osnove prijenosa podataka_01

Osnove prijenosa podataka

Osnove komunikacija


Vrste izvora informacije


3

Vrste izvora informacije

izvori analogne informacije kontinuirano generiraju vrijednosti u nekom vremenskom intervalu takve informacije su govor odnosno zvuk, slika i sl.

izvori digitalne informacije generiraju diskretne vrijednosti takve informacije su tekst, brojevi, i sl.

za prijenos analogne informacije mogu se koristiti i analogni i digitalni signali, a isto vrijedi i za prijenos digitalne informacije

mogue je koristiti analogni signal za prijenos digitalne informacije npr. faks, modemi za povezivanje raunala putem telefonske mree

mogue je koristiti digitalni signal za prijenos analogne informacije npr. audio CD (Compact Disc), DVD, MP3


4

Oblici signala

signal predstavlja elektrini ili elektromagnetski prikaz informacije

razmatranje signala u vremenskom podruju analogni signal

kontinuirana promjena razine u vremenu diskretni signal

vremenska promjena razine samo izmeu odreenih diskretnih vrijednosti


5

Analogni i diskretni signal

Analogni signal

Diskretni signal

Vrijeme

Vrijeme

Razina

Razina


6

Informacija i signal

Pretvorba informacije u analogni signal

Analogna informacija: govorni zvuni val

Analogni signal

Telefon

Digitalna informacija: binarni naponski impulsi

Analogni signal

Modem (modulator/demodulator)


7


Pretvorba informacije u digitalni signal

Digitalna informacija

Digitalni signal

Odailja ili transkoder

Analogna informacija

Digitalni signal

Kodek(koder/dekoder)


8


Digitalna informacija

Dvije mogunosti za prijenos:(a) signal zauzima dvije naponske razine za prikaz binarnih podataka digitalne informacije,(b) digitalna informacija je kodirana radi dobivanja digitalnog signala eljenih znaajki.

Digitalna informacija je kodirana uporabom modema, kako bi bila preoblikovana u analogni signal.

Analogna informacija je kodirana uporabom kodeka, kako bi bila preoblikovana u digitalni signal.

Dvije mogunosti za prijenos:(a) signal zauzima isto frekvencijsko podruje kao analogna informacija,(b) analogna informacija je kodirana radi prebacivanja u drugo frekvencijsko podruje.

Analogna informacija

Analogni signal Digitalni signal


9

Signal govora

Ovisnost snage i razumljivosti govora

S

n

a

g

a

g

o

v

o

r

a

[

d

B

]

Frekvencija [Hz]

Razumljivost

Snaga govora


10

Signal slike (videosignal)

videosignal nastaje u kameri gdje se provodi pretvorba optike slike u elektrini signal

optika slika se analizira po linijama u tono odreenom rasporedu

analiziranje u horizontalnom smjeruse provodi u ritmu horizontalne frekvencije fH

poveanjem broja linija raste kvaliteta slike ali raste i cijena prijenosnog sustava jer je potrebna vea frekvencijska irina pojasa za prijenos videosignala

u televiziji standardne kvalitete koristi se 625 linija, a irina pojasa videosignala iznosi 5 MHz

1

3

5

7

9

2

4

6

8

10

12

JEDNOLIKO ANALIZIRANJE SLIJEVA NADESNO

BRZI POVRATSDESNA NALIJEVO

JEDNOLIKIPOMAK

POPRENONA SMJER

LINIJE

1416

ELEKTRIKISIGNAL

100%

50%

0%

TRAJANJE LINIJE

(

(

(a)

(b)

ELEKTRINI SIGNAL


11

Signali podataka

generiraju ih uglavnom raunala informacija je diskretnog karaktera, a oblikuje se uz pomo

simbola iz konanog skupa simbola najee se koristi binarni kod u kome se kombiniraju dva stanja: 1 i

0 brzina prijenosa je odreena trajanjem bita

simboli se transformiraju u signale iji je valni oblik definiran npr. s dvije naponske razine (jedna odgovara znaku "1", a druga znaku "0") + 5 V

- 5 V

0,02 ms

Brzina prijenosa = 50 kbit/s

1 0 0 0 1 1 1 0 1 0


13

Signali podataka

generiraju ih uglavnom raunala informacija je diskretnog karaktera, a oblikuje se uz pomo

simbola iz konanog skupa simbola najee se koristi binarni kod u kome se kombiniraju dva stanja: 1 i

0 brzina prijenosa je odreena trajanjem bita

simboli se transformiraju u signale iji je valni oblik definiran npr. s dvije naponske razine (jedna odgovara znaku "1", a druga znaku "0") + 5 V

- 5 V

0,02 ms

Brzina prijenosa = 50 kbit/s

1 0 0 0 1 1 1 0 1 0


14

Signali podataka

npr. tekst kao oblik informacije u diskretnom obliku nije pogodan za pohranjivanje na raunalu ili prijenos u komunikacijskim sustavima

slova i znakovi se prikazuju kao simboli sastavljeni od odreenog broja bita najee koriten kod je ASCII kod (American Standard Code for Information

Interchange) svako slovo ili znak se prikazuje jedinstvenom kodnom kombinacijom

sastavljenom od 7 bita mogue je prikazati 128 slova i znakova to je puno vie od potrebnog broja slova

i znakova odreene kodne kombinacije se koriste kao kontrolni znakovi i obavljaju specifine

funkcije ASCII kodirana slova i znakovi se pohranjuju u obliku kodne rijei sastavljene

od 8 bita (8 bita = 1 bajt ili 1 oktet) osmi bit je tzv. paritetni bit koji se koristi za detekciju pogreke paritetni bit se postavlja tako da ukupan broj jedinica u svakom bajtu bude uvijek

paran ili uvijek neparan ovisno o sustavu


15

ASCII kodPoloaj bita


16


17


Prijenos podataka u osnovnom pojasu frekvencija


19

Prijenos podataka u osnovnom pojasu frekvencija

Pojam osnovni pojas frekvencija oznauje pojas frekvencija izvornoga informacijskog signala.

Signal u osnovnom pojasu frekvencija je elektrini signal linijskog koda kojim su predoeni binarni podaci odnosno slijed 0 i 1. Raunalo je na primjer izvorom digitalnog signala u osnovnom pojasu frekvencija.


Asinkroni prijenos podataka (start-stop)


21


22

Manja informacijska efikasnost asinkronog prijenosa usljed ogranienog broja informacijskih bita zbog razliitih predajnog i prijamnog takta


Sinkroni prijenos (podataka) i bitska sinkronizacija


24

Bitska sinkronizacija

- Bitska sinkronizacija digitalnih znakova na prijamu odreivanje vremenskih trenutaka kada e se uzorkovati (i potom, usporeivati s odabranim pragom odluke) primljeni slijed bita koga alje predajnik

- Obavlja se uz pomo sinkronizacijskih impulsa koji se regeneriraju iz primljenoga slijeda digitalnog signala.


25

.2cossin

2)(m

m

m

1 mmm T

tn

TnTn

TA

TAtu

n

+= =

Obiljeja digitalnih signala

Digitalna informacija, u pravilu binarna digitalna informacija, predoena je slijedom binarnih znakova 0 i 1.

Valni oblik digitalnoga elektrikog signala sastoji se u osnovi od pravokutnih impulsa.

Spektar periodinoga pravokutnog signala dobiva se razvojem odgovarajue funkcije u Fourierov red,

+A

0 Tm

1/Tm Ovojnica xxsin

1/ 2/ 3/ f

Um


26

Kad je trajanje impulsa jednako polovici periode signala ( = Tm/2), izlazi,

Obiljeja digitalnih signala

....25cos5223cos

322cos2

21)(

mmmm

++=

Tt

Tt

TtAtu

Tm0

+A

Um

1/ 2/ 3/ f3fm

fm 5fm0


27

Primjeri binarnih kodova

NRZ-kod (NRZ, Non Return to Zero) prirodni je nain prikazivanja binarnih znakova.

Znak 0 predoen je niskom razinom pravokutnog signala u cijelom intervalu znaka.

Znak 1 predoen je visokom razinom pravokutnog signala u cijelom intervalu znaka.

Unipolarni oblik NRZ-koda

+A

tTb

um(t) 1 0 1 1 0 1 0 1 1 0

-A

+A

t

um(t)

Bipolarni oblik NRZ-koda

Tb


28


NRZ-kod (nastavak). NRZ-signal sadri istosmjernu komponentu. Ona se moe smanjiti

uporabom bipolarnog oblika signala. Postoje problemi oko sinkronizacije kad se javlja dui slijed znakova

iste vrste. Potrebni su posebni taktni impulsi.

Pm

2/Tb1/Tb f

Ovojnica spektra snage

3/Tb


29


NRZ-kod (nastavak).


30


RZ-kod (RZ, Return to Zero) olakava problem sinkronizacije. Unipolarni RZ-kod:

Znak 1 predoen je visokom razinom pravokutnog signala u prvoj polovici intervala znaka 1, dok se u drugoj polovici tog intervala vraa na nisku razinu odnosno na razinu nula.

Znak 0 predoen je niskom razinom, odnosno razinom nula pravokutnog signala u cijelom intervalu tog znaka.

1 0 1 1 0+A

tTb

um(t)

Tb"1"

s1(t)

Tb"0"

s0(t)


31


RZ-kod (nastavak). Bipolarni RZ-kod:

Znak 1 predoen je visokom razinom pravokutnog signala u prvoj polovici intervala znaka 1, dok se u drugoj polovici tog intervala vraa na nisku razinu odnosno na razinu nula kao i kod unipolarne vrste.

Znak 0 predoen je niskom odnosno negativnom razinom, dok se u drugoj polovici tog intervala vraa na razinu nula.

Bipolarni RZ-signal poprima tri diskretne razine kvaziternarni signal.

1 0 1 1 0

-A

+A

t

Tb

um(t) Pm

2/Tb f

iri pojas frekvencija

4/Tb


32


RZ-kod (nastavak). Razina RZ-signala mijenja se i kod pojave slijeda sukcesivnih

znakova 1, a kod koda bipolarne vrste i kod slijeda sukcesivnih znakova 0.

RZ-signal sadri istosmjernu komponentu i zauzima veu irinu pojasa od odgovarajueg NRZ-signala.

Osjetljiviji je na um i zahtijeva neto sloenije sklopovlje. Olakana je sinkronizacija bita. Nisu potrebni posebni taktni impulsi.

1 0 1 1 0+A

tTb

um(t)1 0 1 1 0

-A

+A

tTb

um(t)


33

Linijski kodovi, formati digitalnih signala

Linijski kodovi prikazi binarnih znakova elektrikim signalom formati digitalnih signala.

Meu velikim brojem razliitih linijskih kodova valja odabrati onaj koji je najprikladnijih osobina za primjenu u konkretnom sluaju.

Parametri o kojima ovisi odabir linijskog koda: Spektralna obiljeja signala trebaju biti prikladna za koriteni prijenosni kanal. Sinkronizacija digitalnih znakova obino se obavlja uz pomo sinkronizacijskih

impulsa koji se regeneriraju iz primljenoga slijeda digitalnog signala. irina zauzetog pojasa frekvencija mora biti to manja. Ona se moe smanjiti

dodatnim filtriranjem ili uporabom linijskog koda s vie razina signala. Niska vjerojatnost pogreke bita koje nastaju zbog interferencije meu

dijelovima signala i djelovanja uma. Sposobnost otkrivanja nastalih pogreaka osobitost je nekih linijskih kodova. Kompleksnost odgovarajuega elektronikog sklopovlja i ureaja ima veliki

utjecaj na odabir linijskog koda. Sva ta obiljeja nisu od jednake vanosti za svaku primjenu.


34


35

Linijski kodovi

Linijski kodovi odnosno formati digitalnih signala dijele se u dvije skupine koje se razlikuju po nainu pridruivanja binarnih znakova elektrinom signalu:

binarni znak je pridruen razini elektrinog signala, binarni znak je pridruen promjeni razine elektrinog signala.

Binarni se linijski kodovi sastoje od dva simbola: elektrinog signala s0(t), koji se pridruuje znaku 0 i, elektrinog signala s1(t), koji se pridruuje znaku 1.

M-arni linijski kodovi sadre M razliitih simbola.


36

Primjeri binarnih linijskih kodova

Manchester kod obiljeava promjena razine signala u sredini intervala svakog znaka.

Znak 0 predoen je porastom razine signala u sredini znaku pripadajueg intervala, tj. niska je razina u prvoj polovici, a visoka u drugoj polovici intervala binarnog znaka.

Znak 1 predoen je sniavanjem razine signala u sredini znaku pripadajueg intervala, tj. visoka je razina u prvoj polovici, a niska u drugoj polovici intervala binarnog znaka.

1 0 1 1 0

-A

+A

t

Tb

um(t)

"1"Tb Tb

"0"

s1(t) s0(t)


37

Primjeri binarnih linijskih kodova

Manchester kod (nastavak). Signal Manchester linijskog koda nema istosmjernu komponentu to

mu je i najznaajnija osobina. Nisu potrebni posebni taktni impulsi za sinkronizaciju, ali su

odgovarajui sklopovi neto sloeniji.

Pm

2/Tb f

Nema DC komponente

4/Tb


38

NRZ i RZ binarno kodirani digitalni signali


39Bipolarni AMI linijski kodirani digitalni signali (2 Mbit/s)


40

HDB3 linijski kodirani digitalni signali na 2 Mbit/s


41

CMI linijski kodirani digitalni signali na 139 Mbit/s


42

Spektri linijski kodiranih digitalnih signala


Prijenos podataka u transponiranom opsegu

(s modulacijom)


44

Telefonske modemske veze

napretkom i sve veom uporabom raunala pojavila se potreba za povezivanjem raunala putem telefonske mree

digitalni podaci nastali u raunalu podloni su guenju i osjetljivi na um i izoblienja zbog promjenjivog kanjenja

posljedica: ogranienje brzine prijenosa i prijenosne udaljenosti

modem (modulator+demodulator) ureaj za pretvorbu digitalnih podatka, nastalih u raunalu, u analogni

oblik pogodan za slanje telefonskom linijom i obrnuto u modemu se generira prijenosni signal frekvencije izmeu 1000 i

2000 Hz (ton) koji se modulira digitalnim modulacijskim signalom

norme za modeme sadrane u V-seriji preporuka ITU-T


45

Telefonske modemske veze

analogni signal, nastao u modemu, alje se do lokalne telefonske centrale, gdje se u kodeku pretvara u digitalni oblik za slanje magistralnim vodovima

kako bi se prola lokalna linija prema odreditu signal se u kodeku pretvara u analogni oblik koji se demodulira u modemu

primjer: veza izmeu raunala i davatelja internetskih usluga (ISP 1)

Raunalo

Modem

Lokalna linija (analogna, upletena parica)

Regionalni vod (digitalni, optiki

kabel)

Lokalna centrala

Digitalna linija

Regionalni ili magistralni vod

(digitalni, optiki kabel)

Skupina modema

Kodek

Kodek

Do 10000 lokalnih linija

Tranzitna centrala

Tranzitna centrala

Tranzitna centrala

ISP - Internet Service Provider


46

Modemske veze

radi poveanja brzine prijenosa u modemima se koristehibridni modulacijski postupci, a u novijim modemima i kompresija (saimanje) podataka prije prijenosa

postupkom kompresije uklanja se redundancija (suvinost) u slijedu kodnih znakova

stupanj kompresije je odreen brojem bita po simbolu prije primijenjenog postupka kompresije i prosjenim brojem bita po simbolu nakon primijenjenog postupka kompresije


47

Modemske veze

primjeri modema V.21 - 300 bit/s

koristi BFSK modulaciju uz 300 Bd (1 simbol = 1 bit) modem odailje stanje 0 kao ton frekvencije 1070 Hz, a stanje 1

kao ton frekvencije 1270 Hz, dok modem koji mu odgovara za 0 koristi2025 Hz, a za 1 koristi 2225 Hz

frekvencije su paljivo odabrane kako se ne bi meusobno ometale V.22 - 1200 bit/s

koristi QPSK modulaciju uz 600 Bd (1 simbol = 2 bita) V.22 bis - 2400 bit/s

koristi 16-QAM modulaciju uz 600 Bd (1 simbol = 4 bita) V.23 - 1200 bit/s

koristi BFSK modulaciju uz 1200 Bd (1 simbol = 1 bit)


48

Modemske veze

V.32 - 9600 bit/s koristi tzv. reetkasto kodiranu modulaciju 32-TCM* (TCM, Trellis Coded

Modulation) s 32 stanja u dijagramu stanja, brzina 2400 Bd 4 bita se koristi za prijenos podataka, , , a 1 bit za upravljanje pogrekama brzina prijenosa je: 2400 Bd x 4 bit/simbol = 9600 bit/s

V.32 bis - 14400 bit/s koristi reetkasto kodiranu modulaciju s 128 stanja u dijagramu stanja

128-TCM*, brzina 2400 Bd 6 bita se koristi za prijenos podataka, , , a 1 bit za upravljanje pogrekama brzina prijenosa je: 2400 Bd x 6 bit/simbol = 14400 bit/s

* TCM je izuzetno sloeni postupak koji predstavlja kombinaciju konvolucijskogkodiranja i modulacije (koristi redundanciju u dijagramu stanja)


49

Modemske veze

V.32 terbo - 19200 bit/s nastao daljnjim razvojem V.32bis modema, ali nije slubeno odobren od

strane ITU-T koristi reetkasto kodiranu modulaciju s 512 stanja u dijagramu stanja

512-TCM, brzina 2400 Bd brzina prijenosa je: 2400 Bd x 8 bit/simbol = 19200 bit/s

V.34 - 28800 bit/s koristi 12 bit/simbol i 2400 Bd

V.34 bis - 33600 bit/s koristi 14 bit/simbol i 2400 Bd brzina prijenosa od 33,6 kbit/s je maksimalna brzina prijenosa izmeu

dva kuna korisnika s modemima i analognim linijama


50

Modemske veze

brzina prijenosa od 35 kbit/s predstavlja teorijsku granicu najvee brzine prijenosa modema, a odreena je prosjenom duljinom i kvalitetom telefonskih linija u lokalnoj petlji

analogni signal nastao u modemu na putu prema odreditu dva puta prolazi kroz lokalnu liniju

kada bi se jedna od lokalnih linija iskljuila iz prijenosnog puta, brzina prijenosa bi se mogla udvostruiti

poveanje brzine prijenosa postie se digitalnim prijenosom u lokalnoj petlji

ISP se povezuje digitalnom linijom s najbliom telefonskom centralom teorijska granica najvee brzine prijenosa modema je tada 70 kbit/s

npr. ISP 2 s prethodne slike izravno prima digitalni signal i nema potrebe za uporabom kodeka, modema i analognog prijenosa


51

Modemske veze

nove vrste modema V.90 - 56 kbit/s/33,6 kbit/s

brzina prijenosa od davatelja internetskih usluga prema korisniku je 56 kbit/s (PCM - 8000 Bd uz 7 bit/simbol)

brzina prijenosa od korisnika prema davatelju je 33,6 kbit/s V.92 - 56/48 bit/s

brzina prijenosa od korisnika prema davatelju internetskih usluga poveana je na 48 kbit/s (PCM - 8000 Bd uz 6 bit/simbol)

efektivna brzina prijenosa koju opaa korisnik moe biti manja, jednaka ili vea od nominalne brzine prijenosa modema

modem prije odailjanja podataka provjerava liniju i ako utvrdi da je kvaliteta prijenosa niska, smanjuje brzinu prijenosa

ukoliko se u modemu koristi kompresija podataka prije odailjanja, efektivna brzina prijenosa moe biti vea od 33,6 kbit/s


52


53


54


55Praktini dijagrami konstelacije 16 QAM i 64 QAM signala


56


57


58


Tehnike multipleksiranja


60

multipleksiranje (multiplexing) postupak kojim se veem broju izvora i odredita omoguava

istodobna uporaba iste grane ili veze (link) u mrei prijenosni medij, koji se koristi u odreenoj grani, viestruko je

iskoriten omoguena je optimalna uporaba kapaciteta veze uz to manje

preoptereenja i podoptereenja viestruka uporaba prijenosnog medija omoguena je raspodjelom

kapaciteta prijenosnog medija na nekoliko naina raspodjela po frekvenciji raspodjela po vremenu raspodjela po kodu raspodjela po valnoj duljini statistika raspodjela, itd.



61

naelo multipleksiranja u ureaj za multipleksiranje (MUX) ulazi N grana ureaj za multipleksiranje povezan je s ureajem za demultipleksira-

nje (DEMUX) preko zajednikog prijenosnog medija, tj. jednom vezom od toke do toke

ureaj za multipleksiranje kombinira podatke iz N grana u jedan zajedniki signal koji se alje prema ureaju za demultipleksiranje

DEMUX izdvaja pojedine podatke i dostavlja ih na odgovarajui izlaz


Prijenosni medij

.

.

.

.

.

.MUX DEMUX

N ulaznih grana

N izlaznih grana

N kanala


62

multipleksiranje po frekvenciji (FDM, Frequency Division Multiplexing) raspoloivi pojas frekvencija B dijeli se na manje dijelove kanale

svakom paru, jednoj ulaznoj i jednoj izlaznoj grani, dodjeljuje se odreeni frekvencijski kanal u koji se smjetaju modulirani signali za prijenos podataka

izmeu susjednih kanala ostavlja se zatitni pojas frekvencija zatitni pojas je potreban kako bi se sprijeilo da sporedne spektralne

komponente moduliranog signala, koje padaju izvan dodijeljenoga kanala, ometaju susjedne kanale

zatitni pojasevi uzrokom su frekvencijske neuinkovitosti FDM-a zatitni se pojasevi ne koriste za prijenos podataka pa je time smanjen

kapacitet prijenosa u FDM-sustavu koristi se za radiodifuziju radijskih i televizijskih programa, satelitske

komunikacije, prijenos analognog telefonskog signala govora npr. u analognoj telefonskoj mrei potrebna je irina pojasa za prijenos

govora od 3,1 kHz, za prijenos se dodjeljuje 4 kHz, a u kanalu irine pojasa 64 kHz moe se prenositi 16 razgovora



63

multipleksiranje po frekvenciji


Prijenosni medij

.

.

.

.

.

.

MUX DEMUXN ulaznih grana

N izlaznih grana

N kanala

Kanal 1

Kanal 2Kanal 3

Kanal N-1

Kanal N

f

Kanal 1 Kanal 2 Kanal N-1 Kanal N

B

. . .


64

multipleksiranje po vremenu (TDM, Time Division Multiplexing) raspoloivo vrijeme dijeli se na vremenske okvire T (frame), a svaki

okvir na manje vremenske odsjeke jednakog trajanja svakom paru, jednoj ulaznoj i jednoj izlaznoj grani, dodjeljuje se

odreeni vremenski odsjeak (time slot) unutar okvira okviri se ponavljaju, a odsjeci cikliki izmjenjuju

dijelovi signala iz pojedinog izvora isprepleteni su u vremenu s dijelovima ostalih signala

vremenski slijed odsjeaka namijenjen jednom paru ulazne i izlazne grane naziva se kanal

fiksna dodjela vremenskih odsjeaka uzrokuje neuinkovitost TDM-a vremenski odsjeak dodijeljen pojedinom paru ulazne i izlazne grane ima

fiksno trajanje, a trajanje vremenskog odsjeka ne mijenja se bez obzira na to da li ima ili nema podataka za prijenos u tom odsjeku

koristi se u prijenosu digitalnog telefonskog signala, prijenosu podataka, satelitskim komunikacijama, itd.



65

multipleksiranje po vremenu


Prijenosni medij

.

.

.

.

.

.


N izlaznih grana

N kanala(vremenskih odsjeaka)

tT

1 2 3 . . . N-1 N 1 2 3 . . .

1 2 3 . . . N-1 N 1 2 3 . . . N-1 N

T

. . .


66

primjer multipleksiranja po vremenu s tri ulazne grane vremenski odsjeci (T/3) mogu predstavljati bitove ili oktete svaki kanal moe na zajednikom prijenosnom putu koristiti samo 1/3

vremena izvornog kanala brzina prijenosa (kapacitet) zajednikog prijenosnog puta je tri puta vea od

brzine svakoga ulaznog kanala


t

T

t

t

tT/3

Grana 1

Grana 2

Grana 3

Vremenski multipleks


67

statistiko multipleksiranje (SM, Statistical Multiplexing) primjenjuje se na podatke koji su organizirani u pakete temelji se na injenici da izvori spojeni na ulaz ureaja za

multipleksiranje uglavnom ne alju podatke stalno, a razliiti izvori rijetko alju podatke istodobno

vremenski odsjeci se dinamiki dodjeljuju pojedinim izvorima u skladu s koliinom podataka koju izvor generira

paketi se prije odailjanja pohranjuju u meuspremniku kako nije unaprijed poznato kojem izvoru e biti pridruen koji vremenski

odsjeak neophodno je podacima pridruiti adresu kako bi se omoguila tona isporuka podataka

vei broj vremenskih odsjeaka dodjeljuje se izvoru koji generira vei broj paketa

u TDM sustavu se skupu od N ulaznih grana pridruuje N vremenskih odsjeaka u okviru

u SM sustavu se skupu od N ulaznih grana pridruuje M vremenskih odsjeaka pri emu vrijedi davrijedi davrijedi da je M < N



68

usporedba TDM i SM


MUX

N=4 ulazne grane

Izvor 1

Izvor 2

Izvor 3

Izvor 4

TDM- ili SM-signal

TDM signal

SM signal

tT1

1 2 3 4 1 2 3 4 1 2 3 4 1 2 3 4

T2 T3 T4

tPrvi

ciklus

1 2 2 3 1 3 4

Trei ciklus

etvrti ciklus

Prazni vremenski odsjeak

Adresa koja se dodaje podacima

t0 t1 t2 t3 t4


69

usporedba TDM i SM na ulaz ureaja za multipleksiranje spojene su 4 grane (N = 4), a na

svaku granu jedan izvor informacije proces multipleksiranja zapoinje u trenutku t0, u trenutku t1 na

raspolaganju su paketi iz izvora 1 i 2, dok izvori 3 i 4 ne odailju podatke, u intervalu od t1 do t2 niti jedan izvor nije generirao pakete, a u intervalu od t2 do t3 izvori 2 i 3 generiraju podatke

ureaj za multipleksiranje u TDM sustavu podaci iz intervala od t0 do t1 iz izvora 1 i 2 smjetaju se u odgovarajue

vremenske odsjeke, a odsjeci koji pripadaju izvorima 3 i 4 prenose se prazni (empty slot)

u intervalu od t1 do t2 svi odsjeci se prenose prazni i nastavlja se multipleksiranje podataka iz intervala od t2 do t3

ureaj za multipleksiranje u SM sustavu podaci iz intervala od t0 do t1 iz izvora 1 i 2 smjetaju se u odgovarajue

vremenske odsjeke, a iza njih smjetaju podaci iz intervala od t2 do t3jer u intervalu od t1 do t2 niti jedan izvor nije generirao pakete



70

multipleksiranje po valnoj duljini (WDM, Wavelength Division Multiplexing)

koristi se samo u optikim komunikacijskim sustavima svakom paru, jednoj ulaznoj i jednoj izlaznoj grani, dodjeljuje se

odreena valna duljina koja se naziva optiki kanal vie razliitih valnih duljina se multipleksira i prenosi jednim

svjetlovodom kako je valna duljina proporcionalna recipronoj vrijednosti

frekvencije, WDM je koncepcijski slian FDM-u raspoloiva irina pojasa u WDM-u iznosi nekoliko THz razvijena su dva sustava WDM-a: rijetki (Coarse - CWDM) i gusti

(Dense - DWDM) kod CWDM se koristi 2 do 10 kanala po svjetlovodu s razmakom kanala

od 5 do 50 nm kod DWDM se koristi 10 do 100 kanala po svjetlovodu s razmakom

kanala od 0,1 do 5 nm



71

multipleksiranje po valnoj duljini


Prijenosni medij

.

.

.

.

.

.


N izlaznih grana

N kanala

1

2 3

N-1

N 1 2 3 N-1

N


72

multipleksiranje po valnoj duljini


DWDM - razmak valnih duljina 0,8 nm

CWDM - razmak valnih duljina 20 nm

Valna duljina, nm

Guenje standardnoga jednomodnog svjetlovoda

osnove prijenosa podataka_01

Documents