zjnpp-a za bosanski jezik, hrvatski jezik i srpski jezik ... · zajednička jezgra nastavnih...

1

ZJNPP-a ZA BOSANSKI JEZIK, HRVATSKI JEZIK I SRPSKI

JEZIK

DEFINISANA NA ISHODIMA UENJA

Mostar, 2013. godina

BOSNA I HERCEGOVINA

Agencija za predkolsko, osnovno

i srednje obrazovanje

,

2

ZJNPP- za bosanski jezik, hrvatski jezik i srpski jezik definisan na ishodima uenja

Voditeljica Projekta:

mr. sc. Marija Naletili

Konsultantice:

Miske Witt & Associates Inc., Shoreview, MN USA Miske Witt, via konsultantica dr. Nancy Clair and Dr. Jan Westrick with Sarah Koehler, asistentice na Projektu, dr. Shirley Miske, predsjednica

Projektni tim:

Maja Stojki, direktorica Agencije za predkolsko, osnovno i srednje obrazovanje

Marija Naletili, efica Odjeljenja za ZJNPP-a

Jasminka Nalo, zamjenica voditeljice, struna savjetnica za maternji jezik

Haima urak, struna savjetnica za predkolski odgoj i obrazovanje

Radmila Jakovljevi, struna savjetnica za ZJNPP-a

Danica Vasilj, struna savjetnica za razrednu nastavu

Mate ivkovi, struni savjetnik za predmetnu nastavu

Stojan Ljolje, vii struni saradnik za saradnju sa kolama i partnerskim institucijama i koordinaciju rada radnih

grupa i drugih tijela

Branko Slivar, Zavod Republike Slovenije za kolstvo

Radna grupa:

mr. sc. Marija Naletili, Danica Vasilj, dr. sc. Mate ivkovi, Stojan Ljolje, Mubera ajo, Jasminka Nalo, mr. sc.

aneta Dumhur, Haima urak, Branka Popi, Radmila Jakovljevi, mr. sc. Meliha Spahi, Ana avar, Slaven Ljubi,

mr. sc. Ivica Augustinovi, Greta Kuna, Lidija Mustapi, dr. sc. Katica Krei, mr. sc. Vesna Varunek, Maja Zeli,

Vladimir Radii, Indira Buljubai, Andrea Pehar, Ejub Alagi, Bosiljka Spremo, mr. sc. Nijaz Zorlak, mr. sc. Ranko

Nestorovi, Enisa Mehi, Ankica Grgi Mikovi, Dina Borovina

Napomena: Projekt podrao UNICEF

Izrazi koji su napisani samo u jednom gramatikom rodu odnose se jednako na enski i muki rod.

3

SADRAJ

Uvod 5

Zajednika jezgra nastavnih planova i programa za bosanski jezik, hrvatski jezik i srpski jezik definisana na ishodima uenja 5

Ishodi uenja za jezik Bosna i Hercegovina 8

Oblasti, komponente i ishodi uenja jezik u Bosni i Hercegovini 36

Shematski prikaz oblasti i komponenti za bosanski jezik, hrvatski jezik i srpski jezik

u Bosni Hercegovini 39

Definicije i legenda za proimajue pokazatelje 40

Principi definisanja ishoda uenja 42

Leksikon kljunih termina 45

Shematski prikaz plana aktivnosti razvoja ishoda uenja u 21. vijeku 46

Literatura 47

5

UVOD

Danas na poetku 21. vijeka, ivimo u drutvu obiljeenom promjenama, ali i izloenom tehnolokim uticajima i informacionim tehnologijama. Snaga ovih promjena utie na promjene odgojno-obrazovnog sistema u cilju pripreme uenika za ivot i rad. Kompletan proces drutvenih promjena pomjerio je granice znanja te je neosporno kako promjene u drutvu imaju uticaj na reformu odgojno-obrazovnog sistema baziranog na kompetencijskom sistemu i ishodima uenja. Bosna i Hercegovina prepoznala je potrebe za izmjenama odgojno-obrazovnog sistema vodei se novim zahtjevima vremena.

Do 2004. godine bio je na snazi osmogodinji sistem obrazovanja za koji je utvrena 2003. godine Zajednika jezgra nastavnih planova i programa (ZJNPP-a) koja sadri programske sadraje i spiskove nastavnih predmeta u postojeim nastavnim planovima i programima (NPP-i) osnovnih kola i gimnazija. Postojea ZJNPP-a ne odgovara potrebama trenutno vaeeg devetogodinjeg sistema obrazovanja, jer je ZJNPP-a utvrena za osnovnu osmogodinju kolu samo prenumerisana za novi devetogodinji sistem obrazovanja tako to je prvi razred prenumerisan u drugi, drugi razred u trei i tako redom do devetog razreda devetogodinje osnovne kole.

Dokument je definisan na osnovu ishoda uenja za bosanski jezik, hrvatski jezik i srpski jezik i nastao je unutar reformskog procesa u Bosni i Hercegovini pratei meunarodne edukacijske standarde u svrhu osiguranja koherentnosti i kompatibilnosti odgojno-obrazovnog sistema u Bosni i Hercegovini, kao i u odnosu prema Evropskoj uniji, pa i ire.

Agencija za predkolsko, osnovno i srednje obrazovanje, u skladu sa zakonskom nadlenosti, radi na razvoju ZJNPP-a, a u svrhu ostvarenja ciljeva zacrtanih Stratekim planom 2012. 2016. godine iz kojih se izdvajaju:

1. Razvoj Zajednikog jezgra cjelovitih razvojnih programa za predkolski odgoj i obrazovanje i razvoj ZJNPP-a za osnovno i srednje obrazovanje u Bosni i Hercegovini.

2. Uspostavljanje standarda kvaliteta rada, kao i standarda uenikih postignua u predkolskom, osnovnom i srednjem obrazovanju.

Zajednika jezgra nastavnih planova i

programa (ZJNPP-a) za bosanski jezik, hrvatski

jezik i srpski jezik definisana na ishodima

uenja

6

Prvi poduzeti korak Agencije bio je definisanje osam odgojno-obrazovnih podruja: jeziko- komunikacijsko, matematiko, podruje prirodnih nauka, drutveno-humanistiko, tehnika i informatike tehnologije, umjetniko, tjelesno i zdravstveno podruje i kroskurikularno i meupredmetno podruje.

Polazna taka pri definisanju odgojno-obrazovnih podruja bio je Evropski okvir kljunih kompetencija i kljune kompetencije i ivotne vjetine u BiH, analiza vaeih NPP-a u Bosni i Hercegovini, kao i analiza kurikuluma Hrvatske, Slovenije, Kosova* i Crne Gore.

ZJNPP-a definisana na osnovu ishoda uenja za bosanski jezik, hrvatski jezik i srpski jezik sastoji se od oblasti, komponenti, definisanih ishoda uenja1 i indikatora u skladu sa razvojnim uzrastom djeteta na kraju predkolskog odgoja i obrazovanja (uzrast od 5/6 godina), na kraju treeg razreda (uzrast od 8/9 godina), na kraju estog razreda (uzrast od 11/12 godina) i na kraju devetog razreda devetegodinjeg odgoja i obrazovanja (uzrast od 14/15 godina) te na kraju srednjokolskog obrazovanja (uzrast od 18/19 godina). ZJNPP- a definisana na osnovu ishoda uenja za bosanski jezik, hrvatski jezik i srpski jezik je polazite revizije postojeih NPP-a u Bosni i Hercegovini.

Cilj jeziko-komunikacijskog podruja je sticanje jeziko-komunikacijske kompetencije. Jeziko-komunikacijska komptencija obuhvata jeziku, drutveno-jeziku i upotrebnu kompetenciju. Uenici prema dobi i predznanju treba da stiu znanja, razvijaju vjetine i sposobnosti usmenog, pisanog i vizualnog komuniciranja u meusobnim i meukulturalnim situacijama privatnog i javnog ivota. To znai da treba da usvoje i razviju leksika, fonetska i gramatika znanja i vjetine primjenjujui ih u podrujima sluanja, itanja i usmenog izraavanja i pisanja u neposrednoj (npr. jeziko posredovanje) i posrednoj komunikaciji (npr. mediji). Takoe e usvojiti znanja i razviti analitike, interpretativne, ocjenjivake i kreativne vjetine, razviti italake potrebe i stvoriti italake navike, razviti pozitivan stav prema knjievnosti i kulturi odreenog jezika, usvojiti znanja i razviti analitike, interpretativne, ocjenjivake i kreativne vjetine prikladne govornim i govorno-vizualnim medijima kao sredstvima umjetnikog izraza i javnog saopavanja i sporazumijevanja, te kulturi svakodnevnog ivota (tampa, radio, film, televizija, internet...). Uenici e u skladu sa svojim stepenom jezikog razvoja i opeg razvoja na odreenom jeziku znati izdvojiti bitne obavijesti i podatke, prepoznati suodnose u tekstu, poznavati vrste teksta i jezike stilove, poznavati jezike i zakonitosti odreenih medijskih te umjetnikih vrsta i oblika, samostalno se koristiti raznim medijima i izvorima podataka,odnosno obavijestima, procijeniti sadraj i namjeru napisanog ili izgovorenog. Moi e da usmeno i pisano izraze svoje namjere, misli, stavove i osjeaje razumljivo i uvjerljivo, moi e da sastave usmene i pisane tekstove u skladu sa sadrajno-formalnim zakonitostima pojedine vrste teksta te uz odabir odgovarajueg jezikog stila. Primijenit e komunikacijske strategije primjerene situaciji i namjeri (npr. u raspravi traiti objanjenje, uzeti rije, zastupati stav), prikazat e sluaocima odreeni sadraj, kao i svjesno primijeniti odgovarajue strategije uenja.

Osnovni ciljevi nastave bosanskog jezika, hrvatskog jezika i srpskog jezika omoguit e uenicima da na odabranim temama steknu znanje, sposobnosti, vjetine, stavove i vrijednosti kao temelj za uenje tokom cijelog ivota, to znai vladanje maternjim standardnim jezikom, razvoj jezikih komunikacijskih sposobnosti i vjetina, odnosno razvijanje jezikih sposobnosti u govornoj i pisanoj upotrebi jezika u svim funkcionalnim stilovima. Cilj je i razvijanje literarnih sposobnosti, interesa za itanje, razvijanje interesa i potreba za sadrajima medijske kulture, osvjeivanje znaaja znanja bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika razvijanjem potivanja i ljubavi prema njima, njihovim knjievnostima i kulturama te potivanje prema bosanskom jeziku, hrvatskom jeziku i srpskom jeziku, kao slubenim jezicima u Bosni i Hercegovini.

*Nalazi se pod rezolucijom UN-a o Kosovu 1 Vidjeti Oblasti, komponente i ishodi uenja za jezik u BiH (str. 34), zatim vidjeti Shematski prikaz oblasti i komponenti za jezik u Bosni i Hercegovini (str. 37)

7

Agencija je uradila ZJNPP-a za bosanski jezik, hrvatski jezik i srpski jezik definisanu na osnovu ishoda uenja, a cilj je u 2013. godini zavriti i ZJNPP-a za strane jezike. Po zavretku izrade Dokumenta predvieno je da ministri obrazovanja usvoje Dokument to e biti polazite za reviziju postojeih NPP-a.

Donesena je odluka o parcijalnom pristupu, tj. o izradi ZJNPP-a za pojedine nastavne predmete unutar odreenog podruja kako bi se, u to kraem roku, uradila revizija NPP-a koja podrazumijeva ukljuivanje ZJNPP-a u sve postojee NPP-e u Bosni i Hercegovini. Postavljeni ishodi na kraju predkolskog odgoja i obrazovanja su osnova za dalji razvoj cjelovitih razvojnih programa za predkolski odgoj i obrazovanje.

Uspostavljanje ishoda uenja predstavlja sutinski dio procesa poboljanja kompletnog odgojno - obrazovnog sistema u Bosni i Hercegovini, a u krajnjem cilju poboljanja pouavanja i uenja iji rezultat treba da budu bolja postignua uenika. Kroz dokument ZJNPP-a definisane na osnovu ishoda uenja za bosanski jezik, hrvatski jezik i srpski jezik provlai se sedam kljunih kompetencija koje su oznaene razliitim bojama2. Ukljuene kompetencije za bosanski jezik, hrvatski jezik i srpski jezik su komunikacijska kompetencija, informatika pismenost, uiti kako se ui, drutvena i graanska kompetencija, samoinicijativa i poduzetnika kompetencija, kulturna svijest i kreativno - produktivna kompetencija.

Dokument je osmiljen tako da prikazuje brojano definisane ishode uenja unutar oblasti oznaene brojano, koje prate postavljeni indikatori pod istim brojem ishoda za razliite nivoe obrazovanja od kraja predkolskog odgoja i obrazovanja, pa sve do kraja srednjokolskog odgoja i obrazovanja poveavajui zahtjeve indikatora naspram nivoa obrazovanja definisane po revidiranoj Bloomovoj taksonomiji. Dogovoreni su principi uspostavljanja ishoda uenja, a to su principi znanja, uestvovanja, transparentnosti, ponavljanja i ravnopravnosti.3

Razumijevanje Dokumenta olakat e upotreba terminolokog leksikona4 zbog dosljednosti u koritenju strunih izraza pri nastavku rada na izradi Zajednike jezgre NPP-a i za sve preostale nastavne predmete unutar definisanih odgojno-obrazovnih podruja.

Pri definisanju ZJNPP-a za bosanski jezik, hrvatski jezik i srpski jezik uraene na osnovu ishoda uenja uestvovali su predstavnici pedagokih zavoda, Zavoda za kolstvo, Pedagoke institucije, Zavoda za kolstvo Slovenije, ministarstava obrazovanja, odgajatelji, uitelji razredne nastave, uitelji predmetne nastave, srednjokolski profesori, univerzitetski profesori iz BiH, kao i meunarodni strunjaci za jeziko-komunikacijsko podruje i struni savjetnici iz Agencije za predkolsko, osnovno i srednje obrazovanje.

Izrada Dokumenta trajala je od juna 2012. godine do aprila 2013. godine5. Nacrt dokumenta predstavljen je na 15 javnih rasprava odranih na cijelom podruju Bosne i Hercegovine. Tako su se dobile povratne informacije o postavljenim ishodima uenja od 400 uesnika javnih rasprava na kojima su uestvovali odgajatelji, uitelji, nastavnici, profesori jezika i savjetnici pedagokih zavoda, Zavoda za kolstvo, Pedagoke institucije, te struni savjetnici Agencije.

Nakon javnih rasprava revidiran je Nacrt dokumenta, razmotreni su i uvaeni komentari na prenisko ili previsoko postavljene ishode uenja.

2 Vidjeti Definicije i legenda za proimajue pokazatelje (str. 38)

3 Vidjeti Principi definisanja ishoda uenja (str. 40)

4 Vidjeti Leksikon kljunih termina (str. 42)

5 Vidjeti Shematski prikaz plana aktivnosti razvoja ishoda uenja u 21. vijeku (str. 43)

8

Ishodi uenja su konkretni i mjerljivi, opisuju TA uenici znaju i mogu uraditi, te se fokusiraju na primjenu i integraciju znanja i vjetina opisujui vane i korisne ishode koji su relevantni za ivot i karijeru uenika u 21. vijeku, a NE opisuju kako poduavati i uiti. Dakle, ishodi uenja ne opisuju ili ne pobrojavaju nastavne sadraje niti govore ta uitelji ili nastavnici treba da rade u razredu nego su usmjereni na uenike i njihove aktivnosti.

9

Ishodi uenja za jezik Bosna i Hercegovina

ITANJE: knjievnost

Ishodi uenja za knjievne tekstove

Kljune ideje i detalji

1. Paljivo ita ili slua tekst u cilju razumijevanja i donoenja logikih zakljuaka; citiranje konkretnih tekstova pri pisanju ili govoru u svrhu argumentovanja zakljuaka donesenih na temelju teksta.

2. Prepoznaje i objanjava kljune ideje teksta i njihove razrade; rezimira kljune ideje na osnovu detalja koji ih dokazuju.

3. Analizira likove, dogaaje i ideje, te njihove meuodnose u tekstu.

Indikatori podruja kljunih ideja i detalja u skladu sa uzrastom za:

kraj predkolskog odgoja i obrazovanja (5/6 god.)

kraj 3. razreda (8/9 god.)



kraj srednjokolskog odgoja i obrazovanja (18/19 god.)

1.Uz poticaj i podrku postavlja pitanja i odgovara na postavljena pitanja u vezi s tekstom

1. Postavlja pitanja i odgovara na pitanja kako bi pokazao razumijevanje pozivajui se na tekst

1. Prepriava poznate prie ukljuujui vane detalje

1. Analizira tekst i argumentuje analizu dijelovima teksta te donosi zakljuke

1.Citira vrste i korisne dokaze iz teksta u korist analize onoga to tekst posebno navodi, kao i zakljuaka donesenih na temelju teksta, to ukljuuje i utvrivanje dijelova teksta u kojima je situacija ostala neizvjesna

2. Uz poticaj i podrku prepriava poznate prie ukljuujui i vane detalje prie

2. Prepriava prie iz razliitih kultura, utvruje glavnu poruku i objanjava kako se ona prenosi putem vanih detalja u tekstu

2. Prepriava tekst odvojeno od linog miljenja; odreuje temu i kljunu ideju

2.Odreuje temu i kljunu ideju ponuenog teksta kroz detaljnu analizu teksta

2. Utvruje dvije ili vie tema ili centralnih ideja u tekstu i analizira njihovu razradu kroz tekst, ukljuujui i nain na koji ulaze u interakciju i nadograuju se jedna na drugu kako bi stvorile sloen prikaz; daje objektivan sadraj teksta

3. Uz poticaj i podrku nabraja glavne likove, dogaaje i mjesto radnje

3. Opisuje likove u prii (npr. njihove osjeaje, motivacije, osobine) i utvruje kako njihovi postupci doprinose razvoju radnje

3. Odreuje kompoziciju -strukturu knjievnog teksta i prepoznaje ulogu pojedinih likova

3. Analizira razvoj likova (s viestrukim ili sukobljenim motivima) u tekstu u cilju tumaenja njihovog doprinosa zapletu i raspletu

3. Analizira efekt izbora autora teksta o tome kako razviti i povezati elemente prie ili drame (npr. mjesto odvijanja prie, red radnji, nain uvoenja i razvoja likova)

10

Vjetina i struktura

4. Tumai razliita znaenja rijei i izraza,tehnikih, osnovnih i prenesenih znaenja iz teksta i utvruje kako izbor rijei utie na znaenje teksta.

5. Analizira strukturu tekstova ukljuujui i kako se odreene reenice, pasusi i vei dijelovi teksta (npr. dio, poglavlje, scena ili strofa) odnose jedni prema drugima i prema cjelini.

6. Utvruje kako taka gledita ili namjera utiu na oblikovanje sadraja i naina pisanja teksta.

Indikatori podruja vjetine i strukture u skladu sa uzrastom za:






4. Uz poticaj i podrku postavlja pitanja i odgovara na pitanja o nepoznatim i manje poznatim rijeima

4. Pojanjava osnovno znaenje rijei i izraza iz teksta

4. Odreuje znaenje rijei i izraza kako su upotrijebljene u tekstu, prenesena i osnovna znaenja

4. Odreuje prenesena i doslovna znaenja rijei i izraza kako su upotrijebljene u tekstu i analizira uticaj odreenog izbora rijei na znaenje teksta

4. Utvruje znaenje rijei i fraza koje se koriste u tekstu, ukljuujui i preneseno i konotativno znaenje; analizira uticaj izbora odreenih rijei na znaenje i ton, ukljuujui i vieznane rijei ili jezik koji je naroito svje, privlaan i lijep

5. Uz poticaj i podrku prepoznaje i razlikuje vrste tekstova

5. Prepoznaje/ identifikuje pojmove vezane za dijelove teksta (npr. odlomak, poglavlje, scena i strofa), prepoznaje redoslijed dogaaja

5. Analizira kako se odreena reenica, poglavlje, scena ili strofa uklapa u sveukupnu strukturu teksta i doprinosi razvoju teme, mjesta radnje ili zapleta

5. Analizira kako autorov izbor strukturiranja teksta, redoslijed dogaaja u tekstu (npr. paralelni zapleti) i odreivanje tempa, (retrospekcija) stvaraju efekte kao to su tajnovitost, napetost ili iznenaenje

5. Analizira kako autorovi izbori naina strukturiranja odreenih dijelova teksta (npr. izbor mjesta poetka ili zavretka prie, davanje i kominog ili traginog rjeenja) doprinose njegovoj kompletnoj strukturi i znaenju, kao i estetskom utisku

6. Uz poticaj i podrku identifikuje ulogu autora/pisca i ilustratora

6. Razlikuje vlastito gledite od gledita pripovjedaa ili likova

6. Objanjava kako autor razrauje taku gledita pripovjedaa ili govornika u tekstu

6. Analizira odreeno gledite ili kulturoloko iskustvo koje se odraava u knjievnom djelu iz neke druge drave razumijevajui kulturni identitet

6. Analizira sluaj u kojem prevladavajue gledite zahtijeva razlikovanje izmeu onog to je neposredno reeno u tekstu, od onoga to se stvarno mislilo (satira, sarkazam, ironija ili nedoreenost)

11

Usvajanje i koritenje rjenika

7. Utvrdi ili razjasni znaenje nepoznatih i vieznanih rijei i izraza.

8. Razumije preneseno znaenje rijei, veza izmeu rijei i nijanse u znaenjima rijei.

9. Usvaja i ispravno koristi nove rijei i izraze. Bogati rjenik.

Indikatori podruja usvajanja i koritenja rjenika u skladu sa uzrastom za:






7. Uz poticaj i podrku prepoznaje znaenje nepoznatih, manje poznatih i vieznanih rijei u sadraju za predkolski uzrast

7. Otkriva znaenja nepoznatih, manje poznatih ili vieznanih rijei i izraza

7. Koristi rjenik znaenja nepoznatih, manje poznatih ili vieznanih rijei i izraza

7. Analizira/tumai znaenja nepoznatih, manje poznatih ili vieznanih rijei i izraza

7. Utvruje ili pojanjava znaenje nepoznatih ili vieznanih rijei i izraza na temelju sadraja za itanje i uenje na kraju srednjokolskog obrazovanja, birajui izmeu vie strategija

a. Uz poticaj i

podrku usvaja i

koristi znaenja rijei

nastalih dodavanjem

afiksa poznatoj rijei

a. Upotrebljava kontekst reenice pri pojanjavanju rijei ili izraza

a. Primjenjuje kontekst dijela knjievnog teksta u cilju pojanjenja odreenih rijei ili izraza, ukupno znaenje rijei ili pasusa, poloaj ili ulogu rijei u reenici

a. Analizira kontekst knjievnog teksta u cilju pojanjenja odreenih rijei i izraza, ukupno znaenje rijei ili pasusa, poloaj ili ulogu rijei u reenici

a. Koristi kontekst (npr. sveukupno znaenje reenice, pasusa ili teksta; poloaj ili ulogu rijei u reenici), kao klju za znaenje rijei ili izraza

b. Uz poticaj i

podrku otkriva

znaenje novih rijei

kroz igru

b. Razumije znaenja novih rijei i izraza nastalih dodavanjem afiksa poznatoj rijei (npr. ugodno, neugodno)

b. Uoava i koristi uobiajene afikse i korijene rijei pri tumaenju znaenja rijei.

b. Uoava i pravilno koristi razliite vrste rijei nastalih od istog korijena (npr. analizirati, analiza, analitiki).

b. Identifikuje i pravilno koristi uzorke promjena rijei koji oznaavaju razliita znaenja ili vrste rijei (npr. pojmiti, pojam, pojmljiv).

Nije primjenjivo

c. Koristi printane i elektronske rjenike kako bi utvrdili ili pojasnili znaenje rijei

c. Koristi printane i elektronske referentne materijale u svrhu pronalaenja znaenja rijei i njihovog izgovora

c. Koristi printane i elektronske referentne materijale u svrhu pronalaenja znaenja rijei, njihovog izgovora i etimologije rijei.

c. Provjerava i printane i digitalne ope i specijalizirane referentne materijale (npr. rjenike, leksikone, sinonime) da bi pronaao/la izgovor rijei ili utvrdio/la ili pojasnio/la njeno precizno znaenje, kojoj vrsti rijei pripada, porijeklu ili standardnu upotrebu

12

d. Koristi korijenski morfem kako bi utvrdili znaenje nepoznate ili manje poznate rijei istog korijenskog morfema (npr. druenje, drug)

d. Provjerava pretpostavljena znaenja rijei ili izraza i ispravno ih koristi (npr. provjerom pretpostavljenog znaenja rijei u kontekstu ili u rjeniku)

d. Provjerava pretpostavljena znaenja rijei ili izraza i ispravno ih koristi (npr. provjerom pretpostavljenog znaenja rijei u kontekstu ili u rjeniku)

d. Potvruje preliminarno utvreno znaenje rijei ili fraze (npr. provjerom pretpostavljenog znaenja u kontekstu ili rjeniku)

8. Uz poticaj i

podrku odraslih

istrauje rijei i

znaenja rijei

8. Uoava odnose meu rijeima i nijanse u znaenju rijei

8. Razumije preneseno znaenje, meusobni odnos rijei i nijanse u znaenjima rijei

8. Razumije preneseno znaenje, meusobni odnos rijei i nijanse u znaenjima rijei

8. Pokazuje razumijevanje figurativnog jezika, odnosa izmeu rijei i nijansi u znaenju rijei

a. Definie

jednostavne pojmove

povezivanjem i

razvrstavanjem

predmeta u kategorije

a. Razlikuje osnovno i preneseno znaenje rijei i izraza u tekstu

a. Interpretira stilske figure

a. Interpretira i analizira stilske figure u tekstu

a. Tumai stilske figure (npr. hiperbola, paradoks) u kontekstu i analizira njihovu ulogu u tekstu

b. Pokazuje da

razumije i koristi

suprotna znaenja

rijei

b. Uspostavlja odnos izmeu rijei u svakodnevnom ivotu i njihovu upotrebu u reenici

b. Koristi odnos izmeu odreenih rijei (npr. uzrok/posljedica, dio/cjelina, predmet/kategorija) u svrhu boljeg razumijevanja rijei

b. Analizira nijanse znaenja rijei sa slinim znaenjem

b. Analizira nijanse znaenja rijei slinog osnovnog znaenja

c. Razlikuje nijanse

znaenja glagola koji

opisuju istu opu

radnju (npr. hodati,

marirati, paradirati,

poskakivati)

c. Razlikuje nijanse znaenja meu srodnim rijeima koje opisuju emocije (npr. ljutnja, bijes, srdba)

c. Prepoznaje i koristi rijei slinog znaenja ( npr. ekonomizira, tedi, razumno troi)

Nije primjenjivo

Nije primjenjivo

9. Uz poticaj ispravno

koristi rijei i izraze

usvojene sluanjem i

razgovorom o tekstu

9. Usvaja i ispravno koristi rijei i izraze ukljuujui i one koje oznaavaju prostorne i vremenske odnose

9. Usvaja i ispravno koristi rijei i izraze odreenog podruja i tako obogauje rjenik rijeima ili izrazima vanim za razumijevanje ili izraavanje

9. Usvaja i ispravno koristi rijei i izraze odreenog podruja potrebne za itanje, pisanje, govor i sluanje, pokazuje neovisnost u sticanju vokabulara pri razmatranju rijei i izraza vanih za razumijevanje i izraavanje

9. Usvaja i pravilno koristi rijei i izraze iz opeg akademskog i specijaliziranog konteksta, u dovoljnoj mjeri za itanje, pisanje, usmeno izraavanje i sluanje na nivou spremnosti za fakultet i posao; pokazuje neovisnost u irenju rjenika kada razmatra rije ili izraz vaan za razumijevanje ili izraavanje

13

Integracija znanja i ideja

10. Integrie i procjenjuje sadraj predstavljen u razliitim medijima i formatima, izmeu ostalog vizualno, audiovizualno, numeriki, kao i rijeima.

11. Prikazuje i ocjenjuje i konkretne tvrdnje u tekstu koristei validna objanjenja i relevantne dokaze.

12. Analizira dva ili vie tekstova koji obrauju slinu temu ili predmet zanimanja u cilju akumulacije znanja i uporeuje razliite pristupe autora.

Indikatori podruja integracije znanja i ideja u skladu sa uzrastom za:






10. Uz poticaj i podrku uoava i uspostavlja vezu izmeu prie i slika koje ilustruju segmente prie (npr. koji trenutak u prii prikazuje neka ilustracija)

10. Objanjava kako odreeni aspekti ilustracija teksta doprinose onome to se prenosi rijeima u prii, npr. stvara atmosferu, naglaava aspekte lika ili mjesta radnje

10. Uporeuje iskustva itanja prie, drame ili pjesme i sluanja ili gledanja audio , video verzije ili verzije teksta uivo

10. Analizira predoenu temu ili kljune scene u dva razliita medija ukljuujui i ono to je naglaeno ili izostavljeno u svakoj od obrada

10. Analizira viestruka tumaenja prie, drame ili pjesme (npr. snimljenog izvoenja pozorinog komada ili njegovog izvoenja uivo ili snimljenog romana ili pjesme), procjenjujui kako svaka verzija tumai polazni tekst. (Ukljuuje bar jedan komad koji je napisao domai, evropski i svjetski dramatiar)

11.Nije primjenjivo na knjievnost

11. Nije primjenjivo na knjievnost

11. Iznosi svoj stav o konkretnim tvrdnjama u tekstu i obrazlae ga

11. Iznosi svoj stav o tvrdnjama u tekstu i obrazlae ga

11. Uoava konkretne tvrdnje u tekstu, iznosi svoj stav o njima i potvruje ih dokazima

12. Uporeuje i suprotstavlja iskustva likova u razliitim poznatim bajkama i priama uz poticaj i podrku

12. Uporeuje najvanije take u kljunim detaljima predstavljene u dva razliita teksta na istu temu

12. Uporeuje naine na koji se sline teme obrauju u razliitim knjievnim oblicima i anrovima (prie/ pjesme, historijske romane /nauno-fantastine prie )

12. Analizira odakle autor crpi inspiraciju i transformie polazni materijal u konkretno djelo

12. Pokazuje poznavanje temeljnih knjievnih djela 18., 19. i 20. vijeka, ukljuujui i nain na koji dva ili vie tekstova iz istog perioda obrauju sline teme

14

Opseg i nivo sloenosti teksta

13. Nepristrasno i struno ita i razumije sloene knjievne i informativne tekstove.

Indikatori podruja opsega i nivoa sloenosti teksta u skladu sa uzrastom za:






13. Aktivno sudjeluje sluajui u grupnom itanju o raznim temama

13. Samostalno ita i pokazuje da razumije jednostavna knjievna djela

13. Samostalno ita i pokazuje da razumije sloenija knjievna djela

13. Samostalno ita i pokazuje da razumije sloena knjievna djela

13. Neovisno i struno ita i razumije knjievnost namijenjenu kraju srednjokolskog obrazovanja, izmeu ostalih, prie, drame i poeziju

ITANJE: Informativni tekstovi

Ishodi uenja za informativne tekstove


14. ita tekst u cilju utvrivanja navoda teksta,donoenja logikih zakljuaka i citira konkretne tekstualne dokaze argumentujui zakljuke donesene na temelju teksta.

15. Odreuje kljune ideje i teme teksta i analizira ih naglaavajui vane detalje i ideje koje to dokazuju.

16. Analizira kako i zato se pojedinci, dogaaji i ideje razvijaju i ulaze u interakciju kroz tekst.

Indikatori podruja kljunih ideja i detalja u skladu sa uzrastom za:






14. Uz poticaj i podrku postavlja pitanja u vezi sa vanim detaljima i likovima u tekstu i odgovara na postavljena pitanja u vezi s tim

14. Postavlja pitanja u vezi sa vanim detaljima u tekstu te trai odgovore samostalno u tekstu

14. Donosi zakljuke na temelju teksta i dokazuje ih citatima

14. Donosi zakljuke na temelju teksta i dokazuje ih citatima

14. Analizira tekst i citira jake i kompletne dokaze iz teksta te donosi zakljuke na temelju analize teksta i utvruje dijelove teksta u kojima je situacija neizvjesna

15. Uz poticaj i podrku prepoznaje kljunu temu teksta i prepriava kratak sadraj u pravilnom redoslijedu

15. Odreuje i objanjava osnovnu temu teksta

15. Odreuje osnovnu temu teksta i kako se ona prenosi putem pojedinanih detalja i prepriava tekst

15. Odreuje osnovnu temu teksta,analizira kako se ona razvija kroz tekst ukljuujui i kako se pojavljuje, oblikuje i usavrava odreenim detaljima; priprema objektivno prepriavanje teksta

15. Odreuje teme i dvije ili vie ideja teksta i analizira njihov razvoj kroz tekst i nain njihove interakcije; daje objektivan sadraj teksta u svrhu kompletne analize

15

16. Uz poticaj i podrku navodi i opisuje najvanije dogaaje i likove iz proitanog teksta

16. Pokazuje da razumije odnos izmeu niza dogaaja, pojmova ili predodbi koristei jezik koji se odnosi na vrijeme, redoslijed,uzrok i posljedicu

16. Analizira kako su pojedinac, dogaaj ili ideja ukljueni, ilustrovani i razraeni u tekstu

16. Analizira i objanjava autorovu razradu, redoslijed iznoenja argumenata, nain uvoenja i njihove meuodnose

16. Analizira sloen skup ideja ili niza dogaaja i objanjava kako odreeni pojedinci, ideje ili dogaaji stupaju u interakciju i razvijaju se kroz tekst

Vjetina i struktura

17. Interpretira i objanjava nain upotrebe rijei i ustaljenih izraza u tekstu i odreuje struna, osnovna i prenesena znaenja, te analizira kako izbor rijei doprinosi znaenju.

18. Analizira strukturu tekstova i meuodnos reenica, pasusa i veih dijelova teksta (npr. odlomak, poglavlje).

19. Procjenjuje nain oblikovanja sadraja i stila teksta s vlastite take gledita.

Indikatori podruja vjetine i strukture u skladu sa uzrastom za






17. Uz poticaj i podrku sudjeluje u pojanjavanju manje poznatih i nepoznatih rijei i njihovoj upotrebi

17. Prepoznaje i odreuje znaenja rijei i izraza u tekstu odreenog podruja

17. Odreuje znaenja rijei i izraza koritenih u tekstu, ukljuujui preneseno i osnovno znaenje

17. Odreuje znaenja rijei i izraza koritenih u tekstu, ukljuujui preneseno i osnovno znaenje; analizira jasan uticaj odreenog izbora rijei na znaenje (npr. kako se jezik pravosua razlikuje od jezika naunika)

17. Odreuje znaenja rijei i izraza koritenih u tekstu ukljuujui preneseno, konotativno i tehniko znaenje; analizira nain na koji autor koristi i precizira znaenje kljunog pojma ili pojmova kroz tekst

18. Razlikuje naslovnu stranicu knjige ili asopisa od zadnje stranice

18. Koristi tekst i alate za efikasno traenje (npr. kljune rijei, trake sa strane i hiperlinkove) vanih informacija o zadatoj temi

18. Analizira nain na koji se odreene reenice, pasusi, poglavlja ili dijelovi uklapaju u strukturu teksta

18. Analizira razvoj ideje ili tvrdnje nekog autora

18. Analizira i ocjenjuje efikasnost autorove strukture prezentacije ili argumenta, kao i da li ta struktura iznosi argument jasno, uvjerljivo i zanimljivo

19. Izraava lini stav prema prii

19. Razlikuje lini stav od stava autora teksta

19. Odreuje svrhu teksta i objanjava nain na koji je autor u tekst ugradio vlastito miljenje

19. Odreuje i analizira miljenje autora ili njegovu namjeru u tekstu

19. Odreuje miljenje autora ili njegovu namjeru u tekstu u kojem je retorika naroito efektna, analizirajui nain na koji stil i sadraj doprinose snazi, uvjerljivosti i ljepoti teksta

16

Usvaja i koristi rjenik

20. Utvrdi i razjasni znaenje nepoznatih, manje poznatih i vieznanih rijei i izraza koritenjem podataka iz teksta koritenjem konteksta, analizom sadrajnih dijelova rijei i koritenjem opeg i specijalizovanog referentnog materijala po potrebi.

21. Iskazuje razumijevanje prenesenog znaenja rijei, veza izmeu rijei i nijansi u znaenjima rijei.

22. Usvaja i ispravno koristi niz rijei i izraza iz odreene oblasti dovoljnih za itanje, pisanje i sluanje za nastavak obrazovanja i i ivotne uloge; pokae neovisnost u proirivanju rjenika kad naie na nepoznatu rije koja je vana za razumijevanje ili izraavanje.

Indikatori podruja usvajanja rjenika i upotrebe u skladu sa uzrastom za:






20. Uestvuje u tumaenju nepoznatih ili manje poznatih rijei u prii

20. Utvrdi ili pojasni znaenja nepoznatih i manje poznatih vieznanih rijei i izraza na osnovu proitanog

20. Utvrdi ili pojasni znaenja nepoznatih i vieznanih rijei i izraza na osnovu proitanog

20. Utvrdi ili pojasni znaenja nepoznatih i vieznanih rijei i izraza na osnovu proitanog

20. Utvrdi ili pojasni znaenja nepoznatih i vieznanih rijei i izraza na osnovu tekstova i sadraja za kraj srednjokolskog obrazovanja, prilagodljivo pravei izbor izmeu vie strategija

a. Uz poticaj i podrku prepoznaje nova znaenja poznatih rijei i ispravno ih primjenjuje

a. Koristi kontekst reenice za prepoznavanje rijei ili izraza

a. Koristiti kontekst (npr. ukupno znaenje reenice ili pasusa; poloaj ili funkciju rijei u reenici) kao trag prema znaenju rijei ili izraza

a. Koristiti kontekst (npr. ukupno znaenje reenice ili pasusa; poloaj ili funkciju rijei u reenici) kao trag prema znaenju rijei ili izraza

a. Koristi kontekst (npr. ukupno znaenje reenice ili pasusa; poloaj ili funkciju rijei u reenici) klju za znaenje rijei ili izraza.

b. Uz poticaj i podrku utvruje znaenje nepoznatih i manje poznatih rijei dodavanjem esto koritenih afiksa na poznate rijei

b. Utvruje znaenja nove rijei nastale dodavanjem afiksa poznatoj rijei, npr. ugodno, neugodno

b. Koristi uobiajene afikse i korijene rijei kao nainu pronalaenja znaenja rijei

b. Identifikuje i pravilno koristi promjenjive rijei ukazujui na razliita znaenja ili vrste rijei, npr. analizirati, analiza, analitiki

b. Identifikuje i pravilno koristi promjenjive rijei koje ukazuju na razliita znaenja ili vrste rijei (npr. pojmiti, pojam, pojmljiv)

Nije primjenjivo

c. Koristi poznati korijenski morfem za razumijevanje znaenja nepoznate rijei s istim korijenskim morfemom (npr. druenje, drug)

c. Koristi printane i elektronske referentne materijale u svrhu pronalaenja rijei i njihovog izgovora

c. Koristi printane i elektronske referentne materijale u svrhu pronalaenja rijei i njihovog izgovora i etimologiju rijei

c. Provjerava printane, digitalne, ope i specijalizovane referentne materijale (npr. rjenike, leksikone, tezauruse) da bi pronaao/la izgovor rijei ili utvrdio/la ili pojasnio/la njeno precizno znaenje, kojoj vrsti rijei pripada, porijeklo ili standardnu upotrebu

17

Nije primjenjivo

d. Koristi printani/ digitalni rjenik u svrhu utvrivanja ili pojanjenja preciznog znaenja kljunih rijei i izraza

d. Potvruje prethodno utvreno znaenje rijei ili izraze, npr. provjerom pretpostavljenog znaenja u tekstu ili rjeniku)

d. Potvruje prethodno utvrena znaenja rijei ili izraza, npr. provjerom pretpostavljenog znaenja u tekstu ili rjeniku

d. Potvruje preliminarno utvreno znaenje rijei ili fraze (npr. provjerom pretpostavljenog znaenja u kontekstu ili rjeniku)

21. Uz podrku i pomo odraslih istrauje odnose izmeu rijei i nijanse u znaenju rijei

21. Utvruje odnos izmeu rijei i uoava nijanse u znaenju rijei

21. Objanjava prenesena znaenja rijei i razlike u znaenjima rijei

21. Objanjava i primjenjuje prenesena znaenja rijei i razlike u znaenjima rijei

21. Pokazuje razumijevanje figurativnog jezika, odnosa izmeu rijei i nijansi u znaenju rijei

a. Objanjava jednostavne pojmove, povezuje znaenje novih pojmova sa vlastitim iskustvom

a. Razlikuje knjievne rijei i izraze i njihovo znaenje od neknjievnih rijei i izraza i njihovog znaenja u tekstu

a. Prepoznaje stilske figure u kontekstu

a. Prepoznaje stilske figure i analizira njihove uloge u tekstu

a. Tumai stilske figure (npr. hiperbola, paradoks) u kontekstu i analizira njihovu ulogu u tekstu

b. Uz poticaj i podrku upotrebljava suprotna znaenja esto koritenih rijei, npr. imati-nemati, crtati-brisati, veliki-mali i sl. (antonimi)

b. Uoava odnose izmeu rijei i njihove upotrebe u svakodnevnom ivotu (npr. uzrok/ posljedica, dio/ cjelina, predmet/ kategorija)

b. Koristi odnose izmeu odreenih rijei (npr. uzrok/posljedica, dio/cjelina, predmet/kategorija) kako bi bolje razumjeli svaku rije

b. Analizira nijanse znaenja rijei sa slinim osnovnim znaenjem

b. Analizira nijanse znaenja rijei slinog osnovnog znaenja

c. Uz poticaj i podrku uspostavlja vezu izmeu znaenja rijei i njihove upotrebe u stvarnom ivotu

c. Razlikuje rijei koje oznaavaju osjeanja.

c. Razlikuje nijanse izmeu znaenja rijei slinog znaenja; (ekonomie, tedi, krtari, cicijai)

Nije primjenjivo

Nije primjenjivo

d. Pravi razliku u nijansama znaenja glagola koji opisuju istu opu radnju (npr. hodati, marirati, paradirati, poskakivati)

Nije primjenjivo

Nije primjenjivo

Nije primjenjivo

Nije primjenjivo

18

22. Koristi rijei i izraze usvojene kroz razgovor ili sluanje itanog sadraja i reaguje na tekstove

22. Usvaja i pravilno koristi uobiajene rijei i izraze koje oznaavaju prostorne i vremenske odnose

22. Usvaja i pravilno koristi rijei i izraze iz razliitih izvora karakteristinih za odreena podruja dovoljna za itanje, pisanje, govor i sluanje

22. Usvaja i pravilno koristi uobiajene rijei i izraze karakteristine za odreena podruja, dovoljne za itanje, pisanje, govor i sluanje kao preduslov za daljnje obrazovanje i spremnost za karijeru

22. Usvaja i pravilno koristi rijei i izraze iz opeg akademskog i specijalizovanog konteksta u dovoljnoj mjeri za itanje, pisanje, usmeno izraavanje i sluanje na nivou spremnosti za fakultet i posao; pokazuje neovisnost u irenju rjenika kada razmatra rije ili izraz vaan za razumijevanje ili izraavanje


23. Integrie i ocjenjuje sadraje predstavljene u razliitim medijima i formatima, izmeu ostalog, vizualno, brojano i rijeima.

24. Prikazuje i ocjenjuje argument i konkretne tvrdnje u tekstu koristei argumentovana objanjenja i relevantne dokaze.

25. Analizira kako dva ili vie tekstova obrauju sline teme ili predmete zanimanja s ciljem akumulacije znanja ili uporedbe pristupa autora.

Indikatori podruja integracije znanja i ideja u skladu sa uzrastom za:






23. Uz poticaj i podrku opisuje odnos izmeu ilustracije i teksta

23. Upotrebljava informacije predstavljene u razliitim medijima i formatima kako bi pokazao razumijevanje teksta

23. Integrie informacije predstavljene razliitim medijima i formatima (npr. vizualno, brojano i rijeima) kako bi pokazao razumijevanje teme

23. Analizira razliito obraene teme u razliitim medijima (npr. neija ivotna pria u printanom obliku i multimedijalnom obliku), utvrujui koji detalji su naglaeni u svakoj obradi

23. Integrie i ocjenjuje viestruke izvore informacija iznesenih u razliitim medijima i formatima (npr. vizualno, kvantitativno), kao i rijeima, kako bi se pozabavio/la nekim pitanjem ili rijeio/la problem

Nije primjenjivo 24. Opisuje logike veze meu odreenim reenicama i pasusima u tekstu (npr. uporedba, uzrok/posljedica, prvi/drugi/trei u nizu)

24. Pronalazi i procjenjuje argumente i konkretne tvrdnje u tekstu pravei razliku izmeu tvrdnji koje su utvrene razlozima i dokazima od tvrdnji koje nisu

24. Prikazuje i ocjenjuje argumente i konkretne tvrdnje u tekstu , procjenjujui da li je objanjenje validno, a dokazi relevantni, da li identifikuju lane izjave i obmanjujua objanjenja

24. Prikazuje i ocjenjuje objanjenja u prvim pisanim tekstovima u BiH, ukljuujui primjenu ustavnih naela i koritenje pravnih objanjenja, kao i premisa, ciljeva i argumenata u radovima iz javnog zastupanja

19

25. Uz poticaj i podrku u

uoava iskustva likova u razliitim tekstovima

25. Uporeuje i suprotstavlja najvanije i vane detalje predstavljene u dva teksta na istu temu

25. Uporeuje i suprotstavlja dogaaje prikazane u tekstovima razliitih autora (npr. memoari koje je napisala jedna osoba sama i biografija te iste osobe)

25. Analizira prve pisane dokumente od historijske i knjievne vanosti za BiH

25. Analizira teme, namjene i retorike osobine osnivakih dokumenata od historijske i knjievne vanosti za BiH iz 17., 18., 19. i 20. vijeka


26. ita i razumije sloene knjievne i informativne tekstove.

Indikatori podruja opsega i nivoa sloenosti teksta u skladu sa uzrastom za:






26. Uz pomo i podrku uestvuje u grupnom sluanju o raznim temama

26. ita i pokazuje razumijevanje informativnih tekstova ukljuujui i tekstove s razliitih naunih podruja

26. ita i razumije tekstove koji ne spadaju u beletristiku

26. ita i razumije opirne i sloene tekstove koji ne spadaju u beletristiku

26. Samostalno i struno ita i razumije tekstove koji ne spadaju u beletristiku

ITANJE

Ishodi uenja temeljnih sposobnosti itanja

Pojam velikih tampanih slova

1. Pokazuje razumijevanje organizacije i osnovnih osobina velikih tampanih slova.

Indikatori podruja pojma velikih tampanih slova u skladu sa uzrastom za:






a. Prati rijei slijeva nadesno, od vrha do dna i stranicu po stranicu, lista slikovnicu od naslovne stranice do kraja i ispravno je dri

Nije primjenjivo

Nije primjenjivo

Nije primjenjivo

Nije primjenjivo

b. Uoava da su izgovorene rijei predstavljene pisanim jezikom odreenim nizovima slova

Nije primjenjivo

Nije primjenjivo

Nije primjenjivo

Nije primjenjivo

20

c. Uz poticaj i podrku shvata da su rijei razdvojene razmacima

Nije primjenjivo

Nije primjenjivo

Nije primjenjivo

Nije primjenjivo

d. Uz poticaj i podrku prepoznaje i imenuje slova, uoava razliku izmeu velikih i malih slova

Nije primjenjivo

Nije primjenjivo

Nije primjenjivo

Nije primjenjivo

Fonoloka osvijetenost

2. Pokazuje razumijevanje izgovorenih rijei, slogova i glasova (fonema).

Indikatori podruja fonoloke osvijetenosti u skladu sa uzrastom za:






a. Uz poticaj i podrku prepoznaje i izgovara rijei koje se rimuju

Nije primjenjivo Nije primjenjivo Nije primjenjivo Nije primjenjivo

b. Uz poticaj i podrku pronalazi i izgovora poetne, srednje i zavrne glasove u rijeima koje se sastoje od tri fonema

Nije primjenjivo Nije primjenjivo Nije primjenjivo Nije primjenjivo

c. Uz poticaj i podrku dodaje ili zamjenjuje pojedinane glasove (foneme) u jednostavnim, jednoslonim rijeima kako bi napravili nove rijei

Pravilno izgovara sve foneme

Pravilno ita naglasne cjeline

Pravilno ita rijei posuene iz drugih jezika uvaavajui njihovo etimoloko porijeklo

Nije primjenjivo

21

Prepoznavanje i foninost rijei

3. Prepoznaje i primjenjuje vjetine foninosti i analize rijei.

Indikatori podruja prepoznavanja i foninosti rijei u skladu sa uzrastom za:






a. Uz poticaj i podrku prepoznaje i izgovara rijei koje se rimuju

a. Koristi se deifriranjem da odgonetne izgovor nepoznate rijei

Nije primjenjivo Nije primjenjivo Nije primjenjivo

b. Prepoznaje rijei koje se esto koriste

b. Prepoznaje znaenje uestalih prefiksa i sufiksa. Prepoznaje rijei koje imaju iste sufikse

Prepoznaje rijei iz istih porodica rijei

Prepoznaje sloenice, polusloenice i izvedenice

Nije primjenjivo

c. Razlikuje izmeu rijei koje su slino napisane i prepoznaje glasove po kojima se razlikuju

c. Prepoznaje rijei koje imaju iste sufikse

d. Prepoznaje vieslone rijei

Nije primjenjivo Nije primjenjivo Nije primjenjivo

Teno itanje

1. ita sa svrhom i razumijevanjem

Indikatori podruja tenog itanja sa svrhom i razumijevanjem u skladu sa uzrastom za:






4. ita naglas prve slikovnice sa svrhom i razumijevanjem

4. ita teno i tano da se moe razumjeti

ita tekstove teno odgovarajuim tempom i izraajno pri viestrukom itanju, u skladu sa standardima za uzrast

ita tekstove teno odgovarajuim tempom i izraajno, u skladu sa standardima za uzrast

Nije primjenjivo

Nije primjenjivo

a. ita prozu i poeziju sa svrhom i razumijevanjem

Nije primjenjivo

Nije primjenjivo

Nije primjenjivo

Nije primjenjivo

b. Koristi kontekst da potvrdi ili samostalno koriguje prepoznatu rije i njeno razumijevanje

Nije primjenjivo

Nije primjenjivo

Nije primjenjivo

22

PISANJE

Ishodi uenja za pisanje

Vrste i namjene teksta

1. Analizira poznate (obraene) teme i tekstove, pie argumente u korist navedenih tvrdnji koristei validna objanjenja i relevantne argumente.

2. Pie informativne tekstove uz objanjenja kako bi se razmotrile i prenijele sloene informacije i ideje jasno i precizno djelotvornim odabirom, organizacijom i analizom sadraja.

3. Pie pripovijedne tekstove kako bi razvio stvarna ili zamiljena iskustva ili dogaaje koristei odgovarajuu tehniku, dobar odabir detalja i dobro strukturiran redoslijed dogaaja.

Indikatori podruja vrste i namjene teksta u skladu sa uzrastom za:






1.Uz poticaj i podrku iznosi miljenje i daje osnovne informacije o nekoj temi ili npr. naziv prie o kojoj govori

1. Pisano izraava miljenje o temama ili tekstovima dokazujui ga argumentima

1. Pisano izraava argumente kojima dokazuje tvrdnje jasnim argumentima i relevantnim dokazima

1. Pisano izraava argumente koji dokazuju tvrdnje u analizi poznatih (obraenih) tema ili tekstova, koristei validno objanjenje i relevantne i dovoljne dokaze

1. U pisanom obliku argumentuje i dokazuje tvrdnjama u analizi poznatih (obraenih)tema ili tekstova, koristei validno objanjenje i relevantne i potrebne dokaze

Nije primjenjivo

a. Predstavlja temu ili tekst o kojem pie, iznosi miljenje i gradi organizacionu strukturu navodei argumente

a. Predstavi tvrdnju/e i precizno organizuje i navodi dokaze

a. Predstavlja precizne tvrdnje pravei razliku izmeu tvrdnje i suprotstavljenih tvrdnji i pravi organizaciju koja uspostavlja jasne odnose meu tvrdnjama, protutvrdnjama, argumentima i dokazima

a. Iznosi preciznu tvrdnju/e, utvruje znaaj tvrdnje/i, razlikuje tvrdnju/e od drugaijih ili suprotstavljenih tvrdnji i stvara organizaciju koja logino reda tvrdnju/e, protutvrdnje, razloge i dokaze

Nije primjenjivo

b. Iznosi dokaze koji argumentuju miljenje

b. Dokazuje tvrdnje jasnim argumentima i relevantnim dokazima iz vjerodostojnih/ odgovarajuih izvora pokazujui razumijevanje teme ili teksta

b. Ravnomjerno objanjava tvrdnje i protutvrdnje argumntujui ih dokazima i istiui prednosti i ogranienja tako to uzima u obzir nivo znanja publike

b. Potpuno i detaljno iznosi tvrdnje i protutvrdnje argumentirajui ih dokazima i istiui prednosti i ogranienja

23

c. Koristi rijei i ustaljene izraze (npr.: zato, zato to, naprimjer) kako bi povezao miljenja i argumente

c. Koristi odgovarajue rijei u svrhu pojanjenja odnosa meu pojmovima i percepcijama

c. Koristi rijei, izraze i reenice kako bi povezao glavne dijelove teksta, stvorio smisleno povezan tekst i pojasnio odnose izmeu tvrdnji i argumenata, te izmeu tvrdnji i protutvrdnji

c. Koristi rijei, izraze i reenice, kao i razliitu sintaksu kako bi povezao glavne dijelove teksta, stvorio smisleno povezan tekst i pojasnio odnose izmeu tvrdnji i razloga, razloga i dokaza, te izmeu tvrdnji i protutvrdnji

Nije primjenjivo

d. Pie zakljuak d. Pie zakljuak na osnovu predoenih argumenata u formi reenice ili kratkog odlomka

d. Pridrava se formalnog stila i objektivnog tona bavei se normama i pravilima discipline o kojoj pie

d. Uspostavlja i primjenjuje formalan stil i objektivan ton bavei se normama i pravilima discipline o kojoj pie

Nije primjenjivo

Nije primjenjivo

Nije primjenjivo

e. Pie zakljuak na osnovu predoenih argumenata

e. Pie zakljuak ili odlomak koji proizilazi iz iznesenih argumenata i podrava ih

2. Uz poticaj i podrku pravi jednostavan informativni tekst u kojem imenuje ono o emu pria, te daje neke informacije o temi

2. Pie informativne tekstove s objanjenjima kako bi razmotrio temu i jasno prenio ideje i informacije

2. Pie informativne tekstove s objanjenjima kako bi razmotrio teme i prenio ideje, pojmove i informacije kroz odabir, organizaciju i analizu relevantnog sadraja

2. Pie informativne tekstove koji jasno i precizno prenose sloene ideje, pojmove i informacije o razliitim temama

2. Pie informativne tekstove s objanjenjima kako bi jasno i precizno razmotrio i prenio sloene ideje, pojmove i informacije kroz efikasan odabir, organizaciju i analizu sadraja

Nije primjenjivo

a. Predstavlja temu i grupie povezane informacije; ilustruje datu temu da pomogne razumijevanje

a. Predstavlja temu; organizuje pojmove, percepcije i informacije koritenjem strategija kao to su definicija, klasifikacija, uporedba/kontrast i uzrok/posljedice. Ukljuuje formatiranje teksta (npr. naslove), grafike (npr. grafikon, tabele) i multimedije ako mogu pomoi razumijevanju (itanje i pisanje prebaciti za prirodne nauke i drutveno-humanistiko podruje)

a. Predstavlja temu; organizuje sloene pojmove, percepcije i informacije kako bi uspostavili vane veze i objasnili razlike. Formatira tekst (npr. naslove), podatke predstavlja u vidu grafikona i tabela; koristi multimedije u svrhu pomoi pri razumijevanju

a. Predstavlja temu; organizuje sloene pojmove, percepcije i informacije tako da se svaki novi element nadograuje na prethodni u jedinstvenu cjelinu; ukljuuje formatiranje (npr. naslove), grafiku (npr. slike, tabele) i multimedije u svrhu pomoi pri razumijevanju

24

Nije primjenjivo

b. Razvija temu uz pomo injenica, definicija i detalja

b. Razvija temu uz pomo relevantnih injenica, definicija, konkretnih detalja, citata ili drugih informacija i primjera

b. Razvija temu uz pomo dobro odabranih, relevantnih i dovoljnih injenica, proirenih definicija, konkretnih detalja, citata ili drugih informacija i primjera primjerenih znanju publike o temi

b. Detaljno razrauje temu izborom najznaajnijih i najrelevantnijih injenica, proirenih definicija, konkretnih pojedinosti, citata ili drugih informacija i primjera koji odgovaraju znanju publike o datoj temi

Nije primjenjivo

c. Koristi veznike (npr. i, jo, ali) da povee dijelove informacije

c. Koristi odgovarajue rijei u svrhu pojanjenja odnosa meu pojmovima i predodbama

c. Koristi odgovarajue i raznolike rijei da povee glavne dijelove teksta, stvori jedinstvo i objasni odnose meu sloenim pojmovima i predodbama

c. Koristi odgovarajue i raznolike prijelaze i sintaksu da povee glavne dijelove teksta, stvori jedinstvo i objasni odnose meu sloenim pojmovima i predodbama

Nije primjenjivo

d. Pie zakljuak d. Koristi jasne reenice i vokabular iz odreene oblasti u svrhu objanjenja informacija o temi

d. Koristi jasne reenice i vokabular iz odreene oblasti da izrazi sloenost teme

d. Koristi jasne reenice i vokabular iz odreene oblasti, te stilska sredstva kao to su metafora, uporedba i analogija kako bi izrazio/a sloenost teme

Nije primjenjivo

Nije primjenjivo

e. Koristi stil i ton pisanja primjeren temi

e. Koristi i primjenjuje stil i ton pisanja o temi o kojoj pie

e. Uspostavlja i primjenjuje formalan stil i objektivan ton bavei se normama i pravilima discipline o kojoj pie

Nije primjenjivo

Nije primjenjivo

f. Pie zakljuak, u formi kratke izjave ili odlomka, koji proizilazi iz informacija ili predstavljenih objanjenja

f. Pie zakljuak, u formi kratke izjave ili odlomka, koji proizilazi iz informacija ili predstavljenih objanjenja i dokazuje ih

f. Pie zakljuak u formi kratke izjave ili odlomka, koji proizilazi iz informacija ili predstavljenih objanjenja (koji npr. navode implikacije ili znaaj teme)

25

3. Uz poticaj i podrku prepria jedan dogaaj ili nekoliko slabo povezanih dogaaja, dogaaje ispria redom kako su se odigrali i izrazi svoje reakcije na ono to se dogodilo

3. Pie o stvarnim ili izmiljenim doivljajima ili dogaajima, slijedi tok radnje i opisuje vane detalje

3. Pie o stvarnim ili izmiljenim doivljajima ili dogaajima, koji sadre dobro strukturiran redoslijed dogaaja, opise likova i druge vane detalje

3.Pie s kritikim osvrtom nasuprot vrijednosti (esej, rasprava, putopis, reportae, informacije, itd.)

3. Pie eseje s ciljem razvoja stvarnih ili zamiljenih doivljaja ili dogaaja koristei odgovarajuu tehniku, dobro odabrane pojedinosti i strukturu redoslijeda dogaaja

Nije primjenjivo

Nije primjenjivo

Nije primjenjivo

Nije primjenjivo

a. Motivie i orijentie itatelja iznoenjem problemske situacije utvrujui jednu ili vie taaka gledita, i uvoenjem pripovjedaa ili likova; stvara napredovanje doivljaja ili dogaaja

Nije primjenjivo

Nije primjenjivo

Nije primjenjivo

Nije primjenjivo

b. Koristi tehnike pripovijedanja, poput dijaloga, tempa, opisa, refleksije i vie zapleta da razvije doivljaje, dogaaje, odnosno, likove

Nije primjenjivo

Nije primjenjivo

Nije primjenjivo

Nije primjenjivo

c. Koristi razliite tehnike u cilju razvoja smjera dogaaja koji ine smislenu cjelinu i stvaraju odreeni osjeaj (npr. osjeaj tajnovitosti, napetosti, rasta ili rjeenja)

Nije primjenjivo

Nije primjenjivo

Nije primjenjivo

Nije primjenjivo

d. Koristi precizne rijei i fraze navodei pojedinosti i izraze koji opisuju osjeajne doivljaje da prenese ivu sliku doivljaja, dogaanja, mjesta radnje, odnosno likova

Nije primjenjivo

Nije primjenjivo

Nije primjenjivo

Nije primjenjivo

e. Daje zakljuak koji proizilazi iz i odraava se na doivljeno, uoeno ili rijeeno tokom pripovijedanja

26

Pisanje i distribucija pisanih radova

4.Pie jasne i smislene radove u kojima su sadraj, organizacija i stil primjereni zadatku, svrsi i publici.

5.Usavrava svoj pisani rad planiranjem, revizijom, redigovanjem ili pokuajem novog pristupa.

6.Koristi savremenu tehnologiju da napie i objavi radove, te ostvari interakciju i saradnju s drugima.

Indikatori oblasti pisanja i distribucije pisanih radova u skladu sa uzrastom za:






Nije primjenjivo

4. Uz vodstvo i podrku odraslih, pie rad u kojem su sadraj i organizacija primjereni zadatku i svrsi

4. Pie jasan i smislen rad u kojem su sadraj, organizacija i stil primjereni zadatku, svrsi i publici

4. Pie jasan i smislen rad u kojem su sadraj, organizacija i stil primjereni zadatku, svrsi i publici

4. Pie jasan i smislen rad u kojem su razrada, organizacija i stil primjereni zadatku, svrsi i publici za vrste i namjene tekstova

5. Uz vodstvo i podrku odraslih odgovara na pitanja i prijedloge vrnjaka i dodaje detalje pisanom radu da ga po potrebi ojaa

5. Uz vodstvo i podrku vrnjaka i odraslih, pie rad i po potrebi ga mijenja i usavrava

5. Uz ogranieno vodstvo i podrku vrnjaka i odraslih, pie rad i po potrebi ga mijenja i usavrava popravlja ve napisani rad ili pie novi s pokuajem drugaijeg pristupa

5. Pie rad i po potrebi ga mijenja i usavrava popravlja ve napisani rad ili pie novi s drugaijim pristupom, fokusirajui se na rjeavanje onog to je najbitnije za odreenu svrhu i publiku

5. Pie po potrebi planiranjem, revizijom, ureenjem, ponovnim pisanjem ili isprobavanjem novog pristupa, fokusirajui se na bavljenje onim to je najznaajnije za odreenu svrhu i publiku

6. Uz vodstvo i podrku odraslih istrai raznolike digitalne alate za pisanje i razmjenu radova, ukljuujui i saradnju sa vrnjacima

6. Uz vodstvo i podrku odraslih, koristi tehnologiju da pie i objavljuje radove (koristei vjetine kucanja), kako bi ostvarili interakciju i saradnju s drugima

6. Koristi informacionu tehnologiju da napie i predstavi/objavi radove, te ostvari interakciju i saradnju s drugima; pokae vjetinu kucanja i moe u kontinuitetu da iskuca

pola stranice

6. Koristi tehnologiju da pie i predstavlja /objavljuje samostalne ili zajednike pisane radove, koristei prednosti tehnologije da prikae informacije na fleksibilan i dinamian nain, te da pronae pisane radove drugih

6. Koristi tehnologiju, ukljuujui i internet da pie, predstavlja/

objavljuje i aurira samostalne ili zajednike pisane radove u odgovoru na stalne povratne informacije, ukljuujui nove argumente ili informacije

27

Gramatika i pravopis

7.Pokazuje vladanje pravilima standardne gramatike i njihovom primjenom pri pisanju.

8.Pokazuje vladanje pravopisnim pravilima i interpunkcijom.

Indikatori oblasti gramatika i pravopis u skladu sa uzrastom za:






7. Pokazuje vladanje gramatiki pravilnim govorom kroz intuitivno poznavanje jezika

7. Pokazuje vladanje gramatikim pravilima i koristi ih u pisanju i govoru

7. Pokazuje vladanje gramatikim pravilima i koristi ih u pisanju i govoru

7. Pokazuje vladanje gramatikim pravilima i primjenjuje ih u pisanju i govoru

7. Primjenjuje pravila standardne gramatike pri pisanju

a. Uz poticaj i podrku pie slova i neke rijei, u pisanju pravi razmak meu rijeima

a. Pravilno pie esto upotrebljavane rijei

a. Pravilno pie veinu rijei ukljuujui i strunu terminologiju. Uoi i ispravi nepravilne promjene u broju i rodu imenice

a. Pravilno pie rijei ukljuujui strane rijei i strunu terminologiju

a. Pravilno pie sve rijei, ukljuujui i strane rijei

b. Uz poticaj i podrku koristi este imenice i glagole.

Koristi upitne i uzvine rijei

b. Koristi apstraktne imenice (npr. djetinjstvo, ljubav, ljutnja, misao), glagolska vremena, este priloge i prijedloge

b. Koristi rijei i oblike rijei (imenice, zamjenice, glagoli), izraze i ustaljene fraze

b. Koristi razliite vrste rijei, izraza i reenica da prenese posebna znaenja, te uini pisanje i prezentaciju zanimljivom

b. Koristi da je upotreba pravila stvar dogovora, vremenom se moe mijenjati i ponekad se osporava

c. Intuitivno primjenjuje pravila o slaganju rijei

c. Primjenjuje pravila u slaganju subjekta i predikata, imenica i pridjeva

c. Primjenjuje pravila kongruencije

c. Prepoznaje odstupanja od pravila standardnog jezika u vlastitom pisanju i govoru, kao i kod drugih, te poznaje i primjenjuje strategije za poboljanje izraavanja

c. Namjerno odstupa od standardne upotrebe kako bi prenio/la odreene efekte ili znaenja u vlastitom pisanju

d. Izraava se potpunom reenicom

d. Stvara proste, proirene i sloene reenice

d. Pie razvijene sloene reenice

d. Reenice razliite duine organizuje u smislene odlomke i vee smislene cjeline

d. Efikasno koristi reenice razliitih duina

Nije primjenjivo

8. Primjenjuje pravopisna pravila u pisanju u esto koritenim rijeima, nazivima i reenicama, pravilno koristi znakove interpunkcije

8.Primjenjuje pravopisna pravila u pisanju, pravilno koristi znakove interpunkcije

8. Primjenjuje pravopisna pravila u pisanju, pravilno koristi znakove za interpunkciju

8. Pri pisanju pokazuje vladanje pravilima standardnog pisanja velikog slova, interpunkcije i pravopisa

28

a. Pie svoje ime i prezime velikim poetnim slovom

a. Pie veliko poetno slovo u linim imenima, imenima poznatih naselja i ustanova

a. Pie veliko poetno slovo u sloenim geografskim imenima, nazivima knjiga i ustanova

a. Primjenjuje dosljedno pravila pisanja velikog poetnog slova

Nije primjenjivo

Nije primjenjivo

b. Pie pravilno negaciju uz glagole u rijeima koje se esto koriste

b. Pie pravilno negaciju u glagolima

b. Potuje pravila o sastavljenom i rastavljenom pisanju rijei. Prepoznaje odstupanja od pravopisnih pravila u vlastitom pisanju kao i kod drugih, te zna da ih ispravi

Nije primjenjivo

Nije primjenjivo

c. Pravilno pie je/ije u esto koritenim rijeima

c. Potuje pravila zamjene glasa jat u pisanju

c. Poznaje i primjenjuje odstupanja od osnovnih pravila u zamjeni glasa jat

Nije primjenjivo

Nije primjenjivo

d. Pravilno pie afrikate , , d, u rijeima koje esto koristi

e. Koristi osnovne znake interpunkcije, itko pie slova

d.Pravilno izgovara i pie afrikate ,,d, u rijeima

e. Pravilno koristi interpunkcijske oznake u veini reenica. Pie upravni govor u svim oblicima

d. Uoi pogreno napisane afrikate , , d, i ispravlja ih

e. Koristi sve interpunkcijske znake na odgovarajui nain. Pravilno obiljeava citirani tekst

Nije primjenjivo

Istraivanje u cilju izgradnje i prezentacije znanja

9. Provodi kratke ali i znaajnije istraivake projekte utemeljene na zadatim pitanjima, pokazujui razumijevanje predmeta istraivanja.

10.Prikupi relevantne informacije iz vie printanih i digitalnih izvora, procijeni validnost i preciznost svakog izvora i integrie informacije, u isto vrijeme izbjegavajui plagiranje.

11.Nae dokaze u knjievnim ili informativnim tekstovima u svrhu podrke analize, razmiljanja i istraivanja.

Indikatori oblasti istraivanja u cilju izgradnje i prezentacije znanja u skladu sa uzrastom za:






9. Uz poticaj i podrku sudjeluje u zajednikim istraivakim projektima (npr. istrai/ predstavi crteom/ temu knjige, glavnog junaka, broj stranica i dr.)

9. Provodi kratke istraivake projekte s namjerom da odgovori na postavljena pitanja

9. Provodi kratke istraivake projekte koji proiruju znanja o nekoj temi crpei informacije iz vie izvora i pravi biljeke o tome

9. Provodi kratke ali obimnije istraivake projekte da odgovori na pitanje (ukljuujui i vlastito pitanje) ili rijei problem; suzi ili proiri istraivanje po potrebi; spoji vie

9. Provodi istraivake projekte da odgovori na pitanje (ukljuujui i vlastito pitanje) ili rijei problem; suzi ili proiri istraivanje po potrebi; spoji vie izvora o temi, pokazujui

29

izvora o temi, pokazujui razumijevanje teme istraivanja

razumijevanje predmeta istraivanja

10. Uz vodstvo i podrku odraslih, odgovori na pitanja prisjeajui se vlastitog iskustva ili prikupi informacije iz ponuenih izvora

10. Prisjea se informacija iz svog iskustva ili prikupi informacije iz printanih i digitalnih izvora; napravi kratke biljeke o izvorima i sortira dokaze u ponuene kategorije

10. Prikupi relevantne informacije iz vie printanih i digitalnih izvora; procijeni kredibilitet svakog izvora i citira ili parafrazira podatke i zakljuke drugih, istovremeno izbjegavajui plagiranje; osigurava osnovne bibliografske informacija za izvore

10. Prikupi relevantne informacije iz vie printanih i digitalnih izvora efikasno koristei naprednu pretragu; ocijeni korisnost svakog izvora pri davanju odgovora na pitanje iz istraivanja; integrie informacije u tekst selektivno kako bi odrali protok ideja, izbjegavajui plagiranje i pridravajui se standardnog formata za citiranje

10. Prikupi relevantne informacije iz vie pouzdanih printanih i digitalnih izvora efiksano koristei naprednu pretragu; ocijeni prednosti i ogranienja svakog izvora u smislu zadatka, namjene i publike; integrie informacije u tekst selektivno kako bi odrali protok ideja, izbjegavajui plagiranje i pretjerano oslanjanje na odreeni izvor i pridravajui se standardnog formata za citiranje

Nije primjenjivo Nije primjenjivo 11. Pronalazi dokaze u knjievnim ili informativnim tekstovima u svrhu podrke analize, razmiljanja i istraivanja

11. Pronalazi dokaze u knjievnim ili informativnim tekstovima za analize, razmiljanja i istraivanja

11. U knjievnim ili informativnim tekstovima pronalazi dokaze za analize, razmiljanja i istraivanja

Nije primjenjivo Nije primjenjivo a. Primjenjuje ishode uenja za itanje u oblasti knjievnosti

a. Primjenjuje ishode uenja za itanje u oblasti knjievnosti

a. Primjenjuje ishode itanja u oblasti knjievnosti

Nije primjenjivo Nije primjenjivo b. Primjenjuje ishode uenja za itanje informativnih, naunih i dokumentarnih tekstova

b. Primjenjuje ishode uenja za itanje informativnih, naunih i dokumentarnih tekstova

b. Primjenjuje ishode itanja na tekstove koji ne spadaju u beletristiku

30

Poznavanje jezika

12. Pokazuje razumijevanje kako jezik funkcionie u razliitim kontekstima i zna odabrati odgovarajui izbor forme, rjenika i stila pri pisanju.

Indikatori oblasti poznavanja jezika u skladu sa uzrastom za:






Nije primjenjivo 12. Koristi znanje jezika i njegovih pravila pri pisanju

12. Koristi znanje jezika i njegovih pravila pri pisanju

12. Koristi znanje jezika i njegovih pravila pri pisanju sastava koji pripadaju razliitim funkcionalnim stilovima

12. Pie u duim vremenskim okvirima (vrijeme za istraivanje, razmiljanje i reviziju) i kraim vremenskim okvirima (u jednom komadu ili dan-dva) razliite vrste zadataka, namjena i publike

Nije primjenjivo

a. Bira rijei ili fraze radi efekta

a. Koristi razliite forme reenica da sastav uini zanimljivim

a. Pie rasprave, eseje, putopise koristei retrospekciju, dijalog i deskripciju

a) Pie rasprave, eseje, putopise koristei retrospekciju, dijalog i deskripciju

Nije primjenjivo

b. Prepoznaje i uoava razlike izmeu govornog i pisanog jezika

b. Odrava dosljednost u stilu i tonu

Nije primjenjivo

Nije primjenjivo

Opseg pisanja

13. Pie jednostavne i krae ili sloene i obimnije pisane radove za koje je potrebno vrijeme za istraivanje, razmiljanje i reviziju u razliite namjene.

Indikatori oblasti opsega pisanja u skladu sa uzrastom za:






Nije primjenjivo 13. Pie jednostavne pisane radove (pisma, estitke, pozivnice...)

13. Pie sloenije pisane radove (izvjetaje, pisma, plakate...)

13. Pie sloene i obimne pisane radove iz razliitih oblasti za koje je potrebno vrijeme za istraivanje, razmiljanje i reviziju, za razliite namjene i publiku

13. Pie sloene pisane radove za koje je potrebno vrijeme za razmiljanje i reviziju, za razliite namjene i publiku

31

USMENO IZRAAVANJE I SLUANJE

Ishodi uenja za usmeno izraavanje i sluanje

Razumijevanje i suradnja

1. Priprema se i sudjeluje efikasno u nizu razgovora i saradnji s razliitim sagovornicima, nadogradnji na idejama drugih i izraavanju vlastitih ideja jasno i uvjerljivo.

2. Integrie i ocjenjuje informacije prezentirane u razliitim medijima i formatima, ukljuujui vizualno, kvantitativno i usmeno.

3. Procjenjuje govornikovo stajalite, argumentaciju i koritenje dokaza i retorike.

Indikatori oblasti razumijevanja i saradnje u skladu sa uzrastom za:






1. Uestvuje u razgovorima o razliitim predkolskim temama s vrnjacima i odraslima, s razliitim sagovornicima, u malim i veim grupama ili u paru

1. Uestvuje efikasno u nizu razgovora i saradnji (jedan na jedan, u grupama, predvoen nastavnikom) s razliitim sagovornicima o temama i tekstovima na nivou razreda, nadogradnji na idejama drugih i jasnom izraavanju vlastitih ideja



1. Efikasno inicira i efiksano u nizu rasprava utemeljenih na saradnji (jedan na jedan, u grupama i onim koje vodi nastavnik) s razliitim sagovornicima o temama, tekstovima i pitanjima, nadograuje na ideje drugih i izraava vlastite jasno i uvjerljivo

a. Prati dogovorena pravila za diskusiju (npr. sluanje drugih i naizmjenino prianje)

a. Priprema se za diskusiju, nakon to se proita ili proui traeni materijal; iskljuivo se oslanja na tu pripremu i druge informacije koje ima o temi radi istraivanja ideja o kojima se raspravlja

a. Uestvuje u diskusiji nakon to proita ili proui traeni materijal; iskljuivo se oslanja na tu pripremu pozivajui se na dokaze o temi, tekstu ili pitanju koje treba razmotriti i razmisliti o idejama o kojima se raspravlja

a. Uestvuje u diskusiji pripremljen, nakon to je proitao ili prouio traeni materijal; iskljuivo se oslanja na tu pripremu pozivajui se na dokaze o temi, tekstu ili pitanju radi poticanja paljive, dobro obrazloene razmjene ideja

a. Uestvuje u diskusiji pripremljen, nakon to je proitao ili prouio traeni materijal; iskljuivo se oslanja na tu pripremu pozivajui se na dokaze iz tekstova ili drugih vrsta istraivanja o temi ili pitanju radi poticanja paljive, dobro obrazloene razmjene ideja

b. Prati i nastavlja razgovor uz uvaavanje sagovornika

b. Prati dogovorena pravila za dijalog i diskusiju na uvaavajui nain

b. Prati pravila kolegijalne diskusije, postavlja odreene ciljeve i rokove, te

b. Sarauje s kolegama s ciljem postavljanja pravila za kolegijalnu diskusiju i

b. Sarauje s vrnjacima na promociji graanskih, demokratskih

32

definie pojedinane uloge po potrebi.

odluivanje (npr. neformalni konsenzus, glasanje o kljunim pitanjima, iznoenje alternativnih stavova), uz jasne ciljeve i rokove, te pojedinane uloge po potrebi

razgovora i odluivanja, postavlja jasne ciljeve i rokove i utvruje pojedinane uloge po potrebi

Nije primjenjivo

c. Postavlja pitanja da provjeri razumijevanje prezentiranih informacija, dri se teme i povezuje njihove komentare s primjedbama ostalih

c. Postavlja konkretna pitanja i odgovora na njih uz objanjenje i iznoenje detalja, stavljajui komentare koji doprinose temi, tekstu ili pitanju koje se razmatra

c. Potie razgovore postavljanjem i odgovaranjem na pitanja koja povezuju trenutnu diskusiju sa irim temama ili veim idejama; aktivno ukljuuje druge u diskusiju; te pojanjava, potvruje ili osporava ideje i zakljuke

c. Potie razgovore postavljanjem i odgovaranjem na pitanja koja tragaju za objanjenjem i dokazima; brine se da se sasluaju svi stavovi o nekoj temi ili pitanju; pojanjava, potvruje ili osporava ideje i zakljuke; i promovie razliita i kreativna stajalita

Nije primjenjivo

d. Izraava i brani vlastite ideje u svjetlu diskusije

d. Razmatra kljune ideje koje su iznesene i pokazuje da su razumjeli razliita gledita kroz razmiljanje i parafraziranje

d. Odgovara paljivo na razliita gledita, sumira usaglaena i neusaglaena pitanja, te kad je to opravdano, opisuje ili opravdava vlastite stavove i poimanja i mijenja vlastita miljenja u svjetlu argumenata i dokaza

d. Odgovara paljivo na razliita gledita; sintetizira komentare, tvrdnje i dokaze svih strana o predmetu rasprave; gdje je mogue razrjeava kontradiktornosti i utvruje koje su dodatne informacije ili istraivanje potrebni da bi se produbila istraga ili zadatak zavrio do kraja

2. Provjerava i trai objanjenja za razumijevanje teksta ili informacije prezentirane usmeno ili putem razliitih medija postavljanjem i odgovaranjem na pitanja o kljunim detaljima

2. Odreuje glavne ideje i detalje u tekstu proitanom naglas ili informacije prezentirane u razliitim medijima i formatima

2. Objasni informacije prezentirane u razliitim medijima i formatima, (npr. vizualno, brojano i usmeno) i objasni kako one doprinose temi, tekstu ili pitanju koje se prouava

2. Integrie vie izvora informacija prezentiranih u razliitim medijima i formatima, (npr. vizualno, brojano i usmeno), ocjenjujui kredibilnost i preciznost svakog izvora

2. Integrie vie izvora informacija prezentiranih u razliitim medijima i formatima (npr. vizualno, kvantitativno i usmeno) kako bi mogao/la donositi odluke i rjeavati probleme, procjenjujui vjerodostojnost i tanost svakog izvora i zapisivajui bilo kakvo neslaganje podataka

33

3. Postavlja pitanja i odgovara na pitanja traei pomo, informaciju ili pojanjenje u cilju boljeg razumijevanja prezentiranog

3. Pita i odgovara na pitanja o informacijama govorniku. Nudi odgovarajue objanjenje i pojedinosti

3. Pravi razliku izmeu tvrdnji koje su argumentovane dokazima i onih koje nisu

3. Ocjenjuje govornikovo stajalite, objanjenje i koritenje dokaza i retorike, identifikujui obmanjujua objanjenja ili pretjerane ili iskrivljene dokaze

3. Ocjenjuje govornikovo miljenje, objanjenje i koritenje dokaza i retorike, ocjenjujui stav, premise, povezanost predodbi, izbor rijei, naglaene cjeline i ton koji govornik koristi

Prezentacija znanja i ideja

4. Prezentira informacije, nalaze i dokaze tako da sluatelji mogu slijediti tok obrazlaganja, a organizacija, razvoj i stil primjereni su zadatku, svrsi i publici.

5. Koristi digitalne medije i vizualno izlaganje podataka da strateki prikae informacije i ojaa razumijevanje prezentacija.

6. Prilagodi govor razliitim kontekstima i komunikacijskim zadacima.

Indikatori oblasti prezentacije znanja i ideja u skladu sa uzrastom za:






4. Opisuje poznate ljude, mjesta, stvari i uz poticaj i podrku navede dodatne pojedinosti

4. Izvjetava o temi ili tekstu, ispria priu ili detaljno prepriava iskustvo uz odgovarajue injenice i relevantne, opisne detalje, govorei jasno, odgovarajuim ritmom

4. Iznosi tvrdnje i nalaze, navodei ideje logikim redoslijedom i koritenjem primjerenih opisa, injenica i detalja da naglasi glavne ideje ili teme; odrava primjeren kontakt oima, adekvatnu glasnou i jasan izgovor

4. Iznosi tvrdnje, nalaze i dokaze u korist toga jasno, saeto i logino, tako da sluaoci mogu slijediti tok obrazlaganja, a organizacija, razrada, sutina i stil primjereni su svrsi, publici i zadatku

4. Iznosi informacije, nalaze i dokaze u korist toga s jasne i precizne take gledita tako da sluaoci mogu slijediti tok obrazlaganja, razmatraju se drugaija ili suprotna stajalita, a organizacija, razrada, sutina i stil primjereni su svrsi, publici i opsegu formalnih i neformalnih zadataka

5. Dodaje po elji crtee ili druga vizualna izlaganja opisima kako bi time osigurali vie pojedinosti

5. Pravi zanimljive i dinamine audio snimke pria ili pjesama koje ilustruju teno itanje razumljivim ritmom; dodaje vizualne efekte gdje je to prikladno da naglase ili podvuku odreene injenice ili pojedinosti

5. Ukljui multimedijalne komponente (npr. grafiku, slike, zvuk) i vizualne efekte tokom prezentacija kako bi pojasnili informacije

5. Strateki koristi digitalne medije (npr. tekstualne, grafike, audio, vizualne i interaktivne elemente) kako bi unaprijedio razumijevanje nalaza, objanjenje dokaza, te pojaali interes

5. Strateki koristi digitalne medije (npr. tekstualne, grafike, audio, vizualne i interaktivne elemente) tokom prezentacije kako bi unaprijedili razumijevanje nalaza objanjenja i dokaza, te pojaao/la zanimanje

34

6.Izraava se govorom i glasovnim kvalitetima govora kao to su visina, tempo i boja glasa kako bi osjeaje, misli i ideje jasno izrazili

6. Izraava se punim reenicama

6. Prilagoava govor razliitim kontekstima i zadacima, pokazuje da vlada standardnim jezikom kad je potrebno ili primjereno



35

Oblasti, komponente i ishodi uenja za bosanski jezik, hrvatskijezik i srpski jezik u BiH

ITANJE: KNJIEVNOST (predkolski odgoj i obrazovanje kraj srednjokolskog obrazovanja)

Ishodi uenja za itanje (knjievnost)


1. Paljivo ita ili slua tekst u cilju razumijevanja i donoenja logikih zakljuaka; citira konkretne tekstove pri pisanju ili govoru u svrhu argumentovanja zakljuaka donesenih na temelju teksta.

2. Prepoznaje i objanjava kljune ideje teksta i njihovih razrada; rezimira kljune ideje na osnovu detalja koji ih dokazuju.

3. Analizira likove, dogaaje i ideje, te njihove meuodnose u tekstu.

Vjetina i struktura

4. Tumai razliita znaenja rijei i izraza, tehnikih, osnovnih i prenesenih znaenja iz teksta i utvruje kako izbor rijei utie na znaenje teksta.

5. Analizira strukturu tekstova ukljuujui i kako se odreene reenice, pasusi i vei dijelovi teksta (npr. odlomak, poglavlje, scena ili strofa) odnose jedni prema drugima i prema cjelini.

6. Utvruje kako taka gledita ili namjera utiu na oblikovanje sadraja i naina pisanja teksta.

Usvajanje i koritenje rjenika

7. Utvrdi ili razjasni znaenje nepoznatih i vieznanih rijei i izraza.

8. Razumije preneseno znaenje rijei, veza izmeu rijei i nijanse u znaenjima rijei.

9. Usvaja i ispravno koristi nove rijei i izraze. Bogati rjenik.


10. Integrie i procjenjuje sadraj predstavljen u razliitim medijima i formatima, izmeu ostalog, vizualno, kvalitativno, kao i rijeima.

11. Prikazuje i ocjenjuje i konkretne tvrdnje u tekstu koristei validna objanjenja i relevantne dokaze.

12. Analizira dva ili vie tekstova koji obrauju slinu temu ili predmet zanimanja u cilju akumulacije znanja i uporeuje razliite pristupe autora.


13. Nepristrasno i struno ita i razumije sloene knjievne tekstove.

ITANJE: INFORMATIVNI TEKSTOVI (predkolski odgoj i obrazovanje kraj srednjokolskog odgoja i obrazovanja)

Ishodi uenja za itanje informativnih tekstova


14. ita tekst u cilju utvrivanja navoda teksta, donoenja logikih zakljuaka i citira konkretne tekstualne dokaze argumentujui zakljuke donesene na temelju teksta.

15. Odreuje kljune ideje i teme teksta i analizira njihovu razradu rezimirajui kljune detalje i ideje koji to dokazuju.

16. Analizira kako i zato se pojedinci, dogaaji i ideje razvijaju i ulaze u interakciju kroz tekst.

36

Vjetina i struktura

17. Interpretira i objanjava nain upotrebe rijei i ustaljenih izraza u tekstu i odreuje tehnika, osnovna i prenesena znaenja, te analizira razliita znaenja pri izboru rijei.

18. Analizira strukturu tekstova i meuodnos reenica, pasusa i veih dijelova teksta (npr. odlomak, poglavlje).

19. Procjenjuje nain oblikovanja sadraja i stila teksta s vlastite take gledita.

Usvaja i koristi rjenik

20. Utvruje i razjanjava znaenje nepoznatih, manje poznatih i vieznanih rijei i izraza koritenjem kontekstualnih indicija, analizom sadrajnih dijelova rijei i koritenjem opeg i specijalizovanog referentnog materijala po potrebi.

21. Iskazuje razumijevanje prenesenog jezika, veza izmeu rijei i nijansi u znaenjima rijei.

22. Usvaja i ispravno koristi niz rijei i fraza iz odreene oblasti dovoljnih za itanje, pisanje i sluanje za nastavak obrazovanja i i ivotne uloge; pokae neovisnost u sticanju rjenika kad naie na nepoznatu rije koja je vana za razumijevanje ili izraavanje.


23. Integrie i ocjenjuje sadraje predstavljene u razliitim medijima i formatima, izmeu ostalog, vizualno, kvantitativno i rijeima.

24. Prikazuje i ocjenjuje argument i konkretne tvrdnje u tekstu koristei validna objanjenja i relevantne dokaze.

25. Analizira kako dva ili vie tekstova obrauju sline teme ili predmete zanimanja s ciljem akumulacije znanja ili uporedbe pristupa autora.


26. ita i razumije sloene informativne tekstove .

TEMELJNE VJETINE ITANJA (predkolski odgoj i obrazovanje 3. razreda (9 god.)

Ishodi uenja temeljnih vjetina itanja

Pojam velikih tampanih slova

1. Pokazuje razumijevanje organizacije i osnovnih osobina velikih printanih slova.

Fonoloka osvijetenost

2. Pokazuje razumijevanje izgovorenih rijei, slogova i glasova (fonema).

Prepoznavanje i foninost rijei

3. Prepoznaje i primjenjuje vjetine foninosti i analize rijei.

Teno itanje

4. ita sa svrhom i razumijevanjem.

PISANJE (predkolski odgoj i obrazovanje kraj srednjokolskog odgoja i obrazovanja)

Ishodi uenja za pisanje

Vrste i namjene teksta

1. Analizira bitne teme i tekstove, pie argumente u korist navedenih tvrdnji koristei validna objanjenja i relevantne argumente.

2. Pie informativne tekstove uz pojanjenja kako bi se razmotrile i prenijele sloene informacije i ideje jasno i precizno efektnim odabirom, organizacijom i analizom sadraja.

37

3. Pie pripovijedne tekstove kako bi razvio stvarna ili zamiljena iskustva ili dogaaje koristei efikasnu tehniku, dobar izbor detalja i dobro strukturiran redoslijed dogaaja.

Pisanje i distribucija pisanih radova

4. Pie jasne i smislene radove u kojima su sadraj, organizacija i stil primjereni zadatku, svrsi i publici.

5. Usavrava svoj pisani rad planiranjem, revizijom, redigovanjem, ponovnim pisanjem ili pokuajem novog pristupa.

6. Koristi savremenu tehnologiju da napie i objavi radove, te ostvari interakciju i saradnju s drugima.

Gramatika i pravopis

7. Pokazuje vladanje pravilima standardne gramatike i njihovom upotrebom pri pisanju.

8. Pokazuje vladanje pravopisnim pravilima i interpunkcijom.

Istraivanje u cilju izgradnje i prezentacije znanja

9. Provodi kratke ali i znaajnije istraivake projekte utemeljene na fokusiranim pitanjima, pokazujui razumijevanje predmeta istraivanja.

10. Prikupi relevantne informacije iz vie printanih i digitalnih izvora, procijeni kredibilitet i preciznost svakog izvora i integrie informacije, u isto vrijeme izbjegavajui plagiranje.

11. Pronalazi dokaze u knjievnim ili informativnim tekstovima u svrhu podrke analize, razmiljanja i istraivanja.

Poznavanje jezika

12. Razumije kako jezik funkcionie u razliitim kontekstima i zna napraviti odgovarajui izbor forme, rjenika i stila pri pisanju.

Opseg pisanja

13. Pie jednostavne i krae ili sloene i obimnije pisane radove za koje je potrebno vrijeme za istraivanje, razmiljanje i reviziju u razliite namjene.

USMENO IZRAAVANJE I SLUANJE (predkolsko obrazovanje kraj srednjokolskog odgoja i obrazovanja)

Ishodi uenja za usmeno izraavanje i sluanje

Razumijevanje i saradnja

1. Priprema se i sudjeluje efikasno u nizu razgovora i saradnji s razliitim sagovornicima, nadogradnji na idejama drugih i izraavanju vlastitih ideja jasno i uvjerljivo.

2. Integrie i ocjenjuje informacije prezentirane u razliitim medijima i formatima, ukljuujui vizualno, kvant

zjnpp-a za bosanski jezik, hrvatski jezik i srpski jezik ... · zajednička jezgra nastavnih...

Documents

KONKURS - gimnazijapg.com · predmeta crnogorski-srpski, bosanski i hrvatski jezik i književnost odnosno maternji jezik i književnost, matematike i jednog poredmeta po izboru učenika

Edina Murtić Bosanski, Indira Buljubašić Selma Karić ... · PDF file1 Bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost KATALOG PITANJA za eksternu maturu – osnovna škola

DEI · 2020. 9. 18. · Lektorica za bosanski jezik: Lejla Nuhodžić Lektorica za hrvatski jezik: Tamara Čapelj Lektorica za srpski jezik: Aleksandra Aginčić Grafičko rješenje

crnogorski - srpski, bosanski i hrvatski jezik i književnost

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine … za 2017_2018_.pdf · III Bosanski, Hrvatski, Srpski jezik i književnost ... Naš jezik Amira Džibrić Dječija knjiga,

BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST …

CRNOGORSKI – SRPSKI, BOSANSKI, HRVATSKI …. U južnoslovensku grupu jezika „zalutao“ je jedan jezik. Koji? 1. bjeloruski 2. bosanski 3. bugarski 4. crnogorski 5. hrvatski 6

JANUAR 2020. GODINE CRNOGORSKI SRPSKI, BOSANSKI, … · JANUAR 2020. GODINE CRNOGORSKI – SRPSKI, BOSANSKI, HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST VRIJEME TRAJANJA TESTA JE 150 MINUTA Za

JANUAR 2019. GODINE CRNOGORSKI SRPSKI, BOSANSKI, … · CRNOGORSKI – SRPSKI, BOSANSKI, HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST VRIJEME TRAJANJA TESTA JE 150 MINUTA Za vrijeme testa nije dozvoljena

UNIVERZITET U SARAJEVU FILOZOFSKI FAKULTET · Engleski jezik i književnost – prevodilački smjer. ODSJEK ZA BOSANSKI, HRVATSKI I SRPSKI JEZIK. Jednopredmetni studij Bosanski, hrvatski

NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA 3. RAZRED DEVETOGODIŠNJE ... · BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST 3. RAZRED. 4 BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - III Razred

EKSTERNA MATURA za učenike osnovne škole · BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST Stručni tim za bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost: Esma Sarajlić Fadila

BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOSTmon.ks.gov.ba/sites/mon.ks.gov.ba/files/katalog_c_-_modularna... · 1. UVOD . Bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost je obavezan

BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST · PDF file1. UVOD ... ROMANTIZAM U EVROPSKOJ KNJIŽEVNOSTI ... eksterne mature iz predmeta Bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost

GODINA 25 • TUZLA, PONEDJELJAK, 22. SIJEČNJA …...bosanski jezik, hrvatski jezik i srpski jezik, a službena pisma su latinica i ćirilica. Članak 6. (Postupak vođenja disciplinskog

JUN 2020. CRNOGORSKI - SRPSKI, BOSANSKI, HRVATSKI JEZIK I ... · JUN 2020. CRNOGORSKI - SRPSKI, BOSANSKI, HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST VRIJEME TRAJANJA TESTA JE 180 MINUTA Za vrijeme

BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOSTmon.ks.gov.ba/sites/mon.ks.gov.ba/files/katalog_b_-_srednje_skole... · BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI . JEZIK I KNJIŽEVNOST . Predmetna

Ispitni katalog za predmet Crnogorski-srpski, bosanski, hrvatski jezik

ZJNPP-a ZA BOSANSKI JEZIK, HRVATSKI JEZIK I · PDF file2 ZJNPP-а za bosanski jezik, hrvatski jezik i srpski jezik definisanа na ishodima učenja Voditeljica Projekta: mr. sc. Marija

JANUAR 2017. GODINE CRNOGORSKI SRPSKI, · PDF fileJANUAR 2017. GODINE CRNOGORSKI – SRPSKI, BOSANSKI, HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST VRIJEME TRAJANJA TESTA JE 180 MINUTA Za vrijeme

SRPSKI, BOSANSKI, HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - iccg.co.meiccg.co.me/1/images/dok/eksternaIII/2019/testovi/CG IX APRIL 2019.pdf · CRNOGORSKI – SRPSKI, BOSANSKI, HRVATSKI JEZIK

crnogorski – srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost

JUN 2016. GODINE CRNOGORSKI SRPSKI, BOSANSKI, HRVATSKI ... · CRNOGORSKI – SRPSKI, BOSANSKI, HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST VRIJEME TRAJANJA TESTA JE 150 MINUTA Za vrijeme testa

CRNOGORSKI – SRPSKI, BOSANSKI, HRVATSKI JEZIK I … › ...CRNOGORSKI – SRPSKI, BOSANSKI, HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST UPUTSTVO Vrijeme rješavanja testa je 70 minuta. Ne okreći

UNIVERZITET U SARAJEVU FILOZOFSKI FAKULTET U SARAJEVU ODSJEK ZA BOSANSKI, HRVATSKI I SRPSKI JEZIK Katedra za savremeni bosanski, hrvatski i srpski jezik Katedra za istorijske disc

BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST … · BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST [EKSTERNA PROCJENA] II.2. Struktura ispita Ispit se sastoji od 18 zadataka,

JANUAR 2020. GODINE CRNOGORSKI SRPSKI, BOSANSKI, … 2020/GIM, januar 2020.pdf · JANUAR 2020. GODINE CRNOGORSKI – SRPSKI, BOSANSKI, HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST VRIJEME TRAJANJA

SUFARA - Bosanski jezik

ZJNPP Definirana Na Ishodima Učenja Za Bosanski Hrvatski i Srpski Jezik

HRONOLOŠKI REGISTAR · 2016. 2. 3. · ISSN 1512-7486 - bosanski jezik ISSN 1512-7494 - hrvatski jezik ISSN 1512-7508 - srpski jezik HRONOLOŠKI REGISTAR PROPISA OBJAVLJENIH U "SLUŽBENOM

BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOSTtreca-gimnazija.edu.ba/wp-content/uploads/2017/03/katalog_a_-_bhs... · Bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost je obavezan

Crnogorsk-srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost

osonh.edu.baosonh.edu.ba/.../uploads/2020/05/BOSANSKI-JEZIK-Jež… · Web viewBOSANSKI JEZIK I KNJIŽENOST, HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST, SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST 11.05.2020

STOP KORONI...Serbisch, kroatisch, bosnisch / serbe, croate, bosniaque / serbo, croato, bosniaco / srpski jezik, hrvatski jezik, bosanski jezik 1 STOP KORONI Smanjite susrete sa lju-dima

Hrvatski jezik - srpski jezik