Palijativna njega

Nastavni ciljevi

definisati palijativnu njegu opisati ciljeve palijativne njege identificirati kako principi palijativne njege

se mogu primjeniti u pružanju njege pacijentu sa karcinomom

Etički aspekti Terminalna njega

PALIJATIVNA NJEGA JE…

RIJEČ ” PALIJUM “ZNAČI POKRIVAČ;OGRTAČ; PLAŠT;

SKLONIŠTE ;KLOPKA “OLAKŠANJE BOLA BEZ

LIJEČENJA”

KADA KURATIVNA NJEGA PRESTAJE NASTAJE PALIJATIVNA NJEGA

5

“Svjetska zdavstvena oganizacijakaže da palijativna njega afirmiše život i shvata da je smrt normalan proces; ona ne ubrzava niti odlaže smrt; ona promoviše oslobadjanje od bola i patnje; ona integriše psihološke i spiritualne aspekte pacijenta”

Balfour Mount testifying to the Canadian Special Senate Committee on Euthanasia and Assisted SuicideJune 1995

Šta je palijativna njega?

Program aktivne pažljive njege primarno usmjerene prema poboljšanju kvaliteta života osobe koja umire.

Njega se obezbjeđuje multidisciplinarnim timom i suočava se sa fizičkim, psihosocijalnim i duhovnim potrebama individue i porodice.

Palijativna njega je njega pacijenata sa aktivnom, progresivnom i daleko uznapredovalom bolesti, a čiji je očekivani životni vijek kratak i kod kojih je fokus njege na kvalitetu života i olakšanje i prevencija patnji.

Potreba za Palijativnom njegom ?

52 miliona umire godišnje. Oko 10 miliona umire u neolakšanim

parnjama. Oko 5 miliona od karcinoma (AIDS). U razvijenim zemljama ljudi žive i umiru : u neumanjenim bolovima, nekontrolisanim

fizičkim simptomima, neriješenim psiho-socijalnim i duhovnim problemima,u

strahu i usamljeni.

Palijativna njega je posvećena kvalitetu života pacijenta, bez obzira kakav život pacijentu preostaje.

Orientisana na osobu, a ne na bolest.

Gledati pacijenta koji ima bolest,ne bolest koja je zahvatila pacijenta

[after William Osler, Canadian-born

Holistički pristup pacijentu

ETIČKI ASPEKTI

NA KRAJU ŽIVOTA, VAŽNOST OLAKŠANJA PATNJI RASTE DOK ZAŠTITA ŽIVOTA POSTAJE SVE MANJE MOGUĆA

ČETIRI NAJVAŽNIJA PRINCIPA: AUTONOMIJA BOLESNIKA (POŠTOVATI PACIJENTA KAO LIČNOST)

DOBROBIT BOLESNIKU (ČINITI DOBRO)

NE ŠKODITI BOLESNIKU (NE ČINITI ŠTETU)

PRAVEDNOST (PRAVIČNO KORIŠTENJE RASPOLOŽIVIH SREDSTAVA)

CILJ PALIJATIVNE NJEGE

Dostizanje najbolje moguće kvalitete života za pacijenta i njegovue obitelji.

Da olakša fizičke simptome i ublaži bolest. Održava nezavisnost duže vrijeme. Udobnost koliko je moguće. Odstrani izolaciju ,nervozu i strah. Omogući dostojanstvenu smrt. Podrži one koji su u žalosti. Da obezbijedi olakšanje bolova i drugih fizičkih

simptoma.

CILJEVI PALIJATIVNE NJEGE

Da maksimalno poboljša kvalitet života, a u isto vrijeme ni da ubrza ni da odgodi smrt.

Da obezbjedi psiho-socijalnu i duhovnu njegu. Da podršku u cilju pomoći u toku bolesti i tuge

pacijenta Pacijent će razumjeti i usmjeriti vlastitu njegu

onoliko koliko bude želio i koliko je u mogućnosti

Porodica se osjeća informiranom i s podrškom, čak i nakon pacijentove smrti

Tim palijativne njege ima stručnost i pažnju da obezbjeđuje kvalitetnu njegu.

Koje bolesti = Palijativna njega?

Sve bolesti koje ugrožavaju život (karcinom,neurološka,kardiološka ili respiratorna oboljenja,hrpnična bubrežna insuficijencija,hronični bolni sindromi i dr.)

imaju uticaja na fizičko,socijalno, psihološko i društveno zdravlje i za pojedinca i za porodicu

terminalna njega je dio palijativne njege i pruža se zadnjih dana života kada je cilj da se pacijentu omogući da dostojanstveno umre

Statistički pregled oboljenja koja zahtijevaju Palijativnu njegu u Edukativnom centru

prodične medicine Gornja Tuzla

RA---------------------------------------------1 ALZENHAJMEROVA BOLEST-------1 DM; KVO; GODINE ŽIVOTA ----------4 ICV ------------------------------------------4 CA -------------------------------------------1

=11

Ko je pacijent palijativne njege?

Bilo koji pacijent koji treba njegu od strane tima njege.

Njega je fleksibilna i može se obezbjeđivati za period vremena u kojem pacijentovi simptomi indiciraju potrebu.

Bolest može biti još tretirana i pacijent može napredovati do perioda remisije ili izlječenja.

Palijativna njega uključuje VJEŠTINE koje se koriste u bilo kojem sestrinskom susretu:

Zalaganje za pacijente/porodice

Identifikovanje sredstava zajednice

Biti dostupan pacijentima i porodicama

Podučavanje drugih kako da odagnaju uobičajeno pogrešno shvatanje

SESTRINSKE INTERVENCIJE

Edukacije pacijenata čim se saopšti privremana dijagnoza.

Smanjenje stersa, straha i neizvjesnosti. Informisati pacijenta o novinama u načinu

liječenje karcinoma. Ohrabriti njegova pitanja.

Objesniti iskustvo kroz koje će proći.

Stres kod rodbine povećava:

Kada pacijent ima bolove ili je pod stresomKada ne znaju šta očekivati (ili kada)Gužva na odjelima, glasan TV, bučna djeca koja trče nokoloNedostatak privatnosti i osnovnih potreba za udobnostPromjena smještaja kada je pacijent blizu kraja Osoblje koje je na distanci i odnosi se službeno prema rodbiniOsjećaj da se prema pacijentu ne odnosi sa poštovanjem i da ja ”otpisan”

Stres kod rodbine umanjuju

Kada je pacijent dobro bez izraženih simptoma Kada ih sestra i doktor redovno infoprmišu o stanju pacijenta Kada su njegovatelji poznati porodici i porodica njim Kada osoblje priznaje ”poseban”status pacijenta Kada imaju prostor za odmor nedaleko od pacijentaKada je prostor oko kreveta zaštićen od buke i jurnjavePodrška porodice i prijateljaPristup socijalnom radniku i podršci pastora

Oblasti koje se trebaju naći u standardima

Pristup rodbine udobnom i privatnom smještaju Pristup rodbine imenovanoj sestri koja je upoznata sa

pacijentovom prognozom i tretmanom i Finalna polovina dana radionice bila je posvećena imenovanju posebnih briga razumijevanjem rodbine i njihovim prihvatanjem

Pristup rodbine drugim članovima tima njege Interprofesionalna komunikacija i čuvanje podataka Podrška porodice i informacija u vrijeme kada se smrt

bliži Pristup rodbine duhovnoj podršci i agencijama za

podršku

Principi palijativne njege:

Palijativna njega podrazumjeva cijeli spektrum njege –medicinsku, sestrinsku, psihološku, socijalnu, kulturnu i duhovnu.Holističkii pristup, spajanje navedenih širokih gledišta njege, je dobra medicinska praksa i neophodan je u palijativnoj njezi.

Stav-odnos (osjetljivost, osječajnost,

poštovanje, obzirnost, angažovanost,...).

Njega (komunikacija, th, njega, spriječavanje krize, briga za pordice, kontinuirano procjenjivanje).

Poruka palijativne njege

Bilo koja bolest, koliko ona uznapredovala, kakvi god tretmani su urađeni,

uvijek postoji još nešto što se može uraditi da se unaprijedi kvalitet života koji preostaje pacijentu.

...

JEDAN OD KLJUČEVA USPJEHA JE ZAJEDNIČKI RAD I SARADNJA IZMEĐU TIMA ZA NJEGU S JEDNE STRANE I PACIJENTA I NJEGOVE PORODICE SA DRUGE STRANE

SARADNJA SA PACIJENTOM

Biti učtiv u ponašanju Biti ljubazan u govoru Ne biti snishodljiv Biti pošten Slušati Objasniti Postići suglasnost s prioritetima i ciljevima Diskutovati o opcijama i tretmanu Prihvatiti odbijanje tretmana

BOLESNIK NA KRAJU ŽIVOTA ” TERMINALNI BOLESNIK ”

TERMINALNA NJEGA

Terminalna njega je dio palijativne njege i pruža se zadnjih dana života kada je cilj da se pacijentu omogući da dostojanstveno umre

Palijativna bol i metod (sredstvo) za procjenu simptoma

NEUROLOŠKI - (konfuzija, halucinacija, promjene ponašanja, napad)?

RESPIRATORNI – (otežano disanje, cijanoza)? KARDIOVASKULARNI – (pozitivna istorije, bol u

grudima)? GASTROINTESTINALNI – (konstipacije, diareja,

abdominalni bol, mučnina, povraćanje, suha usta)? GENITOURINARNI – (promjene na GU traktu, urinarna

retencija)? KOŽNI - ( oštećenje kože)? ENDOKRINI - (hiperglikemija, hipoglikemija)? BOL - (imali bol, poteškoće pri kretanju)? SAN I ODMOR – (???) PSIHOSOCIJALNI – (anksiozan, podrška porodice)? DUHOVNI – (šta sam ja uredio da zaslužim ovo? Ko će

paziti moju porodiću kad ja umrem?

BOLESNIK NA KRAJU ŽIVOTA ” TERMINALNI BOLESNIK ”

Naziv ”terminalni bolesnik” koji se najčešće koristi , nije uvijek opravdan. Taj naziv, na žalost, uključuje gašenje svake nade. A neke nade ima uvijek i u najtežim stanjima – uvijek se još nešto može učiniti...

Nadalje, iskustvo pokazuje da se uz odgovarajuću njegu vrlo teški bolesnik može povremeno oporaviti.

Poboljšanje može trajati danima, sedmicama, mjesecima, a postoje iznimni bolesnici s još dubljim razdombljem oporavka.

...

Prognoza je u medicini najnesigurnije područje jer je bolesnik biološki sistem s mnogo nepoznanica, koje ipak mogu u datom trenutku početi djelovati i prouzrokovati učinak s kojim u definiranju prognoze nismo računali.

...

Kad je smrt vjerovatna za nekoliko dana, bolesnik je obično slab, vezan za postelju, omamljen za dulje razdoblje, dezorijentisan u vremenu i prostoru sa otežanom ili skroz slabom komunikacijom.

Zanimanje za hranu i piće sve je manje i sve mu je teže progutati lijek.

Ciljevi njege i liječenje moraju se redefinirati:

Novi simptomi ? Pogoršani stari? Promjene u postupcima ? Nove mjere?

Kako bi se osigurala bolesnikova udobnost

Procjena simptoma...

Niz simptoma poredanih po učestalosti su: poremećaj disanja, bol, nemir/uzbuđenje povračanje. - U terminalnom razdoblju života postupak je za sve

bolesnike isti bez obzira na uzrok terminalne bolesti. Ono što se može pružiti zavisi o lokalnim mogučnostima.

-Pristup je različit od onog u akutnim stanjima ili u akutnim pogoršanjima hroničnih bolesti, kada treba preduzeti sve čime medicina raspolaže.

-U hroničnim stanjima koja idu kraju nije opravdano dopustiti polaganu smrt.

Treba procijeniti:

Bolesnikove biološke izglede

Terapijske učinke svakog postupka

Nus pojave postupaka

Potrebe rodbine tokom terminalne faze bolesti ili umiranja

Boraviti sa umirućim pacijentom koliko i kad oni to želePomoć u zbrinjavanju fizičkih potrebaSigurnost i udobnost pacijentaBiti stalno informisan o planovima njege i o nastupajućoj smrtiBiti u mogućnosti da izraze svoje emocije sa drugima i imati utjehu i pdršku od rodbine i prijateljaBiti prihvaćen i imati podršku i utjehu od strane zdravstvenog osoblja

Terminalna uznemirenost i kraj života

Agitacija, uznemirenost, grčenje

Procjena: isključiti svaki neotklonjeni bol, zadržavanje urina, nakupljenost fekalija

Upravljanje: ispraviti abnormalije kada se pojave

Poslednji dani / sati

Podrška i nada

(“ne znam kako da to kažem ..ali samo nemojte dozvoliti da se prestane nadati .želim da ima malo nade.”)

Pokušati uspostaviti kontakt Stav izrečen ili neizrečen ”ništa se više za Vas ne

može ućiniti” nipošto i nikad nije istina ,

uvijek postoji nešto što se može učiniti Trba ostati držeći mu ruku uz poštovanje i podršku Oni traže da ih ne ostavimo...

”ne zaboravimo da se prvi gasi ,sluh kasnije a dodir najkasnije”

Kako se palijativna njega razlikuje od ostalih vidova njege?

Tradicionalna njega..

Terapija sa cilljem izlječenja

[Terminalna njega]

Smrt

Kolaboracija izmedju terapije izlječenja ipalijativne njege [dijagramski]

Smrt

Svrha izlječenje

Svrha palijativna njega

žalost

”Sestre ne liječe stres ali mogu pomoći ljudima da ga prebrode

uspostavljajući zacjelujuću vezu i pomažući im da aktiviraju

svoje emocionalne i duhovne izvore.”

Benner & Wrubel (1989)

“NIKO KO NEMA VREMENA ZA RAZGOVOR NE ZNA NIŠTA O TERMINALNOJ NJEZI BEZ OBZIRA KAKO BRILJANTAN KLINIČKI FARMAKOLOG BIO.” (Smithers)

slučajevi palijativne njege… 72 godine star muškarac sa paratorakalnom masom

zbog karcinoma pluca. Bol tertiran sa hidromorfonom subkutano. Kontrola delirijuma nije postignuta u opštoj praksi (na primarnom nivou), niti od strane medicinske sestre u jedinici paljativne njege kao ni od porodice kod kuce – jedinica palijativne njege

75 godina star muškarac. Karcinom kolona sa metastazama u plucima i jetri. Nema bola. Nauzeja pod kontrolom haloperidolom subkutano i metoklopramidom [drugi nacin upotrebe] -kucna njega

PRUŽANJE ZDRAVSTVENE NJEGE TIMA PORODIČNE MEDICINE U KUĆNOM OKRUŽENJU

GOSPOĐA A.P.IMA 76 GODINA. ŽIVI U VLASTITOJ KUĆI SA MUŽEM KOJI BOLUJE OD ALZHEIMEROVU BOLEST.DOBRO SU NOVČANO OBEZBIJEĐENI (INO PENZIJA). IMA ČETVORO DJECE . ŽIVI U KUĆI SA SINOM KOJI SE BRINE OKO SVOJIH RODITELJA A ANGAŽOVANA JE I BOLNIČARKA.SMJEŠTAJ U STARAČKOM DOMU OD JEDNE GODINE DONIO IM JE VIŠE TUGE I BOLA NEGO KORISTI .NISU MOGLI PRIHVATITI PROMJENE.ZADOVOLJNI SU ŠTO SU PONOVO U SVOJOJ KUĆI I NAŠI SU PACIJENTI VEĆ PET MJESECI.

NA POZIV SINA DANAS DOLAZIMO ZBOG BOLA U DESNOM KOLJENU I DONJEM DESNOM DIJELU TRBUHA.

IMA UČESTALI I BOLAN NAGON NA MOKRENJE . BOLI JE GRLO . TEMPERATURA = 36,9; RR=145/80 P=86 ;BMI=20 GOSPOĐA JE VEDRA RASPOLOŽENA IZRAZITO BLIJEDA ;POTKOLJENICE

I STOPALA OTEČENI (TJESTASTI OTOK),PROMJENE NA SVIM ZGLOBOVIMA ,VIDLJIVI DEFORMITETI . TEŠKO SE POKREĆE U KREVETU A HODA JEDVA UZ TUĐU POMOĆ. JUTARNJA UKOČENOST I BOL SU POJAČANI.

PO ZAVRŠETKU FIZIKALNOG PREGLEDA SLIJEDI TIMSKI PRISTUP ZDRAVSTVENE NJEGE KOD NAŠE PACIJENTKINJE .

-POSTAVITI CILJEVE PO PRIORITETU -IDENTIFIKOVATI GLAVNI PROBLEM -PLANIRATI ZDRAVSTVENU NJEGU NA OSNOVU POSTAVLJENIH

CILJEVA