p vrijeme novog prevrednovanja - ibn sina
TRANSCRIPT
11
P
Vrijeme novog prevrednovanja
samu
jedinstvo teme seminara, da egzistiraju zajedno ili ih treba promatrati potpuno odvojeno u
differentia qualitatis koja pretpostavlja scientia qualitatis
ija kvaliteta odnosa religija, identitet,
politika pred kojim smo prije opredjeljenja za neku klasifikaciju, obavezni na pitanje ali i
ntitet, politika koje nije zarobljeno iskustvima njegova nasilna
razdvajanja kao i iskustvima nasilna ujedinjenja. Mislim, dakle, da se tema ne bi trebala
smjestiti unutar opredjeljenja za pozitivno ili negativno relevancije dva tipska i divergentna
vidokruga njenog sadr
konzervativnom. Jedan i drugi vidokrug, kad se unutar umjesti smisao fenomena, ovi postaju
fenomena religija, identitet, politika. Sa
divergenciju
je u
n u liku
12
s
identiteta tijesno, puca sukob ljudskog koje se zatomilo u neistinitost sa samim sobom. U
modernom svijetu istinitost tte neistovjetnosti se ne smije prizn
koji se onda prostor imenuje specifikum katastrofe dok je ona danas univerzalna. Doprinos ovog
I
Utemeljenost refilozoficiranja Marxove misli
ju sudbinu objavila praksom vlasti kao
-
mutatis mutandis
Ura ovog svijeta otkucava pitanje:
- nije li pozicioniranje mnogov
dnim padom u historicizam?
skepsom. Marxov kriticizam je djelatna kritika pa zato Marxov kriticizam nije nova jedna
i rasta povij -
vano na zadatak
13
Rad-
-prirodu da radi. Rad je essentia i esse
Da je rad essenntia i esse
ekskluzivni prostor svekolikog bivstvovanja prostor je dokaza istine. Ona eksplicite sa Marxom,
interp
je prakticirali refilozoficiranjem Marxove misli, poricatelji
mogu sa M
u postaju zakletvom, da se svijetom rada
-
-
suvremenog svijeta na prakticiranje fragmenata, na otvorenost za singularno moderna je (ili
postmodern
14
postati religijom.
scientia qualitatis
svu
zemaljskom carstvu a ne nebeskom.
sta
Svakako, Marx je ovu igru-
m
-
neupitnost takve jednakosti pa individuum post
15
i polje
koja misli o krizi iz krize jednog povijesno
preko palube
s-
samo dileme
-Mar
-komunizam, bilo
to se Marx refilozoficirao da bi bila
filozofije kod Marxa, a ovu je Marx htio prevladati. Koliko je povijesno na vidjelu kriza
-misli. Utemeljenost refilozofiranja Marxove misli
-
pitanja u djelu osigurao, i za suvremenost, ili pak da uslovimo da djelo nije filozofija pa je,
utemeljuje se iz svijeta k -
slobodi od Boga. Refiloziciranje Marxova djela nije njegovo opravdanje iz svoje filozofske
16
struktuiranosti. Ono je revociranje u novo prevrednovanje prevrednnovanja svih vrijednosti u
kojem
Analogno Descartesu kod kojeg je izvjesnost me cogitare me esse, Marxu je izvjesnost
me agere=me esse
me agere=praksa je temelj utemeljenja znanja, istin
praksi i kad se emancipiraao
dija
II
Neutraliza
Hegelova reakcija na Kantovo sebe-
bjekt
(umski subjekt)utemeljuje odnos prema svijetu smisla monopola spoznaje i prerade predmeta.
-
-
vanim objektivitetom. Iz takozvanog sebe-
i
17
i svoje prirode-rada
jeka, njegov identitet, neprobojan je i
-
predmetima i predmetima volje svoje
praksa, u modernom svijetu prakticiranje, slika je jednoobrazne pojavnosti svijeta
a volja u formi moderne religije pretpostavlja politiku koja bez
e
scientia
qualitatis qualitatis
slio i kao odgovornost
-
homo
rationalis - entiteta, tendira afirmaciji
nadolasku -emancipacije od tajne (metafizike) sve do
abijaju u koncepciju, a ona se
krize svijeta. Istina te krize tra
prevrednova
Novo prevrednovanje vrijednosti, ili prevrednovanje novih-
18
tici, ekonomiji, znanosti, tehnici, metafizici, religiji, no