PACflPABE 111 LfnAHLJ,il/1

SUSTAV U SUFIKSALNOJ TVORIBI GLAGOLA*

STJEPAIN BA!BIC

Fil-Ozofski fakultet, Zagreb UDK 808.61/.62- 25 I m ·oo.in:i naiučirui r a.d

Pozm.ato de ida de ru iSlaveruskdim dezi,c:uma sufitkisa:1na tvo11ba osnovni i dominantni 1tNm'beni ne,čin. U gJ.agola Je vooma <značajna i prefik-1Salna tvorba, što u :i:menke i ,p.riddeve inije, pa tako su iSes.vfum nov.i gfa­goli :relati'Vll1IO r.i:jeilki, :iipeJk de nd:ihove l'liUfiJrnelna tvor'be l\97,gr.anata i bogata, s:l.a.:ba de saimo ,pref:i!k~1f:iiksalma.

Da bismo mogl'i uspoređiviati tvorbu ru slavensikd.m jeziaima, dje­lomično .ili ru cjelinri, potrebno ju je rprije proučiti u pojedinim jezicima i pokiazati ru čiemu je mjezin iSuLSltav.

K<ad tse :gilaigoli hrva11skoga knji1ževinog jezika iSk~ ru cjelimi i tproQIUči 111(jiihova sufiksalna tvorba, oQl!1dia ta:kvi podaci 1pok,azuju da suflk­s·alma ;tvorba iima 61 sufiks :

1. -.ačiti: šegačiti;

2. -.ad'is1aiti: bojadisati; 3. -akati: bacakati (se), ljubakati (se), varakati . .. 4: ..,arati: kLoparati, luparati, mlatarati, vucarati (se); 5. -arl:ti: krstariti, krvariti, životari.ti . . . ; škrtariti; vucariti (se); 6. ..,asarti: bjelasati se; 7. -<atati: nogatati, šakatati; glumatati, .klimatati, lorratati; 8. -.ruti : kapati, komadati, veslati .. „ ravnati„ svjetlati, jedrati .. „ ku­

kurikati, bogmati se, cm6kati .. . ·9. -av,ati: opravdavati, razvedravati, upozoravati ...

10. - cat:i : jilrcati (M. Boži.ć); 11. -čari ti: ljenčariti;

12. -čati : mečati, bučati, cičatii ... 13. -<Čiti : clgančiti, pasfirčiti, stražarčiti . .. 14. ....eseiti : šepesati; l5. -'eta1ti: čeketati, klepetati, regetati„ zveketati; Lupetati; 16. -ev.ati (ujem): bičevati, k1,aljevati, .stupnjevati . . . 17. -evait:i (...everrn): dolijevati, m;alijevati, zalije1,ati . . .

97

KnJiževni ciwiik 15/2 (lfl86)

18. -ficilrlati: kinoficirati, rad~oficirati; 19. -ičiti.: sumnj,ičiti;

20. -ifucir.aiti : elektrificirati, klasificirati, rusificirati . . . 2i. ..,ijevati: oskudijevati; sažalij·eva:~i;

22. -ikičlJti: vozikati; 23. -d;kovati: jadikovati ; 24. -:iJnjiatii : glavinjati, grominjati, mravinjati, plaminjati, praminjati ; 25. -foati: fiitrirati, galopira.ti, telefonirati ... , duplirati, ludirati se; 26. -is.aiti: kalajisati .. krunisati, majmunisati . „ „ hvalisati se;

27. -.iii: gospodariti, stražariti, k1lmiti .. " bijel.iti., bistriti, crni.ti ... , iz-goniti, preoblačiti, dovoziti ...

28. :.;iv.ati (-'llj~m): prebacivati, prekoraćivati, razmahivati ... W. · -ivati'(-ivamf: i1,tkati. > u.tkivati, otkovati > otkivati, potldvati . . . 30.. -izim.ti: diftongizir<l;ti, kanalizirati, katalogizirati .. „ bana.lizirati,

ceritraliziTati, 'modernizirati . .. 31. .::ja k.at\ : . 1'noljakati, · se dakati (se), željdkati; 32. - jati : sunčati (se), glavičati (se), m1lčati.. " blejat;i, brujati, h1l.jati. ' .,

ndčinjati, ndginjati; napinjati . .. .33. ~javati: kažnj6.vati, razveseljavati., upotrebljavati ... 34. '-jeti: stidjeti se ! bijeljeti, crnjeti, ž1Hjeti . . . .· 35. „'.Ji vati: izgrađivati, raimućivati, navaUfvati : : . :rn. -.iu.k.aiti: očijukati; 37. · '-'karati: bičkarati; lupkar<iti, pi.~kdra.ti , · pucktirati ... 38 . "4kariti : leška'riti, troškariti; 39. -kali : cjenkati se; hUkati, cijiLkati, gakati ... , blrkati, govorkati , gfrr-

kati .. . 40. ..,ket>ati: bleketati, meketati, -veketati.; pucketati, .fo.~kidati;

41. -ki.vati: osl.uškivati, prešutkivati, zapi.tkivati . . . 42. ~ovati: željlwvati; · · 43 . -nuti: nžd.snuti; .~opnu.ti, g1i.kniLti, zijevnuti . . .. , qrkmlti, giisnuti se,

meknuti. ' "· 44. ~ooati.: šwkosati (I. G . K.ovačtć) , žigosati; 45. -0tati: brbotati, cvokotati, klopotati, štropotati., topotati ... 46. --0vati :; banovati, putovati, školovati . . „ gladovati, obilovati, sarno-

vati . , „ kupovati, 47. -sam: plamsati ; 48. -šati: goršati (I. Vdi.kanovii,ć);

49. -<tati: brektati, kevtati, kliktati ... 50. -ucati: dremucati, gegucati, kašljucat-i ... 51. .... uokati : brbljfrckati, dremuckati, geguckati . . . 52. „udati: krivudati; 53. -uk.ati: kucukati (Ogidzović) , pijukati „pg,ma1o piti" (Bo7:i·ć) ; · svirU.-

kati i(P.av.iiaić) , zv.iždukati; 54. -uljiti: dimuljiti, .pišiUjiti, pjevuljiti, škripuljiti; 55. rnnut i: cjelunuti; 56). :· ;,;1 .. 11siQJti: d.rmusati ;„ .

S. Bahić: Su.sta.'V u s1lllfilk\Salnoj woobi Wlag•Olla (97-105)

57. -u•šati: pjenušati (se); 58. -uš;iiti: pjenu&iti se, pjev·ušiti, skoriišiti se, sparušiti se; 59. -uškiati: ljuljuškati (se), pjenuškati, valjuškati se; 60. -u tati: hT<iputati, skakutati, srkii,tati, šapv,tati, škriputati; 61. -vati: izuvati, dobivati, dolivati . ..

U ;jednom :su smislu :s·vi ti suf.iksj_ di·o tv•orbenoga glagohkog susta­v.a i1aiko voeć 1prv.a 1provjer.avia.nja :pok.azujiu da svi ne .5udjeluju podjed­nako 1u :tVlOrbeno()[ll susfavu jer svi IIl.iiSIU jedITTa!ko plodni. J.ed:no :?Jnaoenje za ;tvoribem:i :suistav imaju V•OOlffia .pJod!nii 'SIUfiilksi kao što su -ati, -iti, „_ieti, -kati, "'uckati .i drugi plodini, .a. 1Sa1&vim dru.go oni kojima je izveden 1Sa­mo po j•edam glagol kao 1š1Jo su -sati, -asati, -esati , . :

·Tviarloon,i 1S1u:s:ta·v .ne :treba traži.ti ;na .cijelom tvorbenom tp'Jdručju,

nego :s.amo ma 1podr.učjiu rpl<Jd:ne tvorbe. Ako uključimo plodnost, odmah otpadaju siufrilk1&i looj i sru se o.sitv.airili samo u meko liko g1agola (ovdje 1 do 5). Taik:v.Lh iSUfiks1a ima 32, {svi kojima 1primjert 2'iavršavaju t'.a ;).

Zatim otpadaju ISV.i 1ne.siumnji1vo neplodni. Takvih sufiks.a ima 8: -ariti, -čati, -evati (-evam), -vsati, -ivati (-ivam), -jati, -otati, -vati.

lDnJPellfekitivizaciljska je tvorba voeoma brojna i :različita, .ali je pJodna OOJmJO su1fiiksiima -avati, -javati, -ivati, -jivati., o čemu će još biiti :riječi, ,pa ISiu LWi ostali su:fi!ksi u i:mperfok1ti:vizacijskoj tv,).J:ibi neplodni. To ISu :sufoksi -evati .(-evam), -jati IU ti1P'OV1ma ndči:nj.ati, naq1injati, napi­njati, spominjati .. . , -ivati (-ivam) i -vati.

Broj 1glaig•ol.a nia -ati s preWI11tom na -im, bježati, bježim, og:rami.Oem je, rrie piov0ećaiv.a ise, a to znači da LS>u noeplodlil.i i s.vi :mfiksi na -ati koji imaj!U 1prnzent rri.a -im. Takav de sufiks -čati i -jati u tipu blejati, bru­jati, hujati ...

1Suf:i:kis -jat.i u Qdimanačkoj tvoJ:ibi sin()<Ili:man je sa s1ufiksom -ati s magov'.iješteno:m kompl>eme:nta:r:nom ir.aJSpodjeiom, .ali nepotpuna isp-i­t~vamda IP'Ok.a:ruju da je nep100ia1r1 .

Sufiks "'otati 'Veoma je eklSlpn~si:van sufilks i nij·e dov~:iljno j.asno za1što nije !Plodan. Brovjera'V.anje pokazuje da u rj.ečnicirna }ma zapisano još 1r1ek0Hlko t.aikvih glagola, ali oni ili nemaju hrvat~kih upotreblnih potvrda ili :su veoma rijetki po upotrebi: bobotati (Matoš), stropotati (V. iNovaik, Sitj. Krnnj1oević).

Uz ·tri mavedena ,glagol.a n.a -ariti u građi su se mašla još dv.a no­va: ir.iljediak šegrtariti i frkćiriti (očito iz žargona) pa se, zasad, može reći da j 0e -anUi rriepiho:dan su.filkis.

Siufikis -.isati u hrvatskom se jeziku 1I1.ormalno ne upotrebljava pa onilh n.ek:IO'l~kio rtvorenioa ±li su farazi.to ekspres~vne kao rnajm·uni:rnti, hvaLis11Jti se J.1i imaju mQranativ.ne ipri:go.vore pa s·e umjesit.o kalajisati preporiUJauj•e 1kosi:triti, umj.BSto k.runisati - kruniti pa i mnjmunirati umjesto majmunisati. 1

Ostali 1su is1ufiksi 1Slabije ili jače plodn~. Njima s-e glagoli tvore Qd imeni•čik~h , .p1ri<l!jev:njh, .us1di1čnih i gl.agolskih QsnovH, .od os,ta.lih os:nov.a

g.9

Književni jwik 15/2 {198.6)

tvOI"ba 1niije :pl10dna, što je i 'bez p00€ibmog obraizlaganj.a :razumljivo. Aiko te sufuikse jp:rilražemo na tabeli, ia:nda dobivamo ovakvu sliku (znak X oznaiČlzje da ;bvar:ba rrutje plodna, a pioidatak j.e d.ain zbog potpu1nos•ti) :

·--------- - - ---Rleidlrui ihriqj sud.ii ks i•m. pr.i>d. u1s!kil. gila1g ..

8. -alti + + + X 27. ·-Jiti + + X 416. -ov.aitd + + X 16. -·ev1a1ti + 13. -'Čli.ti + 25. -i.raibi + X 30. -<ieiiiriaiti + + 20. -i.fidi.rcut1i + 34. -j1eti X + 49. -itruti + 3·9. -kia1ti X + + 413'. ·-iruulti X X + 9. -a.via1ti +

'3'3. -{j;a1Via1ti + 28 . -;hr.a1ti + 315. -j!iMalti . +

3. -·aikaiti + 317. -1kair;ai1li X + 411. -1kiva11li + 50. -ruJCaJtii + 511. -IUOka!ti +

Već rta , siliika 1POikaJ2'1Uje 10dređeni isustaiv j.er se s .i·edne stra:n<E:' isu­filkisilma !kojima ise glagoli tvore od :i1mernica ne tvore od glagola, i 1nbrat­no, a ikad is.e jedinim s.uf:iiklSom i tv&e ,glagoli od različitih os:n•ov.a, oinda j 1e već :to siU\Stavtni odnos jer je s.iigUTno d.a :glag.oli tvoreni •)d <različi.tih

ikategm~ja o.snova :ne mogu :znamti isto. To pokazuju i ova opća 1zmaoe­m(ja:

- g1agi(}li ;izv;edeni od i:menica u u.oip6e:nom znaoenju •ozma16uju 1neku radnju u veZJi isa :ZJnia16enj•em osTI!OIVlle :iiineinioe, inpr.

komadati -+ odvajati na komade, sunčati (se) , · ~ izlagati (se) ·S·Uncu, lOptati se -+ igrati se lo.pt<0m ... ;

-- 1glagoli .iizvedeni od pr:ildj-ev.a tvior-e w~lavnom tri z:nače:nj&k<e is.kupiine:

a) •činiti što u sk:ladu sa ::zmačenjem prjdjev:n.e osnov·e, :nipr. bijeliti -+ činiti što bijelim,

b) 1pastajati 01D.im ili onaikv:im što znač:i pr.i<ljevna os.n.ov.a, 1npr. bijeljeti -> postajati bijel,

c) 1b:irti onim što znači pridjeV1r1a oonrnra, npr. revnovati -+ biti revan;

- glagoli .iizvedeni od usklika :zna6e odavati ~-aj uskhk, javlj.a;hi se tim iuskJ.:iJkom, npir. gakati -+ javljati se usklikom ga ;

100

S. Bahić. Sustav u s1ufiarnalnoj trvoobi g1lago1a (97-105)

- iglagoli ci:zved€!1Ti oo glagola mogu značiti s.amo modifikaciju gl1a­go1'ske radnje s obzirom na vid i niaČli:n v.ršenjia glagiolske radnje ili zna-6enj1e ii1i 111a jedino i dmgo.

Via:žno đe da~e za sustav odrediti što znači kad s·e glagoli tvoTe s vj1še suif:iik1Sa od iste kategorije oonova. 'Du se može očekiivati nrzlicčiita 1r.aspoddela i /U rtame bi trebao biti sustav.

No .'Uipravo sustavni priJlmz ras•podjele u p.r·w>j kateg•oriji, '1 tvorbi g1agola od imenica, teško je pr.Lkazati, ne za.to što ne bi positojao, nego :zato što t.a kategio:dja nij·e dovoljno i1Stra~ena da bi .soe inog.ao dati odr€-đen ISUd. Z.ms.ad 1Se s.u1Stiavna ra1S;p.odje1.a samo n.azir'e. -

S obzirom na 1Sklonidibene .ti1pov.e osn0vil. ne zapaža s€ sustavna ;raspodjela jer ti sufiksi dol.az;e na os;nov·e 1Svih rndoi;>V.a i svih skl•ornid­.b.emith tipova.

Svi ISU izv€dieni glagoli :nesv11šeni. U rtvorbi glagol.a .sufiiksom -ati mema osnov1a k·oj.e :zinaĆ·e z1.vo bi6e,

d0ik su u rtvorbi sufiks·om • -iti takv.e osnove oes•te, . a ima ih i s<o1 sufik­s:ima -ovati/-evati.

Sufiks -ovati 1u suplem€1Dtar:noj je :ras1p0dj1eh sa sufitksom -·cvati; sufiks -ovati dolazi '.i:z;a osnova koje :z;avršimr.aju nepalatalnim suglasmi- . kom, a -evati 1pia1ata~nim. K.ako je -evati slabo plodan, .a -ovati ·Jlodnidi, ' om S•e širi na račun -evati .pa 1uiz božićevati potvJ:·đeno je i božićovati, .a samo pašovat.i, kortešovati, linčovati.

Suf:iksi -i1·ati, -izirati, -ificirati dolaz;e n.a strane oS!nove, a \Samo ]zm:iJmno 111a dama6e, a ootiali ·sufilksi na doma6e i ,„,tra:ne. Sufiks -ificirati ima specif:i16no :zmaoenj.e, a ras1podj•ela -i:r.ati :i -izir.atli n~j.e još pr1cm6ena, z.a:p.aža 1Se da -izi!rati dolazi naj·6eš6e iza stra.nih . o.s.nov.a kojoe ·završa.vaju somantom.1

Sufiks -čiti ·znači :jsto št.o i -iti, ·slaJbo j•e ploid.an, a kohko u :no­vij€ v.rid·eme .postoje plodniji, dolazi na osnove koje ·z,avrš.avaju son.an- , t01m.2

Sustav u raspodjeli sufiksa -iti i -ovati mogao bi biti u w1al'e­nju, Lzvedenioe sa sufiksom -iti pokazuju veću lepezu zm.ačenj.a nego sa sufiksom -ati, a u opreci sa sufiksom -ovati nalazimo i ovakve razlike:

hrvatiti, srbiti -+ praviti, činiti Hrvatom, Srbinom hrvatovati, srbovati. __. naglašena se vladaU kao Hmat, Srbin,

ali ·z;a rp:recizan odgovor 'J)Qtrebn.a su još posebna istraž·iv.anja. Taj 7.Kl­d.atak ootavljam za pos€bnu p:riliku.3

1 O.sinorv.a te ras1po.dd·ele oči.ta neće biti naša, n.eg·o j e uvjetova1na s.tra­.nim jeziid:ma koji dirnaj'll taj suf1iks. U njemačkom j.e -isieren ·OJbvezaitain u neil'iiih prnsuđeniiih ipr,iddeva moj1i za~r·šav.aju na -.! : nentralisieren, zentraUsie­ren, liberalis~eren, sterilisieren, mobilisieren ...

"· Sl1ičn.a se 1·.as1podje:la zapaža ;i u siuf:iiks:ima -ić: -čić; -ina: -čina, -anin: - ča nin.

:; Semanitii1ake .g1nU1Pe kap što :ilh ilznos;i V. D. K.ailii1uščenko ·,u č.Ianku OnbIT runu,wzwu oTcy6cTanTusnbIX viaio.1ws, CbnocTaBUTe.nno e3bI'K03ftanne, god. JX, br. 2, Sofijai, 1984, s1tr. 5- 13, polmizuj1u da će posao biti vielik, a ni·j1e s1ig1urmo da će to biti dlovoljnio.

101

Književni je.z;iJk 15/2 (1986)

Raspodjela sufiksa u otpr.idjevnoj tv.orbi pr.i!lično je j.asna. · Surf:ilksom -at.i gI.agoli se tvor.e uglaV'nom od komparativa: :kraćati,

mMdat1i, jačati, lakšati, ljepšati, ali j.e ta tvorba. slabo plodna. SufikiSOIIU -iti tVIOre S•e glag101i koji ·znače 'činiti om.im sto . W:l.ači

:pridjev.na •osmova', 1npr. bij.e.liti --+ činiti bijelim„ Sufikso1n -- - jeti ';po­stajati onim što ·znači pridjevn.a os;nova' , npr. bi.jeljeti --'> posta.jati bijel.. Budući da iSU u osnovii uglav:nom netvorbeni .opis·ni pridj•evi ,a ta je ka­te:gorija veoma ograni10ena i tad .i·e tiip slabo .plodan.

Zaipa:ža s·e da sufiks -iti ipotisk1ud·e 1sufiiks -jef;i s moekoli1ko ~·azloga: a) •što katkad.a :nema seman.tiičbh razloga za opreku činiti 7" po­

staj.at.i, lb) išto i -iti s 6es1tioom se ostv,aruje zmaoeinje 'pos.t.a,jati', :npr. čistiti

se --+ postajati čist,

c) što se zbog morfoloških L fonoloških razlog.a često oblici neutra-1i!zir;1ju. npr. crnio od cr 'ni~i i crnjeti, crnim od crniti, cfrllm od crnjeti,

d) što je -iti plodniji 1su.fiks pa potiskuje manje plodnij.ega, št10 de op6a piodarva u tvorb'i.

Zlbog 1tog,a iSe u jezi:čnosavjetm16kiim djelima i:stiče dH r.azliiku "w2-ba čuv1a1ti der .i·e semantički nu:žma.4

Gla;gioli i'ZJVOO•Emi sufikiS•om -ovati od . pr.iiljev.a ?Jn.aoe ,1glav:norrn 'bi.ti a', 1111pr. revnovati --+ biti revan.

Kiao išto .1.aihela pok1aZJuje, u t\nonb:i .glag•ola od uzvika. plodna s·u ,tri sufiksa: -ati, .-kati i -.tati. Ras1p01djela tih suf.ilk:sa prilično .i·e odr·eđ•ena.

S;u:fiks -kati dolazi na osno,v.e kioje 1zav:ršavaju samoglasnicima i s,ugkus1nictma, a iSu:fiiksi -ati i -tati iSuglas;nicima, i to pr·venstveno su­glaisni:kom k, .na kl()d•e ne može doći sufiks -ka ti: bogmati se, cm6kati, kucati, pljucati, škljocati . . „ brektati, ciktati, coktati, kliktati, pulc­tati . . .

Sufilks -tati dolazi i i•za u1dvojenih osnova hez obzira .za.vršavale :na siamoglaisni!k ih suglas1nik. Pri .tome u drrugom dijelu l()Sil1ove ;može biti .i:zost,avljen drugi suglasnik: blebetati, bobotati, gu9iltati, hihOtati, klokotati, kokotati, kreketQ,~i , ..

Uz to je iSufiks -kati plodan, -tati s.labije plodan, · a -ati slabi() plo­dan pa ik.ad lhi mogl,a doći s·v1a itri, u novim će tvor bama doći sufiks -kat i.

U tvorbi :glagol.a od gl1a,gol.a 1plo,dmo je 11 sufiks.a s prihčn10 jasnom r.aspoddelom.

Sufiks -nuti s'Luiži :za _perfek1t]v.i:zaciju, tj. njime se od nes1vrifonih glagola itivme svršeni, jedinoklr.atn:i, TIJPr. mahati > mal;:nnti, kucati > kucnuti, zijevati > zijevnuti . . . Ta je .tvaxiba ogr.ani.čeno pliodn.a je~ kao osnove dola:;;Je 'lligl.avnom .osnove gl:ago1a V. vrste.

4 Usp. Lj. Janke, Književni jezik u teoriji i praksi, Zagreb, 1965, str. 434 .. i 435, Z. Vince, Ona ga je ocrnila ili ocrnjela, Jezik, III, ' Zagreb, 1955, StQ'. 152- 155.

102

S. iBabić: Sustav u s;uf.i1ktsalnoj tv01I1bi gfa1gQ/la (97--105)

Su1fdk1Si -avati, -javati, -ivati, -jivaU -1sluiže ·za -;perfok.tivizadju, 11tj. pomoću rnjih tvore se od perfektivnih gfa.gola imp·erfekti.vni s .prilično

jaS1nam iroo1POOijeliom: . .alko oo;nav,a ima k1ratak m:aglasak, om:\a dobiva sufik6e -avati i

-javati: razvedriti > razvedravati, opriivclati > opravd(iv1iti, kazr1:it,i > .kažnjavati ...

ako osnova :ima dug 1naglas.aik, onda dob.iva -ivati, -jivati: d·obaciti > dobacivati, dopisati > dopisivati, izgraditi ·> ·i;građivati . „. ·

. Ras.podjel1a suifiklS.a -avati i -ivati s jedne 1str.ame i -javnti, -ji.vati s !druge ruvjetovama j•e gl.asm11nim i kategor:ijskim kdterijima ~i potpu1rio je određen.a, 1uz' L'ias.v.1m rt·e:zmatna kolebanja, ali .b.i 1bLlo pr·eopširnq da se to ovom 1pril.ilkom potan:j.c .p:riikai2lUJje.5 · · ·

1

Valja s.aimo rnapomenuti ida s·e 1ras.podjela tih sufiks.a 91,erna :n.a­gl.a:sku 'os;nioVJnoga glagola os.tva1nuje u oko 70 do 30 posto pdmjera pa o.staije da se jstt'.aži ;ra1Spodjela do k;raja . .Nekol.1ko dosadašnjih pokušaja <l.a se i t.aj ost.aitak o!bjasmi ostalo j.e bez rrns":pjeha, samo se nash-!ćuj·e ida hl se raspoojeLa mogla kriti u gJago'lskim vrstama Qsnovnih igl.F,gola ili.Ji u iglasorvnim 1rnzlazima.

Sud':iikis.irrnia -akati, -kat.i, -karati, -kivati, -·ucati, -uckafr· 1zvode se glagolske 1U1mamjenioe, tj. •glag•oli koji .2'ID.a1Čle da' se ·:radnja vrši" u m.c.njoj · mjeri ord lpirosječne, m.ormialne radnje; mal'° po m.alo; sit'ThO, u malim, ik'ra.tkj;m :p01k1retim.a, 1s,a slabijim irnte1nzitetom, lagan'°. Obično su uz ta -z;načenja ·poveQa1na i razna t0sjećaj:n.a značenja, posebne stilske wij€<l­nosti.

DernmurtiVIYli se glagoli tvl()lre od pr.e:oentske osnove nesvr&enih glagola, jedJ!Ilo se siufiksorrn -lvivati tvore i od svrš·enih, različito prema v;nstam.a,6 ali :tako da. je u svi1ma •zarstu1paina V. vrsta, a većinom i IV.

-<akati od IV. i V. · -ka:ti od I., IV., i V. -«~rati. od V. "'kiv.ati od II., HL, V. i VI. -uica:ti od I., IV. i V. , ~ucka.ti od I., III., IV. i V. Uz tio r aizlika ipos;tojii u plord:nos;ti na zna.oemjsko j razi:n i.

Ploidln:i su sufilksi -kati i -uckati, a ostali su slahiej·e , ili s:u !;la.ho plodni.

Na ISemam.tičkoj razini glagoli sa sufiklsom -aki;zti .iJmaJ1u većinom · d.eminurtivno-l;pejorativno ;značenje: . bacrlkati se,

Ljubakati, praća.kat.i se, tužakati (se), varakati, vozaknfi se . , . -kati g,a 1zmia:čemjem tagame i. .si.tine 1raid!nje: bl'rkati, bOckati, češkuti, čup-

kati, d'irkati, gurkati, p'ipkati . . . ·· '

5 Obrađena je u kindJ·zi S. Baibić, -Tvorba riječi u hrvatskom književnom. jezUcu (lll •til5iklll), § 18017-'181!5.

« Pqd v 11:1s1tanna. se mlhs11ii na siusrt:aiv kakav je uobičajen 1U hriva;bskih gn·a -ni.~tiil~aira, a preci1zm:ije kalk.o sa:m :i1zn;i.o 1\.1 6Ja:nk:u . o . porljel.i glagola na vrste, .Je'7Ji.k, xxvn, sd:ir, 13:9--'144.

103

Književni jeizliik 15/12 ~1986)

-karati uz demim;utivno značenje dma;ju većinom pogrdno znaoon.1e: lup­kiirati, piskiirati, puckarati, šetkarati, tro.škarati ...

-kivati •označuju 1ag.ainu i sciitn;u rradnju, ali je 1znacap1o0 da su · l'l>Vi gla­goli pref.iigirarni: osltlškivatn, prisluškivati, postajkivati., propit.ki7.:a­ti, zap.itkivati ...

-ucat.i :imaju iprema -kati rniešto jače stil'Siko obilježj,e, ali j•e uz to zna­čaijrno da j•e sufiks slalbo 1plotlarn, ,potvirde su većinom od hrv.at­sk.iih ipis.aroa 19. stoljeća: dremucati, gegucati, klimil.cati, kradt/,cati, svjetlucati ...

-uckati sa suki jaoom obilježernosti: brbljii.ckati, drern·ucknti, gegiic­Twti, grizuckati, klimuckati, kraduckati ... Kao za:k1jručak može se reći da suf.iikasLn.a tvorba gl,agoJa nije idi()

kraja !irs,tražen.a ,pa se &ustav ine može pokazati dv :krajnjih pQjec1inooti niti se sada može izvesti op6evažeći 'zaiklj1učak. Nova sufiksalna tv>0rib.a glagol.a re1atilvno je :rijetka, rza :razlikiu od pref:i:ksalne, jer su nove T.ad­nje irtjetke ,pa su zato ·i sasvim m.ovi glagoli koji ih označuju rr·ijetki te se rr.asrprodjel.a me može lako ustarnoviti ma rnovirrn tvorbama. Trebalo bi us:barnorv:Lti suistav ·zaitečenoga stamj.a, a to je :21n.ai:no teže jer tre.~Ja ,pro­V>eliti dijaik:ronijska i&pitivanja :za siv.alki rpojedini gl.Rgol k.ako bi se usta­rn:~vjJa evern1Ju.alrna vremen~ka :raspodjela koja :za s.ui.srta.v maže biti važna.

Ipaik:, illlilatoč tomu i ov.aiko rprik.a·zana ;raspodjela pokazuje da sie sus.tav tol:irko l\Wčav.a da se s 1pravom mo~e tvxiditi da postoji. Kol.iko neki podaci poika21uij1U ili bi mogli pokazati da s.us.ta1v nide u sebi pot-. purno eksplic1tain, to proizlazi i:z narravi jezika koji u sebi nije potpuno zatvorern sust.av, nego samo rteži da bude sust.av, pogotovu na lek151čklO!Ill pod!l'!Učjru 1gidje se rprep1·eću n.aj·ra:znov.rs.niji u,tjecaji koji narušarvaju pot­rpune su1srtavrne odnase.

THE SYST•EM OF VĐRBAL SUFF·IXES IN

Suimm.airy

The Clla:SLS:id'Jtcaitdo:n od' ve11bs 1i1n Or-0a1t .H;rerary (s,taruclaati) la.!11,gruage irnvol­ves the :ider11t1ifiicatiio!l1 of 58 sruf:flix€5 f.c.llr the derlirvatiron od' ve11bs:

-.ačiti, -ad:isa1ti, -.ak,ati, ~ar.a:tri, -,aTjti, -as;artJi, -.a:tati, -<aiti, -.a.vati, -cati, -fariti, -ča.ti., -fati, -•esati, -eta:ti, ~v.ati, -fic.irnrti, -iriJi:ti, -:1f1i:ci:rati, -ijew1rti, -ikaur, -ikove:ti, -i.nj,aroi, -:irati, -fas:ati, -iti, -ivatL (-d,v.am), -iva.ti i(-ujem), -]zi:rati, -jalmti, -jati, -jav.ati, -jeti, -jd.varti, -karati, -kati', -.k•etati, -klivati, · '""koviati, -111ut1i, ..;oo.ati, -1otati, -ovati, -siat:i, -šati, -ta:ti, -uca:tfr, ~uakiati,

-udati, -ukati, -u.lji:tJi, -unuti, -us.ati, -ušati, -u1šiti, -ušk.ati, -ut.a:ti, .„VlaJ1Ji;•

Although they all fo1·m the verbal system, they are not eq.ually produc­tive and hence they do not pal'ticipate in the system in the same way. Some of tJhe suffixes a[·e ivery prodructive si:nce they y:iekl a lair.ge '111\.l11Uber of ne-w

10·~

S. Babić: Sustav u s1U61ksailnoj tivocbi glaigo!l.a (97-10:->i

verbs (-ati, -jeti, -lk.aitli•, -1uclkahl etc) w:h~Je others se1've ornly for .the ded'Vabion of one or two vcrbs like -asati in bjelasati 5e, or esati in šepesati.

In 1l·e provided diagram ( +) stands for the unproduotive derivartion.

Red. btr. sufiksi

1. -č~ti

2. -i rati

3. -ova ti

4. - jeti

5. -i ti

6. -nuti

7. -ati

8. -kati

9. 10. - (j)avati

11. i 12. -(j)ivati

13. -uckati ------ ----

------· im. prid.

+ + (+)

+ +

(+) +

+ +

(+)

+ + (+)

uzv.

(+)

+

gl.

(+)

+ (+)

+ + + +

F.rom the above diagram i•t is possible to draw conclusions as to the pro­cliuc1\!i•virty of tihe V€ll1b:a1l s1wff<ix system, altihcmgh .it :hs ra1Jher difficuilt .to pi·esent the system to t:he :Buli sd1nce ·th&e aire sti.1.1 man.y runeX!p.l10JI'etl asipec;1Js of verbal suff'ixaitio:n pr.ocesses.

105