optiČki mikroskop

8/10/2019 OPTIKI MIKROSKOP

1/24

OPTIKI MIKROSKOP -seminarski rad-

Studenti: Husi Adnan i Sui Alen

Sarajevo, 2014.


2/24

Mikroskop (grki: micron=malo + scopein=gledati) je instrumentza gledanje predmeta koji su isuvie mali da bi ih mogli vidjeti golimokom.

Nauka koja se bavi istraivanjem malih predmeta koristei ovakveinstrumente naziva se mikroskopija , a termin mikroskopski nosiznaenje veoma mali, slabo vidljiv golim okom.Mikroskop je optika sprava pomou koje moemo vidjeti sliku

predmeta kojeg posmatramo pod mnogo veim vidnim uglom, negoto je onaj, pod kojim bi vidjeli isti taj predmet prostim okom unormalnoj vidnoj daljini.Pronalazak mikroskopa je zasigurno jedan od najkrupnijih dogaajau napretku tehnike naunog istraivanja.

Meutim, razvoj ovog instrumenta nije bio nagao, ve se neprestanousavravao, dok nije dolo do stvaranja dananjeg instrumenta.


3/24

U osnovi, razlikujemo dva tipa mikroskopa:a) svjetlosni (optiki) mikroskop i

b) elektronski mikroskop .Bakterije, gljive, alge i protozoe mogu se promatrati svjetlosnimmikroskopom, koji za osvjetljenje uzoraka upotrebljava vidljividio spektra.Manji mikroorganizmi, kao to su virusi ili unutarnja strukturamikrobnih elija zahtjevaju primjenu mnogo savrenijihelektronskih mikroskopa, kod kojih se kao izvor svjetlostiupotrebljavaju elektroni za otkrivanje fine strukture uzoraka


4/24

Istorijat mikroskopa Neka optika svojstva krivih povrina bila su

poznata jo Euklidu (300 godina prije naeere), Ptolomoju (127- 151. nae ere) iAlhazamu u poetku XI stoljea, ali do

praktine primjene ovih svojstava nije dolo.

Holandski optiar Zacharias Jansen izMidleburga je prvi pronaao mikroskop(1590 ).Ovo je, svakako, bio najvaniji dogaaj uhistoriji biolokih nauka .On je zajedno sa bratom Fransisom,nastavljajui oev zanat, kombinovao dvakonveksna soiva u unutranjosti jednecijevi, te je tako dobijen prvi mikroskop


5/24

Naziv mikroskop, prema grkim rijeima siuan i gledati, daje1625. godine Giovanni Faber .Prvo posmatranje neeg vidljivog pod mikroskopom obavio je

1625. god. F. Steluti koji je nacrtao glavu pele uveanu pet puta.Ueni jezuit Atanasius Kircher 1601- 1680, u djelu publikovanom u Rimu 1646. godine, bio je prvi koji je ukazao namogunost izuavanja siunih - nevidljivih bia pomou prostihsoiva jer je posmatrao mikroorganizme u krvi febrilnih bolesnikai u purulentnom sadraju.Jedan od prvih ljudi koji se bavio radom na mikroskopu bio jeAntonie van Leeuwenhoek (1632-1723), trgovac tekstila izHolandije. On je upotrebljavao veoma prost mikroskop koji je sam

napravio, a mogao je da uvelia posmatrani objekat do 280 puta .


6/24

Ne samo da je usavrio mikroskop kao optiku spravu, ve jeautor 120 saoptenja - otkrie eritrocita, struktura okogoveeta, struktura ivaca, otkrie spermija - uz asistenciju

svog uenika Hama, ispruganost skeletnih miia, sastavcrijevne flore itd.Leevenhoek je prvi ovjek koji je posmatrao bakterije, kvasce,

protozoe i druge organizme. Mnoga njegova zapaanjaobjavljivana su u Britanskom kraljevskom drutvu.


7/24

Robert Hooke (1635-1703), poznati britanski fiziar, matematiar i arhitekta, proveo je jedno vrijeme na usavravanju

mikroskopa.U djelu Micrographia , objavljenom 1665.godine, R. Hooke je posmatrao presjeke

plute pod mikroskopom. Uoio je vei brojkomorica, odvojenih meusobno tankim

pregradama, slinih pelinjem sau.Za sitne komorice upotrijebio je nazivelije (cells). Naziv koji je R. Hooke

predloio zadrao se i do danas, ali s tomrazlikom to je on pod dojmom elije

podrazumijevao samo mrtve dijeloveelije - zidove, jer elije pluta nisu ive,dok se danas pod dojmom elije ne samozid ve i itav unutranji sadraj.


8/24

Mikroskopi iz XVIII stoljea u Muzeju umjetnosti u Parizu


9/24

Dijelovi mikroskopa

Svjetlosni mikroskop je graen odmehanikog i optikog dijela .


10/24

Mehaniki dio slui samo za uklapanje optikih dijelova i zanamjetanje preparata koji elimo posmatrati, a sastoji se od:a) postolja sa drkom ,

b) tubusa ,c) stolia ,d) makro i mikrovijka ,e) revolvera objektiva .

Optiki dijelovi slue za uveanje i osvjetljavanje predmetakoji se posmatraju.Optiki dio sastoji se od tri sistema soiva:a) okulara ,

b) objektiva

c) kondenzora i ureaja za osvjetljavanje .


11/24

Kondenzor skuplja i fokusirasvjetlo i stvara konusni snopsvjetlosnih zraka, kojiosvjetljava posmatrani predmet.

Soivo objektiva poveavaosvjetljenu sliku i prenosi je dosoiva okulara.Veina mikroskopa ima 3objektiva sa razliitim

poveanjima:malo poveanje (10 X),srednje poveanje (40 X) iveliko poveanje (100 X).


12/24

Prema nainu promatranja preparata razlikujemo 2 sistemaobjektiva:

a) suhi sistem objektiva - za posmatranje gljiva, algi, protoza.Zrak nema isti indeks refrakcije kao staklo te dolazi do

prelamanja svjetlosnih zraka.

b) uljno imerzioni (mokri) sistem objektiva -izmeu preparata ifrontalne lee se nalazi imerzijska tekuina kojoj je indeksrefrakcije blizu indeksa refrakcije stakla


13/24

Okular je kratka cijev koja sadridvije lee (gornja ili okularna i donjaili sabirna). Okular se nalazi nagornjem kraju tubusa.Poveanja okulara su:1X , 2X , 5X , 10X , 15X .Soivo okulara jo poveava sliku i

prenosi je do mrenjae posmatraevog oka, do fotografske ploe ili (radi dobijanja digitalneslike) do detektora, kao to je CCDip digitalne kamere.


14/24

Sprave za osvjetljavanje preparata- u njih pored kondenzoraspadaju ogledalo i iris (blenda-dijafragma).Pomjeranjem ruice se suava ili iri otvor za prolaz svjetlosti.Ogledalo se moe postaviti ekscentrino u odnosu na kondenzorako se eli osvijetliti preparat kosim zracima.

Ukupno poveanje slike je proizvod pojedinanih poveanjaobjektiva i okulara .


15/24

Stvaranje slike predmeta

Snopovi zraka svjetlosti koji polaze iz pojedinih taaka predmetastvaraju, djelovanjem objektiva, obrnutu, poveanu i stvarnu sliku

predmeta. Ova slika slui kao predmet u okularu koji je poveava, ami gledajui u nju vidimo u normalnoj vidnoj daljini sliku predmeta,koja je obrnuta , nestvarna i poveana , jer okular djeluje kao lupa.

Mnogo vanija karakteristika od poveanja je rezolucija (najmanjirazmak koji se moe vidjeti izmeu dva vidno odvojena objekta). Najvea rezolucija svjetlosnog mikroskopa je oko 0,2 m , toomoguava dobijanje dobrih slika uz poveanje od 1000 do 1.500

puta.Objekti posmatranja manji od 0,2 m (kao to su dvije mitohondrijeili dva lizozoma), vide se kao jedan objekat.Formula koja definie rezoluciju je R= / nA , tj. rezolucija,razdvojna mo, je direktno proporcionalna talasnoj duini

upotrijebljene () svjetlosti, a obrnuti numerikoj aperaturi (nA).


16/24

Najee greke mikroskopa

Hromatska aberacija

Lee mikroskopa djeluju kao prizma i razlau bijelu svjetlost na njene komponente.Kao posljedica toga dolazi do rubneobojenosti slike u mikroskopu, tu pojavunazivamo hromatskom aberacijom .Svaka komponenta od crvene do ljubiaste

boje razliito se lomi u bikonveksnoj lei, tozavisi o njenoj valnoj duini.

Svaka boja ima svoj fokus, koji je u razliitojudaljenosti od lee. Na taj nain bijelasvjetlost, kad izlazi iz lee ne prolazi kroz

jednu taku - fokus, a to djeluje negativno na

jasnou slike.

Zbog hromatskeaberacije, razliite bojese fokusiraju u

razliitim takama


17/24


18/24

Poboljanja svjetlosnemikroskopije

Raznim tehnikama se pokuao rijeiti problem granicerazluivosti i slabog kontrasta obinog svjetlosnog

mikroskopa, te danas postoje mnoga poboljanjasvjetlosne mikroskopije koja koriste razliite optike iraunalne metode.


19/24

Pri mikroskopiranju u tamnom polju ne koristi se svjetlostkoja je prola izravno kroz preparat ve svjetlost rasprena od

promatranog objekta, dok se sam preparat osvjetljava sa strane.

Mikroskopija u tamnom polju.

Bijeli kruii su eritrociti,crna pozadina je

prozirna krva plazma

Primjer statinih, nepokretnihleukocita; poetak smanjenja

funkcionalnosti imunosnogsustava


20/24

Kod faznokontrastne mikroskopije svjetlosne zrake na putukroz neki prozrani predmet (npr. stanicu) zaostaju u fazi to dajedojam prostornosti jer se razlika u fazi vidi kao razlika u jaini

obojenja.Jasno se vide strukture u ivoj stanici.Faznokontrasna mikroskopija je veoma zastupljena u prouavanjunebojenih preparata.

Ista elija posmatrana sa obinimsvjetlosnim mikroskopom (lijevo) i

faznokontrasnim mikroskopom (desno).

Faznokontrasnimikroskop


21/24


22/24

Fluorescentna mikroskopija . Fluorescencija je pojava da tvariemitiraju svjetlost odreene talasne duine nakon izlaganja zraenjuvie energije. Ta se pojava koristi u razliitim tehnikama fluorescentne

mikroskopije. U fluorescentnom mikroskopu preparat jediferencijalno obojen bojom koja fluorescira usljed apsorpcijesvjetlosti vie energije (manje talasne duine). Pobuena fluorescentnasvjetlost s preparata prolazi kroz filter specifian za njenu talasnu

duinu i pada na objektiv.

Princip radafluorescentnemikroskopije


23/24

Fluorescentna mikroskopijaendotelnih elija

Faze mitoze posmatrane pomoufluorescentnog mikroskopa


24/24

HVALA NA PANJI

optiČki mikroskop

Documents