oporezivanje i raspodela dohotka
DESCRIPTION
Oporezivanje i raspodela dohotka. Sadržaj predavanja. Raspodela poreskog tereta: opšte napomene Modeli parcijalne ravnoteže Modeli opšte ravnoteže. Raspodela dohotka. Normativno pitanje: Da li je poreski teret pravedno raspodeljen? - PowerPoint PPT PresentationTRANSCRIPT
Oporezivanje i raspodela dohotka
Sadržaj predavanja
• Raspodela poreskog tereta: opšte napomene• Modeli parcijalne ravnoteže• Modeli opšte ravnoteže
2
Raspodela dohotka
• Normativno pitanje: Da li je poreski teret pravedno raspodeljen?
• Pozitivno pitanje: Kako porezi utiču na raspodelu dohotka?
3
Primer
• Cena jedne boce vina je 1000 din.• Država uvodi fiksni porez od 100 din po boci i
naplaćuje ga od trgovca.• Ko snosi poreski teret ako:
– Trgovac ne promeni cenu?– Ako trgovac nakon uvođenja poreza promeni cenu
na 1100 din?– Ako trgovac nakon uvođenja poreza promeni cenu
na 1030 din?4
Zakonska i ekonomska raspodela
• Zakonska raspodela poreskog tereta– Pokazuje ko je prema zakonu u obavezi da plati
porez.
• Ekonomska raspodela poreskog tereta– Promena u raspodeli realnog dohotka izazvana
porezom.
• Prevaljivanje poreza– Razlika između zakonske i ekonomske raspodele
poreskog tereta.5
Poreski teret snose samo ljudi
• ... akcionari, radnici, zemljovlasnici, potrošači.• Funkcionalna raspodela dohotka
– Raspodela dohotka između grupa pojedinaca na osnovu inputa (faktora) koje unose u proces proizvodnje.
• Raspodela dohotka po veličini– Način na koji se ukupan dohodak raspodeljuje na različite
dohodne grupe.
• Ostali načini klasifikacije– Po regijama, nacionalnoj ili rasnoj pripadnosti, polu, starosti, itd.
6
Uticaj načina formiranja cena
• Važni su izvori dohotka i načini njegovog korišćenja (porezi utiču na potrošače i proizvođače vina)
• Kako porezi menjaju cene?– Različiti modeli formiranja cena daju različite
procene raspodele poreskog opterećenja.
• Vremenska dimenzija analize:– Kratkoročna i dugoročna raspodela poreskog
tereta.7
Uticaj namene poreskih prihoda
• Distributivni efekti poreza zavise od toga kako država troši novac
• Diferencijalna raspodela poreskog tereta– Promena raspodele kada se jedan porez zameni drugim pri
nepromenjenom obimu državnog budžeta.
• Osnova za poređenje je paušalni porez– Njegova visina ne zavisi od ponašanja pojedinca.
• Apsolutna raspodela poreskog tereta– Analizira efekte nekog poreza kada se ne menjaju ni drugi
porezi ni državni rashodi.8
Progresivnost poreza
• Prosečna poreska stopa– Odnos plaćenih poreza i dohodaka
• Proporcionalni porez– Sistem oporezivanja u kojem je prosečna poreska stopa
pojedinca jednaka bez obzira na nivo dohotka.
• Ako se prosečna poreska stopa povećava s rastom dohotka sistem je progresivan;
• Ako se smanjuje, sistem je regresivan.• Granična poreska stopa
– Prirast poreza pri maloj promeni dohotka.
9
Primer
Poreske obaveze u hipotetičkom poreskom sistemu
Dohodak Poreska osnovica
Poreska obaveza
Prosečna poreska stopa
Granična poreska
stopa2,000 -1,000 -200 -0.10 0.2
3,000 0 0 0 0.2
5,000 2,000 400 0.08 0.2
10,000 7,000 1,400 0.14 0.2
30,000 27,000 5,400 0.18 0.2
10
Mere progresivnosti poreskog sistema
v1
T1
I1T0
I0
I1 I0
v2 T1 T0
T0
I1 I0I0
• I0, I1: dva različita nivoa dohotka (I1>I0)
• T0, T1: stvarne poreske obaveze za nivoe I0 i I1
11
Mere progresivnosti poreskog sistema: Primer
• I0 = 800, I1 = 1000
• T0 = 200, T1 = 300
• Kakav je efekat povećanja poreskih obaveza svih građana za 20%?
12
Modeli parcijalne ravnoteže
• Istražuju samo jedno tržište (ono na kome se porez uvodi), dok efekte mogućeg prelivanja na druga tržišta ignorišu.
13
Jedinični porezi
• Porezi koji se utvrđuju kao fiksni iznos po jedinici kupljenog proizvoda.
• Raspodela tereta jediničnog poreza:– Ne zavisi od toga da li se uvodi za potrošače ili
proizvođače.– Zavisi od elastičnosti ponude i tražnje.
14
Jedinični porez uveden na strani tražnje
Količina
Cen
a
D
S
Q0
P0
D’
poreski prihod
15
u
Pn
Početna cena
Cena koju dobijaju proizvođači
Cena koju plaćaju potrošači
Pg
Q1
n
m
k f
g
h
Jedinični porez uveden na strani ponude
Količina
Cen
a
D
S
Q0
P0
S’
poreski prihod
16
Q1
u
Pn
Pg
Cena koju dobijaju proizvođači
Početna cena
Cena koju plaćaju potrošači
Qi
Pi
j
Jedinični porez kada je ponuda savršeno neelastična
Količina
Cen
a
D
S
Q0
Pg=P0
D’
poreski prihod
17
Pn
u Cena koju dobijaju dobavljači smanjuje se za celokupan iznos poreza
Jedinični porez kada je ponuda savršeno elastična
Količina
Cen
a
D
S
Q0
Pn=P0
D’
poreski prihod
18
Pg
Cena koju plaćaju potrošači povećava se za celokupan iznos poreza
Q1
u
Ad valorem porezi
• Porezi čija stopa predstavlja određeni procenat cene.• Primeri:
– Porez na dodatu vrednost– Porez na dobit– Porezi na promet– Porezi na imovinu
19
Raspodela tereta ad valorem poreza
Količina
Cen
a
D
S
Q0
P0
D’
poreski prihod
20
Pn
Pg
Porezi na faktore proizvodnje
• Doprinosi za socijalno osiguranje• Oporezivanje kapitala
– Poreski teret u zatvorenoj privredi– Porez na kapital u otvorenoj privredi
21
Raspodela tereta doprinosa za socijalno osiguranje
Broj radnih sati
Vis
ina
zara
de
D
S
L0 = L1
wg=w0
D’
w1
22
Oporezivanje proizvoda u odsustvu konkurencije
• Monopol• Oligopol
23
Uvođenje jediničnog poreza monopolisti
Količina
DX
MRX
ATCX
MXX
X0
P0
ATC0
DX’
MRX’
Pn
X1
24
Raspodela poreskog tereta i kapitalizacija
PR = R0 + R1/(1 + r) + R2/(1 + r)2 + … + RT/(1 + r)T
PR’ = (R0 – u0) + (R1 – u1)/(1 + r) + (R2 – u2)/(1 + r)2 + … + (RT – uT)/(1 + r)
u0 + u1/(1 + r) + u2/(1 + r)2 + … + uT/(1 + r)T
• Kapitalizacija- Proces kojim se tok poreskih obaveza uključuje u cenu imovine.
• Primer: Efekat uvođenja poreza na zemljište na njegovu cenu.
25
Modeli opšte ravnoteže• Istražuju načine na koji su različita tržišta međusobno
povezana.• Ukoliko se ne pojednostavi, ovo može biti veoma složen
zadatak.• U mnogim slučajevima korisni rezultati mogu da se dobiju
na osnovu modela u kojem postoje samo:– dva proizvoda (na primer, prehrambeni i industrijski)– dva faktora proizvodnje (kapital i radna snaga)
• U takvom modelu postoji devet mogućih poreza ad valorem.– Četiri od njih su selektivni (plaćaju se samo kada se neki faktor
koristi za određenu namenu). 26
Ekvivalentnost poreza• tKF = porez na kapital koji se koristi u proizvodnji prehrambenih
proizvoda• tKM = porez na kapital koji se koristi u proizvodnji industrijskih
proizvoda• tLF = porez na radnu snagu koja se koristi u proizvodnji prehrambenih
proizvoda• tLM = porez na radnu snagu koja se koristi u proizvodnji industrijskih
proizvoda• tF = porez na potrošnju prehrambenih proizvoda
• tM = porez na potrošnju industrijskih proizvoda
• tK = porez na kapital u oba sektora
• tL = porez na radnu snagu u oba sektora
• t = opšti porez na dohodak 27
Ekvivalentnost poreza
tKF i tLF su ekvivalentni tF
i i i
tKM i tLM su ekvivalentni tM
su ekvivalentni su ekvivalentni su ekvivalentni
tK i tL su ekvivalentni t
28
Harberger-ov model• Pretpostavke:
1. Tehnologija• Elastičnost supstitucije• Kapitalna intenzivnost• Radna intenzivnost
– Ponašanje ponuđača faktora: maksimizacija prinosa i savršena mobilnost=> isti prinos u sim sektorima
– Tržišna struktura: savršena konkurencija, puna flaksibilnst cena =>prinos svakog faktora=graničnom proizvodu
– Ukupna ponuda faktora je fiksna– Preferencije potrošača su identične– Okvir za raspodelu poreskog tereta: razmatra se raspodela
tereta diferencijalnog poreza 29
Analiza različitih poreza
• Porez na robu (tF)
• Porez na dohodak (t)• Opšti porez na radnu snagu (tL)
• Selektivni porez na faktore proizvodnje (tKM)1. Efekat na proizvodnju2. Efekat supstitucije faktora
30