organska osnova psihičkog Života

Download Organska Osnova Psihičkog Života

Post on 20-Dec-2015

224 views

Category:

Documents

7 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Predavanja

TRANSCRIPT

  • ORGANSKA OSNOVA PSIHIKOG IVOTA OVJEKAPredavanje iz Ope psihologije br. 3dr. Almira Isi

  • UVOD Psihiki ivot je materija organizirana na specifian nain na svim svojim procesima i kretanjima. On ima anatomsko - fizioloku osnovu u cjelokupnom organizam. Meutim, nisu svi organi od znaaja za psihiki ivot. Najznaajniji su: ReceptoriEfektori (lijezde sa unutranjim luenjem i miii)Nervni sistem Uz pomo njih spoljanji podraaji bivaju pretvoreni u osjet i opaaj, doivljaje a potom se transformiu i obrauju kroz sloenije psihike procese.

  • I RECEPTORIReceptori su ulni organi koji primaju podraaje iz spoljane sredine kao i unutranjosti organizma. ulne organe ine neuroni koji su locirani na raznim mjestima u organizmu. Tokom evolucije unutranja graa i struktura receptora postala je sve sloenija i podesnija za primanje velikog broja razliitih podraaja. Na ulne organe ovjeka djeluje veliki broj razliitih podraaja (mehanikih, hemijskih, elektromagnetnih-svjetlosnih), koje mozak prima i pretvara u svjesni psihiki proces osjet.

  • Prema porijeklu energije koja djeluje na ulne organe razlikuju se: Eksteroreceptori su receptori koji primaju podraaje iz spoljanjeg svijeta (receptor za vid, sluh, miris, okus, dodir, toplo i hladno), Proprioreceptori receptori smjeteni u miiima, zglobovima i unutranjem uhu, a slue za stvaranje osjeta o o pokretima tijela i njihovih dijelova i Intereroceptori - receptori koji se nalaze u unutranjosti tijela i koji obavjetavaju o promjenama u tim dijelovima tijela.

  • Receptori za vid Receptori za vid smjeteni su u mrenjai ili retini oka. Mrenjaa sadri receptivne elije epie i tapie. Unutar njih su hemijske supstance osjetljive na svjetlost, tzv. fotoreceptori. Oni se razlau u ovisnosti od duine elektromagnetnih zraenja. Ljudsko oko moe registrirati elektromagnetna zraenja iz spektra Suneve svjetlosti u duini od 400 do 700 nanometara, tj. od ljubiaste do crvene. epii ima 6,5 miliona i omoguuju nam da vidimo hromatske boje (crvenu, utu, plavu i zelenu). tapia ima 100 miliona omoguuju nam da vidimo ahromatske boje (crnu, sivu i bijelu).

  • Elektromagnetna zraenja proizvode bioelektrine struje koje prenose impulse ka centru za vid u potiljanom dijelu mozga. Na osnovu kvalitete talasne duine svjetlosni signali dospjeli u mozak se slau, sortiraju a potom se stvara slika.

  • Receptori za sluh Receptor iza sluh nalazi se u unutranjem uhu. Pored unutranjeg dijela uho ima i vanjski dio te srednji dio (eki, nakovanj i uzengije). U unutranjem dijelu uha nalazi se pu. Cijeli mehanizam koji on obuhvata je Kortijev organ. Pu je savijena koica u obliku cijevi ispunjena tenou. Unutar puia je opnasta cijev, tj. Bazilarna membrana sa 23. 000 dlaica ili receptivnih elija koje se preko svojih nervnih vlakana povezuju u sluni nerv i putuju do centra za sluh u sljeponom dijelu mozga. Mehanika energija zvuka u bazilarnoj membrani izaziva treperenje dlaica, a potom se pretvara u bioelektrine impulse koji putuju nervima do centra za sluh.

  • Treperenje ima svoje amplitude, tj. visine i frekvencije koje proizvode razliite zvukove po kvaliteti i jaini.Jaina zvuka mjeri se u decibelima, a ljudsko oko moe registrirati od 16 do 120 decibela (16 je apat, 25 govor, 78 razglas zvunika, 120 buka mlaznog aviona).

  • Receptor za ravnoteu Receptor za ravnoteu je Vestibularni aparat i nalazi se u unutranjem uhu. Uz pui se nalaze tri savijene koice ispunjene elatinoznom tvari. U njih su uronjene treplje koje se nastavljaju u vlakna, a ona su povezana i ini nerv koji odlazi u mali mozak u centar za ravnoteu. Jedne obavljaju pokrete lijevo/desnoDruge naprijed/nazadTree gore/dole

  • Receptori za miris Receptori za miris nalaze se u gornjem dijelu nosne sluznice, tj. mirisnoj membrani. U gornjem dijelu, u mirisnoj membrani su snopii mirisnih treplji na koje se lijepe i rastvaraju estice miriljivih materija i plinova, te sa njih nervima prenose do nervnih centara. Putevi ovih nerava su izrazito komplicirani, a centri se nalaze u senzornim centrima sa donje strane eonog renja.

  • Receptori za okus Receptori za okus nalaze se na gornjem dijelu jezika, to su gustativne kvrice ili papile. Papile se obnavljaju svaka dva do tri dana.Razlikuju se etiri vrste kvalitete okusa: slatko, slano, gorko i kiselo. Za slatko se nalaze na prednjem dijelu jezika, za slano na bonom, a potom kiselo iza njih, dok gorko registriraju papile u stranjem dijelu jezika i drijela. Iz dna vire nervni konii koji prenose impulse do tjemenog dijela senzornog korteksa.

  • Receptori za dodir Koa ima zatitnu ulogu i predstavlja spoljani omota organizma. Meutim, ima i druge funkcije. Sastoji se od gornjeg dijela epitela i donjeg endoderma u kojima se nalaze lijezde sa izvodnim kanalima, krvni sudovi, korijen dlake i zavreci neurona. Receptori za kou nalaze se u donjem dijelu koe, a to su nervni zavreci. Osjetljivi su na hemijske, mehanike i toplotne podraaje. Obavjetavaju nas o hladnoi, toploti, dodiru i boli. Najvie ih ima na vrhovima prstiju i usnama.

  • Receptori za toplo reaguju na temperature vee od tjelesnih, za hladno na nie od tjelesnih. Bol nastaje kada se jave drai koje svojim intenzitetom izazivaju neprijatan osjeaj na pojedinim organima ili razaraju njihov intenzitet. Na jednom kvadratnom centimetru nalazi se oko 4 miliona ovih receptora. Centri za toplo, hladno, dodir i bol smjeteni su u tjemenom renju korteksa senzornog centra.

  • Kinestetiki receptori Smjeteni su u miiima, tetivima i zglobovima a njihovi centri locirani su u malom mozgu.

  • II EFEKTORIEfektore ine miii i lijezde sa unutranjim luenjem. Pomou miia se vre pokreti, djeluje na predmete u spoljnom svijetu i izazivaju promjene u organizmu. U ovjekovom organizmu razlikuju se tri skupine miia: glatki, poprenoprugasti i srani mii. Glatki miii se nalaze u zidovima utrobe i krvnih sudova. Preko njih se vri pokretanje unutranjih organa. Poprenoprugasti miii nalaze se na rukama i nogama. Pomou njih se ostvaruje pokretanje tijela ili njegovih dijelova u prostoru kao i pomjeranje razliitih spoljnih predmeta. Posebna vrsta prugastog miia je srani mii. Meutim, njim se ne moe upravljati kao sa prugastim miiem. Nervno uzbuenje koje se do miia provodi nervnim vlaknima podstie u njima odreene fizioloke promjene koje izazivaju oslobaanje miine energije i time stezanje ili rastezanje miia.

  • lijezde sa unutranjim luenjem U elijama nervnog sistema ustanovljeno je prisustvo razliitih hormona. Ta injenica ukazala je na usku povezanost nervnog sistema i lijezda sa unutranjim luenjem. Nervni sistem i lijezde sa unutranjim luenjem zajedno kontroliraju fizioloku ravnoteu unutar organizma te tvore bioloku osnovu doivljavanja i ponaanja. lijezde sa unutranjim luenjem ili endokrine lijezde su lijezde koje svoje produkte, tj. hormone lue direktno u krvotok. Putem krvi oni dospijevaju do razliitih stanica u tijelu.Imaju veliku ulogu u psihikom ivotu ovjeka. Razlikuje se vie lijezda sa unutranjim luenjem: HipofizaTiroidna ili titna lijezdaNadbubrena lijezdaGonada ili spolne lijezde.

  • 1. Hipofiza je lijezda koja lei neposredno ispod hipotamalusa (meumozak). Veliine je graka, ali je od izuzetne vanosti za funkcioniranje organizma. Prenji reanj hipofize lue hormon rasta koji utie na rad drugih lijezda, a takoer i rast tijela. Pojaan rad lijezde dovodi do gigantizma, a ako je nastupio poslije puberteta ima za posljedicu pretjeran rast udova. Gigantizam je praen poveanom uzbudljivou, slabljenjem pamenja, opom apatijom. Nedovoljno luenje dovodi do formi patuljastog rasta, koji su redovito agresivni.

  • Stranji dio hipofize lue hormone: prolaktin (potie proizvodnju mlijeka), antidiuretiki hormon (koi proizvodnju urina) i oksitocin (potie kontrakcije maternice pri poroaju i izluivanje mlijeka tokom dojenja).

  • 2. titnjaa ili tiroidna lijezda smjetena je blizu gornjeg dijela dunika. Lui hormon tiroksin. Povezan je sa potronjom kiseonika u organizmu i kontrolie stvaranje energije u organizmu, a ima vanu ulogu i u emocionalnom reagiranju.Nedovoljno luenje tiroksina dovodi do opte usporenosti organizma, osoba se brzo umara te sporo reaguje. Pretjerano luenje dovodi, obrnuto, do pretjerane aktivnosti, poveane napetosti i uzbuenja. Ako se smanji njena funkcija u periodu prije roenja ili za vrijeme ranog djetinjstva mogu uslijediti potekoe u intelektualnom funkcioniranju.

  • 3. Adrenalne ili nadbubrene lijezde nalaze se pored bubrega i lue dva hormona, koja su vana za emocionalno reagovanje. Kora lui kortin, a njezina sr adrenalin.Poveano luenje adrenalina u krvi poveava krvni pritisak, ubrzava rad srca, poveava miinu napetos itd. Smanjeno luenje kortina uzrokuje nesanicu, slabljenje seksualnog nagona i opi zamor. Poveano luenje kortina dovodi do preranog seksualnog razvitka kod jeaka, a kod djevojica kod mukobanjastog izgleda.

  • 4. Gonade ili spolne lijezde pored spolnih stanica lue i posebne hormone koji reguliraju pojavu sekundarnih spolnih odlika: formu tijela, boju glasa, raspored dlaka na tijelu itd., a takoer znaajno utjeu i na ponaanje ljudi. Do perioda zrelosti aktivnost ovih lijezda je mala, ali naglo raste u periodu puberteta i adolescencije, uslijed ega se javljaju sekundarne polne karakteristike kod mukaraca i ena.enske spolne lijezde lue estrogen i progesteron. Estrogen je zajedniko ime za nekoliko enskih spolnih hormona koji potiu enske reproduktivne sposobnosti (regulacija menstrualnog ciklusa) i sekundarne spolne karakteristike poput odlaganja masti na dojkama i kukovima. Progesteron ima vie funkcija. Stimulira rast enskih reproduktivnih organa i odrava trudnou.

  • Muke spolne lijezde lue hormon testosteron. Proizvodi se u testisima, a u manjim koliinama u jajnicima i nadbubrenim lijezdama. Tokom puberteta testosteron dovodi do rasta mi