padjenuvod u pravo1 010311. (1)

© Ivan Padjen, Uvod u pravo: pregled nastavnog gradiva, 1.1 & 1.3. dio, 3.priv. izd.(01.03.2011.) File Padjen Uvod u pravo = up11-1 (<-up0801up<-up0601pri.doc<-up0501.doc <-up5/up0500.doc+up04/up0400.doc +up04/0401.doc+ tdp&tjp/tpjp0202.doc) Pregledom se smije služiti isključivo student Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci ili Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu radi pripreme nastave i ispita kod autora te u tu svrhu smije Pregled fotokopirati u jednom primjerku. Svaki drugi način upotrebe Pregleda, u cijelosti ili dijelom, nar. pohranjivanje i umnažanje u elektroničkom ili fotokopiranom obliku, zabranjen je.

Ivan PadjenUVOD U (JAVNO) PRAVO: PREGLED NASTAVNOG GRADIVA 1.1.DIO: PRISTUP, 3.PRIVREMENO IZDANJE (1.ožujka 2011.)

*1.1.1.NALAŽENJE SASTOJAKA PRAVNE ODGOVORNOSTIVježba: Nađite u slučaju (problemu) u tč. 1.1.1A. sastojake jedne ili više vrsta pravne odgovornosti, te razlikujte pravnu odgovornost od ostalih vrsta odgovornosti, odgovarajući na pitanja u tč.1.1.1.B tražeći temelj za odgovore u zakonskim odredbama u tč.1.1.1.C i prikazu vrsta pravne odgovornosti u tč.1.1.1.D!:*1.1.1.A. SLUČAJ MARKA MARKOVIĆA: Marko Marković je zaposlenik "Karlovačke tvornice čavala", d.d. zadužen za financije i računovodstvo, a također i član Upravnog odbora istog društva. Nakon uspješno obavljenog posla, na povratku sa službenog puta u Rijeku, starom cestom, osobnim automobilom koji je dobio na upotrebu od Društva i kojim je sam upravljao, skrenuo je u blizini Severina na Kupi u gostionicu na janjetinu i piće te, nakon toga, vozeći u pravcu Karlovca brzinom od 70 km na sat u blizini Vukove Gorice nakon zavoja primjetio ispred sebe pješaka, Petra Petrovića, koji se kretao istim smjerom. Marković je odmah skrenuo kočeći, no ipak je udario Petrovića s leđa, koji je odletio u vis i pao na rubnik ceste, gdje je ostao ležati, krvareći. Vozilo je također udarilo u kamen uz rub ceste. Marković je odmah pokušao zaustaviti Petrovićevo krvarenje iz glave te pozvao hitnu pomoć i policiju. Hitna pomoć je odvela Petrovića u obližnju bolnicu, gdje je izgledalo da e Petrović brzo oporavlja, no nakon dva dana umro je od sepse. Policija je obavila izviđaj te ustanovila da je Marković vozio prebrzo (dopuštena bvryina na mjestu nesreće bila je 40 kmh) te imao nedopuštenu koncentraciju alkohola u krvi (0,08 %). Vještak je ustanovio da je na vozilu nastala šteta od 20.000 kuna.*1.1.1.B.SEMINARSKA PITANJA UZ SLUČAJ MARKA MARKOVIĆA:(1) SUPSTANTIVNO- ILI MATERIJALNOPRAVNI SASTOJCI ODGOVORNOSTI:(1.1)Kome pripada povrijeđena vrijednost (dobro, subjektivno pravo, interes, itsl.)? (1.2) Da li je povrijeđena vrijednost pravno obvezatna? (1.3) Tko može biti povreditelj, tj. počinilac povrede? (1.4) Koji je odnos počinioca prema povredi uvjet («pretpostavka») njegove odgovornosti? (1.5) Čemu je odgovornost razmjerna? (1.6) Kakav je razmjer (u Aristotelovom smislu) između povrede i sankcije? (1.7) Kojim svojim predmetom / objektom počinilac odgovara za prekršaj? 1.8)Da li je moguće da netko odgovara za povredu počinjenu od drugog? (1.9)U kojoj je mjeri odgovornost određena materijalnim pravom? (2) PROCESNO- ILI FORMALNO- ILI POSTUPOVNOPRAVNI SASTOJCI ODGOVORNOSTI:(2.1) Da li postoji dužnost pokretanja postupka odgovornosti? (2.2) Tko pokreće postupak odgovornosti? 2.3) Tko je ovlašten da odluči o odgovornosti? (2.4) Tko snosi teret dokazivanja objektivnog elementa protupravnosti, tj. uzročnosti, u postupku ustanovljavanja odgovornosti? (2.5) Tko snosi teret dokazivanja subjektivnog elementa protupravnosti, tj. krivnje, u postupku ustanovljavanja odgovornosti? (2.5) Kojom odlukom završava postupak ustanovljenja odgovornosti? (2.6)Mogu li povreditelj i povrijeđeni promijeniti odluku kojom je završio postupak ustanovljenja odgovornosti? Ako mogu, kojim aktom?

1

© Ivan Padjen, Uvod u pravo: pregled nastavnog gradiva, 1.1 & 1.3 dio, 2.priv. izd.(01.03.2011)

*

1.1.1.C.ZAKONSKI TEMELJI ZA RJEŠAVANJE SLUČAJA (PROBLEMA) MARKA MARKOVIĆA*Kazneni zakon, NN 110/97Čl.272.(1) Tko kršenjem propisa o sigurnosti prometa tako ugrozi promet da izazove nesreću u kojoj je

neka druga osoba teško tjelesno ozlijeđena, ili je drugome prouzročena imovi8nska šteta velikih razmjera,

kaznit će se zatvorom od šest mjeseci do pet godina. (2) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. ovog članka počinjeno iz nehaja, počinitelj će se kazniti novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. (3) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovog članka prouzročena smrt jedne ili više osoba, počinitelj će se kaznitikaznom zatvora od jedne do deset godina.(4) Ako je kaznenim djelom iz stavka 2. ovoga članka prouzročena smrt jedne ili više osoba, počlnitelj će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.Čl.39. "Sadržaj krivnje"Kriv je za kazneno djelo počinitelj koji je u vrijeme počinjenja djela bio ubrojiv, koji je postupao s

namjerom ili iz nehaja, kad je zakonom propisano kažnjevanje i za taj oblik krivnje, a bio je svjestan ili je bio dužđan i mogao biti svjestan da je njegovo djelo zabranjeno.

Čl.40. "Neubrojivost"(1) Neubrojiva osoba nije kriva i prema njoj se ne može primijeniti kaznenopravna sankcija.(2) Neuborjiva je osoba koja u vrijeme ostvarenja zakonskih obilježja kaznenog djela nije bila u

mogućnosti shvatiti značenje svojeg posupanja ili nije mogla vladati svojom voljom zbog duševne bolesti, privremene duševne poremećenosti, nedovoljnog duševnog razvitka ili neke druge teže duševne smetnje.

Čl.41. "Samoskrivljena neubrojivost"Ne smatra se neubrojivim počinitelj kooji se svojom krivnjom doveo u stanje u kojem nije mogao

sthvatiti značenje svoeg postupanja ili nije mogao vladati svojom voljom uporabom alkohola, droga ili drugim sreedstvima, ako je u vrijeme kad se dovodio u takvo stanje kazneno djelo što ga je počinio bilo obuhvačeno njegovom namjerom ili je glede tog kazenog djela kod njega postojao nehaj, a zakon propisuje kažnjivost i za taj oblik krivnje.

Čl.52. "Zamjena novčane kazne".(1) Novčana kazna se ne naplaćuje prisilno.(2) Kad novčana kazna nije u cijelosti ili djelomično plaćena u roku koji je određen presudom, sud

donosi bez odgode odluku o zamjeni novčane kanze kaznom zatvora. Čl.54."Zamjena kazne"(1) Kad sud odmjeri i izrekne kaznu zatvora u traanju do šest mjeseci, može isodobno odlučiti da

se ta kazna s pristankom oduđenika zamjenjuje račdom za opće dobro na slobodi.Čl.5 "Uvjetni otpust"(1) Osoba koja je osuđena na kaznu zavora ili kaznu dogotrajnog zatvora može se otpustiti s

izdržavanja kazne nakon što je ptotekla najmanje jedna polovina vremena izdržane kazne, a iznimno i nakon jedne trećine vremena izdržane kazne za koje je osuđena, a pod uvjetima koij su određeni u Zakonu o izvršenju kaznenopravnih sankcija.

*Zakon o obveznim odnosima, NN 35/05Odsj.1."Opća načela", Čl.154. "Osnove odgovornosti"(1) Tko drugome prouzroči štetu dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez

njegove krivnje.

2


(2) Predmnijeva se obična nepažnja.(3) Za štetu od stvari ili djelatnosti od kojih potječe povećana opasnost štete za okolinu odgovara

se bez obzira na krivnju.(4) Za štetu bez obzira na krivnju odgovara se i u drugim slučajevima predviđenim zakonom.Čl.1046. "Šteta"Šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta) i sprečavanje njezina povećanja (izmakla korist),

a i nanošenje drugom fizičkog ili psihičkog bola ili straha (nematerijalna šteta).Odsjek 2."Postojanje krivnje"Čl.1049. "Postojanje krivnje"Krivnja postoji kad je štetnik uzrokovao štetu namjerno ili nepažnjom.Čl.1061."Odgovornost poslodavca"(1) Za štetu koju zaposlenik u radu ili u vezi s radom uzrokuje trećoj osobi odgovara poslodavac

kod kojega je radnik radnik radio u trenutku uzrokovanja štete, osim ako dokaže da su postojali razlozi koji isključuju odgovornost zaposlenika.

(2) Oštećenik ima pravo zahtijevati naknadu štete i neposredno od zaposlenika ako je štetu prouzročio namjerno.

Odsj.5."Odgovornost za štete izazvane motornim vozilom u pogonu".Odj."Odgovornost za štetu trećima”Čl.178.(1) Za štetu koju pretrpe teće osobe u vezi s pogonom motornog vozila odgovara njegov vlasnik(2) Suvlasnici, odnosno zajednički vlasnici motornog vozila odgovaraju za štetu solidarno.(3) Za štetu prouzročenu pogonom dvaju ili više motornih vozila odgovaraju za štetu solidarno. (4) Trećom osobom smatra se oštećenik koji nije ujedno vlasnik, ni neovlašteni korisnik motornog

vozila, niti osoba zadužena u vezi s pogonom motornog vozila.Sudska praksa:Štetnik koji je oštećenikovu srodniku nanio tjelesnu ozljedu odgovoran je i za štetu nastalu

njegovom smrću., koja je posljedica sepse nastale za vrijeme bolničkog liječenja usprkos primjerenoj terapiji i odgovarajućem medicinskom liječenju (Vs, Rev-1950/90 od 23.8.1990.).

Ako između nepropisnog načina kretanja pješaka, koji je hodao desnom a ne lijevom stranom ceste, i nastanka štete nema uzročne veze ne postoji ni podijeljena odgovornost. Hodanje desnom stranom ceste prekršaj je u administrativnom smislu. To ,međuitm, ne isključuje obvezu vozača kad je o moguće, a u konkretnom je slučajuto stvarno bilo moguće, da zaobiđe pješaka. (Vs, Gž-4589/79 od 16.12.1976. Izv. i Os Zagreb Gž-5719/82-2 od 1.2.1982.Izv.)

*Zakon o radu NN 38/95 i dr.Gl.XIV. "Naknada štete"Čl.98. "Odgovornost zaposlenika za štetu uzrokovanu poslodavcu(1) Zaposlenik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili zbog kranje nepažnje uzrokuje štetu

poslodavcu, dužan je teštu naknaditi.Čl.100. "Regresna odgovornost zaposlenika"Zaposlenik koji na radu ili u svezi s radom, namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu trećoj

osobi, a štetu je nakandio poslodavac, dužan je poslodavcu naknaditi iznos naknade isplaćene trećoj osobi.

Gl.XV. "Prestanak ugovora o radu"Čl.105. "Načini prestanka ugovora o radu"Ugovor o radu prestaje:1.smrću zaposlenika,2.istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme, itd.Čl.106.Redoviti otkaz ugovora o radu:

3


(1) Poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz), ako za to ima opravdani razlog. i slučaju,

- ako zaposlenik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem zaposlenika).+++++1.1.2. VRSTE PRAVNE ODGOVORNOSTI U HRVATSKOME PRAVNOM SISTEMUIvan Padjen «Kinds of Legal Responsibility / Liability in the Croatian Legal System» for the 4th Meeting of the Central and Eastern European Jurisprudence Network (Rijeka University Law Faculty, 16 May 2008) (objvaljeno na web stranicama Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i web straicama Pravne fakultete Univerze v Mariboru, svibnja 2008.)Sastojci odgovornosti

Kaznena Građanska Stegovna Politička

(1)Materijalna / Supstantivna(1.1)Kome pripadapovrijeđenavrijednost(dobro, subjektivno pravo,interes, itsl.)?:

pravnom poretku<javna vrijednost>;može i osobi <privatna vrijednost>.

osobi (fizičkoj ili pravnoj), koja može biti i pravni poredak (nar. država), ali ne u svojstvu pravnog poretka, tj. vlasti <privatna vrijednost>.

pravnoj osobi (npr. državi, trgovačkom društvu, školi, biskupija itd.) ili njezinom organu (npr. parlamentu, nadzornom odboru)<društvena vrijednost>

pravnoj osobi (npr.državi, trgovačkom društvu, školi, sportskoj udruzi, biskupiji itd.) ili njezinom organu(npr. parlamentu, nadzornom odboru)<društvena vrijednost>.

(1.2) Da li je povrijeđena vrijednost pravno obvezatna?:

da (npr. zabrana dizanja oružane pobune protiv države, plaćanja poreza, tjelesni integritet N.B.: impeachment uangloameričkim pravnim porecimaposebna je kaznenaodgovornost zapovredu posebno važnih vrijednosti (npr. Predsjednik SAD je počinio

da (npr.poreza, nanošenje tjelesne povrede,prekoračenje ugovornog roka za isporuku robe).

da (npr. oštećenje imovinetrgovačkog društva od strane zaposlenika, neplaćanje članarine sportskoj udruzi, izostanak učenika s nastave u trajanju dužem od četrdeset sati).

NE (ministar znanosti pravno nije obvezatan <a nema niti ovlast> spriječiti visoka učilišta da podignu školarine iznad 1.000 Eura posemestru, a ona ih podignu te pralament zbog toga smjenjuje ministra; predsjednik uprave trgovačkog društva poveća prihod društva za

4


(1.3) Tko može biti povreditelj, tj. počinilac povrede?:

veleizdaju)

fizička osobastarija od 18 godina (za neka djela starija od 14 ili 16) i uračunljiva, tj. sposobna da rasuđuje i da hoće svoja djela i njihove posljedice; & , od nedavno, pravna osoba.

fizička osoba s građanskom deliktnom sposobnošću(starija od 14, iznimno od 7)ili s poslovnom sposobnošću(starija od18, iznimno od 16 ili 14) & pravna osoba.

član pravne osobe (nar. zaposlenik, član udruge; član organa pravne osobe).

samo 3%, na koliko se obvezao ugovorom o zaposlenju, no nadzorni odbor društva ga ipak smjenjuje).

dužnosnik pravne osobe ili organa pravne osobe(npr. državni ministar, član nadzornog odbora trgovačkog društva, član suda časti udruge itd.)..

(1.4) Koji je odnos počinioca prema povredi uvjet («pretpostavka») njegove odgovornosti?:

subjektivni, tj. počinitelj je kazneno odgovoran ako jea) počinio ili propustio radnju b) koja je prouzročila c) povredu vrijednostid) koja je pravno zahtijevana / obvezatna<objektivna protupravnost>e) s krivnjom (lat. dolus) <subjektivnaprotupravnost>:ea) u pravilu s namjerom, koja može biti ili: eaa)

A)subjektivni, tj. počinitelj je građanski odgovoran ako je aa) počinio ili propustio radnjuab) koja jeprouzročila ac) povredu vrijednostiad) koja jepravnozahtijevana /obvezatna <objektivnaprotupravnost>ae) s krivnjom (lat. dolus) <subjektivnaprotupravnost>koja može biti:aea) namjera (odgovara kaznenoj namjeri) ili

subjektivni, no može biti objektivni, npr.statut teniskogkluba propiše da član koji se služiklupskom opremom snosi objektivnu odgovornost zasvaku štetu na opremi.

nije pravno određen, tj.počiniteljevodnos premapovredi koji je uvjet za političku odgovornostnije niti subjektivan niti objektivan; to znači da dužnosnik pravne osobe ili organa pravne osobe(npr. državni ministar, član nadzornog odbora trgovačkog društva, član suda časti sportske udruge itd.) može politički odgovarati, tj. smijenjen s dužnosti, iako je povredu

5


neposrednatj. počinitelj je svjestan da može počiniti te je počinja (npr. nacilja pušku na glavu žrtve i povlači obarač) ili: eab) posredna, tj. počinitelj je svjestan povrede i usprkos tome je počinja (npr. ispaljuje pušku u pravcu žrtvine glave);eb) iznimno, s kaznenim nehatom, koji može biti ili:eba) neposredan / svjestan, tj.počinitelj je svjestan dsa može počiniti povredu no lakomisleno drži da se povreda neće dogoditi ili da će je moći spriječiti(npr. na svadbi ispaljuje pušku, čije tane se odbije i pogodi glavu žrtve); ili:ebb) posredan / /

aeb) nepažnja(lat. culpa), i tobilo:aeba) krajnja (lat. culpa lata), tj. počinitelj je djelovao bez pažnje koju bi upotrijebio prosječan čovjek; bilo:aebb) obična (lat. culpa levis), tj. počinitelj je djelovao bez pažnje kju bi upotrijebio dobar domaćin ili dobar gospodarstvenik.B ) objektivna ili kauzalna odgovornost:počinitelj jegrađanski odgovoran ako je prouzročio –bez krivnje –povredu pravno zahtijevane vrijednosti, npr.za poplavu izazvanu od njegove motorne crpke za vodu.C) ugovornaodgovornost:uređena je ugovorom (npr. o osiguranju) unutar granica propisanih strogim pravom.

vrijednostiradi kojega ga se smjenjuje počinio bez krivnje ili čak nije počinio povredu; međutim, u idealnom slučaju, dužnosnik pravne osobe je izabran/imenovan na dužnost ili s nje smijenjen na temelju očekivanja da će bolje, odnosno gore, od drugih kandidata za dužnost postizati pravno ne-zahtijevane / ne- obvezatne vrijednosti pravne osobe.

6


nesvjestan, tj.počinitelj je mogao i trebao biti svjestan da može počiniti povredu (npr. počinitelj položi pušku na stol, koja na to opali pa puščano tane pogodi glavu žrtve).

D) pred-ugovornaodgovornost,(npr.prodavaoca potencijalnom kupcu koji je doputovao pregledati kuću, a prodavalac ju je povukao iz prodaje).

(1.5) Čemu jeodgovornostrazmjerna?:

veličini povrede (gubitka) javne vrijednosti i stupnju počiniteljeve krivnje.

veličini povrede (gubitka) privatne vrijednosti, a iznimno i stupnju počiniteljeve krivnje.

veličini povrede (gubitka) društvene vrijednosti i/ili stupnju počiniteljeve krivnje.

očekivanim učincima drugih kandidata za istu dužnost (zbog tog razloga politička odgovornost funkcionira najbolje pri slobodnom natjecanju za dužnosti).

(1.6) Kakav je razmjer (u Aristotelovom smislu) izmeđupovrede i sankcije?:

aritmetički, nogeometrijska u zajednici nejednakih (npr. kad je vladar za jednak zločin kažnjen blaže od podanika)...

aritmetički, uugovornoj razmjeni uzvratna sprega između npr. vrijednosti stola i 10 pari cipela.

aritmetički. (?)

geometrijski.

(1.7) Kojim svojim predmetom / objektom počinilac odgovara za prekršaj?:

vlastitom osobom: cijelom (smrtna kazna – u RH ukinuta; gubitak pravne osobnosti za pravne osobe – u RH uveden)

imovinom: povrat u prijašnje stanje, novčana naknada imovinske i neimovinske štete; i/ili vlastitom osobom:

članstvo u pravnoj osobi ili organu (da izbjegne tu – krajnju – sankciju član prihvaća lakše

dužnost u pravnoj osobi ili organu.

7


ili dijelom (gubitak poslovne sposobnosti; prisilno liječenje, zatvor)

udovoljenje(nar. isprika)

sankcije, kaznene i građanske naravi, od opomena do novčanih).

(1.8)Da li je moguće da netko odgovara za povredu počinjenu od drugog?:

nije moguća (fizička ili pravna osoba ne može biti kazneno odgovorna za kaznena djela počinjena od drugih; tako i pravna osoba odgovara za kaznena djela počinjena od svojih organa).

u načelu nije moguća, međutim, poslodavac je odgovoran za štetu koju počine njegovi zaposlenici, roditelj za štetu koju počini njegovo dijete.

u načelu ne (no moguće ju je uvesti, npr. odgovornost dužnosnika pravne osobe za njegove podređene).

u načelu je moguća te se u pravilu provodi(upravo činjenica da su pravno određeni samo procesni a ne materijalni uvjeti za političku odgovornost, omogućuje pozivanje dužnosnika na odgovornost za bilo koja djelovanja podređenih).

(1.9)U kojoj je mjeri odgovornost određena materijalnim pravom?:

Načela modernoga kaznenog prava nullum crimen sine lege, nulla poena… zahtijevaju da bude određena u potpunosti, iako to nije moguće......

većim dijelom, zakonskim i običajnim dispozitivnim pravilima; često je podrobno uređena ugovorima.

manjim dijelom(najćešće je uređenamalo određenimpravilima).

uopće nije;međutim, u idealnoj situaciji(vidi tč.1.6) usporedba rezultata i programa dva ili više kandidata ima funkciju materijalnopravnih mjerila.

2.Formalna / proceduralna/ postupovna (2.1) Da li postoji dužnost pokretanja postupka

da, za povredu pretežno javnih vrijednosti.

ne. da, za povredu vrijednostipretežno

ne; međutim, periodički izbori dužnosnika imaju funkciju

8


odgovornosti?: pravne osobe ili organa..

pokretanja postupka političke odgovornosti..

(2.2) Tko pokreće postupak odgovornosti?

Državni odvjetnik za povrede pretežno javne vrijednosti,oštećeni za povredu pretežno njegove privatne vrijednosti.

oštećeni. dužnosnik pravne osobe za povrede pretežno njezinih vrijednosti, oštećeni

onaj tko je nadležan za pokretanje političke odgovornosti (npr. 1/5 saborskih zastupnika)za funkcionalni ekvivalent, tj.za pokretanjeopoziva ili izbora dužnosnika.

(2.3) Tko je ovlašten da odluči o odgovornosti?:

isključivo sud.

a) onaj tko je određen ugovorom štetnika i oštećenog, a to mogu biti:aa) štetnik i oštećeni;ab) organ mirnog rješavanja sporova / ORMS(posrednik, miritelj, arbitar itsl.); ili, ako nema ugovora:c) sud.

a) dužnos-nik pravne osobe, za lakše stegovne prekršaje;b) stegovni sud, za teže stegovne prekršaje.

organ nadležan za ustanovljavanje političke odgovornosti (npr. Sabor za ustanovljavanje odgovornosti Vlade) ili za funkcionalni ekvivalent, tj. za opoziv ili izbor dužnosnika(npr. skupština sportskog društva).

(2.4)Tko sve sudjeluje u postupku ustanovljenja odgovornosti, uz onoga tko je ovlašten da pokrene postupak i onoga tko je ovlašten da

a) okrivljenik;b) u pravilu braniteljokrivljenog;c) oštećeni;d) može zastupnik oštećenog.

ako o odgovornostiodlučuju:a) štetnik i oštećeni, osobe određene njihovim ugovorom; b) OMRS, osobe određene pravilima

osobe određene propisima o stegovnoj odgovornosti, koje uključuju okrivljenog i njegovog branitelja.

osobe određene propisima o političkoj odgovornosti (kao minimum dužnosnika kojega se poziva na odgovornost)ili o funkcionalnom ekvivalentu

9


odluči o odgovornosti?:

organa;b) sud, osobe određene zakonom, nar. tužitelj i tuženik i/ili njihovi zastupnici.

političke odgovornosti, tj. opozivu i izboru dužnosnika postupku izbora sudjeluje više kandidata za dužnosnika).

(2.5) Tko snosi teret dokazivanja objektivnog elementa protupravnosti, tj. uzročnosti, u postupku ustanovljavanja odgovornosti?:

pred sudom,stranka koja tvrdi da uzročnost postoji; ponekad je dovoljno dokazati da je navodni počinilac izveo određenu radnju(e.g. proizveo stvari zabranjene po Kaznenom zakonu, NN 110/97 i dr.; čl.296.)

a)ako odlučuju štetnik i oštećeni, onaj tko je određen njihovim ugovorom;b)ako odlučuje OMRS, onaj određen pravilima OMRS;c)ako odlučuje sud, stranka koja tvrdi da uzročnost postoji dužna je dokazati i to da je navodni počinilac izveo radnju i to da je radnja prouzročilaštetu (npr. i to da je tuženik ispustio živu u rijeku, i to da je time prouzročio pomor ribe).

<nije analizirano>

osobe određenepropisima o političkoj odgovornosti ili o funkcionalnom ekvivalentu, tj. o opozivu i izboru dužnosnika; u idealnoj situaciji opoziva i izbora dužnosnika(vidi tč.1.4) kvazi-sudska rasprava vođena je pred organom koji provodi opoziv i izbor.

(2.6) Tko snosi teret dokazivanja subjektivnog elementa protupravnosti, tj. krivnje, u postupku ustanovljavanja

tužitelj, jer se okrivljenik drži nevinim dok se ne dokaže suprotno.

a)ako 2.4.a, onaj tko je određen ugovorom;b)ako2.4.b, onaj određen pravilima OMRS;c)ako 2.4.c, a objektivni

<nije analizirano>

čak u idealnoj situaciji (vidi tč. 1.4) subjektivni element je nevažan pa nije važno niti tko ga dokazuje.

10


odgovornosti? element je dokazan, pretpostavlja se da je tuženik počinio štetu krajnjom nepažnjom.

(2.7) Kojom odlukom završava postupak ustanovljenja odgovornosti?

presudom. a)ako 2.4.a, ugovorom;b) ako 2.4.b, rješenjem;c) ako 2.4.c), presudom.

odlukom pravne osobe.

odlukom o odgovornostifunkcionalnim ekvivalentomopozivom ili izborom.

(2.8)Mogu li povreditelj i povrijeđenipromijeniti odluku kojom je završio postupak ustanovljenjaodgovornosti?Ako mogu, kojim aktom?

NE DA, ugovorom DA, ugovorom;također neizravno, ponovnim primanjem isključenog člana u članstvo.

DA, neizravno, ponovnim izborom dužnosnika

ISPITNA PITANJA: Na pitanja postavljena u tč.1.1.2. prva kolona sami nađite odgovore u ostalim kolonama. Odgovor čiji je veći dio pisan masnim slovima pripada I. kategoriji pitanja i odgovora, tj.XXXX. Ostali odgovori pripadaju II.kategoriji pitanja i odgovora, tj.***.*1.1.3. ARISTOTEL O PRAVEDNOSTI I PRAVIČNOSTI: SAŽETAK

Po Aristotelu, "pravedno je ono što je zakonito i jednako, a nepravedno ono što je protuzakonito i nejednako"1. "Pravednost je savršena krepost, ali ne uopće, nego u odnosu prema nekom drugom"2. Pravednost je, upravo po tom što se sastoji u primjeni kreposti prema drugome, također cijela krepost3. No pravednost može biti i dio kreposti4. Pravednost koja je dio kreposti uvijek je nekakav razmjer koji se sastoji od najmanje četiri člana, i to dva čovjeka (npr. označena A i B) te dva dobra ili tereta koja tim ljudima pripadaju (npr. označena C i D)5. Aristotel u Nikomahovoj etici razlikuje tri vrste pravednosti kao dijela kreposti6: diobenu, razmjensku i ispravljajuću.

1 Aristotel, Nikomahova etika, 1129a33-34.2 Isto, 1129b25-27.3 Isto, 1130a9-10.4 Isto, 1130a14 i d.5 Vidi isto, 1131a29 i d.6 Dalje u osloncu na Max Hamburger, Morals and Law: the Growth of Aristotle's Legal Theory (New Haven: Yale University Press, 1951), na str.41 i d., nar. napomena na str.55-56, da je Aristotel u

11


Diobena ili distributivna pravednost je "ono što je u razdiobama časti ili novaca ili ostalih stvari što su razdjeljive među dionicima državnog zajedništva (jer u tima jedan prema drugomu može biti jednak ili nejednak)"7. Članovi diobene pravednosti međusobno su u geometrijskom razmjeru, koji se može izraziti ovako: A (plemić) : B (pučanin) = C (senator je, služi vojsku kao konjanik, plaća porez 3 dukata): D (član je pučke skupštine, služi vojsku kao pješak, plaća porez 2 dukata)8. "Svi se... slažu da ono što je pravedno pri razdiobama treba biti prema zasluzi, samo što u tome svi ne podrazumijevaju istu vrstu zasluge, nego je ona demokratima slobodnjaštvo, oligarhicima bogatsvo ili pak plemenito podrijetlo, a aristokratima izvrsnost"9.

Razmjenska ili komutativna pravednost, koju Aristotel naziva još i uzvraćaj prema razmjeru, postiže se unakrsnim spajanjem:

Nek je A graditelj, B postolar, C kuća, D cipela. Graditelj mora dobiti od postolara nešto njegova učinka, i mora mu za uzvrat dati nešto od svojega. Ako prvo postoji jednakost prema razmjeru, a zatim nastupi uzajamnost, doći će do iopsanog. Ako pak ne, nema jednakosti učinka, i ne nastaje razmjena... Radi takve razmjene ne udružuju se dva liječnika, nego liječnik i seljak, i općenito različiti ljudi, a ne isti... Stoga sve stvari trebaju biti nekako uporedive da bi došlo do razmjene. Zbog toga je i uveden novac...10

Razmjenska pravednost ravna se također po aritmetičkoj proporciji11.Ispravljajuća je pak pravednost

ono što ispravlja u uzajamnim ugovorima. To opet ima dva dijela, jer od ugovora jedni su voljni a drugi protuvoljni; voljni su poput prodaje, kupnje, zajma uz kamate, .....oni protuvoljni opet ili su potajni, kao tadbina, preljub..., ili su nasilni, kao tvorni napadaj, prisilno uhićenje, ubojstvo....I tu uopće nje važno da li je dobar čovjek usrkatio lošem ili pak loš dobromu....A budući da je to nepravedno i ono nejednako, sudac to nastoji izjednačiti...A ono što je jednako sredina je između većega i manjega prema aritmetičkom razmjeru.12

Ispravljajuća pravednost u izloženom smislu po Aristotelu je primjenjiva samo na građanske odnose, a ne i na krivične. U tome se razlikuje od pitagorejaca, koji su držali da je pravedno uzajamnost ili reciprocitet, tj. "uzvraćanje onoga što je tko učinio"13. Nasuprot tome, Aristotel nalazi slijedeće: "Udari li koga onaj što ima vlast, udarac mu se ne smije uzvratiti; a udari li tkogod onoga što ima vlast, ne samo što će mu se vratiti udarac nego će još biti kažnjen"14. Iz toga vjerojatno treba zaključiti da Aristotel drži kako se ispravljajuća pravednost u krivičnoj odgovorosti ravna po geometrijskoj proporciji.

Aristotelova analiza krivičnog sudovanja, ako se shvati ne kao deskriptivna nego kao preskriptivna analiza, danas je prevladana. Naime, moderno krivično pravo, od Anselma

Nikomahovoj etici trebao izložiti prvu diobenu, zatim razmjensku, a na kraju ispravljajuću pravednost, umjesto da potonju izloži između diobene i ispravljajuće.7 Aristotel, bilj.5, 1130b31-35.8 Vidi isto, 1131b1-16. Primjere dodao I.P.9 Isto, 1131a25-28.10 Isto, 1133a5-20.11 W.D. Ross u isto, na str.98, bilj.3.12 Isto, 1131b25-1132a30.13 Isto, 1132b22-24.14 Isto, 1132b27-30.

12


Kanteberijskog i Tome Akvinskog nadalje, podrazumijeva da je krivična odgovornost razmjerna vrijednosti povrijeđene vrijednosti pravnog poretka i stupnju krivnje počinitelja (v. Berman, 1983, 165-198).

Iako je u Ateni postojalo ustavno sudovanjem naime, postupak γραφη παρανόμων o čemu informira i sam Aristotel u Ustavu Atenskom (prij. 1948) odsj. 50), on ne dolazi do pitanja može li diobena pravednost biti predmetom ispravljajuće pravednosti te po kojemu se razmjeru ravna sudska ocjena ustavnosti zakona. Ovdje može dostajati hipoteza da ustavno sudovanje, a podjednako i upravno, ispravlja poremećaj diobene pravednosti. Ispravljajuća pravednost u izloženom smislu po Aristotelu je primjenjiva samo na građanske odnose (ugovorne i odštetne), a ne i na krivične.

Aristotel nije vidio granice sudovanja. Naprotiv, našao je da sudac može i treba pravičnošću, odnosno nepristranošću15 ne samo popuniti praznine u zakonu nego i ispraviti njegove nedostatke. Rečeno današnjim izrazima, zagovarao je aequitas ne tek unutar zakona (intra legem) ili mimo zakona (praeter legem) nego protiv zakona (contra legem). U slavnom odlomku, čija središnja ideja je unesena u članak 1. stavak 2. Švicarskoga građanskog zakona16, Nikomahova etika kaže slijedeće:

Dakle, kada zakon govori općenito, a iskrsne slučaj koji se ne slaže s općenitošću, onda je ispravno (ondje gdje je zakonodavac načinio propust te pogriješio govoreći uprošćeno) ispraviti taj propust, dodajući ono što bi rekao i sam zakonodavac da je prisutan i što bi i sam, da je znao, bio unio u taj zakon17.

1.3.PRETHODNI POJMOVI O PRAVU

1.3.1.Pravni subjekti (pojam, vrste, postanak, poreci); 1.3.2.Pravni odnosi i pravna mjerila (pravila, vrijednosti, načela, skupovi mjerila). 1.3.3. Pravni akti (zakon, pravni posao, upravni akt, presuda; običaj) i pravni postupci (zakonodavni, upravni, sudski; zaključivanja ugovora?; stvaranja običaja?); 1.3.4.Pravni sistem i pravni poredak; 1.3.5. Izbor, tumačenje I primjena pravnih mjerila.*1.3.1.PRAVNI SUBJEKTI

A. Pravni subjekt je nositelj, tj. imatelj prava (ovlaštenja) i dužnosti (obveza) u pravnom poretku.

15 Isto, 1136a31 i d. u glavnom tekstu prevodi izvorni Aristotelov izraz epieikeia kao nepristranost, a samo na str.11, bilj.2 spominje da je ta riječ grčka višeznačnica, koja znači još "pristojnost, čestitost, doličnost,pravičnost, blagost, čovječnost" Valja voditi računa da je standardni hrvatski prijevod te riječi pravičnost, baš kao što je u latinskome aequitas, u francuskome equite, u njemačkome Billigkeit a u engleskome fairness (jer je izvorni engleski izraz equity dobio drugo značenje uslijed pretvaranja pravičnosti u dio Engleskog prava). 16 Pobliže o Genyjevom utjecaju na nastanak i Aristotelovoj pozadini čl.1.st.2. Švicarskoga građanskog zakona Jaro Mayda, Francois Geny and Modern Jurisprudence (Baton Rouge: Louisiana State University Press, 1978), na str.31 i d. i 166.17 1137b20-23.

13


AB. Izraz subjekt podrijetlom je iz latinskog. Milan Žepić, Rječnik latinskoga i hrvatskog jezika, 3.izd. prir.B. Žepić (1941), na str.335. navodi: subjectus, adj.1) ležeći pod čim, susjedni. 2) podložan; izvrgnut; subst. subjecti, -orum, m. podložnici (kurziv IP). Međutim, pravna značenja izraza pravni subjekt danas su veoma različita od izvornoga latinskog. Po prvome pravnom značenju, koje proizlazi iz pravne doktrine, pravni subjekt je nosilac (i u tom, veoma osobitom smislu podložnik) prava i dužnosti u pravnom poretku. Po drugome pravnom značenju, koje proizlazi iz filozofije, pravni subjekt je onaj koji je stvaralac vlastitih prava i dužnosti, dakle, koji je sam sebi zakonodavac.(v. “Sujet”, Dict., at 587).

AC. Samo slobodan može biti pravnim subjektom. Svojstvo pravnog subjekta, tj. pravni subjektivitet jamči slobodu a tim samim i jednakost sa svakim drugim pravnim subjektom iste vrste (npr. jamči jednakost pučanina sa svakim drugim pučaninom), a donekle i sa svakim drugim subjektom istoga pravnog poretka (npr. pučanina i plemića; danas još važnije, jednakost pravne osobe, kao što je trgovačko društvo ili općina, sa fizičkom osobom, tj. svakim pojedinim čovjekom, nar. u sudskim postupcima, npr. građanskima, u kojima i jedan i drugi mogu biti stranke).

AD. U svakome pravnom poretku postoji u pravilu više vrsta pravnih subjekata. Svaki redovito razlikuje fizičku osobu, tj. čovjeka pojedinca, od pravne osobe, koja se često sastoji od više fizičkih osoba, no ne mora uopće biti sastavljena od fizičkih osoba, nego može biti neko dobro (nar. imovina) ili čak dio prirode.

AE. U pravilu je svaki čovjek pojedinac pravni subjekt u pravnom poretku u kojemu postoji, no uz nekoliko važnih osobitosti:

AEA. Iako je svaka fizička osoba kao pravni subjekt čovjek pojedinac, nije svaki čovjek pojedinac pravni subjekt, tj. nositelj prava i obveza u pravnom poretku u kojemu se nalazi. Primjer su robovi i nerođeni. Pobliže, u nekadašnjima pravnim porecima postojale

su čitave skupine ljudi, nar. robovi, koje nisu bile priznate kao nosioci prava i dužnosti u pravnim porecima u kojima su živjele. U većini današnjih pravnih poredaka u najmanju je ruku sporno kada počinje ljudski život te kada treba imati priznat pravni subjektivitet, uključujući pravo na zaštitu života i tjelesnog integriteta.

AEB: Fizička osoba je u pravilu neodvojiva od svoje imovine i svojega pravnog subjektiviteta, što je vidljivo u činjenici da fizička osoba ne može za života prenijeti na drugog svu svoju imovinu i da se ne može odreći svojega pravnog subjektiviteta, a da smrću njezina imovina prelazi na druge a njezin pravni subjektivitet prestaje.

AEC. Fizička osoba može poslovati kao nedobitni pravni subjekt (ako / kad radi za drugog, kao najamni radnik ili sl.l) i kao dobitni pravni subjekt (ako je kao fizička osoba poduzetnik).

AED. Fizička osoba je nastaje prirodno, no uz sve veći udio ljudskog djelovanja (umjetna oplodnja), uz primjetno nastojanje da ljudi stanu stvarati ljude.

AEE. Fizička osoba je pravni subjekt privatnog prava (npr. kad zaključuje pravne poslove kao što su ugovori o kupoprodaji na tržnici) i javnog prava (npr. kad glasuje na izborima ili tuži pred sudom), a može biti i pravni subjekt autonomnog prava (npr. kao član vjerske zajednice, možda I kao član udruge ili visoke škole).

AEF. Fizička osoba pravni subjekt svakoga pravnog poretka pod čijom se nadležnošću nađe pa tako može biti istodobno pravni subjekt više pravnih poredaka. Primjerice, fizička osoba može biti pravni subjekt pravnog poretka Republike Hrvatske ili, skraćeno, hrvatskog prava; prava Vijeća Evrope (koja štiti Evropski sud za ljudska prava u Strasbourgu); prava Katoličke crkve; donekle i međunarodnog prava (npr. zahvaljujući

14


Međunarodnom paktu o građanskim i političkim pravima). Pravni poredak tako ima pod svojom nadležnošću (ne nužno na svojemu teriitoriju) dvije vrste pravnih subjekata koji su fizičke osobe, naime, fizičke osobe koje su njezini državljani i fizičke osobe koje su stranci.

AEG. Posebna veza između fizičke osobe i pravnog poretka redovito je državljanstvo.

AEH. Pravni poredak može čovjeku kojemu ne priznaje pravni subjektivitet priznati da može biti nosilac određenih prava i dužnosti. Tako je u rimskom pravu, u kojemu je sva obiteljska imovina pripadala ocu obitelji, otac mogao dio te imovine, nazvan peculium, npr. određeno stado, dati na samostalno upravljanje i korištenje sinu ili čak robu, pa je na taj način rob stekao određena prava s obzirom na pekulij. Također, od rimskih vremena vrijedi pravilo da se nerođeno dijete drži rođenim ako je riječ o njegovim probicima (nasciturus pro jam nato habetur quod etius commodis agitur). Posljedica je da će, primjerice, nerođeno dijete koje je ostavilac oporukom imenovao nasljednikom (te umro prije rođenja djeteta) steći pravo na nasljedstvo ako se rodi živo.

AEI. Pravni poredak u pravilu ne priznaje malodobnim osobama ili osobama koje nisu stekle ili su izgubile sposobnost rasuđivanja sposobnost da vlastitim djelovanjem stječu prava i dužnosti. Tako po hrvatskom pravu maloljetna osoba stječe sposobnost samostalnog stjecanja nekih prava i dužnosti s napunjenih 10 godina života, drugih s 14 godina, trećih s 16 godina itd.

AF. U pravilu je svaka društvena skupina koja trajnije djeluje kao skupina, stvarni ili barem mogući pravni subjekt u nekome pravnom poretku, no uz više važnih osobitosti:

AFA. Društvene tvorbe različite od fizičkih osoba također mogu biti pravni subjekti, nar. pravne osobe.

a) Iako je svaka pravna osoba kao pravni subjekt društvena tvorba, nije svaka društvena tvorba pravni subjekt, tj. nositelj prava i obveza u pravnom poretku u kojemu se nalazi, no vjerojatno to može postati. Primjera je mnoštvo: od skupine djece u školi ili skupine putnika u autobusu preko žena, muškaraca, staraca, stalnih gledatelja iste TV emisije do skupine stradalih u istoj prometnoj nesreći.

b) Društvena skupina čiji pripadnici su međusobno povezani samo time da imaju istovrsne značajke ali nemaju neposredne međusobne odnose (tzv. agregatna društvena skupina) nerijetko je pravno izvanredno važna po tom što njezini pripadnici, od kojih je svaki kao pojedinac, pravni subjekt, ima pravni položaj dijelom jednak pravnom položaju drugoga pripadnika iste skupine. Npr. kad zakon propiše da sve fizičke osobe koje zarađuju 50.-200.000 kuna godišnje imaju dužnost plaćanja poreza na prihod po stopi 12%, svaka fizička osoba koja zarađuje 50.-200.000 kuna godišnje ima dijelom – utoliko što zarađuje navedeni iznos i dužna je od njega platiti porez na prihod po stopi od 12% - jednak pravni položaj sa svakom drugom takvom fizičkom osobom. Međutim, društvena skupina kčiji pripadnici su međusobno povezani samo time da imaju istovrsne značajke ali nemaju neposredne međusobne odnose sama po sebi nije pravni subjekt.

c) Društvena tvorba kojoj pravni poredak priznaje pravni subjektivitet najćešće je skupina ljudi, no može biti i bilo koja ljudska tvorevina, nar. zaklada, tj. iznos novca ili druga imovina, (npr. zaklada za podupiranje malog poduzetništva), a može biti čak i dio prirode koji je društvena tvorba u toliko što je od ljudi ograničen od ostatka prirode (npr. park prirode). Međutim, da bi zaklada mogla djelovati treba imati organ, a taj može biti samo pravni subjekt koji je fizička osoba. (može biti i pravna osoba, npr. po statutu zaklade za stipendiranje studenata medicine organ upravljanja zaklade je dekan medicinskog fakulteta).

15


d) Iako su mnoge zajednice u sociologijskom smislu zajednice po pravnim mjerilima, veoma je malen broj zajednica po pravnim mjerilima koje su pravne osobe, tj. nositelji prava i obveza u pravnom poretku. Brak, obitelj i porodica temeljne su ljudske zajednice koje su jedan od najvažnijih predmeta pravnog uređenja. Ipak, u modernim pravnim porecima u pravilu nisu pravni subjekti, zbog toga što bi njihov pravni subjektivitet bio suprotan autonomiji i jednakosti bračnih drugova. Tri vrste širih zajednica trajno su pravno važne kao stvarnii ili mogući pravni subjekti. To su, prvo, mjesne zajednice, naročito seoske; drugo, kulturno-političke zajednice kao što su pleme, narod i nacija; i, treće, vjerske zajednice, npr. Katolička crkva, islamske zajednice.

e) Državotvorni (oslobodilački i sl.) pokreti (npr. Palestinska oslobodilačka organizacija, PLO), države, i neke vjerske zajednice (nar. Katolička crkva, nacionalne pravoslavne crkve, razne islamske zajednice) redovito su zajednice s pravnim ustrojstvom društva.

f) Pravni poredak (državni, međunarodni, religijski) je, u pravilu, također pravni subjekt. Samo su neki pravni subjekti (država, crkva) također pravni poreci.

g) Iako su mnoga društva u sociologijskom smislu društva po pravnim mjerilima, nije svako društvo po pravnim mjerilima pravna osoba, tj. nositelj prava i obveza u pravnom poretku.

ga) Društvo po pravnim mjerilima može biti društvo bez pravne osobnosti. To su u većini kontinentalnoevropskih pravnih poredaka ortakluk (npr. po Zakonu o ugovornim odnosima, čl.637, ugovorni odnos dvije ili više osoba koje ulažu svoj rad i/ili imovinu radi postizanja zajedničkog cilja) i tajno trgovačko društvo (npr. po Zakonu o trgovačkim društvima, čl.148, ugovorni odnos kojim jedna osoba, kao tajni član, ulaže neku imovinsku vrijednost u poduzeće druge osobe, kao poduzetnika, te na temelju toga uloga stječe pravo sudjelovanja u dobiti i u gubitku poduzetnika). U raznim pravnim porecima (ali ne u hrvatskome) društva bez pravne osobnosti su društva osoba, a to su javno trgovačko društvo (po Zakonu o trgovačkim društvima, čl.37, to je trgovačko društvo u koje se udružuju dvije ili više osoba zbog trajnog obavljanja djelatnosti pod zajedničkom tvrtkom, a svaki član društva odgovara vjerovnicima društva neograničeno solidarno cijelom svojom imovinom) i komanditno društvo (po Zakonu o trgovačkim društvima, čl.131, to je trgovačko društvo u koje se udružuju dvije ili više osoba radi trajnog obavljanja djelatnosti pod zajedničkom tvrtkom od kojih najmanje jedna, kao komplementar, odgovara za obveze društva solidarno i neograničeno cijelom svojom imovinom, a najman jedna, kao komanditor, odgovara za obveze društva samo do iznosa određenog imovinskog uloga u društvo). Po hrvatskom Zakonu o trgovačkim društvima, čl.10., javno trgovačko društvo i komanditno društvo su pravne osobe.

gb) Društvo po pravnim mjerilima može biti društvo s pravnom osobnosti. To su u većini kontinentalnoevropskih pravnih poredaka društva kapitala, a to su dioničko društvo (po Zakonu o trgovačkim društvima, čl. 159., to je trgovačko društvo u kojemu članovi, kao dioničari, sudjeluju s ulozima u temeljnome kapitalu podijeljenom na dionice) i društvo s ograničenom odgovornosti (po Zakonu o trgovačkim društvima, čl.177., to je trgovačko društvo u koje jedna ili više pravnih ili fizičkiz osoba ulažu temeljne uloge s kojima sudjeluju u unaprijed dogovorenom temeljnom kapitalu).

h) Pojedino društvo, npr. trgovačko društvo, može samo stvoriti svoja pravna mjerila, koja mogu biti i vrlo složena i veoma opsežna (statuti, pravilnici, odluke stegovnih tijela itsl.), no ne drži se samostalnim pravnim poretkom, jer je podložno vrhovništvu nekoga drugoga pravnog poretka, u pravilu određene države.

AFB: Pravna osoba je, kao i fizička osoba, neodvojiva od svog subjektiviteta i svoje imovine, oni imaju za nju drugačiju važnost. Naime, nosivi sastojak pravne osobe može biti.

16


a) članstvo, u tom smislu da pravna osoba ne može postojati bez članova, tj. fizičkih ili pravnih osoba kao svojih sastojaka, ali nije zbroj pravnih subjektiviteta svojih članova (impersonalna je) te nadživljava promjenu svojih članova (transpersonalna je). Pravna osoba čiji je nosivi sastojak članstvo u pravnoj se doktrini naziva korporacija.

b) sredstvo, naročito imovina, u tom smislu da pravna osoba ne može postojati bez imovine ili drugog sredstva (dobra, npr. morske obale kao pomorskoga javnog dobra) te da takva pravna osoba nema članove, ali da bi mogla djelovati mora imati organ). Pravna osoba čiji je nosivi sastojak imovina u pravnoj se doktrini naziva zaklada.

c) djelatnost i/ili sam pravni subjektivitet, u tom smislu da je pravna osoba točka uračunavanja subjektivnih prava i pravnih obveza koje proizlaze iz određene djelatnosti (npr. prava i obveze nastale iz proizvodnje oružja za potrebe države pripisuju se državnom poduzeću, a ne neposredno državi, iako država prisvaja prava, nar. prihode, te odgovara za obveze, nar. dugove. Pravna osoba čiji je nosivi sastojak djelatnosti i/ili sam pravni subjektivitet u pravnoj se doktrini naziva zavod ili ustanova.

AFC. Imovinska svrha pravne osobe može biti:a) dobitna, tj. poslanje joj je stvaranje dobiti (redovito: pravna osoba vodi

računovodstvo za dobitne pravne osobe, različito od računovodstva za nedobitne, te plaća porez na dobit, a imalac takve pravne osobe, npr. osnivač, ima pravo na prisvajanje dobiti ali i dužnost na pokriće svih dugova pravne osobe);

b) nedobitna, tj. poslanje joj je postizanje svrhe različite od stvaranja dobiti (redovito: pravna osoba vodi računovodstvo za nedobitne pravne osobe, različito od računovodstva za dobitne, te ne plaća porez na dobit, a imalac takve pravne osobe, npr. osnivač, nema pravo na prisvajanje dobiti nego, ako se ona pojavi, ima dužnost reinvestiranja u pravnu osobu, a ne treba imati niti dužnost pokrića svih dugova pravne osobe).

AFD. Po svom nastanku pravna osoba može biti:a) zajednica, koja je nastala izvanpravnim djelovanjem, a pravo je samo priznaje.

Nosivi sastojak takve zajednice su članovi. U pravilu je nedobitna, no može prerasti i u dobitnu. Primjeri su: brak i obitelj, ako su pravna osoba, npr. kao kućna zadruga; mjesna zajednica; narod, nar. u smislu nacionalne manjine; vjerska zajednica;

b) društvo, koje je nastalo pravnim djelovanjem. Nosivi sastojak takve zajednice mogu biti članovi, sredstvo, tj, imovina, djelatnosti i/ili sama pravna osobnost. Može biti dobitna i nedobitna. Primjeri su društva, zaklade, ustanove.

AFE. Po pravnom području kojemu pretežno pripada pravna osoba može biti:a) privatnog prava; tipično: stvorena je u privatnom interesu, privatnopravnim aktom

(ugovorom, oporukom) te ima pravnostvaralačku sposobnost u privatnom pravu, tj. poslovnu sposobnost.

b) javnog prava; tipično: stvorena je u javnom interesu, javnopravnim aktom (npr. zakonom, upravnim aktom, no može i običajem, npr. vjerska zajednica; međunarodnim ugovorom, no može i međunarodnim običajem, vjerojatno sama međunarodna zajednica) te i pravnostvaralačku sposobnost u javnom pravu, tj. pravnu vlast (u hrvatskome pravnom poretku pravne osobe javnog prava su Republika Hrvatska I, vjerojatno, jedinice područne i mjesne uprave i samouprave, tj. županije, gradovi, općine te javne ustanove; pravne osobe međunarodnog prava su države i međunarodne organizacije, npr. UN, UNESCO, EU; također ustanici kao zaraćena strana).

c) socijalnog prava; tipično: stvorena interesu svojih članova koji je barem po nakani također javni interes, autonomnim pravnim aktom (sporazumom, običajem) te ima prema unutra pravnostvaralačku sposobnost u socijalnom pravu, prema van ima

17


poslovnu sposobnost, no prema drugima sebi sličnim pravnim subjektima može imati također pravnostvaralačku sposobnost po socijalnom pravu, a može od pravnog poretka dobiti pravnu vlast

AFB-AFE: U hrvatskome pravnom poretku idealtipovima navedenima pod FAFB-FAFD najbliže su slijedeće pravne osobe:

aaa) nosilac članstvo, privatnopravna, nedobitna, zajednica: 0;aab) nosilac članstvo, privatnopravna, nedobitna, društvo: udruga (po nekima je

cab);aac) nosilac članstvo, privatnopravna, dobitna, društvo: zadruga (po nekima je cac);

trgovačko društvo;aba) nosilac imovina ili dr. sredstvo, privatnopravna, dobitna: investicijski fond;abb) nosilac imovina ili dr. sredstvo, privatnopravna, nedobitna: zaklada, fundacija;aca) nosilac djelatnosti i/ili sama pravna osobnost, privatnopravna, dobitna: 0 ?;acb) nosilac djelatnosti i/ili sama pravna osobnost, privatnopravna, nedobitna:

privatna ustanova (npr. starački dom, škola);baa) nosilac članstvo, javnopravna, nedobitna, zajednica: država; županija, grad,

općina;bab) nosilac članstvo, javnopravna, nedobitna, društvo: politička stranka; komora

(npr. gospodarska);bac). nosilac članstvo, javnopravna, dobitna, društvo: ?;bba) nosilac imovina ili dr. sredstvo, javnopravna, dobitna: Nacionalna zaklada za

znanosti, visoko školstvo i tehnološki razvoj RH (NN 117/99);bbb) nosilac imovina ili dr. sredstvo, javnopravna, nedobitna: 0;bca) nosilac djelatnosti i/ili sama pravna osobnost, javnopravna, dobitna: javno

poduzeće (npr. HEP);bcb) nosilac djelatnosti i/ili sama pravna osobnost, javnopravna, nedobitna: javna

ustanova (npr. HRT; starački dom, škola);*caa) nosilac članstvo, socijalnopravna, dobitna, zajednica: vjerska zajednica koja je

ustrojena po Zakonu o pravnom položaju vjerskih zajednica; cab) nosilac članstvo, socijalnopravna, nedobitna, društvo: udruga (po nekima je

aab);cac) nosilac članstvo, socijalnopravna, dobitna, društvo: zadruga (po nekima je aac);cba) nosilac imovina ili dr. sredstvo, socijalnopravna, dobitna: moguće bi bilo da

sveučilište svoj fond za razvoj ustroju kao zakladu;cbb) nosilac imovina ili dr. sredstvo, socijalnopravna, nedobitna: 0;cca) nosilac djelatnosti i/ili sama pravna osobnost, socijalnopravna, dobitna:

sveučilište, fakultet na tržištu (istraživačkih i razvojnih djelatnosti);ccb) nosilac djelatnosti i/ili sama pravna osobnost, socijalnopravna, nedobitna:

sveučilište, fakultet (s važnim sastojcima bcb);*AFF. Pravna osoba privatnog prava i pravna osoba autonomnog prava je, slično

fizičkoj osobi, pravni subjekt, tj. pravna osoba svakoga pravnog poretka pod čijom se nadležnošću nađe pa tako može biti istodobno pravni subjekt više pravnih poredaka. Primjerice, pravna osoba privatnog prava ili autonomnog prava može biti pravni subjekt pravnog poretka Republike Hrvatske ili, skraćeno, hrvatskog prava; prava Evropske Unije (koja štiti Sud EU u Luxemburgu); prava Katoličke crkve; donekle i međunarodnog prava. Pravna osoba

18


javnog prava je u pravilu pravni subjekt, tj. pravna osoba pravnog poretka kojemu pripada.

AFG. Posebna veza između pravne osobe i pravnog poretka redovito je, slično takvoj vezi fizičke osobe, državljanstvo. Pravni poredak tako ima pod svojom nadležnošću (ne nužno na svojemu teriitoriju) dvije vrste pravnih subjekata koji su pravne osobe, naime, pravne osobe koje su njezini državljani i pravne osobe koje su stranci. Najvažnije i najbrojnije strane pravne osobe koje djeluju na području RH su pravne osobe Katoličke Crkve.

AFH. Pravni poredak može društvenoj tvorbi kojoj ne priznaje pravni subjektivitet priznati da može biti nosilac određenih prava i dužnosti. Tako je Ustavni sud RH priznao da udruga koja nema pravni subjektivitet, tj. nije nosilac prava i dužnosti u hrvatskome pravnom poretku, može ipak biti nosilac nekih prava i dužnosti u tom istom pravnom poretku. Zakon o parničnom postupku, čl.77. propisuje da stranka u postupku može biti svaka fizička i pravna osoba ali propisuje i to da parnični sud može iznimno, s pravnim učinkom u određenoj parnici, priznati svojstvo stranke I onim oblicima udruživanja koji nemaju stranačku sposobnost prema odredbama tog zakona ako utvrdi da, s obzirom na predmet spora, u suštini udovoljavaju bitnim uvjetima za sjecanje stranačke sposobnosti, a osobito ako raspolaću društvenim sredstvima odnosno imovinom na kojoj se može provesti izvršenje (ovrha).

AFI. Pravni poredak pravnoj osobi u nastanku (osnivanju) i nestanku (ukidanju) redovito daje djelomičnu sposobnost da vlastitim djelovanjem stječe prava i dužnosti.

*1.3.1.PRAVNI SUBJEKTI: ISPITNA PITANJA:

*131A01.(613). ŠTO JE TO PRAVNI SUBJEKT? (XXXX 6->7) (usp. PSP:64->55)Pravni subjekt je imatelj,* tj.* nositelj* prava* i* dužnosti* u* pravnom* poretku*.131A2.(614). ZBOG KOJIH RAZLOGA POJAM ČOVJEKA I POJAM PRAVNOG

SUBJEKTA NISU ISTOVJETNI U SADRŽAJNOM (PERIĆ: SINONIMI U ORGANIZACIONOM ILI STATIČKOM) POGLEDU? (*** 5) (usp.PSP:64->55)

Pojam "čovjek" i pojam "pravni subjekt" sadržajno nisu istovjetni jer osim * fizičkih osoba * kao pravnih subjekata * postoje i * pravne osobe * kao pravni subjekti *, a to su razne ljudske * tvorbe *, nar. države i međunarodne organizacije u međunarodnome pravnom poretku te društva i zaklade u unutrašnjim pravnim porecima.

131A03. NAVEDITE I UKRATKO ODREDITE GLAVNE VRSTE PRAVNIH SUBJEKATA TE NARAV DOGAĐAJA PO KOJIMA NASTAJU! (XXXX 11)(IP06)

Glavne vrste pravnih subjekata su fizička osoba**, tj. čovjek*, koji nastaje prirodnim događajem**, i pravna osoba**, tj. društvena tvorba**, koja nastaje ljudskim djelovanjem**.

131A04.(615). ZBOG KOJEG RAZLOGA POJAM ČOVJEKA I PRAVNOG SUBJEKTA NISU SINONIMI U POVIJESNOM (PERIĆ: DINAMIČKOM) POGLEDU? (***5->9)(usp.PSP:64->55)

Pojam "čovjek" i pojam "pravni subjekt" povijesno nisu istovjetni zbog toga što su ljudi * postojali dok još nije bilo* pravnih poredaka * i zbog toga što su u povijesti postojali i * takvi pravni poreci * koji nisu prioznavali * svojstva pravnog subjekta * svim * ljudima *.

131A05. ŠTO JE TO DJELATNA SPOSOBNOST? (XXXX 10)(IP06Djelatna sposobnost je sposobnost* pravnog* subjekta* da vlastitim* djelovanjem*

stječe* prava* i* dužnosti* u pravnom poretku*.131A06. KOJE SPOSOBNOSTI SADRŽI DJELATNA SPOSOBNOST?

19


Djelatna sposobnost ukjučuje deliktnu sposobnost** i pravnostvaralačku sposobnost**.

131A07. NAVEDITE DVA HRVATSKA NAZIVA UVJETA DJELATNE SPOSOBNOSTI! (**2)(IP)

Uvjet djelatne sposobnosti se naziva ubrojivost ili uračunljivost**.131A08. ŠTO JE TO UBROJIVOST ILI URAČUNLJIVOST? (XXXX 11)(IP06)To je sposobnost* čovjeka* da zna* i* hoće* svoje* radnje* i* njihove* redovite*

posljedice*. 131A09. ŠTO JE TO DELIKTNA SPOSOBNOST? (XXXX 10)(IP06)Deliktna sposobnost je sposobnost* pravnog subjekta** da pravno odgovara** za

svoja* protupravna* djelovanja*, tj. za svoje pravne delikte**. 131A10. NAVEDITE NAZIVE GLAVNIH VRSTA DELIKTNE SPOSOBNOSTI? (XXXX 6)

(IP06)Nazivi su glavnih vrsta deliktne sposobnosti: krivična/kaznena **; građanska * ;

stegovna/disciplinska **; politička *131A11. NAVEDITE VRIJEDNOSTI KOJE SE ŠTITE SVAKOM OD GLAVNIH VRSTA

DELIKTNE SPOSOBNOSTI! (*** 2+2+10=14)(IP06)krivična/kaznena*: javne vrijednosti*; građanska*: privatne vrijednosti*; stegovna* i

politička*: korporativna vrijednost* (pravne osobe** ili* njezinog organa**); 131A12. ŠTO SE TO U OVOM "UVODU U (JAVNO) PRAVO" NAZIVA

PRAVNOSTVARALAČKOM SPOSOBNOŠĆU? (XXXX 7)(IP06)U ovom "Uvodu u (javno) pravo" pravnostvaralačkom sposobnošću naziva se

sposobnost stvaranja pravnih akata****, uključiv pravnih poslova***131A13. KOJE SPOSOBNOSTI SADRŽI PRAVNOSTVARALAČKA SPOSOBNOST? (***

2+2)(IP06)Pravnostvaralačka sposobnost sadrži pravnu vlast** i poslovnu sposobnost**.131A14. ŠTO JE TO PRAVNA VLAST? (XXXX 15)(IP 06).Pravna vlast je sposobnost* i/ili** pravo* da se svojim* radnjama* stvore* pravni

akti** (npr. zakoni, upravna rješenja) obvezatni za druge*** bez njihove suglasnosti*** (npr. zakon, upravno rješenje o razrezu poreza).

131A15.(755). ŠTO JE TO POSLOVNA SPOSOBNOST? (XXXX 9)( (IP06) (usp.SP:65->56; KVGP:33)

Poslovna sposobnost je sposobnost* i* /ili * pravo* da se svojim* radnjama * stvore* pravni poslovi** obvezatni za sebe (npr. obećanje nagrade) i, uz njihovu suglasnost, za druge (npr. ugovor o kupoprodaji)

131A16. ZAŠTO PRAVNOSTVARALAČKA SPOSOBNOST NIJE UOBIČAJEN POJAM PRAVNE DOKTRINE? (** 7)(IP06)

Pravnostvaralačka sposobnost nije uobičajen pojam pravne doktrine zbog toga što pojmovi poslovna sposobnost** i pravna vlast** nemaju očiti neposredno viši pojam***

131A17. ZAŠTO POJMOVI POSLOVNA SPOSOBNOST I PRAVNA VLAST NEMAJU U PRAVNOJ DOKTRINI OČITI NEPOSREDNO VIŠI POJAM? (* 15)(IP06)Pojmovi poslovna sposobnost i pravna vlast nemaju u pravnoj doktrini očiti neposredno viši pojam zbog toga što je po jednim misliocima* pravo* valjano* zbog utemeljenosti* u suglasnosti * pravnih subjekata*, koja se očituje* putem poslovne sposobnosti**; a po drugima* zbog toga što je utemeljeno u nekome višem izvoru** (osobnome ili neosobnom vladaru, poretku itsl.), koji se očituje* putem pravne vlasti*. Po prvom mišljenju, poslovna sposobnost svakog čovjeka uključuje pravnu vlast, a po drugom je proizvod pravne vlasti koju imaju samo neki ljudi.

20


131A18. NAVEDITE VRSTE PRAVA I DUŽNOSTI TE SPOSOBNOSTI KOJE NEKOGA ILI NEŠTO ČINE PRAVNIM SUBJEKTOM ODREĐENOGA PRAVNOG PORETKA! (XXXX 3+13=16)(IP06)

Slijedeće vrste prava i dužnosti te sposobnosti čine nekoga ili nešto pravnim subjektom određenoga pravnog poretka:

(a) Primarna (prvotna) * prava * i dužnosti *, npr. pravo na život, pravo vlasništva, pravo na školovanje; dužnost očuvanja života drugih, dužnost plaćanja poreza, obveza povrata duga;.

(b) djelatna sposobnost** kao skup sposobnosti* i*/ili* sekundarnih (drugotnih)* prava* i dužnosti*, tj. prava i dužnosti na stvaranje* i provedbu * primarnih * prava* i dužnosti *, npr. pravo zaključivanja pravnih poslovi, pravo izjavljivanja tužbe, pravo glasa na izborima itd.

131A19. NAVEDITE PET PO VRSTI RAZLIČITIH PRAVNIH POREDAKA POD ČIJU NADLEŽNOST MOŽE POTPASTI HRVATSKI PRAVNI SUBJEKT! (XXXX 2+4+2+3+5=16) (IP06)

Pet je po vrsti različitih pravnih poredaka pod čiju nadležnost može potpasti hrvatski pravni subjekt: hrvatsko pravo**, drugo unutrašnje pravo, npr. talijansko****, međunarodno pravo**, pravo Vijeća Evrope***, pravo vjerske zajednice, npr. Katoličke crkve*****.

131AF01= 21AD01.KOJE VRSTE PRAVNIH OSOBA SMIJE BITI NEKA PRAVNA OSOBA I KOJE SASTOJKE MOŽE IMATI? (XXXX 5+5=10)(IP06)

Pravna osoba smije biti samo jedne od vrsta propisanih zakonom***** te mora i smije imati samo one sastojke propisane zakonom*****.

131AF02 = 21AD02. NAVEDITE GLAVNA MJERILA ZA RAZLIKOVANJE PRAVNIH OSOBA U HRVATSKOME PRAVNOM PORETKU! (XXXX 3+2+3+4+5+4=21)(IP09)

Glavna su mjerila za razlikovanje pravnih osoba u hrvatskome pravnom poretku slijedeća: (a) djelovanje kojim nastaje***; (b)nosivi sastojak**; (c) imovinska svrha djelatnosti***; (d) pravno područje kojemu pripada****; (e) pravni poredak pod čijom je nadležnosti*****; (f) pravni poredak čiji je državljanin****.

131AF03 = 21AD03. NAVEDITE VRSTE PRAVNIH OSOBA S OBZIROM NA DJELOVANJE KOJIM NASTAJU TE UZ SVAKU VRSTU DJELOVANJE KOJIM NASTAJE (XXXX 1+5++1+2=9) (IP09)

Vrste su pravnih osoba s obzirom na djelovanje kojim nastaju zajednice* (nastaju društvenim djelovanjem koje pravo priznaje*****) i društva* (nastaju pravnim djelovanjem**).

131AF04 = 21AD04. NAVEDITE VRSTE PRAVNIH OSOBA S OBZIROM NA NOSIVI SASTOJAK I UZ SVAKU VRSTU NJEZIN NOSIVI SASTOJAK (XXXX 2+2+8=12) (IP09)

Vrste su pravnih osoba s obzirom na nosivi sastojak korporacija (članstvo)**, zaklada (imovina)** te ustanova / zaklada** (djelatnosti** i/ili** pravna osobnost**).

131AF05 = 21AD05. NAVEDITE VRSTE PRAVNIH OSOBA S OBZIROM NA SVRHU IMOVINSKOG DJELOVANJA! (XXXX 2) (IP09)

Vrste su pravnih osoba s obzirom na imovinsku djelatnosti dobitne* i nedobitne* pravne osobe.

131AF06 = 21AD06. NAVEDITE VRSTE PRAVNIH OSOBA S OBZIROM NA PRAVNO PODRUČJE KOJEMU PRETEŽNO PRIPADAJU! (XXXX 3) (IP09)

Vrste su pravnih osoba s obzirom na pravno područje kojemu pretežno pripadaju pravne osobe: privatnog prava**, javnog prava**, socijalnog prava**.

21


131AF07= NAVEDITE ZNAČAJKE PRAVNIH OSOBA KOJE IMA HRT! (*** 5+1+1=7) (IP09)

HRT ima značajke slijedećih pravnih osoba: nosiv joj je sastojak djelatnost i/ili sama pravna osobnost*****, javnopravna*, nedobitna*.

131AF08= NAVEDITE ZNAČAJKE PRAVNIH OSOBA KOJE IMA EPH! (*** 3+1+1+1=6) (IP09)*1.3.2. PRAVNI ODNOSI, PROTUPRAVNOST I PRAVNA MJERILA: ISPITNA PITANJA *1.3.2.A. PRAVNI ODNOSI: ISPITNA PITANJA

*132A01.ŠTO JE TO PRAVNI ODNOS? (XXXX 30)(IP06)Pravni odnos je odnos* pod određenim* prirodnim* i društvenim* uvjetima* u kojemu

jedan* pravni* subjekt* (aktivni*) ima* subjektivno* pravo* / ovlaštenje* na određenu* činidbu* / djelovanje*, u pogledu* određenog* objekta*, prema* drugome* pravnom* subjektu* (pasivnom*), koji ima* odgovarajuću* pravnu* obvezu* / dužnost* prema* prvom*.

132A02.NAVEDITE PODROBNO SASTOJKE PRAVNOG ODNOSA U UŽEM SMISLU! (***14)(IP06)

Sastojci su pravnog odnosa u užem smislu slijedeći: aktivni pravni subjekt***; pasivni pravni subjekt***; subjektivno pravo** / ovlaštenje*; pravna obveza** / dužnost*; pravni object**.

132A03.NAVEDITE PODROBNO SASTOJKE PRAVNOG ODNOSA U ŠIREM SMISLU! (***17)(IP06)

Sastojci su pravnog odnosa u širem smislu slijedeći: prirodni* i društveni* uvjeti*; aktivni pravni subjekt***; pasivni pravni subjekt***; subjektivno pravo** / ovlaštenje*; pravna obveza** / dužnost*; pravni object**.

132A04.NAVEDITE PRIMJER PRAVNOG ODNOSA U ŠIREM SMISLU I UZ SVAKI SASTOJAK PRIMJERA NAVEDITE NJEGOV NAZIV PO PRAVNOJ DOKTRINI! (XXXX***31)(IP09)

Primjer je pravnog odnosa u širem smislu slijedeći (uz zagradi uz svaki sastojak njegov naziv pravnoj doktrini): ako kuću u Vodovodnoj 33 ošteti požar*** (prirodni ili društveni uvjeti***), Marko Marković, vlasnik kuće u Vodovodnoj 33*** (aktivni pravni subjekt***) prema Croatia osiguranju d.d.*** (pasivni pravni subjekt***) ima subjektivno pravo** / ovlaštenje* na isplatu osigurnine u vrijednosti štete do najviše 50.000** (pravni object**), a Croatia Osiguranje* prema Marku Markoviću* ima odgovarajuću* pravnu obvezu** / dužnost*

132A05. ŠTO SE TO NAZIVA OBJEKTOM PRAVNOG ODNOSA ILI, KRAĆE, PRAVNIM OBJEKTOM? (XXXX***18)(IP09)

Objektom pravnog odnosa ili, kraće, pravnim objektom naziva se jedno ili više od slijedećeg: činidba* tj.* djelovanje*, njezin učinak**, predmet djelovanja i/ili učinka*****, njihova svrha**, njihova vrijednost**, koja može* biti* upotrebna*, tržišna* ili pravna*.

132A06.NAVEDITE I UKRATKO ODREDITE DVIJE PRAVNO VAŽNE VRSTE ČINIDABA, TJ. DJELATNOSTI S OBZIROM NA NJIHOVU PRAVNU VRIJEDNOST, TJ. PRAVNO VAŽENJE! (XXXX 13)(IP09)

22


Dvije su pravno važne vrste činidaba, tj, djelatnosti s s obzirom na njihovu pravnu vrijednost, tj. pravno važenje (obična *) pravna * činidba * (naziva se također* pravna* radnja*), koja ne* sadrži*, i pravni * akt *, koji sadrži* pravno* mjerilo*.

132A07.NAVEDITE VRSTE (OBIČNIH) PRAVNIH ČINIDABA, TJ. DJELATNOSTI, S OBZIROM NA STANJA, I NJIHOVE LATINSKE NAZIVE (XXXX 2+2+2+2=8)(usp.VKGP:92)

Vrste pravnih činidaba s obzirom na stanja, i njihovi latinski nazivi, jesu: činjenje * (facere *), davanje* (dare*), propuštanje * (non facere *), trpljenje * (pati *).

132A08.U ČEMU SE U PRAVU SASTOJI ČINJENJE? (*** 11)(usp.PSP:84-85->71-72; VKGP:92)

U pravu se činjenje sastoji u tom da pravni subjekt * iz* ili * protiv * pravne * dužnosti * učini * nešto prema drugome * a što * po svojim spospobnostima može * ne učiniti *.

132A09.NAVEDITE PRIMJER ČINJENJA U PRAVU! (** 7)(usp. PSP:84-85->71-72; VKGP:92)

Npr. pravni subjekt * iz pravne dužnosti * okopa* vinograd* susjedu* iako ga može * ne platiti * .

132A10.U ČEMU SE U PRAVU SASTOJI DAVANJE? (*** 13)(usp.PSP:84-85->71-72; VKGP:92)

U pravu se davanje sastoji u tom da pravni subjekt * iz* ili * protiv * pravne * dužnosti * dade * određenu* stvar * drugom* a što * po svojim spospobnostima može * ne učiniti *.

132A11.NAVEDITE PRIMJER DAVAMKAU PRAVU! (** 6)(usp. PSP:84-85->71-72; VKGP:92)

Npr. pravni subjekt * iz pravne dužnosti * vrati* motiku* susjedu * iako je može * ne vratiti* . 132A12. U ČEMU SE U PRAVU SASTOJI PROPUŠTANJE? (*** 11)(usp. PSP:84-85-

>71-72; VKGP:92)U pravu se propuštanje sastoji u tom da pravni subjekt * iz * ili * protiv * pravne *

dužnosti * ne učini * nešto spram drugoga * što * po svojim spospobnostima može * učiniti *.

132A13.NAVEDITE PRIMJER PROPUŠTANJA U PRAVU! (**7)(usp. PSP:84-85->71-72; VKGP:92)

Npr. pravni subjekt * iz pravne dužnosti * ne udari * susjeda koji mu je razbio prozor** iako ga može * udariti* .

132A14.. U ČEMU SE U PRAVU SASTOJI TRPLJENJE? (*** 12)(usp. PSP:84-85->71-72; KVGP:94)

U pravu se trpljenje sastoji u tom da pravni subjekt * iz ili * protiv * pravne * dužnosti * ne spriječi * drugoga * u pravno* ovlaštenoj * radnji * koju po svojim spospobnostima može * spriječiti *.

132A15. NAVEDITE PRIMJER TRPLJENJA U PRAVU! (** 9)(usp.PSP:84-85->71-72; KVGP:92)

Npr. pravni subjekt * može * spriječiti * prijelaz * po svom * zemljištu * ali ga zbog pravne* dužnosti * ne spriječi*. *1.3.2.B.PROTUPRAVNOST: ISPITNA PITANJA:

*132B( 6.2.1).ŠTO JE TO DELIKT U OBJEKTIVNOM SMISLU? NAPIŠITE! (N;XXXX 6;

ViskovićTPD,164)PTO: Delikt u objektivnom smislu je protupravna* (pravno zabranjena) radnja* (ili posljedica radnje), bez obzira na to da li je* svjesna* i koliko je* svjesna*.

23


132B(6.2.2). ŠTO JE TO OBJEKTIVNA ODGOVORNOST? NAPIŠITE! (N;XXXX 6;Visković TPD, 164)

PTO: Objektivna odgovornost je odgovornost za je protupravnu* (pravno zabranjenu) radnju* (ili posljedicu radnje), bez obzira na to da li je* svjesna* i koliko je* svjesna*.

132B(6.2.3). ŠTO JE TO DELIKT U SUBJEKTIVNOM SMISLU? NAPIŠITE! (N;XXXX 3; ViskovićTPD,.164)

PTO: Delikt u objektivnom smislu je skrivljena* protupravna* (zabranjena) radnja* (ili posljedica radnje).

132B(6.2.4). ŠTO JE TO SUBJEKTIVNA ODGOVORNOST? NAPIŠITE! (N;XXXX 3; ViskovićTPD,.164)

PTO: Subjektivna odgovornost je odgovornost za skrivljenu* protupravnu* (pravno zabranjenu) radnju* (ili posljedicu radnje).

132B( 6.2.5. ŠTO JE TO KRIVNJA (PO PSIHOLOŠKOJ TEORIJI KRIVNJE)? NAPIŠITE! (N;XXXX 10; ViskovićTPD,.165)

PTO: (Po psihološkoj teoriji krivnje) krivnja je subjektivni* odnos* počinitelja* protupravne* radnje* prema* vlastitoj* radnji* i njezinim* posljedicama*.

132B(6.2.6). ŠTO JE TO KRIVNJA PO NORMATIVNOJ TEORIJI KRIVNJE? (XXXX 8; PO NOVOSELEC, OPĆI DIO KAZNENOG PRAVA, 2004, STR.210)

PTO: Po normativnoj teoriji krivnje krivnja je (društveni) prijekor* počinitelju* što nije* propustio* protupravnu* radnju* iako ju je* mogao propustiti*.

132B(6.2.7). ŠTO JE TO KRIVNJA PO PSIHOLOŠKO-NORMATIVNOJ TEORIJI KRIVNJE? (*** 2+8++2+8=20; PO NOVOSELEC, OPĆI DIO KAZNENOG PRAVA, 2004, STR.210)

PTO: Po psihološko-normativnoj teoriji krivnje krivnja se sastoji od psihičkog supstrata**, tj. subjektivnog* odnosa* počinitelja* protupravne* radnje* prema* vlastitoj* radnji* i njezinim* posljedicama*) i suda o njemu**, tj, (društvenog) prijekora* počinitelju* što nije* propustio* protupravnu* radnju* iako je* mogao propustiti*.

132B(6.2.8). NAVEDITE SADRŽAJ ILI TRI OBILJEŽJA KRIVNJE PO KAZNENOM ZAKONU REPUBLIKE HRVATSKE! (*** 1+3+7=11; PO NOVOSELEC, OPĆI DIO KAZNENOG PRAVA, 2004, STR.212)

PTO: Po KZRH sadržaj su ili tri obilježja krivnje: ubrojivost (uračunljivost)*; namjera ili nehaj***; svijest o protupravnosti*** ili* mogućnost te svijesti***.

132B(6.2.9). NAVEDITE UOBIČAJENE RAZLOGE ISKLJUČENJA PROTUPRAVNOSTI NAPIŠITE! (N;*** 1+1+2+2+2+5=11;V.166-167)

PTO: Uobičajeni su razlozi isključenja protupravnosti: slučaj* (casus); zabluda* (error); viša sila** (vis maior); nužna obrana**; krajnja nužda**; činjenje štete uz pristanak oštećenog*****.

132B(6.2.10). ŠTO JE TO UBROJIVOST ILI URAČUNLJIVOST? (* 20; PO NOVOSELEC, OPĆI DIO KAZNENOG PRAVA, 2004, STR.214)

PTO: Ubrojivost ili uračunljivost je sposobnost* počinitelja* protupravne* radnje* u vrijeme* njezinog* počinjenja da zna* («da je svjesna») radnju* (koja je, čija je, koje su njezine vjerojatne posljedice) i hoće* je.

132B(6.2.11). ŠTO JE TO NAMJERA ? NAVEDITE I OZNAČITE U ODGOVORU NJEZINE SASTOJNICE! (***5; PO NOVOSELEC, OPĆI DIO KAZNENOG PRAVA, 2004, STR.227)

24


PTO:Namjera (dolus)je znanje* (kognitivna* sastojnica) i htijenje* (volitivna* sastojnica) radnje*.

132B(6.2.12). ŠTO JE TO NEHAJ ? (***3; PO NOVOSELEC, OPĆI DIO KAZNENOG PRAVA, 2004, STR.227)

PTO: Nehaj je propust dužne pažnje***.132B( 6.2.13). NAVEDITE PRAVNU MAKSIMU, NA HRVATSKOM I NA LATINSKOM,

ČIJE JE ZNAČENJE DA SE SVIJEST O PROTUPRAVNOSTI PRETPOSTAVLJA! NAPIŠITE! (N;*** 4+3=7;Visković TPD;165)

PTO: Nepoznavanje prava ne opravdava****; ignorantia juris nocet***.*132B(6.2.14). NAVEDITE SADRŽAJ, TJ. GLAVNE SASTOJKE KAZNENE

ODGOVORNOSTI PO DANAŠNJEMU HRVATSKOM PRAVU!(*** 3; PO NOVOSELEC, OPĆI DIO KAZNENOG PRAVA, 2004, nar.116,158-160, 246)

PTO: Po današnjemu hrvatskom pravu, sadržaj, tj. glavni sastojci kaznene / krivične odgovornosti su slijedeći:

a)pravni poredak, ukljućujući Kazneni zakon i druge zakone koji propisuju kaznena djela i kaznene sankcije;

b) počinitelj kaznenog djela; c) žrtva kaznenog djela; d) objektivna protupravnost:da) pozitivna protupravnost, tj. ostvareno je biće kaznenog djela: daa) u materijalnom smislu (povrijeđeno je pravno dobro čijoj zaštiti služi

kaznenopravna norma);dab) u formalnom smislu (ostvareno je kazneno djelo po prilici onako kako je

opisano odredbom delikta u Kaznenom zakonu ili drugom zakonu, ):db) negativna protupravnost, tj.nema niti jednog razloga za isključenje

protupravnosti, tj. nužne obrane, krajnje nužde, zakonite uporabe sredstava prisile (od strane vojnika, ili sl.);

e) radnja, uključujući – ako je kazneno djelo s posljedicom - uzročnu vezu između radnje i posljedice kao dijela bića kaznenog dijela; ea)krivnja, tj.:

fa) ubrojivost; fb) namjera ili nehaj u izvršenju radnje;fc) subjektivna protupravnost,tj.svijest o objektivnoj protupravnosti. 132B( 6.2.15). NAVEDITE SADRŽAJ, TJ. GLAVNE SASTOJKE GRAĐANSKE

ODGOVORNOSTI ZA ŠTETU PO DANAŠNJEMU HRVATSKOM PRAVU!(*** 3; UZ KLARIĆ-VEDRIŠ, GRAĐANSKO PRAVO, 2007,gl.XXVII)

PTO: Po današnjemu hrvatskom pravu, sadržaj, tj. glavni sastojci građanske odgovornosti za štetu su slijedeći:

a) pravni poredak, ukljućujući: aa) samo građanski zakon, tj. Zakon o obveznim odnosima te druge pravne akte

(zakonske, podzakonske, običaje, sudsku praksu) i pravna mjerila (nar. načela koja nisu sadržana u nekome određenome pravnom aktu) što propisuju građanske delikte i građanske sankcije; ili

ab) građanski zakon i ugovor između štetnika i oštećenog; b) štetnik, tj. počinitelj građanskog delikta; c) oštećeni, tj. žrtva kaznenog djela; da) pozitivna protupravnost, tj. ostvarena je šteta:

25


daa) materijalnom smislu (povrijeđeno je pravno dobro čijoj zaštiti služi građanskopravna norma, tj. umanjena je imovina ili je spriječen rast imovine oštećenog ili je povrijeđeno

njegovo pravo osobnosti, npr. na čast i ugled);dab) u formalnom smislu (ostvarena je šteta po prilici onako kako je opisana

odredbom delikta u građanskom zakonu ili u drugome pravnom aktu, npr. običaju, ili pravnom mjerilu, npr. pravnom načelu):

db) negativna protupravnost, tj.nema niti jednog razloga za isključenje protupravnosti, tj. nužne obrane, više sile, nanošenja štete po dužnosti, dopuštene samopomoći, pristanka oštećenog;

e) štetna radnja, uključujući uzročnu vezu između štetne radnje i štete kao posljedice;

fa) ubrojivost štetnika fb) namjera ili nehaj u izvršenju radnje;<fc) subjektivna protupravnost,tj.svijest o objektivnoj protupravnosti u pravilu nije

sastojak građanske odgovornist za štetu!!!>*

1.3.2.C. PRAVNA MJERILA: ISPITNA PITANJA *1.3.2.C. PRAVNA MJERILA: POJAM I VRSTE: ISPITNA PITANJA*132C01. =30A01 ŠTO JE TO PRAVNO MJERILO DJELOVANJA? (XXXX 8) (IP06)

Pravno mjerilo djelovanja je pravni* propis* koji je razlog** i, kao razlog**, uzrok* (pobuda, motiv) djelovanja*.

132C02= 30A02. NAVEDITE GLAVNE VRSTE PRAVNIH MJERILA DJELOVANJA? (XXXX 11)(IP06)

Glavna pravna mjerila djelovanja jesu: pravno pravilo** (pravna norma)**; pravna vrijednost**, pravno načelo**; skup pravnih mjerila***.

132C03. = 30A03. NAVEDITE DVA PRIMJERA PRAVNOG PRAVILA! (*** 10)(IP08) Dva su primjera pravnog pravila:

1. Ustav RH (NN 56/90, 28/01) cl. 64. s 1.1: "Dužnost je svih da štite djecu i nemoćne osobe". 2.Na temelju Obiteljskog zakona (NN 116/03), cl. 209., koji propisuje "Roditelji su dužni uzdržavati svoje maloljetno dijete", Petar Petrović dužan je uzdržavati svoju maloljetnu kćerku Pavicu Petrović.

132C04= 30A04. NAVEDITE PRIMJER PRAVNE VRIJEDNOSTI! (*** 10)(IP08) Primjer je pravne vrijednosti slijedeća odredba članka 2..Obiteljskogi zakona (NN

116/03).: "Uređenje obiteljskih odnosa temelji se na...: ravnopravnosti žene i muškarca te uzajamnog poštovanja i pomaganja svih članova obitelji; zaštite dobrobiti i prava djeteta, te odgvornosti obaju roditelja zapdizanje i odgoj djeteta; primjerene skrbničke zaštite djeteta bez roditeljske skrbi te odrasle osobe s duševnim smetnjama".

132C05= 30A05. NAVEDITE PRIMJER PRAVNOG NAČELA! (*** 10)(IP08) Primjer je pravnog načela slijedeća odredba glave Zakon o parničnom postupku

(Sl.l.SFRJ 4/77; NN 53/91), cl. 3: "Stranke mogu slobodno raspolagati zahtjevima koje su stavile u tijeku postupka".

132C06=???30A06. NAVEDITE ČETIRI GLAVNE VRSTE SKUPOVA PRAVNIH MJERILA I ZA SVAKU PO DVA PRIMJERA! (*** 6+6+6+6=24)(IP08)

26


Četiri su glavne vrste skupova pravnih mjerila, i za svaku po dva primjera, slijedeće: a) pravna ustanova: brak, porez na promet; b) pravna grana: obiteljsko pravo, pravo

javnih financija; c) pravno područje: javno pravo, privatno pravo; d) pravni sistem: hrvatsko pravo, međunarodno pravo.

132C07=30A07. NAVEDITE TRI PRIMJERA PRAVNOG SISTEMA! (*** 3x3=9) (IP08)Tri su primjera pravnog sistema: a) hrvatski pravni sitem; b) međunarodno pravo; c)

kanonsko pravo katoličke crkve.132C08=30A08. NAVEDITE GLAVNE VRSTE MJERILA DJELOVANJA S OBZIROM NA

PROPISNI (PRESKRIPTIVNI) SADRŽAJ U UŽEM SMISLU I U ŠIREM SMISLU! (XXXX 4+10=14)(IP06)

Glavne su vrste mjerila djelovanja s obzirom na propisni (preskriptivni) sadržaj:1.u užem smislu: vrijednost*; pravilo (norma) djelovanja***;

2.u širem smislu: vrijednost*; pravilo* (norma)* djelovanja*; načelo* (princip)* djelovanja*; skup mjerila

132C09=30A09.NAVEDITE GLAVNE FUNKCIJE PRAVNIH MJERILA DJELOVANJA (PRAVNIH PRAVILA, PRAVNIH VRIJEDNOSTI, ITSL.) U PRAVNOM ODNOSU! (XXXX 29)(IP06)

Glavne su funkcije pravnih mjerila djelovanja (pravnih pravila, pravnih vrijednosti itsl.) u pravnom odnosu slijedeće: 1.razlog djelovanja koje ustanovljuje pravni odnos******, tj. opravdanje za pravnog subjekta da djelovanje izvede i za druge da to djelovanje procijene********; 2.uzrok djelovanja koje ustanovljuje pravni odnos*****, tj. pobuda (motiv) pravnog subjekta da izvede djelovanje***** i za druge da to djelovanje objasne*****.*

132CA. PRAVNA MJERILA: PRAVNA VRIJEDNOST: ISPITNA PITANJA*132CA01= 31AA01. PRIKAŽITE LOGIČKI SASTAV JEDNOSTAVNE VRIJEDNOSTI I

OZNAČITE NJEZIN SASTOJAK SIMBOLOM KOJI SE UPOTREBLJAVA U OVOM "UVODU U PRAVO"? (***6) (IP06)

Logički je sastav jednostavne vrijednosti: <D>* Q* je dobro/loše/svejedno.132CA02 = ??? ZA KOJE PRAVNE SUBJEKTE PRAVNOG SISTEMA VRIJEDI OPĆA,

ZA KOGA POSEBNA, A ZA KOGA POJEDINAČNA PRAVNA VRIJEDNOST? (*** 1+2+1=4)(1P06)a) Opća pravna vrijednost vrijedi za sve* pravne subjekte pravnog sistema, b) Posebna pravna vrijednost vrijedi za određenu* skupinu* pravnih subjekata pravnog sistema. c) Pojedinačna pravna vrijednost vrijedi samo za jednog* pravnog subjekta pravnog sistema

132CA03 = 31AA02. NAVEDITE JEDNU OD PRAVNIH VRIJEDNOSTI, PROPISANU KAO CILJ POVELJOM UJEDINJENIH NARODA ! (*** 5)

Povelja Ujedinjenih naroda, članak l. "Ciljevi Ujedinjenih naroda su: 1.održanje međunarodnog mira i sigurnosti...; 2.razvijanje medu narodima prijateljskih odnosa...; 3. postizanje međunarodne suradnje rješavanjem međunarodnih problema...; 4. da postanu središte za usklađivanje akcija poduzetih radi postizanja ovih zajedničkih ciljeva.

132CA04 = 31AA03. NAVEDITE TRI PRAVNE VRIJEDNOSTI PROPISANE USTAVOM REPUBLIKE HRVATSKE! (*** 6)(1P06)

27


Ustav Republike Hrvatske NN 56/90. članak 3.: "Sloboda, jednakost, nacionaln ravnopravnost, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav najvišđe su vrednoste ustavnog poretka Republike Hrvatske ".*

*132CB PRAVNA MJERILA: PRAVNO PRAVILO: ISPITNA PITANJA

*132CB011 = 31 AB011.PRIKAŽITE LOGIČKI SASTAV JEDNOSTAVNOG PRAVILA

DJELOVANJA I OZNAČITE SVAKI SASTOJAK SIMBOLOM KOJI SE UPOTREBLJAVA U OVOM "UVODU U PRAVO"? (XXXX 6) (IP06)

Logički je sastav jednostavnoga pravila djelovanja:<H>* Ako* P* <D>* treba da* Q*.132CB012 = 31 AB012. NAVEDITE PRIMJER JEDNOSTAVNOG PRAVILA

DJELOVANJA I OZNAČITE U NJEMU HIPOTEZU I DISPOZICIJU! (XXXX 1+3+1+3=8) (IP06) Primjer je jednostavnoga pravila djelovanja: <H>* Ako posudiš novac*** <D>* trebaš

ga vratiti***.132CB013 = 31 AB013. PRIKAŽITE LOGIČKI SASTAV SLOŽENOG PRAVILA

DJELOVANJA I OZNAČITE SVAKI SASTOJAK SIMBOLOM KOJI SE UPOTREBLJAVA U OVOM “UVODU U PRAVO”! (XXXX 13) (IP06)

Logički je sastav složenog pravila djelovanja:<H>* Ako* P* <D>* treba da* Q*, < H2>* ako* - Q** <D2>* treba da* Q2*".132CB014 = 31 AB014. PRIKAŽITE LOGIČKI SASTAV SLOŽENOG PRAVILA

DJELOVANJA I OZNAČITE U NJEMU HIPOTEZU, DISPOZICIJU, DELIKT I SANKCIJU! (XXXX 6) (IP06)

Primjer je složenog pravila djelovanja: <H>* Ako posudiš novac*** <D>* trebaš ga vratiti***, <H2>* ako ga ne vratiš***, <D2>* pravni poredak će ga prisilno vratiti***.

132CB015 = 11AB015. PRIKAŽITE LOGIČKI SASTAV JEDNOSTAVNOGA BEZPRIGODNOGA PRAVNOG PRAVILA (XXXX 6) (IP06)

Logički je sastav jednostavnoga prigodnoga pravnog pravila djelovanja (u prikazu su simbolima označeni sastojci pravila i u svakome njegov nosiv dio): "<H>* Ako* Ps* ( subjekti*) <D>* treba da* Q* (objekt*)"

132CB016 = 11AB016. NAVEDITE PRIMJER JEDNOSTAVNOGA BEZ PRIGODNOGA PRAVNOG PRAVILA I OZNAČITE U NJEMU HIPOTEZU I DIPOZICIJU, A U HIPOTEZI SUBJEKTE! (XXXX7) (IP06)

Primjer je jednostavnoga bez prigodnoga pravnog pravila djelovanja (u prikazu su simbolima označeni hipoteza i dispozicija a unutar hipoteze subjekti): “<H>* Ps* Svaki državljanin** <D>* ima pravo glasa**.

132CB017 = 11AB017. PRIKAŽITE LOGIČKI SASTAV JEDNOSTAVNOGA PRIGODNOGA PRAVNOG PRAVILA (XXXX 6) (IP06)

Logički je sastav jednostavnoga prigodnoga pravnog pravila djelovanja (u prikazu su simbolima označeni sastojci pravila i u svakome njegov nosiv dio): "<H>* Ako* je* Pp* (prigoda)* Ps* ( subjekti*) <D>* treba da* Q* (objekt*)"

132CB018 = 11AB018. NAVEDITE PRIMJER JEDNOSTAVNOGA PRIGODNOGA PRAVNOG PRAVILA I OZNAČITE U NJEMU HIPOTEZU I DIPOZICIJU, A U HIPOTEZI PRIGODU I SUBJEKTE! (XXXX10) (IP06)

Logički je sastav jednostavnoga prigodnoga pravnog pravila djelovanja (u prikazu su simbolima označeni sastojci pravila i u svakome njegov nosiv dio): “<H>* Pp* Ako

28


primi plaću višu od 50.000 kuna godišnje*** Ps građanin je državi** <D>* dužan platiti porez na dohodak**.

132CB019= ??? ZA KOJE PRAVNE SUBJEKTE PRAVNOG SISTEMA VRIJEDI OPĆE, ZA KOGA POSEBNO, A ZA KOGA POJEDINAČNO PRAVNO PRAVILO? (*** 1+2+1=4)(1P06)

a) Opće pravno pravilo vrijedi za sve* pravne subjekte pravnog sistema, b) Posebno pravno pravilo vrijedi za određenu* skupinu* pravnih subjekata pravnog

sistema. c) Pojedinačno pravno pravilo vrijedi samo za jednog* pravnog subjekta pravnog

sistema132CB20 = 11ABC20. PRIKAŽITE LOGIČKI SASTAV ZAKONSKOGA PRIGODNOG

PRAVILA, TJ. SLOŽENOGA OPĆEGA PRIGODNOGA PRAVNOG PRAVILA! (** 38)(IP06)Sastav je zakonskog prigodnog pravila, tj. logički je sastav složenoga općega prigodnoga

pravnog pravila: "<H>* Ako* je* Pp* (prigoda za primjenu pravila***) Ps* (apstraktni subjekt prema drugom subjektu*****) <D>* treba da* Q (objekt)*.< H2>* ako* Ps* (apstraktni subjekt prema drugom subjektu*****) Pp* (prigoda za primjenu pravila***) - Ql**(negativni objekti**) <D2>* Po* (organ pravnog poretka***) treba da* Q2* ".

132CB21 = 11ABC21. NAVEDITE PRIMJER ZAKONSKOGA PRIGODNOG PRAVILA,TJ. SLOŽENOGA OPĆEGA PRIGODNOGA PRAVNOG PRAVILA I OZNAČITE U NJEMU HIPOTEZU I DIPOZICIJU, A U HIPOTEZI I DISPOZICIJI PRIGODU I SUBJEKTE! (*** 26) (IP06)

Primjer je zakonskoga prigodnoga pravila, tj. složenoga općega prigodnoga pravnog pravila (s oznakama hipoteze i dipozicije te unutar dispozicije prigode za primjenu I subjekata):

"<H>* (Pp)* Ako je upaljeno crveno svjetlo** (Ps)* svatko* prema* pravnom poretku* <D>* ima zabranu* (Q)* prelaziti cestu**; <H2>* (Ps)* ako bilo tko* (Pp)* kad je upaljeno crveno svjetlo** (-Q)* ne poštuje zabranu prelaska ceste**, <D2>* platit će novčanu kaznu** (Q2)*".

132CB22 = 11ABC22. PRIKAŽITE LOGIČKI SASTAV UPRAVNOGA PRIGODNOG PRAVILA, TJ. JEDNOSTAVNOGA POJEDINAČNOGA PRIGODNOGA PRAVNOG PRAVILA S DISPOZICIJOM! (** 40)(IP06)

Logički je sastav upravnoga prigodnog pravila, tj. jednostavnoga pojedinačnoga prigodnog pravnog pravila s dispozicijom: "<H>* Ako* je* Pp* (konkretna prigoda**) Ps* (konketni subjekt** prema* drugom subjektu**) <D>* treba da* Q *(objekt*)".

132CB23 = 11ABC23. NAVEDITE PRIMJER UPRAVNOGA PRIGODNOG PRAVILA, TJ. JEDNOSTAVNOGA POJEDINAČNOGA PRIGODNOGA PRAVNOG PRAVILA SASTAVLJENOGA OD DISPOZICIJE, TE OZNAČITE U NJEMU HIPOTEZU I DISPOZICIJU, A U DISPOZICIJI PRIGODU I SUBJEKTE! (** 16)(IP06)

Primjer je upravnoga prigodnog pravila, tj. jednostavnoga pojedinačnoga prigodnoga pravnog pravila sastavljenoga od dispozicije (s oznakama hipoteze i dipozicije te unutar dispozicije prigode za primjenu I subjekata): "<H>* (Pp)* Ako je upaljeno crveno svjetlo**, (Ps)* Marko Marković** prema* pravnom poretku** <D>* ima zabranu** (Q)* prelaziti cestu**".

132CB24 = 11ABC24. PRIKAŽITE LOGIČKI SASTAV SUDSKOGA PRIGODNOG PRAVILA, TJ. JEDNOSTAVNOGA POJEDINAČNOGA PRIGODNOGA PRAVNOG PRAVILA SA SANKCIJOM! (** 40)(IP06)

29


Logički je sastav sudskoga prigodnog pravila, tj. jednostavnoga pojedinačnoga prigodnog pravnog pravila sa sankcijom: < H2>* ako* Ps (konkretni subjekt** prema* drugom subjektu**) Pp* (prigoda) - Ql*(negativni objekt 1) <D2>* treba da Q2>* (objekt2) ".

132CB25 = 11ABC25. NAVEDITE PRIMJER SUDSKOGA PRIGODNOG PRAVILA, TJ. JEDNOSTAVNOGA POJEDINAČNOGA PRIGODNOGA PRAVNOG PRAVILA SA SANKCIJOM, TE OZNAČITE U NJEMU DELIKT I SANKCIJU, A U SANKCIJI PRIGODU I SUBJEKTE! (** 18)(IP06)

Primjer je sudskoga prigodnog pravila, tj. jednostavnoga pojedinačnoga prigodnoga pravnog pravila sa sankcijom (s oznakama delikta i sankcije te unutar sankcije prigode za primjenu i subjekata): Pokazano primjerom: <H2>* (Pp*) Ako je kad je bilo upaljeno crveno svjetlo** (Ps*) Marko Marković** prema* pravnom poretku** (- Ql**) prekršio zabranu prelaska ceste**, <D2>* platit će novčanu kaznu** (Q2*)".

132CB26 = 30AB26. KOJI LOGIČKI SADRŽAJ MOŽE IMATI UGOVORNO PRAVILO? (XXXX7) (IP08)

Ugovorno pravilo može imati logički sadržaj zakonskog pravila**, upravnog pravila** ili* sudskog pravila**.

132CB27 = 30AB27.KAKO SE IZRAZI PRAVNA NORMA I PRAVNO PRAVILO UPOTREBLJAVAJU U HRVATSKOM? (** 6+5+4+5=20) (IP06)

Izrazi pravna norma i pravno pravilo u hrvatskom se upotrebljavaju tako daje uobičajeno* kazati* daje*, s obzirom na obuhvat adresata***, pravna norma*, opća*, posebna* ili* pojedinačna* i daje pravno pravilo* opće* ili* posebno*, ali nije uobičajeno** kazati* daje pravno pravilo* pojedinačno*.

132CB28 = 30AB28. NAVEDITE, PRIMJERICE (MOŽE IHIPOTETIČKI), NAZIV NEKOGA PRAVNOG AKTA TE NJEGOVU ODREDBU KOJA JE PO SADRŽAJU ZAKONSKO PRAVILO! (** 20) (IP06)

Primjer je naziva pravnog akta i njegove odredbe koja je po sadržaju zakonsko pravilo (ako je akt hipotetički, tj. zamišljen ali sa značajkama koje su vjerojatne i važne, označen je H):

l.(H) Zakon o porezu na dohodak ima slijedeću odredbu koja je po sadržaju zakonsko pravilo: "Fizička osoba koja u godini ima dohodak veći od 15.000 kuna dužnaje do kraja lipnja iduće godine platiti porez na dohodak po stopi od najmanje 5%. Ako ne plati, dug će se, uključujući zateznu kamatu i troškove ovrhe, naplatiti prisilno".

2.(H) Pravilnik o sigurnosti u prometu propisuje: "Kad gori crveno svjetlo nitko/ svatko, ne smije prelaziti cestu, tko prijeđe kaznit će se novčano!"

3.Poslovni običaj u trgovini voćem i povrćem propisivao je: "Kad prodavatelj isporučuje jabuke u inozemstvo, dužan ih je u sanduku uložiti u kartonsku foliju. Ako to ne učini, drži se da jabuke nije isporučio kupcu te mu je dužan nadoknaditi svu štetu".

4.Rješenje Vrhovnog suda NR Hrvatske Gž 204/5 iz!952. (objavljeno u Naša zakonitost, 1950, str. 150) propisuje, po prilici, slijedeće: "Ako stranke zaključuju ugovor o darovanju bez predaje darovane stvari od darodavca u posjed daroprimcu, dužne su ga zaključiti u obliku sudskog zapisnika. Ako ga ne zaključe u tom obliku, ugovor je ništav".

132CB28 = 30AB29. NAVEDITE, PRIMJERICE (MOŽE I HIPOTETIČKI), NAZIV NEKOGA PRAVNOG AKTA TE NJEGOVU ODREDBU KOJA JE PO SADRŽAJU UPRAVNO PRAVILO! (**20) (IP06)

Primjer je naziva pravnog akta i njegove odredbe koja je po sadržaju upravn pravilo (ako je akt hipotetički, tj. zamišljen ali sa značajkama koje su vjerojatne i važne, označen je H):

30


l .(H) Rješenje o razrezu poreza koju je donijela Uprava prihoda 25.ožujka 2007. propisuje: "S obzirom na to daje Marko Marković u 2006. godini zaradio 64.200 kuna, dužan je do 30.lipnja 2007. platiti porez po stopi od 5%, tj. iznos od 3.210 kuna".

132CB30 = 31AB30.NA VEDITE PRIMJER PRAVNOG PRAVILA I PODIJELITE GA U ČETIRI GLA VNA SASTOJKA TE SVAKI OZNAČITE UOBIČAJENIM HRVATSKIM NAZIVOM I KRATICOM KOJA SE UPOTREBI JA VA U OVOM "UVODU U (JA VNO) PRA VO "? (XXXX 12sastojd+16nazivi+8kratice=36)(IP06)

Primjer pravnog pravila s oznakom svakog dijela pravnog pravila uobičajenim nazivom i/ili kraticom koja se upotrebljava u ovom "Uvodu u (javno) pravo".

1.Primjer: Zakon o obveznim odnosima NN 35/05, članak 64.: "Tko se bavi obavljenjem tuđih poslova kao zanimanjem ili se javno nudi za obavljanje tih poslova, dužan je, ako ne želi prihvatiti ponuđeni nalog koji se odnosi na te poslove, o tome bez odgađanja obavijestiti drugu stranu, inače odgovara za štetu koju bi ova pretrpjela bez toga". Podjela u glavne dijelove i oznake dijelova: Tko se bavi obavljanjem tuđih poslova kao zanimanjem ili se javno nudi za obavljanje tih poslova, ako ne Želi prihvatiti ponuđeni nalog koji se odnosi na te poslove (Hl =prva hipoteza ili hipoteza) dužan je

0 tome bez odgađanja obavijestiti drugu stranu (D 1=prva dispozicija ili dipozicija), inače (H2 = druga hipoteza ili delikt) odgovara za štetu koju bi ova pretrpjela bez toga (D2 = druga dispozicija ili sankcija).

2.Primjer: Zakon o obrtu NN 49/03 i dr., članak 13. stavak 3.: "Obrtnik je dužan najkasnije osam dana prije početka obavljanja obrta prijaviti obavljanje obrta nadležnom županijskom uredu, odnosno uredu Grada Zagreba koji će o tome odmah izvijestiti odgovarajuće inspekcije ". Članak 83. stavak 1. točka 2. "Novačanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj obrtnik: ako ne prijavi početak obavljanja obreta (članak 13.stavak 3.) ". Podjela u glavne dijelove i oznake dijelova: Obrtnik, najkasnije osam dana prije početka obavljanja obrta (Hl=prva hipoteza) dužan je prijaviti obavljanje obrta nadležnom županijskom uredu, odnosno uredu Grada Zagreba (Dl =prva dispozicija) obrtnik, ako ne prijavi početak obavljanja obrta u skladu sa člankom IS.stavkom 3.(H2 = druga hipoteza ili delikt), kaznit će se novačanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 20.000,00 kuna (D2 = druga dispozicija ili sankcija). Napomena: "će o tome odmah izvijestiti odgovarajuće inspekcije" dio je druge pravne norme, koja obvezuje nadležni županijski ured, odnosno ured Grada Zagreba.

3.Primjer: Kazneni zakon NN 110/97 i dr., članak 95. "Tko navede drugoga na samoubojstvo ili mu pomogne u samoubojstvu pa ono bude počinjeno, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do tri godine". Podjela u glavne dijelove i oznake dijelova: <Nitko nikoga ni pod kojim uvjetima (Hl = Hipoteza 1) ne smije navesti na samoubojstvo ili mu pomoći u samoubojstvu pa ono bude počinjeno (Dl)>. Tko navede drugoga na samoubojstvo ili mu pomogne u samoubojstvu pa ono bude počinjeno (Hl = druga hipoteza ili delikt) kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do tri godine (D2 = druga dispozicija ili delikt). Napomena: norme posebnog dijela kaznenog zakona, kao ona u ČL95. Kaznenog zakona, u pravilu su jezično sročene kao delikt i sankcija, koji uključuju (impliciraju), ali ne spominju izrijekom, (prvu) hipotezu i (prvu) dispoziciju.*

132D PRAVNA MJERILA: PRAVNO NAČELO: ISPITNA PITANJA

31


*132D01 = 31AC01.PRIKAŽITE TIPIČNO PRAVNO NAČELO (TJ. LOGIČKI SASTAV

PRAVNOG NAČELA) I OZNAČITE SVAKI DIO PRAVNOG NAČELA UOBIČAJENIM HRVATSKIM NAZIVOM TE KRATICOM KOJA SE UPOTREBLJAVA U OVOM "UVODU U (JAVNO) PRAVO"? (XXXX6+6=12)(IP06)

Tipično pravno načelo ima sastav <H>"Ako P** <D> treba da Q*** ili. <H2>"Ako P** <D2> treba da Ql*** .

132D02 = 31AC02 PO ČEMU SE PRAVNO NAČELO RAZLIKUJE OD PRAVNOG PRAVILA? (** 3+15=18) (IP09)

Pravno načelo se razlikuje od pravnog pravila u dva pogleda: 1.načelo ima manje određenu hipotezu***; 2. dočim se pravilo treba primijeniti*** ako su ispunjeni uvjeti opisani hipotezom****, a ne smije ako nisu**; načelo se može primjeniti u većoj ili manjoj mjeri******.

*132E PRAVNA MJERILA: PRAVNI SISTEM: ISPITNA PITANJA*132E01 = 30AD01. ŠTO JE TO PRAVNI SISTEM? (XXXX 12)(IP06)Pravni sistem je ukupnost pravnih mjerila*** (pravnih normi, pravnih vrijednosti,pravnih načela) povezanih* istim izvorima** (npr. prvim ustavom pravnog poretka),

istim temeljnim načelima*** ili* zajedničkim funkcijama**.132E02 = 30AD02. NA VEDITE TRI PRIMJERA PRA VNOG SISTEMA! (*** 6)(IP06)Tri su primjera pravnog sistema: hrvatsko pravo, međunarodno pravo, kanonskoprava Katoličke crkve.132E03 = 30AD03. ŠTO MOŽE NEPOSREDNO UREDITII POJEDINI PRAVNI SISTEM

KAOPRAVNO MJERILO RAZLIČITO OD PRAVNIH MJERILA OD KOJIH SE SASTOJI?

NAVEDITE PRIMJER! (** 15)(IP06)Pravni sistem kao pravno mjerilo različito od pravnih mjerila od kojih se sastoji može

neposredno urediti odnos između pravnih vrijednosti i/ili pravnih načela od kojih se sastoji, npr. odnos između načela javnosti i načela ekonomičnosti u pravnim postupcima.

*132F PRAVNA MJERILA: FUNKCIJE: ISPITNA PITANJA*132F01=30A08. NAVEDITE GLAVNE FUNKCIJE PRAVNIH MJERILA DJELOVANJA

(PRAVNIH PRAVILA, PRAVNIH VRIJEDNOSTI, ITSL.) U PRAVNOM ODNOSU! (XXXX 29)(IP06)

Glavne su funkcije pravnih mjerila djelovanja (pravnih pravila, pravnih vrijednosti itsl.) u pravnom odnosu slijedeće: 1.razlog djelovanja koje ustanovljuje pravni odnos******, tj. opravdanje za pravnog subjekta da djelovanje izvede i za druge da to djelovanje procijene********; 2.uzrok djelovanja koje ustanovljuje pravni odnos*****, tj. pobuda (motiv) pravnog subjekta da izvede djelovanje***** i za druge da to djelovanje objasne*****.*1.3.3.PRAVNI AKTI I PRAVNI POSTUPCI: ISPITNA PITANJA

*1.3.3.A PRAVNI AKT: POJAM: ISPITNA PITANJA133A01= 4A01=30AE01. ŠTO JE TO, UKRATKO, PRAVNI AKT? (XXXX 16) (IP08;

usp.PSP: 110->95-100)

32


Pravni akt je djelovanje * i * / ili * sredstvo * djelovanja* čiji* je sadržaj* jedno* ili* više* pravnih* mjerila* ili* dijelova* pravnih * mjerila * (tj pravnih pravila, pravnih vrijednosti, pravnih načela, pravnih sistema).

*1.3.3.B.OBLIK PRAVNOG AKTA: ISPITNA PITANJA133B01. NAVEDITE GLAVNE VRSTE ZNAKOVA OD KOJIH SU NAJĆEŠĆE

SASTAVLJENI PRAVNI AKTI! (XXXX 11)(IP08)Glavne su vrste znakova od kojih su najćešće sastavljeni pravni akti: izrazi običnog

jezika***, izrazi umjetnih jezika***, geste*, konkludentne radnje** (acta concludentia), uključiv šutnju**.

133B02. NAVEDITE VRSTE PRAVNIH AKATA KOJI U SUVREMENIMA PRAVNIM PORECIMA MOGU BITI DONESENI U PRAVILU SAMO U PISANOM OBLIKU! (*** 12)

Vrste su pravnih akata koji u suvremenima pravnim porecima mogu biti stvoreni samo u pisanom obliku: zakoni*, sudski akti*, pravni poslovi za koje je zakonom propisan pisani oblik******, nar. o stjecanju prava na nekretninama***, oporuke* .

133B03. NAVEDITE, PRIMJERICE, TRI PRAVNA AKTA KOJA SU VALJANO STVORENA ZNAKOVIMA OBIČNOG JEZIKA U USMENOM OBLIKU!(*** 3X5=15) (IP08)

Tri su pravna akta koja mogu biti valjano stvorena znakovima običnog jezika u usmenom obliku:

1.usmena oporuka stradalog u potresu.1.ugovor o kupoprodaji cipela (račun nije bitan za nastanak ugovora nego za

evidentiranje prihoda!).2.naredba (upravni akt) građevinskog inspektora šefu gradilišta da osigura gradilište

od urušavanja.133B04. NAVEDITE PRIMJER KONKLUDENTNE RADNJE! (*** 5) (IP08)Primjer je konkludentne radnje rukovanje kao znak da je kupoprodaja zaključena

(npr. na stočnom sajmu).133B05. NA KOJI NAČIN SADRŽAJ PRAVNOG AKTA, TJ. PRAVNO MJERILO, DIO

PRAVNOG MJERILA ILI VIŠE PRAVNIH MJERILA, POIMAJU KOGNITIVISTIČKE, A NA KOJI POSTMODERNE TEORIJE ZNAČENJE? (XXXX 5+3=8) (IP08)

Kognitivističke teorije poimaju sadržaj pravnog akta, tj. pravno mjerilo, dio pravnog mjerila ili više pravnih mjerila kao sastojak*, odnosno sastojke** pravnog akta**, a postmoderne teorije kao značenje pravnog akta***.

133B06. NAVEDITE NEKOLIKO MOGUĆIH SADRŽAJNIH ODNOSA PRAVNOG AKTA I PRAVNOG MJERILA, POKAZANIH NA ODNOSU AKTA I PRAVILA, KAKO PO KOGNITIVISTIČKIM TAKO I PO POSTMODERNIM TEORIJAMA ZNAČENJA! (XXXX 3+3+=9)

Nekoliko je mogućih sadržajnih odnosa pravnog akta i pravnog mjerila, pokazanog na odnosu akta i pravila, kako po kognitivističkim tako i po postmodernim teorijama značenja:

1.pravni akt sadrži jedno pravno pravilo;2.pravni akt sadrži više pravnih pravila;3.pravni akt sadrži dio pravnog pravilo;4.pravni akt sadrži dijelove više pravnih pravila. 133B07. KOJA PRAVNA MJERILA NAJŠĆEŠĆE JESU, A KOJA NAJĆEŠĆE NISU

SADRŽANA U JEDNOME PRAVNOM AKTU? (*** 3+3=6) (IP08)Pravna vrijednost* i pravno pravilo* najćešće jest*, a pravno načelo* i pravni sistem*

najćešće nije* sadržano u jednome pravnom aktu.

33


133B08. U KOJIM PRAVNIM AKTIMA JE NAJĆEŠĆE SADRŽANO PRAVNO NAČELO? NAVEDITE PRIMJER! (*** 3+7) (IP08)

Pravno načelo je najćešće sadržano u više raznorodnih pravnih akata***. Npr. načelo da obveze treba izvršavati u dobroj vjeri sadržano je u suvremenome pravnom poretku u desecima zakona i u tisućama sudskih presuda*******

133B09. NAVEDITE PRIMJER PRAVNOG AKTA U KOJEMU JE SADRŽAN PRAVNI SISTEM! (*** 10) (IP08)

Primjer je pravnog akta u kojemu je sadržan čitav pravni sistem ustav kojim se ustanovljuje novi pravni sistem prije nego se taj system na temelju ustava razvije.

*1.3.3.C PRESKRIPTIVNI SADRŽAJ PRAVNIH AKATA: ISPITNA PITANJA133C01. NAVEDITE I UKRATKO ODREDITE GLAVNE VRSTE AKTA S OBZIROM NA

PRESKRIPTIVNU POTPUNOST! (*** 29)Glavne su vrste pravnih akata s obzirom na preskriptivni sadržaj potpuni pravni

akt***, koji sadrži najmanje jedno pravno mjerilo*****, nar. pravno pravilo***, i nepotpuni pravni akt***, koji sadrži dio jednog pravnog mjerila***** ili* više dijelova više pravnih mjerila*****, ali niti jedno potpuno pravno mjerilo*****.

133C02. NAVEDITE GLAVNE VRSTE PRAVNIH AKATA S OBZIROM NA PRETEŽNI PRESKRIPTIVNI SADRŽAJ! (XXXX 10) (IP08)

Glavne su vrste pravnih akata s obzirom na pretežni preskriptivan sadržaj slijedeće: zakon*, upravni akt*, presuda*, tj.* sudski akt*, pravni posao*, običaj*.

133C03. NAVEDITE PRESKRIPTIVNI SADRŽAJ TIPIČNOG ZAKONA! NAVEDITE PRAVNI AKT KOJI IMA JEDNAK PRESKRIPTIVNI SADRŽAJ! (XXXX 7+2) (IP08)

Preskriptivni je sadržaj tipičnog zakona jedno* ili* više* potpunih* općih* pravnih* pravila*. Običaj** ima jednak preskriptivni sadržaj.

133C04. NAVEDITE PRESKRIPTIVNI SADRŽAJ TIPIČNOGA UPRAVNOG AKTA! NAVEDITE PRAVNI AKT KOJI IMA JEDNAK PRESKRIPTIVNI SADRŽAJ! (XXXX 8) (IP08)

Preskriptivni je sadržaj tipičnoga upravnog akta jedno nepotpuno pojedinačno pravno pravilo***** sastavljeno od hipoteze i dispozicije***. Jednostrani pravni posao* ima jednak preskriptivni sadržaj.

133C05. NAVEDITE PRESKRIPTIVNI SADRŽAJ TIPIČNE PRESUDE, TJ. TIPIČNOGA SUDSKOG AKTA! (XXXX 8) (IP08)

Preskriptivni je sadržaj tipične presude, tj. tipičnoga sudskog akta jedno nepotpuno pojedinačno pravno pravilo***** sastavljeno od delikta i sankcije***.

133C06. NAVEDITE TIPIČNE PRAVNE AKTE ČIJI PRESKRIPTIVNI SADRŽAJ MOŽE IMATI UGOVOR, TJ. DVOSTRANI PRAVNI POSAO! (XXXX2+2+2+2+2=10) (IP08)

Tipični su pravni akti čiji preskriptivni sadržaj može imati ugovor, tj. dvostrani pravni posao :, jednostrani pravni posao,** upravni akt**, sudski akt**, zakon**, običaj*

133C07. NAVEDITE PRESKRIPTIVNI SADRŽAJ TIPIČNOGA JEDNOSTRANOGA PRAVNOG POSLA, NPR. MJENICE (XXXX 8+2) (IP08)

Preskriptivni je sadržaj tipičnoga jednostranoga pravnog posla, npr. mjenice, jedno nepotpuno pojedinačno pravno pravilo***** sastavljeno od hipoteze i dispozicije***. Upravni akt** ima jednak preskriptivni sadržaj.

133C07. NAVEDITE PRESKRIPTIVNI SADRŽAJ TIPIČNOG OBIČAJA! NAVEDITE PRAVNI AKT KOJI IMA JEDNAK PRESKRIPTIVNI SADRŽAJ! (XXXX 7+2=9) (IP08)

Preskriptivni je sadržaj tipičnog običaja jedno* ili* više* potpunih* općih* pravnih* pravila*. Zakon** ima jednak preskriptivni sadržaj.

34


*1.3.3.D. OSTALE VRSTE PRAVNIH AKATA: ISPITNA PITANJA133D01 NAVEDITE NAZIVE DVIJE GLAVNE VRSTE PRAVNIH AKATA S OBZIROM NA

PRAVNU SNAGU I ODREDITE SVAKU VRSTU! (XXXX 32)(ip06) Dvije glavne vrste pravnih akata s obzirom na pravnu snagu su prijedlog pravnog

akta*** (ili inicijalni pravni akt) koji sadrži* prijedlog* jednog* ili* više* pravnih mjerila** ili* dijelova* pravnih mjerila**, i pravni akt na snazi*** (ili pravni akt naprosto, tj. bez dodatne kvalifikacije), koji sadrži* jedno* ili* više* važećih* pravnih* mjerila* ili* jedan* ili* više* dijelova* važećih* pravnih* mjerila*.

133D02 NAVEDITE DVIJE GLAVNE VRSTE PRAVNIH AKATA PO PLANIRANJU NJIHOVOG STVARANJA, I U SVAKOJ VRSTI, KAO PRIMJER, PO DVIJE PODVRSTE! (XXXX 5+5=10)(IP06).

Glavne vrste pravnih akata po načinu postanka su spontani* pravni akti, čije su podvrste pravni običaj** (npr. međunarodni pravni običaj nepovredivosti diplomatske prtljage) i konkludentne radnja** (npr. šutnja kao znak pristanka na produženje pretplate novina) i planirani* (organizirani) pravni akti, čije su podvrste javnopravni akti** (npr. Kazneni zakon Republike Hrvatske) i privatnopravni akti** (npr. ugovor o kupnji salate na tržnici).

133D03. NAVEDITE DVIJE GLAVNE VRSTE PRAVNIH AKATA PO SUDJELOVANJU SVOJIH ADRESATA (TJ. PRAVNIH SUBJEKATA ZA KOJE PRAVNI AKTI SADRŽE PRAVNA MJERILA) U STVARANJU AKATA! (XXXX 6+6=12)(IP06).

Dvije glavne vrste pravnih akata po sudjelovanju adresata (tj. pravnih subjekata za koje pravni akti sadrže važeća pravna mjerila) u stvaranju akata jesu privatnopravni* akti* koji su stvoreni* od adresata* (npr. obećanje kojim se obvezujem nalazniku mog psa Fifija dati nagradu) i javnopravni* akti*, koji nisu* stvoreni* od adresata* (npr. zakon, stvoren od parlamenta a obvezatan za sve građane; presuda, stvorena od suda, a obvezatna za stranke u sporu).

133D04. NAVEDITE DVIJE GLAVNE VRSTE JAVNOPRAVNIH AKATA PO GLAVNIM VRSTAMA PRAVNIH POREDAKA KOJIMA PRIPADAJU TE U SVAKOJ VRSTI AKATA GLAVNE PODVRSTE! (XXXX 3+2+2+2++3+4+2+2=20)(IP06)

Dvije glavne vrste javnopravnih akata po pravnim porecima kojima pripadaju jesu: (1) akti međunarodnog prava***, koji uključuju međunarodni običaj** (npr. međunarodni pravni običaj na snazi u 19.stoljeću da je širina teritorijalnog mora države 3 nautičke milje), međunarodni ugovor (npr. Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora, potpisana 1982. i stupila na snagu 1994.), jednostrano očitovanje** (npr. Proglas SAD od 28.rujna 1945. kojim su SAD proglasile svoju vlast nad epikontinentalnim pojasom, tj. kontinentalnim rubom izvan granica teritorijalnog mora SAD); (2) akti državnog prava***, koji uključuju zakon* (npr. Obiteljski zakon Republike Hrvatske, po naravi je zakon i Ustav Republike Hrvatske), uključujući pravni običaj*** (npr. pravni običaj kome britanski monarh treba povjeriti sastav vlade), upravni akt** (npr. rješenje o razrezu poreza na dohodak) i sudski akt** (npr. presuda u sporu o naknadi štete izazvane prometnom nesrećom).

133D05. NA KOJI SE NAČIN UPOTREBLJAVA IZRAZ PRAVNI POSAO U OVOM "UVODU U (JAVNO) PRAVO"? (NE U NASLIJEĐENOJ PRAVNOJ DOKTRINI!) (XXXX 22)(IP06)

35


Pravni posao je pravni* akt* koji je stvoren* od adresata*, tj.* jednog* ili* više* pravnih* subjekata* za koje * akt* sadrži* važeća* pravna* mjerila*, uključiv* subjektivna* prava* i*/ili* obveze*.

133D06. U KOJEMU SU ODNOSU POJAM PRIVATNOPRAVNOG AKTA I POJAM PRAVNOG POSLA? (*** 9)(IP06; usp.PSP: 189->162)

Pojam privatnopravnog akta i pojam pravnog posla su u unutrašnjemu pravnom poretku** uglavnom* istovjetni*, dočim su u međunarodnome pravnom poretku** poretku pravni poslovi akti* javnog* prava*.

133D07. NAVEDITE GLAVNE VRSTE PRAVNIH POSLOVA U UNUTRAŠNJEMU PRAVNOM PORETKU, I ZA SVAKI PO PRIMJER! (*** 3+2++5+2=12)(IP06; usp.PSP: 189->162)

Dvije glavne vrste privatnopravnih akata jednostrani * pravni * posao * , npr. obećanje * nagrade *, i dvostrani * pravni * posao *, tj. * ugovor *, npr. o kupoprodaji *.*1.3.4.PRAVNI SISTEM I PRAVNI POREDAK: ISPITNA PITANJA

*1.3.4.A PRAVNI SISTEM: ISPITNA PITANJA*134A01. ŠTO JE TO PRAVNI SISTEM? (XXXX 5) (IP08)Pravni sistem je ukupnost pravni mjerila koja čine cjelinu*****.1.FDA02. KOJA SU MJERILA POVEZIVANJA PRAVNIH MJERILA U PRAVNI SISTEM?

(XXXX2+2+6=10) (IP08)Mjerila su povezivanja pravnih mjerila u pravni sistem slijedeća: a) zajednički

izvori**; b) zajednička načela**; c) zajednički društveni uvjeti i/ili učinci******.*1.3.4.B. IZVORI PRAVA I PRAVNI SISTEM: ISPITNA PITANJA*134B01 = 51A01. ŠTO JE TO IZVOR PRAVA? (XXXX 6) (IP06)Izvor prava je razlog* i/ili** uzrok* pravnog* mjerila*.134B02 = 51A02. ŠTO JE FUNKCIJA IZVORA PRAVA KAO RAZLOGA? (XXXX 10)

(IP06)Funkcija izvora prava kao razloga djelovanja jest ta da opravdava* pravno* mjerilo*,

tj.* propisuje* da pravilo* vrijedi* / važi* / valja*/ na snazi je*.134B03 = 51A03. ŠTO TO ZNAČI DA JE MJERILO VRIJEDI / VAŽI / VALJA / NA SNAZI

JE? (XXXX8+5+6+8=27) (IP09)Značenja su izraza “mjerilo je vrijedi /valja / važi / na snazi je” slijedeća: 1.vrijednost /

važnost / valjanost / bivanje na snazi**** je način postojanja mjerila djelovanja****; 2.mjerilo se temelji na višemu pravnom mjerilu*****; 3. adresat mjerila dužan je djelovati u skladu s mjerilom******; 4. mjerilo stvoreno u skladu s mjerilom također postoji****** (vrijedi itd.)

134B03 = 51A03. ŠTO JE FUNKCIJA IZVORA PRAVA KAO UZROKA? (XXXX 10) (IP06)Funkcija izvora prava kao uzroka djelovanja je da objašnjava* pravno* mjerilo*, tj.*

opisuje* da pravilo postoji* i/ili** da jest* slijeđeno*.134B04. NAVEDITE GLAVNE VRSTE I PODVRSTE IZVORA PRAVA! (XXXX 11) (IP08)Glavne su vrste i podvrste izvora prava materijalni izvori, koji mogu biti objektivni i

subjektivni, s tim što objektivni mogu biti idealni i realni, a subjektivni osobni i neosobni, te formalni izvori, koji mogu biti glavni i pomoćni.

36


134B05. ŠTO JE TO GLAVNI FORMALNI IZVOR PRAVA? NAVEDITE TRI PRIMJERA! (XXXX 10+3)

Formalni izvor prava je pozitivno pravno mjerilo*** koje je razlog valjanost**i jednoga ili više pravnih mjerila*****. Tri su primjera: zakon, običaj, presuda***

134B06. ŠTO JE TO POMOĆNI FORMALNI IZVOR PRAVA?* NAVEDITE TRI PRIMJERA! (XXXX 5+4=9) (IP08)

Pomoćni je formalni izvor prava dokaz glavnoga formalnoga izvora prava*****. Tri su primjera: Narodne novine, Zbirka presuda Vrhovnog suda RH, Informatorov priručnik za pravnike.

134B07.ŠTO JE TO MATERIJALNI OBJEKTIVNI IDEALNI IZVOR PRAVA? NAVEDITE TRI PRIMJERA! (XXXX 7+3=10) (IP09)

Materijalni objektivni idealni izvor prava je izvanpozitivni razlog** valjanosti jednoga ili više pravnih mjerila*****. Primjeri su: prirodni zakon, Biblija, Kuran***.

134B08.ŠTO JE TO MATERIJALNI OBJEKTIVNI REALNI IZVOR PRAVA? NAVEDITE TRI PRIMJERA! (XXXX 7+6=13) (IP09)

Materijalni objektivni realni izvor prava je izvapozitivni uzrok** valjanosti jednoga ili više pravnih mjerila*****. Primjeri su: prirodna okolina, ekonomska kretanja, vjerska kultura******.

134B08.ŠTO JE TO MATERIJALNI SUBJEKTIVNI OSOBNI IZVOR PRAVA? NAVEDITE TRI PRIMJERA! (XXXX 8+6=14) (IP09)

Materijalni subjektivni osobni izvor prava je izvapozitivni osobni tvorac*** jednoga ili više pravnih mjerila*****. Primjeri su: prirodna okolina, ekonomska kretanja, vjerska kultura

134B08.ŠTO JE TO MATERIJALNI SUBJEKTIVNI NEOSOBNI IZVOR PRAVA? NAVEDITE TRI PRIMJERA! (XXXX 8+6=14) (IP09)

Materijalni subjektivni neosobni izvor prava je izvapozitivni neosobni tvorac*** jednoga ili više pravnih mjerila*****. Primjeri su: brdski gorštaci, trgovci povrćem, računovođe******.*1.3.4.C PRAVNA NAČELA I PRAVNI SISTEM: ISPITNA PITANJA

*134C01. NAVEDITE TRI SADRŽAJNA TEMELJNA NAČELA PRAVNOG SISTEMA!

(XXXX3) (IP09; PO VISKOVIC)Tri su temeljna tzv. sadržajna načela pravnog sistema: pravda, mir, sigurnost***.134C02. NAVEDITE TRI POSTUPOVNA NAČELA PRAVNOG SISTEMA! (XXXX3) (IP09;

PO VISKOVIC)Tri su postupovna načela pravnog sistema: potpunost, zakonitost, određenost.134C03. NAVEDITE SADRŽAJ NAČELA ZAKONITOSTI! (XXXX5+7=12) (IP09)Sadržaj je načela zakonitosti da niže pravno pravilo treba biti u skladu s višim*****, a

da pravna pravila jednake vrijednosti ne smiju biti u protuslovlju.*******134C04. NAVEDITE SADRŽAJ NAČELA POTPUNOSTII! (XXXX7) (IP09)Sadržaj je načela potpunosti da svaki veći sukob interesa treba biti pravno

uređen******.134C05. NAVEDITE SADRŽAJ NAČELA ODREĐENOSTI! (XXXX13) (IP09)Sadržaj je načela određenosti da značenje pravnih akata*** treba biti toliko jasno***

da omogućuje što manje slobode primjeniteljima akata*****.

37


134C06. NAVEDITE NAJVAŽNIJA NAČELA PODJELE I POVEZIVANJA PRAVNIH MJERILA UNUTAR PRAVNOG SISTEMA! (XXXX 16) (IP09)

Najvažnija su načela podjele i povezivanja pravnih mjerila unutar pravnog sistema slijdeća:

a)objektivnog i subjektivnog;b) primarnog i sekundarnog;c)materijalnog (supstantivnog, sadržajnog) i formalnog (procesnog, postupovnog);d) autonomnog i heteronomnog;e)javnog i privatnog te, možebitno, socijalnog;f) imovinskog i neimovinskog.134C07. NAVEDITE SADRŽAJA NAČELA DIOBE PRAVA U OBJEKTIVNO I

SUBJEKTIVNO (XXXX 9+7 = 16)Sadržaj je načela diobe prava u objektivno i subjektivno slijedeći: objektivno pravo

sačinjavaju sva opća pravna mjerila,****** naročito opća pravna pravila***; dočim subjektivno pravo sačinjavaju ovlaštenja i njima korelativne obveze**** koja proizlaze iz objektivnog prava.***

134C08. ŠTO JE TO POJEDINO SUBJEKTIVNO PRAVO? (XXXX8)Pojedino subjektivno pravo je pojedinačno pravno pravilo*** čiji su se uvjeti

određeni hipotezom ispunili*****.134C09. NAVEDITE PRIMJER (POJEDINOGA) SUBJEKTIVNOG PRAVA! (*** 10)Primjer je pojedinoga subjektivnog prava pravo studenta upisanog u predmet “Uvod

u pravo” da prisustvuje seminarskoj nastavi iz predmeta134C10. NAVEDITE SADRŽAJA NAČELA DIOBE PRAVA U PRIMARNO I

SEKUNDARNO! (XXXX 9+7 = 16)Sadržaj načela diobe prava u primarno i sekundarno jest da se u pravnom sistemu

stvore i/ili spoznaju primarna pravila, koja uređuju pravna djelovanja (pravne radnje) i sekundarna pravila, koja uređuju pravne akte.

134C11. NAVEDITE PRIMJER PRIMARNOGA PRAVNOG MJERILA (*** 10)Primjer je primarnoga pravnog mjerila pravno pravilo koje propisuje da je se roditelj

duažn brinuti za svoju malodobnu djecu.134C12. NAVEDITE PRIMJER SEKUNADNOGA PRAVNOG MJERILA (*** 10)Primjer je sekundarnoga pravnog mjerila pravno pravilo koje propisuje da je roditelj

dužan upisati svoje sedmogodišnje dijete u školu.134C13. NAVEDITE SADRŽAJA NAČELA DIOBE PRAVA U MATERIJALNO I

FORMALNO! (XXXX 9+7 = 16)Sadržaj načela diobe prava u materijalno i formalno da se u pravnom sistemu stvore

i/ili spoznaju materijalna pravna pravila, koja uređuju djelovanja koja su glavna svrha prava, i formalna pravila, koja uređuju sankcije ako se materijalno pravo na poštuje.

134C14. U KOJEMU SU ODNOSU DIOBA PRAVA U PRIMARNO I SEKUNDARNO TE U MATERIJALNO I FORMALNO? (***7+6=13)

Materijalno pravo je uglavnom primarno***, a sekundarno uglavnom formalno**, no uz važnu iznimku**: primarno pravo stvaranja pravnih poslova***** (ugovora itsl.) je materijalno*

134C15. NAVEDITE SADRŽAJA NAČELA DIOBE PRAVA U HETERONOMNO I AUTONOMNO! (XXXX 9+7 = 19)

Sadržaj načela diobe prava u heteronomno i autonomno ta da se u pravnom sistemu stvorei/ili spoznaju*** heteronomna pravna mjerila***, koja su za adresate obvezatna iako

38


ih oni nisu stvorili svojom voljom******, i autonomna pravna mjerila***, koje su adresati stvorili svojom voljom****.

134C16. NAVEDITE SADRŽAJA NAČELA DIOBE PRAVA U JAVNO I PRIVATNO! (XXXX 9+7 = 16)

Sadržaj je načelo diobe prava u javno i privatno taj da se u pravnom sistemu stvore i/ili spoznaju pretežno javna I pretežno privatna pravna mjerila.

134C17. ŠTO JE TO PRETEŽNO JAVNOPRAVNO MJERILO? (XXXX 1+6+7+6+3++3+4+4+7=41) (IP09)

Pretežnojavnopravno mjerilo je pravno mjerilo koje ima više od slijedećih značajki: a) stvoreno je*: aa) u javnom interesu***, tj. pravnog poretka***; ab) od pravnog

subjekta javnog prava****, uključujući pravni poredak***; c) javnopravnim aktom**, tj.* zakonom, upravnim aktom ili presudom***; b) strogo je, tj. heteronomno***; c) uređuje odnose između***: ca) pravnih subjekata javnog prava****; cb) organa subjekta pravnog prava****; cc) pravnih subjekata javnog prava**** i ostalih pravnih subjekata***

134C18. ŠTO JE TO PRETEŽNO PRIVATNOPRAVNO MJERILO? (XXXX 1+7+4+6+3+6=27) (IP09)

Pretežno privatnopravno mjerilo je pravno mjerilo koje ima više od slijedećih značajki: a)stvoreno je*: aa) u privatnom nteresu***, tj.* različitom od pravnog poretka***; ab) od pravnog subjekta privatnog prava****; c) privatnopravnim aktom**, tj.* ugovorom ili sl.***; b) dispozitivno je, tj. autonomno***; c) uređuje odnose između*** pravnih subjekata privatnog prava**** .

134C19. U KOJEMU SU NAJĆEŠĆE ODNOSU JAVNO, PRIVATNO I SOCIJALNO PRAVO? (*** 12) (IP09)Javno, privatno i socijalno pravo najćešće su u takvom su odnosu da pravni subjekti

koriste javno ili privatno pravo zato da stvore vlastito javno pravo, tj. vlastit pravni poredak.

134C20. NAVEDITE SADRŽAJA NAČELA DIOBE PRAVA U IMOVINSKO I NEIMOVINSKO! (XXXX 12)

Sadržaj načela diobe prava u imovinsko i neimovinsko jest da se u pravnom sistemu* stvore i/ili spozna*** imovinsko pravo*, koje koje za objekt ima imovinu***, i neimovinsko pravo*, koje za objekt ima nešto što nije imovina***.

134C21. ŠTO JE TO IMOVINA(*** 14)Imovina je ukupost imovinskih subjektivnih prava i interesa***** koja pripada nekome

pravnom subjektu**** ili je sama pravni subjekt****.134C22. ŠTO JE TO IMOVINSKO SUBJEKTIVNO PRAVO? (XXXX 6) (IP09)Imovinsko subjektivno pravo je subjektivno pravo koje je prenosivo za novac***

(pravni poredak dopušta da se prenosi s jednog subjekta na drugog uz isplatu cijene) i ima tržišnu cijenu***.

134C23. ŠTO JE TO IMOVINSKI INTERES? (*** 14) (IP09)Imovinski interes je očekivanje imovinske koristi*** koje nije subjektivno pravo*** ali

u slučaju povrede*** može biti zaštićeno kao da jest.*****134C24. NAVEDITE PRIMJER SEKUNADNOGA PRAVNOG MJERILA (*** 10)Primjer je sekundarnoga pravnog mjerila pravno pravilo koje propisuje da je roditelj

dužan134C25 = 31AC02.NA VEDITE PRIMJERICE NAČELO KOJE JE OPRAVDANO DRŽATI

OPĆIM NAČELOM PRAVA, T J. TAKVIM KO JE IZRIJEKOM ILI ŠUTKE SADRŽE SVI

39


VODEĆI PRAVNI PORECI, TE NAVEDITE UKRATKO SADRŽAJ TOG NAČELA I NJEGOVO PODRUČJE PRIMJENE! (*** 15)(IP06)

Načela koja je opravdano držati općim načelima prava jesu, primjerice: 1. načelo odgovornosti za štetu**, koje propisuje daje svaki pravni subjekt*** dužan nadoknaditi štetu koju je protupravno nanio drugome******, koje je načelo svih pravnih poredaka***; 2. načelo lex posterior derogat legi priori, kasniji zakon ukida raniji, koje uređuje odnose između svih pravnih normi istog ranga svakoga pravnog sistema; 2. načelo autonomije, koje ovlašćuje subjekte privatnog ili da unutar zakonskih granica sami uređuju svoje odnose, koje je načelo privatnog prava u svakome modernome pravnom sistemu;

134C26 = 31AC03. NAVEDITE JEDNO OD NAČELA UJEDINJENIH NARODA, PROPISANIH POVELJOM UN! (*** 5)(IP06)

Povelja Ujedinjenih naroda, članak 2. propisuje slijedeća načela: 1. Organizacija počiva na načelu suverene jednakosti svih svojih članova. 2.Svi članovi, zato da bi se svima osigurala prava i dobrobiti koje proistječu iz članstva, dužni su u savjesno ispunjavati obveze preuzete u skladu s ovom Poveljom. 3. Svi članovi dužni su rješavati svoje sporove mirnim sredstvima tako da međunarodni mir i sigurnost te pravednost ne budu ugroženi. 4. Svi članovi dužni su se u svoim međunarodnim odnosima uzdržavati od prijetnje silom ili upotrebe sile protiv teritorijalnog integriteta ili političke neovisnosti bilo koje države, ili na drugi način nesuglasan s ciljevima Ujedinjenih naroda; S.Svi članovi dužni su davati Ujedinjenim narodima svaku pomoć u bilo kojoj akciji koju poduzimaju u skladu s ovom Poveljom, i uzdržavati se od pružanja pomoći bilo kojoj državi protiv koje Ujedinjeni narodi poduzimaju preventivnu ili provedbenu (prisilnu) mjeru. 6.Organizacija je dužna osigurati dadržave koje nisu članovi Ujedinjenih naroda postupaju u skladu s ovim načelima u mjeri u kojoj je to potrebno radi održanja međunarodnog mira i sigurnosti 7.Ništa sadržano u ovoj Povelji ne ovlašćuje Ujedinjene narode da interveniraju u predmete koje su bitno unutar domaće nadležnosti bilo koje države ili da zathtijevaju članove da podnesu takve prdmete na rješavanje po ovoj Povelji; no to načelo ne utječe na primjenu provedbenih (prisilnih) mjera po Glavi VII.

134C27 = 31AC04. NAVEDITE, PRIMJERICE, PET OD PRAVNIH NAČELA PRAVNIH POSTUPAKA U HRVATSKOME PRAVNOM PORETKU (** 5)(IP06) (usp.Matović91:13-46) Načela pravnih postupaka u hrvatskome pravnom poretku jesu, po prilici, slijedeća: l.načelo zakonitosti; 2.načelo materijalne istine; 3.načelo neovisnosti u suđenju, odnosno samostalnosti u rješavanju u upravnom postupku; 4.načelo udjelovanja stranke u postupku; 5.načelo žalbe (dvostupanjskog odlučivanja), 6.načelo pravomoćnosti. 7. načelo ekonomičnosti; 8. načelo upotrebe svog jezika.*1.3.5. PRAVNI POREDAK I PRAVNI SISTEM: ISPITNA PITANJA*

135A01. NAVEDITE PRAVNE PORETKE KOJIMA MOŽE PRIPADATI I REDOVITO PRIPADA (tj. POD KOJIMA MOŽE POTPADATI I REDOVITO POTPADA) FIZIČKA OSOBA TRAJNO NASTANJENA U ZAGREBU.

Fizička osoba trajno nastanjena u Zagrebu može pripadati i redovito pripada (tj. može potpadati i redovito potpada pod) pravne poretke Republike Hrvatske, Vijeća Evrope i međunarodne zajednice.

135A02. NAVEDITE GLAVNE VRSTE PRAVNIH POREDAKA U DANAŠNJEM SVIJETU (XXXX 2+3+3+3) (IP08)

40


Glavne su vrste pravnih poredaka u današnjem svijetu slijedeće: međunarodna zajednica**, transnacionalni pravni poreci***, unutrašnji pravni poreci***, neke vjerske zajednice***

135A03. NAVEDITE NAJĆEŠĆE PRAVNE SINONIME IZRAZA MEĐUNARODNA ZAJEDNICA (XXXX 3+2=5) (IP08)

Najćešći su pravni sinonimi izraza međunarodna zajednica: međunarodni pravni poredak***, međunarodno pravo**.

135A04. TKO SU POTPUNI SUBJEKTI MEĐUNARODNE ZAJEDNICE U SMISLU MEĐUNARODNOG PRAVNOG PORETKA, TJ. MEĐUNARODNOG PRAVA? NAVEDITE PET PRIMJERA! (XXXX 1+5=6)(IP 08)

Potpuni su subjekti međunarodne zajednice u smislu međunarodnoga pravnog poretka, tj. međunarodnog prava: države*, npr. SAD, Francuska, Hrvatska, Afganistan, Čad.*****

135A05. NAVEDITE ŠEST VRSTA DJELOMIČNIH SUBJEKATA MEĐUNARODNE ZAJEDNICE U SMISLU MEĐUNARODNOGA PRAVNOG PORETKA, TJ. MEĐUNARODNOG PRAVA! (XXXX 3+4+5+3) (IP08)

Pet je vrsta djelomičnih subjekata međunarodne zajednice u smislu međunarodnoga pravnog poretka: a) međunarodne (vladine) organizacije***; b) ustanici i oslobodilački pokreti****; c) ovisna područja**; pojedini ljudi, tj. fizičke osobe *****; međunarodne nevladine organizacije***

135A07. NAVEDITE GLAVNE PRAVNE PORETKE OD INTERESA ZA HRVATSKU I NJIHOVE PRAVNE SUBJEKTE! (XXXX!!!!!)

Glavne su vrste pravnih poredaka i njihovih pravnih subjekata (nakon dvotočke): (a) Međunarodna zajednica ** (nazivaju se još: međunarodni pravni poredak,

međunarodno pravo). Pripadnici: države (npr. RH, SAD, Venezuela, Malezija, Etiopija) *; međunarodne (vladine) organizacije (npr. UN, UNESCO, Vijeće Evrope) ***; dijelom * ustanici * i oslobodilački pokreti * ; dijelom * pojedini ljudi, tj. fizičke osobe *****; dijelom međunarodne nevladine organizacije (npr. Međunarodni crveni križ / polumjesec).***

(b) Europska unija**. Pripadnici: države članice**, državljani država članica **;(c) Europska unija**. Pripadnici: države članice**, državljani država članica **;(d) Države (s pravnog stajališta, nar. s međunarodnoga pravnog stajališta, država je

istovjetna sa, te se još naziva, nacionalnim pravnim poretkom, unutrašnjim pravnim poretkom, nacionalnim pravom, unutrašnjim pravom)*. Pripadnici: fizičke osobe **, pravne osobe **;

(e) Neke vjerske zajednice*** (nar.Katolička crkva, pravoslavne crkve, islamske zajednice, židovske vjerske zajednice). Pripadnici: fizičke osobe **, pravne osobe **.

135A08. Navedite dva pitanja sadržana u pitanju da li je država istovjetna svome pravnom poretku, npr. da li je Republika Hrvatska istovjetna pravnom poretku Republike Hrvatske! (** )(IP06).

U pitanje da li je država istovjetna svome pravnom poretku sadržana su slijedeća dva pitanja. Prvo je da li je državu moguće pojmiti drugačije no ustanovljenu mjerilima djelovanja. (to pitanje je srodno ako ne i istovjetno pitanju što ustanovljuje društvene odnose i društvene skupine: uzroci kojih sudionici tih odnosa i skupina ne moraju biti niti svjesni ili pak ideje koje oni imaju o tim odnosima i skupinama - usp.1.1. Weber, Winch). Drugo je da li je državno pravo samo dio, nar. podređeni dio, državnoga pravnog poretka.

135A09. NAVEDITE HRVATSKI I ENGLESKI NAZIV DVIJE GLAVNE ZAPADNE “PORODICE” PRAVNIH POREDAKA (XXXX 6+4=10) (IP08)

41


Hrvatski nazivi su romanskogermanska** porodica* i angloamerička** porodica*, a engleski Civil Law** i Common Law**.

*1.3.6. IZBOR, TUMAČENJE I PRIMJENA PRAVNIH MJERILA: ISPITNA PITANJA

*1.3.6.A: IZBOR PRAVNIH MJERILA: ISPITNA PITANJA*136A(8.1.3). NAVEDITE MJERILA NA TEMELJU KOJIH SE UKLANJAJU ANTINOMIJE

(PROTUSLOVLJA) IZMEĐU PRAVNIH NORMI! NAPIŠITE! (N;***3;V.240-241)PTO: Mjerila su na temelju kojih se uklanjaju antinomije (protuslovlja) između

pravnih normi slijedeća: hijerarhija*, vrijeme*, opseg*.136A(8.1.4) NAVEDITE NA HRVATSKOM I LATINSKOM PRAVILO ZA UKLANJANJE

ANTINOMIJA (PROTUSLOVLJA) U PRAVU NA TEMELJU HIJERARHIJE KAO MJERILA! NAPIŠITE! (N;***4+5=9; V.240)

PTO: Pravilo za uklanjanje antinomija (protuslovlja) između pravnih normi na temelju hijerarhije kao mjerila glasi: viši* zakon* ukida* niži*, tj. lex* superior* derogat* legi* inferiori*.

136A(8.1.5). NAVEDITE NA HRVATSKOM I LATINSKOM PRAVILO ZA UKLANJANJE ANTINOMIJA (PROTUSLOVLJA) U PRAVU NA TEMELJU VREMENA KAO MJERILA! NAPIŠITE! (N;***4+5=9; V.241)

PTO: Pravilo za uklanjanje antinomija (protuslovlja) između pravnih normi na temelju vremena kao mjerila glasi: kasniji* zakon* ukida* raniji*, tj. lex* posterior* derogat* legi* priori*.

136A(8.1.6). NAVEDITE NA HRVATSKOM I LATINSKOM PRAVILO ZA UKLANJANJE ANTINOMIJA (PROTUSLOVLJA) U PRAVU NA TEMELJU OPSEGA KAO MJERILA! NAPIŠITE! (N;***4+5=9; V.241)

PTO: Pravilo za uklanjanje antinomija (protuslovlja) između pravnih normi na temelju opsega kao mjerila glasi: posebni* zakon* ukida* opći*, tj. lex* specialis* derogat* legi* generali*.*1.3.6.B.TUMAČENJE PRAVA: ISPITNA PITANJA

1.3.6.B(8.2.1). NAVEDITE DVA PREDMETA TUMAČENJA U PRAVU! NAPIŠITE! (N;*** ;V.241)

PTO: Dva su predmeta tumačenja u pravu pravni akti (odredbe)** i pravne radnje**.*136B(8.2.2). ŠTO JE TO TUMAČENJE PRAVNIH ODREDABA? NAPIŠITE! (N;*** 16;

V.243)PTO: Tumačenje pravnih odredaba je duhovna* djelatnost* koja otkriva* moguća*

značenja* pravnih* odredaba* i u njima* hipoteze*, traženje*, odredbe delikata* i sankcije*, te odlučuje* koje od tih* značenja* je najbolje*.

136B(8.3.1) NAVEDITE DVIJE VRSTE SUBJEKATA TUMAČENJA PRAVA I PRAVNU SNAGU NJIHOVIH TUMAČENJA PRAVA! NAPIŠITE! (N;***6+6=12;V.244)

PTO: Dvije su vrste tumačenja prava i pravna snaga njihovih tumačenja slijedeće: subjekti koji ne obavljaju* pravnu vlast* i čije tumačenje* nije* dio stvaranja* pravnih normi*; subjekti koji obavljaju* pravnu vlast* i čije tumačenje* jest* dio stvaranja* pravnih normi*.

42


136B(8.4). NAVEDITE PRAVILA (METODE, NAČINE, KANONE) TUMAČENJA PRAVNIH ODREDABA! NAPIŠITE! (N;***11; V.247)

PTO: Pravila su ili metode tumačenja pravnih odredaba slijedeća: jezično tumačenje*, logičko tumačenje*, sistematsko tumačenje*, ciljno (teleološko) tumačenje**, subjektivno i objektivno tumačenje** , historijsko tumačenje*, doslovno* suženo* i prošireno* tumačenje.

136B(8.4.1.1).ŠTO JE TO JEZIČNO TUMAČENJE PRAVNE ODREDBE? NAPIŠI! (N;***14; V.247)

PTO: Jezično tumačenje pravne odredbe je takvo tumačenje koje na pravne* odredbe* koje su nejasne* ili* višeznačne* primjenjuje* pravila* leksikologije*, sintakse* i (druga pravila) gramatike* što vrijede* u društvu* subjekta*-tumača*.

136B(8.4.2.1). ŠTO JE TO CILJNO ILI TELEOLOGIJSKO TUMAČENJE PRAVA? NAPIŠI! (X;*** ;V.249)

PTO: Ciljno ili teleološko tumačenje prava je tumačenje koje od mogućih* značenja* pravne* odredbe (norme?)* traži* značenje* koje najpotpunije* ostvaruje* njezin* cilj*.

136B(8.4.2.3). ŠTO JE TO SUBJEKTIVNO (CILJNO) TUMAČENJE PRAVNE ODREDBE? NAPIŠITE! (N;***7;V.250)

PTO: Subjektivno (ciljno) tumačenje je tumačenje koje traži* cilj* pravne* odredbe (norme)* koji je normotvorac* htio* postići*.

136B(8.4.2.4). ŠTO JE TO OBJEKTIVNO (CILJNO) TUMAČENJE PRAVNE ODREDBE? NAPIŠITE! (N;***11;V.250)

PTO: Objektivno ciljno (tumačenje) pravne odredbe je tumačenje koje traži* cilj* pravne* odredbe* koji postavlja* društvo (pravni sistem!!!)* u vrijeme* primjene* pravne odredbe, neovisno* o volji* normotvorca*.

136B(8.4.3.1). ŠTO JE TO SISTEMATSKO TUMAČENJE PRAVNE ODREDBE? NAPIŠITE! (N;***18;V.253)

PTO: Sistematsko tumačenje pravne odredbe je tumačenje koje traži* značenje* pravne norme* (pravne odredbe?) međusobnim* povezivanjem* i dopunjevanjem* elemenata* te norme* koji se nalaze* u različitim* odredbama* ili* povezivanjem* i razjašnjavanjem* te norme* s drugim* pravnim normama* istoga pravnog sistema*

136B(8.4.3.2). NAVEDITE VIDOVE (OBLIKE, NAČINE) SISTEMATSKOG TUMAČENJA PRAVNIH ODRDABA! NAPIŠITE! (N;***4+6+8+3=21;V.253)

PTO: Vidovi (oblici, načini) sistematskog tumačenja pravnih odredaba su slijedeći: a) sastavljanje* pravne norme* iz više* pravnih odredaba*; b) primjena* načela* zakonitosti* i drugih* pravnih* načela*; c) popunjavanje* i razjašnjavanje* pravne norme* značenjima* drugih* pravnih normi* iste* pravne ustanove*; d) povezivanje* s pravnim normama* definicijama*

136B(8.4.4.1). ŠTO JE TO HISTORIJSKO TUMAČENJE PRAVNE ODREDBE? NAPIŠITE! (N;***16;V.254)

PTO: Historijsko tumačenje pravne odredbe je traženje* značenja* pravne odredbe* ispitivanjem* povijesnih okolnosti* koje su prethodile* donošenju* te pravne odredbe* ili* su bile povod* (neposredan razlog**; occasio legis**) njenog* donošenja*.

136B(8.4.4.2). NAVEDITE SASTOJKE / DJELATNOSTI HISTORIJSKOG TUMAČENJA PRAVNE ODREDBE! NAPIŠITE! (N;***7+4=11; V.254)

PTO: Sastojci su (djelatnosti) historijskog tumačenja pravne odredbe slijdeći: a) usporedba* tumačene* odredbe* i prethodnih* odredaba* o istom* odnosu*; b) ispitivanje* pripremnih* materijala* odredbe* (nacrta, prijedloga odredbe)

43


136B(8.4.5.1). ŠTO JE TO ARGUMENTUM A CONTRARIO? NAPIŠITE! (N;***12; V.254)PTO: Argumentum a contrario (razlog suprotnosti) je zaključak* da iz jedne izričite*

normativne* kvalifikacije* (ovlaštenja*, obveze*) nekog (određenog!)* ponašanja* postoji* suprotna* prešutna* kvalifikacija*.

136B(8.4.5.2). NAVEDITE PRIMJER ARGUMENTUM A CONTRARIO ( RAZLOGA SUPROTNOSTI)! NAPIŠITE! (N;*** 10;V.254-255)

PTO: Primjer argumentum a contrario, tj. razloga suprotnosti: ako je propisano da istragu vodi istražni sudac, drugi je suci ne smiju voditi.

136B(8.4.6.1). ŠTO JE TO ARGUMENTUM A SIMILI ILI ANALOGIJA? NAPIŠITE! (N;*** 14; V.255) PTO: Argument a simili ili analogija j zaključak* da iz normativne* kvalifikacije* (ovlašetnja*, obveze*) nekog (određenog)* (pravnog) odnosa* ista* normativna kvalifikacija* pripada (vrijedi za)* drugi* pravni odnos* bitno sličan* (prvom) kvalificiranom*.

136B(8.4.6.1). NAVEDITE PRIMJER ARGUMENTUM A SIMILI ILI ANALOGIJE? NAPIŠITE! (N;*** 10; V.255)

PTO: Primjer je: ako je na ulazu u park napisano „Zabranjen ulaz motornim vozilima“, zaključujemo da je zabranjen i ulazak zaprežnim vozilima.

136B(8.4.7.1.1). ŠTO JE TO RAZLOG TIM VIŠE ILI ZAKLJUČAK S MANJEG NA VEĆE? NAVEDITE LATINSKI NAZIV! NAPIŠITE! (N;***12; V.256)

PTO: Razlog tim više ili zaključak od manjeg na veće je zaključak* da posljedica* koju pravna norma* vezuje* za nešto* što je manjeg* intenziteta* vrijedi* i za istovrsnu* pojavu* većeg* intenziteta*

136B(8.4.7.1.2). NAVEDITE PRIMJER ARGUMENTUM A MINORI AD MAIUS? NAPIŠITE! (N;*** 10; V.256)

PTO: Primjer je argumentum a minori ad maius (razloga tim više): onaj tko je odgovoran za štetu bez krivnje odgovoran je (tim više) ako ju je počinio s krivnjom; ako je u prostoriji zabranjeno pušenje, (tim više) zabranjeno je loženje vatre.

136B(8.4.7.1.3). ŠTO JE TO RAZLOG TIM VIŠE ILI ZAKLJUČAK S VEĆEG NA MANJE? NAVEDITE LATINSKI NAZIV! NAPIŠITE! (N;***12; V.256)

PTO: Razlog tim više ili zaključak od većeg na manje je zaključak* da posljedica* koju pravna norma* vezuje* za nešto* što je većeg* intenziteta* vrijedi* i za istovrsnu* pojavu* manjeg* intenziteta*

136B(8.4.7.1.4). NAVEDITE PRIMJER ARGUMENTUM A A MAIORI AD MINUS! NAPIŠITE! (N;*** 10; V.256)

PTO: Primjer je argumentum a maiori ad minus (razloga tim manje: ako je dopušteno uzimanje kredita u visini od 50.000 kuna, (tim više!!!9 dopušteno je uzimanje kredita u iznosu od 20.000 kuna; ako je predsjedniku države na prijedlog predsjednika vlade dopušteno narediti upotrebu vojske u oružanom sukobu, (tim više!!!) mu je dopušteno narediti mobilizaciju).*1.3.6.C POPUNJAVANJE PRAVNIH PRAZNINA: ISPITNA PITANJA*

136C(8.5.1). ŠTO JE TO PRAVNA PRAZNINA? NAPIŠITE! (N;***10; V.260+ 205).PTO: Pravna praznina je društveno* važni* i konfliktni* odnos* koji je izvanjski*

kontrolabilan* a nije* uređen* (reguliran) pravnom* normom*136C(8.5.2). NAVEDITE NAČELO KOJE NIJEČE POSTOJANJE PRAVNIH PRAZNINA!

NAPIŠITE! (N;***10; V.261)

44


PTO: Načelo koje niječe postojanje pravnih praznina jest pravno* načelo* slobode* po kojemu je pravno* slobodno ili dozvoljeno* sve što* nije* pravno* zabranjeno.*

136C(8.5.3). NAVEDITE ORGANE PRAVNOG PORETKA KOJI SU SE DUŽNI BRINUTI ZA PRAVNE PRAZNINE I NA KOJI NAČIN! NAPIŠITE! (N;***19;V.261)

PTO: Za pravne praznine dužni su se brinuti zakonodavni* organi* zakonodavnom* intervencijom*, te upravni* i sudski* organi*, stvarajući* formalno* obvezujuće* precedente* ili* faktički* utjecajnu* praksu* upravnog*, sudskog* i poslovnog* odlučivanja*.

136C(8.5.4). NAVEDITE HRVATSKI I LATINSKI NAZIV NAJĆEŠĆEG SREDSTVA ZA POPUNJAVANJE PRAVNIH PRAZNINA! NAPIŠITE! (N; *** 1+3=4;V.263)

PTO: Analogija* + argumentum a simili.****1.3.6.D. PRIMJENA PRAVA (PODVOĐENJE KONKRETNOGA PRAVNOG ODNOSA POD OPĆU NORMU I OSTVAERNJE NORME PRAVNIM RADNJAMA)

*136D(8.6.1). NAVEDITE SASTOJKE PRAVNOG SILOGIZMA, TJ, DEDUKTIVNOG

ZAKLJUČIVANJA U PRAVU! NAPIŠITE! (N;***6+6+6=18;V.263-264)PTO: Sastojci su pravnog silogizma:

1. viša premisa= opća pravna norma******;2. manja premisa=opis činjeničnog stanja******3. zaključak= pojedinačna pravna norma******

136D(8.6.2). NAVEDITE PRIMJER PRAVNOG SILOGIZMA, TJ, DEDUKTIVNOG ZAKLJUČIVANJA U PRAVU! NAPIŠITE! (N;*** 5+5+5=15 ;V.264)

1. Svi S s prihodom D obvezni su platiti porez P2.Petar ima prihod D3.Petar je dužan platiti porez P. - grubic ispit izvanredni A 2008.136D(8.6.2.1). ZAOKRUŽITE NETOČNI SASTOJAK (JEDAN OD PET) PONUĐENOG

ODGOVORA! (X;** ;V.263-264)PTO: Primjer je deduktivnog zaključivanja u pravu, tj. pravnog silogizma:a) veća pravna premisa = opća pravna norma,b) npr. svi S u situaciji M ima pravo žalbe na presudu;c) manja premisa = opis činjeničnog stanjad) npr. Petar je u situaciji M;e) zaključak= pojedinačna pravna norma, npr. Petar izjavljuje žalbu.R = e (Petar izjavljuje žalbu -> Petar ima pravo izjaviti žalbu).

45

padjenuvod u pravo1 010311. (1)

Documents