve va�nijim kamenom temeljcem za gospodarsko sudjelovanje i uspjeh. Regije s ograničenim ili nezadovoljavajućim pristupom

62 informacijama i znanju vjerojatno će, zbog nedostatka mogućnosti za daljnje obrazovanje, istra�ivanje i usavr�avanje, imati problema s odr�avanjem stanovni�tva i poglavito sa zadr�avanjem u regiji osoba s vi�im obrazovanjem i naprednjim kvalifikacijama. Tako bi se mogla povećati kretanja stanovni�tva u područja koja su već dobro opremljena infrastrukturom, povećavajući pritisak na ta područja a istovremeno smanjujući izglede za bolji �ivotni standard u gospodarski slabijim regijama. Sl. 16: Internet adrese

2.4 Prirodna i kulturna ba�tina (310) Raznolikost i očuvanje prirodne i kulturne ba�tine u EU je ugro�eno. Rastuća opasnost za ba�tinu čini se da negira napredak koji je posljednjih godina postignut na području očuvanja prirode i za�tite povijesnih spomenika. Va�no je razumijeti da velika raznolikost prirodne i kulturne ba�tine Europe sadr�i i opasnosti i mogućnosti. Glavni tipovi ugro�enih područja, poput obalnih područja, planinskih lanaca, močvarnih područja, rezervata, �uma i kulturnih krajobraza u velikoj su opasnosti diljem Europe. (311) Obale s njihovom velikom raznoliko�ću osjetljivih biotopa od velike su va�nosti za čovjekov �ivotni prostor, za turizam i promet, industriju i proizvodnju energije te za poljoprivredu i ribarstvo. Općenito su dovedene u opasnost kroz urbanu izgradnju, masovni

turizam, prekomjerno kori�tenje gnojiva i oneči�ćenje. Planine pru�aju stani�ta za divljač i izvor su svje�e vode. One nisu samo va�na prirodna područja, već često također va�na područja za gospodarstvo i �ivot. Planinska područja u EU u brojnim su slučajevima ugro�ena rastućim masovnim turizmom, branama i novim prometnim pravcima te prekomjernom ispa�om, erozijom i neobrađivanjem. Močvarne nizine, rijeke i jezera imaju vitalne ekolo�ke funkcije i jedinstvene su spremnice za arheolo�ke nalaze. Broj, veličina i teritorijalna cjelovitost močvarnih područja ozbiljno su smanjeni kroz odvodnju, obrađivanje, spu�tanje razine podzemne vode i nove tranzitne pravce. Rijeke se ispravljaju, ograničavaju se njihovi tokovi i grade brane. �ume, kao �zelena pluća� Europe, doprinose očuvanju vodnih i kopnenih resursa i općenito ljepoti krajobraza. One su va�na stani�ta flore i faune i pru�aju područja za rekreaciju. Glavna opasnost za �ume su oneči�ćenje zraka, napadnutost insektima i gljivama i �umski po�ari. Ne treba zaboraviti da su skoro sva područja koja se smatraju ugro�enima, područja s gradovima, stambenim lokacijama i infrastrukturom u kojima ljudi �ive i rade. (312) Tlo je temelj �ivota i pru�a �ivotni prostor ljudima, �ivotinjama i biljkama te je stoga bitna komponenta u prirodnoj ravnote�i. Bogatstvo raznih tipova tla u Europi obja�njava se s jedne strane raznoliko�ću prirodnih faktora, no istovremeno svjedoči o velikim razlikama u prirodnoj i kulturnoj povijesti Europe. Tlo je medij razgradnje i neutralizacije za prirodni ciklus materije, i skoro sva hrana za ljude, �ivotinje i biljke zasniva se na plodnosti zemlje. Raznolikost tipova tla i njihovih prirodnih funkcija uvelike je međutim ugro�eno ljudskim aktivnostima u mnogim područjima. Klima, koja je također dio okoli�a, prirodni je temelj �ivota i podlije�e negativnim utjecajima uslijed ljudskih djelatnosti. Povećanje plinova staklenika prouzročeno od strane čovjeka mijenja temperaturu i raspored oborina. To rezultira pomacima u obrađenim pojasima, ugro�avajući sustav uzgoja biljaka te povećavajući učestalost i intenzitet ekstremnih meteorolo�kih uvjeta. (313) Pored toga, klima je dio okoli�a, dio prirodnih resursa, i izlo�ena je u najvećoj mjeri do sada negativnim utjecajima čovjekove djelatnosti. Čovjek je prouzročio povećanje količine plinova koji izazivaju učinak staklenika, a uslijed toga dolazi do modifikacije temperature i rasporeda oborina. Time se pomiču obradiva područja, ugro�ava rast flore i povećava učestalost i intenzitet lo�eg vremena. 2.4.1 Nestanak biolo�ke raznolikosti i

prirodnih područja

63 (314) Europu jo� uvijek karakteriziraju bogata i raznolika priroda te �ivotinjske vrste koje �ive u divljini, unatoč pritiscima kojima su izlo�ene. Posljednjih desetljeća međunarodne inicijative i povećana svijest i znanje javnosti o vrijednostima ove prirodne ba�tine navele su mnoge zemlje da razviju politike kako bi na razne načine za�titile tu prirodnu ba�tinu, i to primjerice kroz: • stavljanje definiranih područja pod zakonsku

za�titu, • kupnju zemlji�ta od strane javnog sektora i

nevladinih organizacija, primjerice radi uspostave rijetkih biotopa,

• pomoć privatnim vlasnicima za uspostavu kori�tenja zemlji�ta koje je povoljno za okoli�.

(315) Zajednički kriteriji koji se primjenjuju za određivanje područja prihvatljivih za stavljanje pod za�titu jesu njihova razina osjetljivosti, njihova jedinstvenost ili rijetkost i njihova vrijednost u smislu znanstvenih informacija. U mnogim dr�avama članicama to je dovelo do za�tite prostranih prirodnih područja i krajobraza. Na europskoj razini, uredbe EU o pticama i stani�tima pomogle su da se očuvaju i za�tite područja od paneuropske va�nosti. (316) Znatna opasnost za tu ba�tinu je prostorna rascjepkanost za�tićenih područja. Djelotvornost za�tite prirode u nekim za�tićenim područjima zavisi od primjerenog gospodarenje okolnim područjima. Politika prostornog razvoja koja je dobro koordinirana između raznih upravnih razina, uključujući sudjelovanje javnosti, mo�e pomoći pri za�titi stani�ta i ekosustava, vraćajući pri tome bioraznolikost. Inicijativa za stvaranje europske mre�e Natura 2000 primjer je takvog djelovanja na europskoj razini. No, za uspje�nost istog bit će potrebno postići razumijevanje svih partnera pri sagledavanju doprinosa kojeg za�tita europske prirodne ba�tine mo�e dati odr�ivom razvoju. U tom kontekstu Europska komisija nagla�ava, u priopćenju Vijeću i Europskom parlamentu, bitnu ulogu prostornog planiranja za očuvanje raznolikosti vrsta i izla�e kako prostorno planiranje mo�e doprinijeti očuvanju ekosustava te odr�ivom gospodarenju istima. 2.4.2 Opasnosti za vodne resurse (317) Oneči�ćenje i prekomjerno kori�tenje povr�inske i podzemne vode je pitanje koje se odnosi na čitavu Europu i mo�e se pro�iriti preko nacionalnih granica. Intenzivno poljoprivredno kori�tenje, dijelom kao rezultat zajedničkih poljoprivrednih politika, i dalje doprinosi ozbiljnim problemima vezanim uz podzemne vode. U nekim se regijama kroz stroge politike za za�titu vode uspjelo smanjiti oneči�ćenje prouzročeno od strane industrije i privatnih domaćinstava.

Kakvoća vode Rajne, primjerice, znatno se pobolj�ala tijekom posljednjih godina. No, jo� uvijek postoje područja u kojima je zbog oneči�ćenja podzemne i povr�inske vode kori�tenje iste strogo ograničeno prema vi�em stupnju specifikacije, na pr. voda za piće ili voda za rekreaciju. (318) Količina vodnih resursa diljem Europe je neravnomjerna. No, sve dr�ave članice imaju dovoljne resurse za zadovoljavanje svojih potreba. Postoji zemljopisni i sezonski problem distribucije. U ju�nim dr�avama članicama suho razdoblje je sezona najveće potra�nje. Ovdje � a također i u nekim sjevernim dr�avama članicama � vodonosni slojevi i razine podzemne vode očituju sezonski manjak kapaciteta. (319) Va�an doprinos mo�e dati integrirana politika prostornog razvoja, i to kako u pogledu sprečavanja poplava tako i suzbijanja nesta�ice vode. Iako su ove dvije pojave od različitog političkog i teritorijalnog značaja, ipak su va�ne u smislu odr�ivog upravljanja prostorom. Nesta�ica vode i poplave nisu uvijek slučajne pojave u EU. U načelu obje predstavljaju strukturne probleme koji proizlaze iz neprimjerene prilagodbe prostornog razvoja. Učestalost kojom se određeni broj europskih rijeka, poput Rajne, Moselle i Poa izlijeva iz svojih korita porasla je tijekom posljednjih godina. Poplave rezultiraju znatnim �tetama na privatnom vlasni�tvu i u gospodarstvu. Visok vodostaj prouzročen je raznim čimbenicima, od kojih je većinu stvorio čovjek a nisu prirodnog podrijetla, na pr. izravnavanje rijeka, naseljavanje prirodnih poplavnih nizina te kori�tenje zemlji�ta na način koji ubrzava otjecanje vode u slivnim područjima. Najnovije katastrofalne poplave u Europi pokazuju u prvom redu da: • brane i druge tehničke mjere za kontrolu

poplava ne daju 100%-tno jamstvo sigurnosti te

• da naselja i druga kori�tenja osjetljiva na poplave stvaraju znatan i rastući potencijal u pogledu �teta i gubitaka u područjima izlo�enim poplavama.

(320) Čak i u su�im regijama EU, u kojima ki�a pada periodično no vrlo intenzivno, posljednjih su godina poplave bile učestalije. U �panjolskoj je to primjerice izazvalo znatne �tete. Integrirano, odr�ivo upravljanje kori�tenjem zemlji�ta i vodom u cijelom slivnom području rijeka predstavlja va�an odgovor na taj problem. Postoji vrlo raznoliki tipovi poplava. Poplave u velikim slivnim područjima (na pr. Rajna-Meuse, Dunav i Odra) prouzročene su intenzivnim i dugotrajnim ki�ama. Iznenadne poplave izazvane su obilnim lokalnim pljuskovima, �to se odnosi na poplave (na pr. u nekim područjima ju�ne Francuske tijekom posljednjih godina) koje su primarno

64 izazvane nepredvidivim meteorolo�kim zbivanjima. Da bi se spriječila time izazvana �teta, potrebno je da u kontekstu politike prostornog razvoja kori�tenje zemlji�ta bude usmjereno na smanjenje otjecanja te da ono u potencijalnim područjima otjecanja i poplava bude revidirano i po potrebi izmijenjeno. Neovisno od toga, neophodna je provedba tehničkih mjera za kontrolu poplava i mjera za kontrolu katastrofa od strane ravnateljstava za vodu, kako bi se �teta odr�ala na najmanjoj mogućoj mjeri. (321) Problem nesta�ice vode razlikuje se u pojedinim dijelovima EU. Problem volumena vode mo�e se prvenstveno pripisati zemljopisnoj i vremenskoj neredovitosti oborina koje ne pokrivaju vr�nu potra�nju za vodom. Dodatan poseban slučaj tipičan za Sredozemlje je lokalno koncentrirana potreba za vodom za poljoprivredno navodnjavanje i rekreacijske svrhe. U zemljama Sredozemlja poljoprivreda je glavni potro�ač vode, tako da primjerice 63% potro�nje u Grčkoj otpada na poljoprivredu, 59% u Italiji, 62% u �panjolskoj i 48% u Portugalu. Područje Sredozemlja je jedno od glavnih odredi�ta svjetskog turizma, a turizam � te također i uslu�ni sektor � postavljaju znatne dodatne zahtjeve na vodni ciklus. (322) Iskustvo iz pro�lih godina pokazuje da bez integriranja mjera vodnog gospodarstva u proces upravljanja zemlji�tem te u upravljanje razvojem naselja nije moguće postići ni odr�ivo i djelotvorno kori�tenje vode kao ni sprečavanje poplava. Suzbijanje poplava u područjima velikih europskih riječnih slivova mo�e postati

djelotvorno samo kroz nametanje jasnih uvjeta i kroz zahvate u kori�tenje zemlji�ta. Slično vrijedi i za smanjenje nesta�ice vode. Odr�ivo gospodarenje vodnim resursima znači uspostavu djelotvorne kontrole nad raznim kori�tenjima vode kroz planske i gospodarske instrumente. To se poglavito odnosi na navodnjavanje u poljoprivredi i racionalno kori�tenje vode u industriji, trgovini i privatnim kućanstvima. 2.4.3 Stalni pritisci na kulturne krajobraze (323) Način na koji su se lokalne i regionalne zajednice kroz stoljeća bavile svojim okoli�em i obrađivale zemlju rezultiralo je bogatom raznoliko�ću krajobraza i kori�tenja zemlji�ta (karta 13). To poma�e pri određivanju identiteta raznih regija, a njihova raznolikost predstavlja va�an element europske kulturne ba�tine. No, ne radi se samo o vrijednosti s naslova bioraznolikosti te o povijesnoj i estetskoj vrijednosti; krajobrazi su također gospodarski va�ni. Osobit krajobraz mo�e se koristiti za promicanje kvaliteta nekog područja radi privlačenja novih industrija te za druge tipove gospodarskih investicija. Opasnost za kulturne krajobraze u EU tijesno je povezana s racionalizacijom i intenziviranjem poljoprivredne proizvodnje te s ciljem �ekstenzifikacije� u nekim područjima. U drugim dijelovima EU očite su tendencije marginalizacije. Pored toga kulturnim krajobrazima prijeti �irenje gradova i izoliranih naselja koja se uglavnom sastoje od kuća za odmor.

65 Karta 13: Glavni tipovi pokrova

(324) Uni�tenje krajobraza nije uvijek dramatično. U nekim područjima ono se događa postupno i skoro neprimjetno. Mo�e biti te�ko razviti specifičnu politiku za�tite za te krajobraze, jer vrijednost daje cijeli sklop, a ne pojedini njegovi elementi. Krajobrazi su također nerazdvojivo povezani s kori�tenjem zemlji�ta i nije ih moguće izolirati. Uz pomoć strategija prostornog razvoja moguće je međutim izbjeći metode kori�tenja koje su �tetne za kulturne krajobraze i ograničiti ili eliminirati negativne učinke. Pored toga, jasne strategije znače da se na prostorni razvoj kulturnih krajobraza mo�e utjecati: definirana su po�eljna kori�tenja zemlji�ta a druga su unaprijed isključena. 2.4.4 Rastući pritisak na kulturnu ba�tinu (325) Kulturna ba�tina EU je od velike povijesne, estetske i gospodarske vrijednosti za lokalne, regionalne i nacionalne zajednice. To se odnosi kako na pojedinačne objekte poput spomenika, zgrada i arheolo�kih lokacija tako i na povijesna gradska sredi�ta i sela. Kakvoća i raznolikost ove ba�tine od velike je va�nosti za EU, za

Europu i za svijet u cijelosti. Gospodarska vrijednost kulturne ba�tine ne nalazi se samo u turizmu, već u sposobnosti privlačenja investicija. Na urbani turizam otpada ca. 30% europskog turizma, a očekuje se rast urbanog turizma po stopi od 5% u narednim godinama. Ta stopa je znatno veća od stopa rasta tradicionalnog obalnog i planinskog turizma, procijenjenih na 2% odn. 3%. (326) Va�ne kulturne lokacije kao �to su povijesni gradovi izlo�ene su stalnom propadanju. Trenutačno su stare strukture cesta i povijesne zgrade i lokacije dovoljno za�tićene. No, druga područja kakvog grada mogu biti izlo�ena negativnim posljedicama uslijed potra�nje i potrebe za eksploatacijom te vrijednosti. U nekim gradovima, poput Venecije, Firence i Brugesa, turizam dominira do te mjere da su ti gradovi dosegli praktičnu granicu za ispunjenje takve funkcije. Mnoga povijesna sredi�ta gradova, poglavito u metropolama poput Atene i Rima, također trpe od oneči�ćenja kao rezultata njihovih metropolitanskih funkcija. Manje povijesni, no ipak privlačni gradski krajobrazi koji su manje strogo za�tićeni također

66 su pod pritiskom uslijed �pekulacija na tr�i�tu nekretnina, standardizacije zgrada i pročelja te potrebe za pobolj�anom pristupačno�ću. Tijekom posljednjh godina nacionalne i lokalne vlasti poduzele su brojne mjere za�tite. Strategije prostornog razvoja koje integriraju različite pristupe u raznim područjima mogu pomoći da se smanji rastući pritisak na kulturnu ba�tinu. 3. Odabrani programi i perspektive integriranog prostornog razvoja 3.1 Prostorno djelotvorni EU programi Neki fondovi Europske zajednice mogu pru�iti potporu integriranim projektima prostornog razvoja. Gospodarska i socijalna povezanost U okviru Odredbe o strukturnom fondu četiri glavna fonda promiču gospodarsku i socijalnu povezanost: Europski fond za regionalni razvoj (ERDF), Europski socijalni fond (ESF), Europski fond za upravljanje i jamstvo u poljoprivredi (ESGGF), dio �Upravljanje� i Instrument upravljanja u ribarstvu (FGI). U pogledu projekata prostornog razvoja, zajednička inicijativa INTERREG II C (vidi B3.2) i djelatnosti koje se provode temeljem čl. 10 ERDF od posebne su va�nosti. Program TERRA, temeljem čl. 10 ERDF, usmjeren je na mre�e lokalnih i regionalnih vlasti nadle�nih za prostorni razvoj. Projekti su međuregionalni. Promiče se suradnja i razmjena iskustava između zemljopisno usporedivih lokalnih vlasti, radi razvoja zajedničkih rje�enja za probleme. Jedna inicijativa, primjerice, usredotočena je na određivanje problema i mogućih rje�enja za odr�ivi razvoj u riječnim područjima. Program RECITE, također temeljem čl. 10 ERDF, podupire međuregionalne projekte i mre�e lokalnih i regionalnih vlasti u Europskoj uniji. Promicanje suradnje sa srednjom i istočnom Europom i Sredozemljem Neki financijski instrumenti imaju za cilj poticati razvoj u Europskoj uniji i Europi u cjelini. Među njima su od posebne va�nosti PHARE program (zemlje srednje Europe i baltičke dr�ave), TACIS program (nove nezavisne dr�ave biv�eg Sovjetskog Saveza i Mongolije) i MEDA program (zemlje uz ju�no Sredozemlje). PHARE program za zemlje srednje Europe i baltičke dr�ave podupire proces u kojem se dr�ave koje �ele pristupiti pripremaju za buduće članstvo u EU. To se posti�e prvenstveno kroz dodjelu sredstava za uspje�no izvr�enje zahtjeva iz procesa pretvorbe, ali također i kroz �iroki niz drugih aktivnosti, uključujući potprograme za

prekograničnu suradnju. Sudjeluju regije na vanjskim granicama tih zemalja s EU. Ovaj program sadr�i komplementarne pristupe zajedničkoj EU inicijativi INTERREG II A i INTERREG II C, te mu je stoga namjena da podupire prekograničnu i transnacionalnu suradnju između dr�ava članica EU i dr�ava nečlanica. Promiču se također i multisektorski projekti. TACIS program podupire prijenos know-howa, razmjenu iskustava, uspostavu partnerstva i mre�a, dvojne projekte i pilot projekte. Od 1996. regionalni programi dobivaju proračunska sredstva za prekograničnu suradnju iz koje se mogu podupirati projekti na granicama sa zemljama EU te također i drugim zemljama srednje i istočne Europe. Glavna pa�nja usmjerena je na mre�e, rje�enja za probleme okoli�a i suradnja na lokalnoj razini (u svakom slučaju na prekograničnoj osnovi). MEDA program financira razvoj projekata suradnje i razmjenu iskustava i know-howa između dr�ava članica i nečlanica uz ju�nu obalu Sredozemlja. Suradnja vodi računa o sektorskim politikama s velikim utjecajem na prostorni razvoj, poput prometa, a svrha je podupirati postepenu uspostavu slobodne trgovinske zone. Potpora za okoli� LIFE je financijski instrument za inovativne projekte za okoli� i promiče suradnju u tom području između dr�ava članica EU. Odr�ivo upravljanje zemlji�tem je ključno područje interesa. 3.2 INTERREG II C programi Transnacionalni program obuhvaća tri područja: opću transnacionalnu suradnju na prostornom razvoju, migracije i mjere za prevenciju su�e. Opći programi prostornog razvoja odobreni od strane Komisije kao temelj za financiranje (aktualno sedam programa) opisani su dolje. Za razliku od INTERREG II A (prekogranična suradnja) transnacionalna suradnja u sklopu II C pokriva puno veća područja (vidi kartu 4, pogl. A4.3). Dr�ave koje sudjeluju (ili njihove regije) prikazane su na karti 7. Ciljna kombinacija temelji se na odredbama INTERREG II C koje su u skladu s koncepcijom ESDP-a. Ciljevi su: • doprinijeti uravnote�enom prostornom

razvoju u Europskoj uniji, tj. promicati gospodarsku i socijalnu povezanost kroz uređenu i po mogućnosti optimalnu namjenu prostorno djelotvornih mjera, razvoj odgovarajućih komunikacijskih mre�a, smanjenje u nastajanju razlika i razvoj strategija odr�ivosti,

67 • pobolj�ati prostorni utjecaj politike Zajednice

u svezi prostornog razvoja i • postići pobolj�anja u suradnji usmjerenoj na

transnacionalna područja, a između nacionalnih tijela nadle�nih za prostorno uređenje, i to na način da se odrede razvojni prioriteti za transnacionalna područja koja međusobno graniče.

Programi suradnje na prostornom uređenju su: - Regija Sjevernog mora - Regija Baltika - Područje Atlantika

- Jugoistočna Europa - Zapadno Sredozemlje i Romanske Alpe - Prostor srednje Europe, Jadrana,

Podunavlja i jugoistočne Europe (CADSES) - Sjeverozapadna metropolitanska područja Programi usvajaju gornje ciljeve uz različita usmjerenja. U tu svrhu za svaki program određeni su prioriteti (potprogrami koji su ra�članjeni na mjere i područja djelovanja). U različitim kombinacijama oni pokrivaju opcije politike navedene u poglavlju A.3.

Područje djelovanja/program Regij

a Sjev. mora

Regija Baltika

Područje Atlan-tika

Jugo-istočna Europa

Zapadno Sredo-zemlje i Rom. Alpe

CAD-SES

Sjevero- zapadna metropoli-tanska područja

Razvoj zajedničkih procesa i integriranih programskih strategija

X X X

Razvoj policentričnih urbanih sustava

X X X X X

Razvoj ruralnih područja X X Pobolj�ani odnosi između urbanih i ruralnih područja

X X X X X

Razvoj multimodalnih prometnih sustava i pobolj�ani pristup infrastrukturi

X X X X X X X

Pobolj�ani pristup znanju i informacijama

X X X

Razborit pristup prirodnoj i kulturnoj ba�tini

X X X X X X

Gospodarski razvoj na području turizma

X X X X

Tehnička pomoć X X X X X X X 3.3 Pilot akcije za transnacionalni

prostorni razvoj temeljem čl. 10 ERDF ARCHI-MED-Jugoistočno Sredozemlje. Sudjeluju: Grčka, Italija (Cipar, Malta) Ciljevi • Razvoj multimodalnih prometnih sustava

prihvatljivih za okoli� i integracija otoka u međunarodni prometni sustav.

• Pobolj�anje suradnje na području brodarstva, povećanja kakvoće i djelotvornosti u za�titi voda i sigurnosti na moru.

• Visokokvalitetan turizam, pobolj�anje djelotvornosti turističkih usluga i infrastrukture.

• Pobolj�ana za�tita prirode i sela kroz osiguranje i povećanje raznolikosti vrsta.

• Preciznija i sustavnija osnova znanja o statusu kulturne ba�tine i opasnosti za istu, za�tita i �irenje postojeće ba�tine da bi se povećala kakvoća sela.

• Jačanje okoli�a kao čimbenika razvoja na Sredozemlju.

Sjeverno rubno područje. Sudjeluju: Finska, �vedska, Velika Britanija, (Norve�ka) Ciljevi • Glavni cilj je pobolj�ati usluge i dodanu

vrijednost kroz transnacionalnu razmjenu iskustava, u cilju postizanja odr�ivosti. To obuhvaća suradnju na prostornom razvoju, s obzirom da je uključen razvoj gospodarskih djelatnosti i socijalnih slu�bi u tim ciljnim područjima. Cilj nije zajednički proces planiranja, već samo pobolj�ana razmjena iskustava.

68 • Zajednička strategija usmjerena je na

stjecanje novih znanja o inovativnim i primjerenim pristupima odr�ivom razvoju. To obuhvaća proizvodnju, usluge i kori�tenje zemlji�ta, uzimajući posebno u obzir posebne uvjete u rubnim područjima na Sjeveru, a to su krajnje niska gustoća naseljenosti, velike udaljenosti i o�tri klimatski uvjeti.

Alpski prostor/Istočne Alpe. Sudjeluju: Njemačka, Italija, Austrija Ciljevi • Daljnji razvoj zajedničkih perspektiva i

strategija prostornog razvoja u kontekstu dokumenta �Načela europske politike prostornog razvoja� (Leipzig) i drugih relevantnih dokumenata (Venecija 1996.).

• Promicanje transnacionalnih, prekograničnih i transeuropskih mre�a između lokalnih vlasti i regija u Alpama, poglavito na području prostornog razvoja.

• Pobolj�anje i razvoj odr�ivih socijalno-gospodarskih djelatnosti i za okoli� prihvatljivih lokalnih prometnih mre�a, poglavito u ekolo�ki ugro�enim područjima. Razvoj novih oblika za povećanje svijesti i znanja lokalnog stanovni�tva kako bi ga se potaklo na veće zalaganje za brigu o osjetljivim i ugro�enim područjima.

• Ispitivanje inovativnog djelovanja na području gdje postoji veliki potencijal za sukob između gospodarskog blagostanja i za�tite okoli�a.

Sredozemna �vrata�. Sudjeluju: �panjolska, Portugal (Maroko) Ciljevi • Suzbiti pogor�anje stanja i gubitak prirodne i

kulturne ba�tine. • Doprinijeti europskoj perspektivi prostornog

razvoja kroz pobolj�anu kulturnu i prostornu raznolikost.

• Identificirati i ocijeniti razlike između urbanih i ruralnih oblika �ivota.

• Jačati konkurentnost triju zemalja sudionica kroz pobolj�ano kori�tene njihove zajedničke kulturne ba�tine.

Tri dogovorena ključna područja usmjerena na razvoj su: • pobolj�ano znanje o zajedničkoj kulturnoj

ba�tini i ocjena iste, • odr�iva i integrirana za�tita zajedničke

ba�tine putem studija o trajnosti i provedivosti i

• procjena ba�tine na području arhitekture kao čimbenika gospodarskog razvoja na temelju specifičnih projekata

3.4 Prostorne perspektive Primjer: �Perspektiva i strategije oko Baltičke regije 2010.� pripremljeno od strane Danske, �vedske, Finske, Norve�ke, Njemačke, Rusije, Estonije, Latvije, Litve, Bjelorusije i Poljske Područje Baltika ima vrijedna prirodna područja koja su ugro�ena brzim razvojem. U mnogim gradovima pogor�ava se kakvoća okoli�a kao rezultat prometa, oneči�ćenja zraka i vode, prekomjernog starenja fonda zgrada, neprimjerenog kori�tenja zemlji�ta, neprimjerenog zbrinjavanja otpada i drugih problema. Pored toga nastala je dodatna �teta na okoli�u u drugim oblastima koja zahtijeva trenutačno djelovanje na sanaciji. Hitnost tih problema ne bi međutim trebala priječiti ove zemlje u razvijanju dugoročno odr�ivih rje�enja. To je opći i obuhvatni cilj prostorne perspektive za Baltičku regiju. Svrha i stanje Prostorna perspektiva za Baltičku regiju predstavlja prvi korak u pravcu formulacije dugoročnog okvira za suradnju u mnogim oblastima. Namjera je pomoći da se izbjegne nepovezano djelovanje i rasipanje resursa. To nije �generalni plan�, no pru�a nadle�nim tijelima kontekst za izradu vlastitih politika prostornog razvoja. Ciljevi Ciljevi prostorne perspektive Baltičke regije podijeljeni su u tri dijela: • urbani sustav međunarodnog značaja, • djelotvorne i odr�ive veze između gradova, • odr�ivi razvoj specifičnih područja (obalni

pojas, otoci, granična područja, ruralna područja, područja za�tićene prirode).

Povezana područja djelovanja: • promicanje specifičnog djelovanja u skladu s

perspektivom, • promicanje uravnote�enog razvoja u

Baltičkoj regiji, i • daljnji razvoj prostorne perspektive. Aktualno se obavlja sljedeći posao: • organiziranje redovitih sastanaka ministara

nadle�nih za prostorno uređenje radi izrade perspektiva i strategija te a�uriranja programa djelovanja,

• izrada prijedloga za odabrane pilot projekte, • izrada programa istra�ivanja, • poticanje instituta za prostorno istra�ivanje

da se pove�u u mre�u.

69

4. Temeljni podaci za zemlje u postupku prijama i dr�ave članice

70 Country - zemlja Area in 1000 km2 - Povr�ina u 1000 km2 Population - Stanovni�tvo in millions � u milijunima inhab. per km2 � stanovnika po km2 GDP 1997 � BDP 1997 ECU per capita (PPP) � ECU po stanovniku (PPP � paritet kupovne moći) per capita (PPP) EU-15=100 � po stanovniku (PPP � paritet kupovne moći) EU-15=100 Agriculture � Poljoprivreda as % of the total GVA 1997 � u % od ukupnog GVA 1997 as % of the workforce Besch 1997 � u % od radne snage Besch 1997 Unemp.Pers. 1997 � Broj nezaposlenih u 1997. unemployment rate in % - stopa nezaposlenosti u % * Izvor: Komisija Europskih zajednica. Redovna izvje�ća Komisije za praćenje napretka zemalja kandidata u pravcu pristupanja. Bruxelles 1998.(Internet) ** Izvor: EU-15 � Eurostat 1999: Eurostatistics, Podaci za kratkoročnu ekonomsku analizu, Tema 1, Serija B, Bruxelles 1999; CEEC � Eurostat 1999: Statistički ljetopis o zemljama srednje i istočne Europe 1998. Bruxelles 1999. *** BDP po stanovniku u PPP (paritet kupovne moći) za zemlje srednje i istočne Europe � revidirani podaci u skladu s rezultatima Projekta međunarodne usporedbe 1996. u svezi sa standardima kupovne moći (PPS) (OECD, Eurostat u suradnji s nacionalnim statističkim zavodima). Da bi se obuhvatili različiti standardi �ivota, kori�teni su standardi kupovne moći umjesto slu�benih tečaja. Takav pristup stoga odra�ava različite tro�kove �ivota u pojedinoj zemlji.