opis predmeta nabave 1. tehniČki opis 4 · tijekom izvođenja radova na rekonstrukciji pruge kroz...

OPIS PREDMETA NABAVE

1. TEHNIČKI OPIS 4

1.1. UVOD 4

1.2. POSTOJEĆE STANJE 7 Kolodvori i stajališta 9 Ostala infrastruktura 16

1.3. NOVO STANJE 21 1.3.1.GRAĐEVINSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV 21

1.3.1.1. Pružni gornji i donji ustroj 21 1.3.1.2. Odvodnja i pružne građevine 22 1.3.1.3. Službena mjesta 25 1.3.1.4. Geotehničke značajke 38

1.3.1.4.1. Otvorena pruga 38 1.3.1.4.2. Mostovi 40 1.3.1.4.3. Pothodnici 42

1.3.1.5. Križanja željezničke pruge s drugim prometnicama 44 1.3.1.6. Ceste uz prugu 44 1.3.1.7. Izmicanje i zaštita infrastrukturnih vodova 45

1.3.2.PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI INFRASTRUKTURNI

PODSUSTAV 50 1.3.2.1. Signalno sigurnosni uređaj 50

1.3.2.1.1. Kolodvori 51 1.3.2.1.2. Električno grijanje skretnica 55 1.3.2.1.3. Željezničko-cestovni prijelazi 56 1.3.2.1.4. Međukolodvorski razmaci 58

1.3.2.2. Telekomunikacijska oprema 58 1.3.2.2.1. Kolodvori 58

1.3.2.3. Sustav tehničke zaštite 63 1.3.3. ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV 66

1.3.3.1. Kontaktna mreža 66 1.3.3.2. Postrojenje za sekcioniranje s bočnim vodom Zaprešić (PS2+1BV) 67 1.3.3.3. Vanjska rasvjeta i ostala elektroenergetska postrojenja 78 1.3.3.4. Transformatorske stanice 81 1.3.3.5. Mjesno i daljinsko upravljanje 83

2. OBVEZE I ODGOVORNOSTI SUDIONIKA U PROVEDBI UGOVORA 92

2.1. NARUČITELJ (Članak 2) 92

2.2. INŽENJER (Članak 3 Ugovora) 92

2.3. IZVOĐAČ (Članak 4 Ugovora) 93 2.3.1.Odgovornosti Izvođača 93 2.3.2.Predstavnik Izvođača (Članak 4.3 Ugovora) 94

2.4. DOKUMENTACIJA 95 2.4.1. Dokumentacija Naručitelja (Članak 1.8. Ugovora) 95 2.4.2. Dokumentacija Izvođača (Članak 4.1. i Članak 5 za potrebe radova na prometno-

upravljačkom i signalno-sigurnosnom podsustavu Ugovora) 95 2.4.2.1. Dokumentacije za potrebe izgradnje građevinskog, elektroenergetskog te prometno -

upravljačkog i signalno - sigurnosnog podsustava 96 2.4.2.2. Dokumentacije za potrebe operativnog izvođenja radova 99

2.4.2.2.1. Vremenski plan (Članak 8.3) 99

2

2.4.2.2.2. Plan osiguranja kvalitete 101 2.4.2.2.3. Prometno tehnološki elaborat 103 2.4.2.2.4. Plan izvođenja radova 104 2.4.2.2.5. Plan zaštite okoliša 104

2.4.2.3. Dokumentacije za potrebe pokusnog rada 105 2.4.2.4. Dokumentacija izvedenog stanja 106 2.4.2.5. Priručnici o rukovanju i održavanju 106 2.4.2.6. Uputa o rukovanju prometno upravljačkim i signalno sigurnosnim infrastrukturnim

podsustavom 106 2.4.3. Pregled dokumentacije 107 2.4.4. Dokumentacija na gradilištu 108

2.4.4.1. Građevinski dnevnik 108 2.4.4.2. Građevinska knjiga 108

2.5. SASTANCI, IZVJEŠTAJI I KORESPONDENCIJA 109 2.5.1. Sastanci 110

2.5.1.1. Pripremni sastanak (kick-off meeting) 110 2.5.1.2. Spremnost Izvođača za Početak Radova na Gradilištu 110 2.5.1.3. Sastanak za Početak Radova na Gradilištu 110 2.5.1.4. Sastanci o napredovanju radova – tjedni/mjesečni 112 2.5.1.5. Sastanci na zahtjev 113 2.5.1.6. Sastanci Odbora za praćenje 113

2.5.2. Izvještaji i korespodencija 113 2.5.2.1. Izvještaj o napretku radova (Članak 4.21 Ugovora) 113 2.5.2.2. Kopiranje korespondencije 115

2.5.3. Smještaj za Inženjera 115

3. IZVOĐENJE RADOVA 116

3.1. UVJETI IZVOĐENJA RADOVA NA GRADILIŠTU 116 3.1.1. Općenito 116 3.1.2. Gradilište 117 3.1.3. Pravo na pristup (Članak 2.1) 119 3.1.4. Iskolčenje (Članak 4.7 Ugovora) 120 3.1.5. Zatvor pruge 120 3.1.6. Izmještanje instalacija 122 3.1.7. Pristupni putovi (Članak 4.15 Ugovora) 122 3.1.8. Polovni materijal – deponiranje, skladištenje, sortiranje i pakiranje 123 3.1.9. Zbrinjavanje viška materijala, građevinskog otpada i potencijalnog opasnog otpada 125 3.1.10. Rad Naručitelja 125 3.1.11. Zaštita okoliša (Članak 4.18 Ugovora) 125

3.2. PRIORITETI U IZVOĐENJU RADOVA, DINAMIKA IZVOĐENJA I OGRANIČENJA 128 3.2.1. Dinamika izvođenja radova, organizacija i odvijanja prometa 128

3.2.1.1. Radovi na otvorenoj pruzi 129 3.2.1.2. Radovi u kolodvorima 130

3.2.2. Geotehničke značajke 131 3.2.2.1. Otvorena pruga 131 3.2.2.2. Mostovi 132 3.2.2.3. Pothodnici 133

3.2.3. Radovi koji utječu na vodotoke 134 3.2.4. Ostali uvjeti 134

3.2.4.1. Rezervni dijelovi 135 3.2.4.2. Školovanje osoblja za upravljanje prometno upravljačkim i signalnosigurnosnim -

podsustavom 135

3.3. TESTOVI PO DOVRŠETKU I PREUZIMANJE 136

3

3.3.1. Testovi po dovršetku Radova na pruzi 136 3.3.1.1. Testovi po dovršetku Radova na pruzi otvorenoj za redovan željeznički promet 136 3.3.1.2. Testovi po dovršetku Radova na pruzi u svrhu uspostave pokusnog rada 137

3.3.1.2.1. Interni tehnički pregled 138 3.3.1.2.2. Pokusni rad 140

3.3.1.3. Testovi po dovršetku Radova na pruzi u svrhu izdavanja Potvrde o preuzimanju 140 3.3.2. Preuzimanje (Članak 10.1.) 142

3.3.2.1. Odobrenje Projekata izvedenog stanja 142 3.3.2.2. Potvrda o preuzimanju 142 3.3.2.3. Razdoblje obavještavanja o nedostacima 142

4

1. TEHNIČKI OPIS

1.1. UVOD

Predmet obrade je modernizacija i elektrifikacija pruge Zaprešić – Čakovec (R201) na dionici

Zaprešić (isključivo) – Zabok (uključivo) s pripadnim građevinama i opremom; modernizacija

od km cca 439+971 (= km cca 0+403,12) do km cca 24+250; elektrifikacija od km cca 0+000 do

km cca 28+625 zajedno sa prugom Zabok – Đurmanec – DG (R106) do km cca 3+233 i prugom

Hum-Lug – Gornja Stubica (L202) do km cca 2+700 i njeno osposobljavanje za Vmax do 120

km/h.

Pružna dionica Zaprešić – Zabok duljine 23,860 km pripada željezničkoj pruzi od značaja za

regionalni promet R201 Zaprešić – Zabok – Varaždin – Čakovec (skraćeni naziv Zaprešić –

Čakovec). Željeznička pruga R201 je jednokolosiječna neelektrificirana željeznička pruga

građevinske duljine 100,7 km namijenjena mješovitom željezničkom prometu. Ova željeznička

pruga važna je za regionalni promet između središnje i sjeverozapadne Hrvatske.

Pružna dionica Zaprešić – Zabok u kolodvoru Zaprešić odvaja se od željezničke pruge od

značaja za međunarodni promet M101 DG – S. Marof – Zagreb GK, koja pripada osnovnom

kraku X. paneuropskoga željezničkoga prometnog koridora Salzburg – Villach – Ljubljana –

Zagreb – Beograd – Niš – Skopje – Thessaloniki odnosno budućem osnovnom koridoru 1.

Transeuropske željezničke mreže na teritoriju Republike Hrvatske (Dobova) – DG – Savski

Marof – Zaprešić – Zagreb GK – Dugo Selo – Novska – Slavonski Brod – Vinkovci – Tovarnik

– DG – (Šid).

Na ovoj pružnoj dionici nalaze se kolodvori Novi Dvori, Luka, Veliko Trgovišće i Zabok te

stajališta Pojatno, Kupljenovo i Žeinci. U blizini stajališta Pojatno na otvorenoj pruzi odvaja se

industrijski kolosijek prema proizvodnom pogonu Vijadukta.

Radi potpunog uključivanja u sustav prigradskoga željezničkog prometa Grada Zagreba, pružnu

dionicu Zaprešić – Zabok potrebno je elektrificirati te izgraditi odnosno rekonstruirati perone u

službenim mjestima i povećati dopuštenu infrastrukturnu brzinu s ciljem skraćivanja ukupnoga

voznog vremena na relaciji Zagreb GK – Zabok. Da bi se stvorili uvjeti za povećanje teretnoga

prijevoza, potrebno je povećati nosivost odnosno osposobiti pružnu dionicu za promet

željezničkih vozila mase od 22,5 t/o i 8,0 t/m (model opterećenja D4).

Modernizacija i elektrifikacija pružne dionice Zaprešić – Zabok predstavlja složenu građevinu

sačinjenu od više funkcionalno i/ili tehničko-tehnoloških cjelina.

Pružna dionica Zaprešić (isključivo) – Zabok (uključivo) u građevinskom smislu dijeli se na 4

poddionice:

I. poddionica: kolodvor Zaprešić (isključivo) – kolodvor Novi Dvori (uključivo)

II. poddionica: kolodvor Novi Dvori (isključivo) – kolodvor Luka (uključivo)

III. poddionica: kolodvor Luka (isključivo) – kolodvor Veliko Trgovišće (uključivo)

IV. poddionica: kolodvor Veliko Trgovišće (isključivo) – kolodvor Zabok (uključivo).

Za predmetni zahvat u prostoru predviđeno je 5 građevinskih dozvola: 4 građevinske dozvole za

svaku navedenu poddionicu po jedna, te 1 građevinska dozvola za elektrifikaciju i ugradnju

signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja, koja obuhvaća cijelu dionicu Zaprešić-

Zabok. Predviđeno je ishođenje jedne uporabne dozvole za cijelu dionicu Zaprešić – Zabok.

5

Dinamika izvođenja i organizacija radova

Radovi na projektu rekonstrukcije i elektrifikacije pružne dionice Zaprešić – Zabok moraju biti u

cijelosti završeni u roku od 24 mjeseca od dana Početka radova.

Radovi na rekonstrukciji pruge biti će podijeljeni u 4 etape, i to:

1. etapa - pripremni radovi u trajanju 7 mjeseci: priprema gradilišnog prostora, dostava

materijala, donji ustroj i objekti na dionicama devijacija (izgradnja mosta Vučerna u km

11+429), proširenje nasipa, izrada cesta i pristupnih puteva, objekta na cesti, rušenje

skladišta, izmještanje postojećih STA kabela, izrada privremenih uređenih površina i

staza za komunikaciju u kolodvoru Zabok, priprema terena za teretni kolodvor Zabok,

rekonstrukcija svih zgrada u dijelu za smještaj SS i TK uređaja, izgradnja nove zgrade za

smještaj SS i TK uređaja u kolodvoru Zabok, rekonstrukcija postrojenja za sekcioniranje

s bočnim vodom PS2+1BV Zaprešić

2. etapa - radovi na cijeloj pružnoj dionici (zatvaranje pruge) u trajanju od 6 mjeseci

(predvidivo u proljetnom i ljetnom razdoblju godine): svi objekti (4 pothodnika, 3 mosta,

propusti), sanacija nasipa šljunčanim stupovima, ugradnja gornjeg ustroja na dionicama

rekonstrukcije, regulacija kolosijeka, radovi na donjem i gornjem ustroju, križanje

infrastrukturnih vodova i kabela, drenaže u stajalištima i kolodvorima, kabliranje,

izgradnja stupova KM, kućica APB-a i ŽCP-a, ugradnja opreme, dogradnja kolosijeka i

skretnica u kolodvorima i stajalištima.

3. etapa – ostali radovi u trajanju od 6,5 mjeseci koji obuhvaćaju: kabliranje, izgradnja

stupova KM, kućica APB-a i kućica ŽCP-a, ugradnja opreme, dogradnja perona,

pothodnika, nadstrešnica, parkirališta, odvodnja, završetak svih objekata iz 2. etape, te

montaža svih dodatnih kontakata, signala, elektroničkih uređaja u kolodvorima i

željezničko-cestovnim prijelazima

Radovi na kabliranju, izgradnji stupova kontaktne mreže, kućica APB-a i ŽCP-a i ugradnji

oprema predviđaju se uz radove na donjem ustroju s pomakom od jedne poddionice.

4. etapa - završni radovi u trajanju 4,5 mjeseca: otpuštanje naprezanja u tračnicama,

završno varenje, fina regulacija kolosijeka, ugradnja rasvjetnih stupova, montaža opreme

za elektrifikaciju, uspostava ESSU

Cestovni promet na željezničko-cestovnim prijelazima će biti u funkciji uz određena ograničenja

(u pojedinim etapama neće biti moguć te će se isti svoditi na najbliži susjedni željezničko-

cestovni prijelaz), a željeznički promet će biti usporen (lagane vožnje), a u pojedinim etapama će

biti u potpunom prekidu.

Tijekom izvođenja radova na rekonstrukciji pruge kroz sve etape mora se osigurati neprekidnost

TK prijenosa i veza, te funkcionalnost sustava tokom izmicanja STA kabela.

Za vrijeme izvođenja 1. etape rekonstrukcije, promet vlakova odvijat će se uz uvođenje lagane

vožnje na mjestu izvođenja radova uz kraće zatvore pruge. Promet vlakova bit će organiziran u

međukolodvorskoj ovisnosti te će kolodvorski uređaji biti u funkciji. Za vrijeme izvođenje

radova 2. etape promet vlakova bit će u potpunom prekidu. Za vrijeme potpunog prekida u

prometu teretni vlakovi prometovati će pomoćnim prijevoznim putem Zagreb RK – Koprivnica –

Varaždin – Zabok i obrnuto, dok će putnike prevoziti autobusi na relaciji Zabok – Zaprešić.

6

Putnici u putničkim vlakovima u kolodvoru Zaprešić iz autobusa prelaze na prigradske vlakove.

Putnici ubrzanih i brzih vlakova prelaziti će s autobusa na zamjenske kompozicije u kolodvoru

Zaprešić.

Za vrijeme izvođenja 3. i 4. etape promet vlakova odvijat će se u kolodvorskim razmacima uz

uvođenje laganih vožnji na cijeloj dionici pruge Zaprešić – Zabok.

Završetkom radova 4. etape ukida se postojeći sustav, izmiču objekti i pušta se novi sustav

regulacije (predviđeno trajanje 2 mjeseca).

Signalno-sigurnosni uređaji

Načelno, svi postojeći SS uređaji ostaju u radu što je dulje moguće vezano uz dinamiku

izvođenja građevinskih radova. Kolodvorski SS uređaji bit će trajno isključeni iz rada u

kolodvorima Novi Dvori, Luka i Veliko Trgovišće početkom izvođenja 2. etape. Nastavak

upravljanja prometom SS uređajima u navedenim kolodvorima bit će u trenutku puštanja u rad

novih SS uređaja. Za potrebe organizacije prometa nakon isključenja postojećih SS uređaja i do

puštanja u rad novih SS uređaja potrebno je osigurati kontejnere za smještaj prometnog osoblja

na lokacijama postojećih ulaznih signala u kolodvoru Luka (u km 12+194 i u km 13+605) i

kolodvoru Veliko Trgovišće (u km 17+815 i u km 18+996).

Svi uređaji osiguranja ŽCP-a koji su u ovisnosti s navedenim kolodvorima moraju ostati

osigurani postojećim uređajem do trenutka puštanja u rad novih uređaja ŽCP-a.

U 2. fazi, kada se A strana kolodvora isključuje iz prometa, dio uređaja kolodvora Zabok za

upravljanje A stranom isključuje se iz rada, a time i upravljane osiguranjem ŽCP-a u km 23+631,

dok na strani B, na kojoj je predviđen ukrcaj i iskrcaj putnika na privremene perone, uređaj za

upravljanje strane B ostaje u radu na način da ulazni signali na obje pruge iz smjera Varaždina i

smjera Krapine trajno pokazuju signalne pojmove „Stoj“ i opremaju se autostop balizom 2000

Hz, a predsignali odgovarajućim predsignalnim pojmom i autostop balizom 1000 Hz.

Upravljanje ŽCP-om u km 24+217 i dalje ostaje ručno iz prometnog ureda kolodvora Zabok.

U 3. fazi, kada se ruše peroni na B strani kolodvora Zabok, SS uređaj tog kolodvora trajno se

isključuje, a ŽCP u km 24+217 mora ostati osiguran postojećim uređajem do trenutka puštanja u

rad novog uređaja ŽCP-a.

U 4. fazi SS uređaji kolodvora ostati će isključeni do osposobljavanja i puštanja u rad novih SS

uređaja.

Preuzimanje radova

Nakon uspješno provedenih testova po završetku te odobrenog projekta izvedenog stanja

Inženjer će moći izdati potvrdu o preuzimanju Radova ili dijela Radova.

Sve pojedinosti vezane uz testove po dovršetku i preuzimanje su detaljno opisani točkom 3.3.

ove Knjige.

7

1.2. POSTOJEĆE STANJE

Pružna dionica Zaprešić – Zabok stvarne duljine 23,860 m danas je najprometniji dio željezničke

pruge R201 Zaprešić – Čakovec. Najveća dopuštena masa vlakova na pružnoj dionici Zaprešić –

Zabok danas odgovara kategoriji prema modelu opterećenja B2 (18,0 t/o i 6,4 t/m). Slobodni

profil odgovara kategoriji GC. Mjerodavni uzdužni nagib iznosi 2 mm/m, a mjerodavni otpor 3

daN/t. Projektirana kolosiječna geometrija omogućuje projektiranu građevinsku brzinu po

odsjecima od 80 do 120 km/h.

Na otvorenoj pruzi nema uređaja za osiguravanje, dok su u kolodvorima ugrađeni relejni ili

elektro-mehanički uređaji. Promet se odvija u kolodvorskom razmaku. Zaustavni put iznosi 700

m. Najveća dopuštena duljina vlaka na pruzi s obzirom na korisnu duljinu glavnih kolosijeka

iznosi 178 m.

Zadnja obnova (remont) obavljena je rabljenim gradivom 1977. i 1978. godine. Nakon toga

nekoliko puta su interventno u sklopu održavanja mjestimično zamijenjene dotrajale tračnice i

drveni pragovi. Uz visok stupanj dotrajalosti pružnoga gornjeg ustroja, na snižavanje najveće

dopuštene brzine vlakova značajno utječe i nestabilno podtlo na kojem je izgrađena željeznička

pruga, pri čemu ni nakon nekoliko pokušaja sanacije nisu postignuta nikakva poboljšanja.

Na cijeloj duljini željezničke pruge izvedeni su vodoravni kružni lukovi s vodoravnim

prijelaznim lukovima oblika popravljene kubne parabole. Najmanji polumjer ima vodoravni luk

na pružnoj dionici Zaprešić – Novi Dvori, smješten na izlazu iz kolodvora Zaprešić (250 m).

Preostali vodoravni kružni lukovi različitih su polumjera (od 500 do 2.630 m), a duljine

vodoravnih prijelaznih luka isto tako su dosta različite (od 20 do 130 m). Mjerodavni uzdužni

nagib kolosijeka (na duljini od 1 km) niti na jednom međukolodvorskom razmaku nije veći od 4

mm/m. Uzdužni nagibi kolosijeka u kolodvorima iznose od 0 mm/m do 1,5 mm/m.

Gornji i donji ustroj

Na cijeloj duljini pružne dionice izveden je neprekinuto zavareni kolosijek. Ugrađene su

pretežno rabljene tračnice tipa 49E1, a mjestimice i rabljene tračnice tipa S-45, bukovi

impregnirani pragovi, posredno pričvršćenje, djelomice s krutim pričvrsnim priborom tipa K, a

djelomice s elastičnim pričvrsnim priborom tipa Skl-2, na rebrastim podložnim pločama te zastor

od tučenca i tamponski sloj debljine od 20 do 30 cm. U kolodvorima primjenjuje se djelomice

električno, a djelomice ručno postavljanje skretnica na mjestu ugradbe. Skretnice su uglavnom

izrađene od tračnica tipa 49E1 i S-45, s polumjerom odvajanja 200 m i 300 m. Gornji ustroj

prijemno-otpremnih i većine ostalih kolosijeka izveden je s tračnicama tipa 49E1 ili S-45 i

zadovoljava traženu nosivost. Međutim, kolosijeci su izgrađeni od rabljenoga gradiva i

uglavnom su dotrajali, a drenažni sustav u većini kolodvora ili ne postoji ili je zapušten.

Pruga se cijelim dijelom nalazi u nasipu dok većih usjeka nema. Nasipi su većinom niski i ne

prelaze visinu od 5,5 m. Pruga dijelom prolazi poljoprivrednim zemljištem, a dijelom područjem

naselja. Ravnik je promjenljive širine, od 5 do 7 m. Bankine su većinom uske ili nedostaju, na

mjestima gdje postoje su niske s vidljivim uvalama. Na pojedinim lokacijama i duljim dionicama

evidentirano je loše stanje donjega ustroja, a posljedica su poremećaji nivelete i zablaćenje

zastora. Od km 4+800, km 10+980 evidentirana je nestabilna dionica s deformacijama pružnoga

nasipa. Posebno je problematična lokacija u km 11+600 i dionica pruge od km 19+100 do km

21+545 na kojoj su nestabilnosti evidentirane prije niza godina te ih se već u nekoliko navrata

pokušalo sanirati, ali neuspješno. Na većem dijelu pružne dionice Zaprešić – Zabok duž pruge

postoje zemljani jarci, ali su zakrčeni šibljem, zamuljeni, neprofilirani te time i izvan funkcije.

8

Betonski kanali koji se nalaze obostrano od km 7+730 do km 8+200 većim su dijelom zatrpani

ili zamuljeni. Drenaže postoje u kolodvoru Veliko Trgovišće i na skretničkom području na ulazu

u Zabok, ali njihovo stanje ne zadovoljava.

Željezničko-cestovni prijelazi

Na pružnoj dionici Zaprešić – Zabok ukupno ima 21 željezničko-cestovna prijelaza, a od toga je

12 s uređajem za osiguravanje prijelaza i 8 osiguranih samo cestovnim prometnim znakovima, a

jedan je deniveliran (podvožnjak). Na željezničkoj pruzi nalazi se i jedan pješački prijelaz preko

pruge, uz cestovni prijelaz u km 0+722 s obje strane.

Mostovi

Na trasi željezničke pruge su ukupno 4 mosta i to čelična (raspona: 10.50 m, 13.0 m, 8.15 m i

18.85 m). Ovi čelični mostovi imaju otvoreni kolosijek bez zastora, s mostovnim pragovima

položenim neposredno na poprečne nosače.

Propusti

Na predmetnoj dionici željezničke pruge nalazi se ukupno 45 propusta. Konstrukcija i tehničko

uporabno stanje su im različiti. Najveći broj propusta čine armirano-betonski pločasti propusti.

Na većini propusta napravljeni su niski parapetni zidovi.

Napajanje i kontaktna mreža

Željeznička pruga R201 Zaprešić – Čakovec nije elektrificirana, osim u dijelu od kolodvorske

zgrade kolodvora Zaprešić km 0+000 do budućega izoliranog preklopa u km 0+550 i to

izmjeničnim sustavom 25 kV, 50 Hz. Visina kontaktne mreže (GRT – KV) iznosi 5500 mm.

Zbog starosti od gotovo 40 godina, stanje kontaktne mreže je takvo da je potrebna cjelovita

obnova.

Postrojenje za sekcioniranje PS2+1BV Zaprešić

Napajanje električnom energijom buduće elektrificirane dionice pruge Zaprešić – Zabok

predviđeno je iz postojećeg EVP 110/25 kV Zaprešić putem PS2+1BV Zaprešić.

Postrojenje je daljinski upravljano i nadzirano iz CDU Zagreb. Sastoji se od 25 kV postrojenja

smještenoga u dvoetažnu zgradu priključenoga na kontaktnu mrežu preko 6 priključnih vodova.

Svi uređaji i oprema su dotrajali i zastarjeli, a posebno 25 kV prekidači tipa HG 7/10 proizvodnje

Energoinvest i upravljačko signalni elementi za čije održavanje nema potrebnih rezervnih

dijelova.

U sklopu elektrifikacije pružne dionice Zaprešić – Zabok elektroenergetsko napajanje kontaktne

mreže predviđeno je preko postrojenja za sekcioniranje PS2+1BV Zaprešić smještenoga

sjeveroistočno od željezničke pruge M101 DG – Savski Marof – Zagreb GK, u km 439+817 u

području kolodvora Zaprešić.

9

Osiguranje pruge i telekomunikacije

Na dionici pruge Zaprešić – Zabok nema uređaja osiguranja dok su u kolodvorima ugrađeni

relejni ili elektro-mehanički uređaji. Promet se odvija u kolodvorskom razmaku. Zaustavni put

iznosi 700 m.

U kolodvorima Novi Dvori, Luka, Veliko Trgovišće i Zabok ugrađeni su pojednostavljeni

dirigentski uređaji s TK stolovima s 10 tipki za preuzimanje i slanje poziva. Uređaji su

proizvodnje tvrtke POSIT, Zagreb.

Kolodvori i stajališta

Kolodvor Zaprešić u km 439+567

Kolodvor Zaprešić je osiguran elektrorelejnim signalno sigurnosnim uređajem tipa SpDR Lorenz

30 sa APB-om na među kolodvorskim odsjecima, a između kolodvora Zaprešić i Podsused Tv. te

Zaprešić i S. Marof. Svi glavni signali kolodvora Zaprešić su svjetlosni. Ulazni i izlazni signali

su dvoznačni osim signala E1, E2 i E3 koji su za vožnju vlakova u među kolodvorskom odsjeku

Zaprešić – Novi Dvori jednoznačni, a za vožnju u među kolodvorskom odsjeku Zaprešić –

Savski Marof dvoznačni. Skretnice na glavnim kolosijecima uključene su u SS uređaj i njima se

rukuje središnje i u zavisnosti su sa glavnim signalima. U kolodvoru se nalazi i šest iskliznica

kojima se rukuje iz središnjeg mjesta i u zavisnosti su s položajem skretnica. Unutar ulaznih

signala kolodvora Zaprešić postoje dva željezničko cestovna prijelaza i to :

ŽCP u km 440+074 unutar ulaznog signala "B"

ŽCP u km 0+722 unutar ulaznog signala "C"

Osiguranje navedenih ŽCP-a je automatsko, a osigurani su polubranicima te zvučnim i

svjetlosnim signalima.

Na međukolodvorskom odsjeku Zaprešić - Novi Dvori postoje željezničko cestovni prijelaz u km

1+055 osiguran sa polubranicima te zvučnim i svjetlosnim signalima.

Kolodvor Novi Dvori u km 4+210

Kolodvor je otvoren za prijam i otpremu putnika i vagonskih pošiljaka. Kolodvoru Novi Dvori

podređeno je stajalište Pojatno u km 7+538.

Kolodvor Novi Dvori ima 3 kolosijeka slijedeće namjene :

1. kolosijek je utovarno – istovarni kolosijek i skladišni, KD = 527 m,

2. kolosijek je glavni za prijem i otpremu vlakova, KD 617 m,

3. kolosijek glavni prolazni za prijem i otpremu vlakova, KD 617 m.

Od ostalih stabilnih postrojenja u kolodvoru postoji:

Između drugog i trećeg kolosijeka nalazi se asfaltirana uređena površina dužine 138 m i

širine 1,6 m.

Skladišna rampa koja je smještena uz 1. kolosijek dužine 20 metara sa zatvorenim

skladištem 17 x 7 metara.

U kolodvoru se nalaze prijamna zgrada, sanitarni čvor, robni magazin i malo skladište, smješteni

lijevo od postojećih kolosijeka.

10

Postojeća kolodvorska zgrada je izvedena kao slobodnostojeća prizemnica. Kota poda prizemlja

objekta je u razini kote postojećeg GRT-a. Građevina je vanjskih dimenzija 21,50 x 8,45 m, a

visina objekta iznosi 3,85 m. Svojom dužom osi smještena je u smjeru sjever-jug, paralelno sa

osi pruge. U zgradi se nalazi prostorija čekaonice s pripadajućim sanitarijama, ured šefa stanice i

spremište te manji ured, zatim prometni ured, prostorija za SS uređaje, hodnik, manje spremište,

čajna kuhinja, blagovaonica, garderoba i sanitarije za osoblje. Ispred čekaonice je trijem (na

istočnoj strani, prema pruzi) s kojeg se ulazi u zgradu. Opločenje trijema se u jednom dijelu

urušilo.

Kolni pristup prijamnoj zgradi omogućen je neposredno s prometnice, okoliš je hortikulturno

neuređen, a parkiralište je smješteno na pošljunčanom dijelu parcele. Vanjski kolodvorski

prostori u funkciji prijema i otpreme putnika i sama zgrada nisu pristupačni za osobe sa

smanjenom pokretljivošću.

Kolodvor Novi Dvori trenutno je osiguran pojednostavljenim relejnim signalno sigurnosnim

uređajem tipa SS 74 „Posit“ (2004.g.) s osigurana 2 prijamno-otpremna kolosijeka, svjetlosnim

ulaznim signalima A (3+631) i B (5+031), samostalnim predsignalima PsA (2+930) i PsB

(5+730), grupnim izlaznim signalima C (3+968) i D (4+687), koji su u ovisnosti s položajem

skretnica i iskliznica, slobodnosti skretnica i kolosijeka u putu vožnje. SS uređaj kolodvora Novi

Dvori upravlja odvojnom skretnicom (S V1 u km 7+057,49) za tvornicu betonskih proizvoda

„Vijadukt“. Priključen je na NN mrežu Distribucije HEP-a u stupno rešetkastoj

transformatorskoj stanici HEP preko podzemnoga trofaznog kabela 4x50 mm2 Cu l=300 m.

Na međukolodvorskom odsjeku Novi Dvori – Luka postoje slijedeći željezničko cestovni

prijelazi i to:

ŽCP u km 6+323 osiguran signalnom oznakom STOP i Andrijinim križem

ŽCP u km 7+728 osiguran sa polubranicima te zvučnim i svjetlosnim signalima s

daljinskom kontrolom u kolodvoru Novi Dvori.



ŽCP u km 10+383 osiguran sa polubranicima te zvučnim i svjetlosnim signalima


Na među kolodvorskom odsjeku između kolodvora Novi Dvori i Luka nalaze se zaštitni signali

odvojne skretnice industrijskog kolosijeka Viadukt s posebnim pred signalima zaštitnih signala.

Zaštitni signali sa pred signalima su svjetlosni jednoznačni signali :

od strane kolodvora Novi Dvori - zaštitni signal A km 6+932,

od strane kolodvora Luka - zaštitni signal B km 7+400.

U kolodvorima Novi Dvori ugrađen je pojednostavljeni dirigentski uređaji s TK stolovima s 10

tipki za preuzimanje i slanje poziva. Uređaji su proizvodnje tvrtke POSIT., Zagreb.

U kolodvoru Novi Dvori ugrađen je stol u prometnom uredu na radnom mjestu prometnika i na

njemu su spojeni sljedeći vodovi:

- 40-250 poslovni vod Zaprešić - Varaždin

- 90-250 zvonovno-signalni vod Novi Dvori - Luka

- 90-250 zvonovno-signalni vod Novi Dvori – Zaprešić


- skretnički vod

- Gv –vod Građevinske službe

- Sv – vod Službe SS i TK

11

Na zidnoj dasci izvedeni su paralelno, s mogućnošću uključenja pomoću mjenjača na LB telefon,

svi navedeni te dodatno :

- Nev – vod za nezgode

- Ev – elektroenergetski vod

ŽAT i HT telefoni instalirani su posebno, nisu integrirani u TK pult.

Kolodvor Luka u km 12+913

Kolodvor Luka je među kolodvor na pruzi Zaprešić – Varaždin – Čakovec (I 101). Kolodvor je

otvoren za prijam i otpremu putnika i vagonskih pošiljaka samo za poduzeće Lagermax koja je

vlasnik 3. kolosijeka. Za druge korisnike kolodvor nije otvoren jer nema manipulativni kolosijek

niti manipulativni prostor. Kolodvoru Luka podređeno je stajalište Kupljenovo u km 10+365.

Kolodvor Luka ima 4 kolosijeka slijedeće namjene :

1. kolosijek je glavni za prijem i otpremu vlakova, KD = 564 m,

2. kolosijek je glavni prolazni za prijem i otpremu vlakova, KD 564 m,

3. kolosijek industrijski kolosijek Lagermarx, KD 350 m,

4. kolosijek krnji za istovar preko čeone rampe, KD 30 m.

Od ostalih stabilnih postrojenja u kolodvor postoji :

Peron između kolodvorske zgrade i 1. kolosijeka dužine 92 metra i širine 2 – 5 metara.

Između 1. i 2. kolosijeka nalazi se asfaltirana uređena površina dužine 138 m i širine

1,2 m.

Na kraju četvrtog kolosijeka nalazi se prsobran koji se nalazi na čeonoj rampi za

utovar/istovar automobila duljine 10 metara.

Kolodvor Luka osiguran je relejnim SS uređajem tipa SS 74 „Posit“ 1991. god. Kolodvor je

osiguran ulaznim svjetlosnim signalima A (12+194) i B (13+605), samostalnim predsignalima

PsA (11+494) i PsB (14+305), grupnim izlaznim signalima C (12+547) i D (13+252).

Ulaznim skretnicama rukuje se iz središnjeg mjesta, a ostale skretnice i iskliznice postavljaju se

na licu mjesta. Za kontrolu zauzetosti kolosijeka i skretnica koriste se izolirani odsjeci. Na

području kolodvora nalazi se dva ŽCP i to u km 12+512 osiguran zvučnim i svjetlosnim

signalima i ŽCP u km 13+474 osiguran zvučnim i svjetlosnim signalima sa polubranicima.

Uređaji osiguranja cestovnih prijelaza u ovisnosti su sa voznim putovima.

Na među kolodvorskom odsjeku Luka – Veliko Trgovišće postoje slijedeći željezničko cestovna

prijelaza i to :


ŽCP u km 16+193 osiguran sa polubranicima te zvučnim i svjetlosnim signalima.


U kolodvoru se na lijevoj strani nalaze prijamna zgrada te stambena zgrada na udaljenosti i

položaju koji ne utječe na prijam i otpremu putnika.

Kolodvorska zgrada izvedena je krajem 20. stoljeća kao slobodnostojeća prizemnica s

neuređenim potkrovljem. Građevina ima funkciju kolodvorske zgrade sa službenim prostorima u

prizemlju. Kota poda prizemlja objekta je viša za cca 40-45 cm od kote postojećeg GRT-a, a ulaz

je s asfaltirane uređene površine.

12

Svojom dužom osi smještena je u smjeru jugozapad-sjeveroistok, paralelno sa osi pruge. U

zgradi se nalazi prometni ured, kuhinja s blagovaonicom, garderoba, prostorija čekaonice, ured

šefa stanice i pomoćni ured, sanitarije (za osoblje i putnike), a sa stražnje strane zgrade je

spremište, prostorija TK uređaja, uređaja akumulatora, SS uređaja te veće spremište. Ispred

čekaonice i prometnog ureda (s jugoistočne strane, prema pruzi) je trijem s kojeg se ulazi u

prednji dio zgrade. Kolodvorski sanitarni čvor je dograđen uz samu zgradu te ima zasebni ulaz

samo s vanjske strane zgrade.

Kolni pristup prijamnoj zgradi je preko parkirališta s prometnice, okoliš je hortikulturno uređen

te je organizirano asfaltirano parkiralište za maksimalno 15 parkirališnih mjesta.

Vanjski kolodvorski prostori u funkciji prijema i otpreme putnika, kao i prijamna zgrada, nisu

pristupačni za osobe sa smanjenom pokretljivošću.

U kolodvoru Luka ugrađen je stolu u prometnom uredu na radnom mjestu prometnika i na njemu

su spojeni sljedeći vodovi:


- 90-250 zvonovno-signalni vod Luka - Veliko Trgovišće

- 90-250 zvonovno-signalni vod Luka – Novi Dvori


- skretnički vod

- Gv –vod Građevinske službe

- Sv – vod Službe SS i TK

Na zidnoj dasci izvedeni su paralelno, s mogućnošću uključenja pomoću mjenjača na LB telefon,

svi navedeni te dodatno :




Kolodvor Veliko Trgovišće u km 18+421

Kolodvor je otvoren za prijam i otpremu putnika i vagonskih pošiljaka i živih životinja.

Kolodvoru Veliko Trgovišće podređeno je stajalište Žeinci u km 16+249.

Kolodvor Veliko Trgovišće ima 3 kolosijeka slijedeće namjene :

1. kolosijek je utovarno – istovarni kolosijek, KD = 220 m,

2. kolosijek je glavni za prijem i otpremu vlakova, KD 399 m,

3. kolosijek glavni prolazni za prijem i otpremu vlakova, KD 399 m.


Između drugog i trećeg kolosijeka nalazi se asfaltirana uređena površina dužine 128 m i

širine 1,6 m.

Skladišna rampa koja je smještena uz 1. kolosijek dužine 10 metara sa zatvorenim

skladištem 17 x 8 metara.

Kolodvor Veliko Trgovišće osiguran je relejnim uređajem tipa INSTITUT ZJŽ Beograd sa

svjetlosnim jednoznačnim ulaznim signalima i svjetlosnim predsignalima. Uređaj omogućuje

središnje rukovanje skretnicama 1 i 4, koje su u zavisnosti sa ulaznim signalima, i omogućava

osigurani put vožnje za ulaz, odnosno prolaz vlakova na 2. i 3. kolosijek. Predsignal PsA nalazi

se na udaljenosti 916 metara od signala A, a predsignal PsB na 700 metara udaljenosti od signala

13

B. Skretnice 2 i 3 osigurane su ROBEL bravama. Na području kolodvora nalazi se ŽCP u km

18+608 osiguran svjetlosnim i zvučnim signalima.

Na među kolodvorskom odsjeku Veliko Trgovišće - Zabok postoje slijedeći željezničko cestovna

prijelaza i to :



ŽCP u km 22+806 osiguran sa polubranicima te zvučnim i svjetlosnim signalima

U kolodvoru se nalaze prijamna zgrada, putnički WC i robni magazin sa pretovarnom rampom

dužine 10 m s lijeve strane pruge.

Kolodvorska zgrada nalazi se na lijevoj strani pruge. Svojom dužom osi smještena je u smjeru

sjever-jug, paralelno sa osi pruge. Izgrađena je krajem 19. stoljeća kao prizemni objekt. Izvedena

je kao slobodnostojeća katna građevina. Građevina ima jednim dijelom funkciju kolodvorske

zgrade sa službenim prostorima u prizemlju, dok je u drugom dijelu stambeni prostor koji nije

dio ovog projekta.

Građevina je vanjskih dimenzija 32,05 x 8,05m, dok visina objekta iznosi 3,45 m do vijenca (od

točke gotovog poda), odnosno 6,95 m i 8,45 m do sljemena krova.

Kolni pristup prijamnoj zgradi je s pristupne prometnice, a okoliš je hortikulturno uređen.

Postojeće parkiralište je uređeno sa završnom obradom kolničke konstrukcije u asfaltu.

Vanjski kolodvorski prostori u funkciji prijama i otpreme putnika, kao i prijamna zgrada, nisu

pristupačni za osobe sa smanjenom pokretljivošću.

U kolodvoru Veliko Trgovišće ugrađen je stol u prometnom uredu na radnom mjestu prometnika

i na njemu su spojeni sljedeći vodovi:


- 90-250 zvonovno-signalni vod Veliko Trgovišće – Zaprešić

- 90-250 zvonovno-signalni vod Veliko Trgovišće – Luka


- skretnički vod

- Gv - vod Građevinske službe

- Sv - vod Službe SS i TK

Na zidnoj dasci izvedeni su usporedno, s mogućnošću uključenja pomoću mjenjača na LB

telefon, svi navedeni te dodatno :



ŽAT i HT telefoni instalirani u posebno, nisu integrirani u TK pult.

Kolodvor Zabok u km 23+852

Kolodvor Zabok je, osim što je među kolodvor na pruzi Zaprešić – Varaždin – Čakovec (I 101),

rasporedni kolodvor za prugu Zabok – Đurmanec, Zabok – Gornja Stubica. Kolodvor je otvoren

za prijam i otpremu putnika i vagonskih pošiljaka u unutarnjem i međunarodnom prometu.

Kolodvoru Zabok podređena su stajališta Oroslavje, Donja Stubica, Dubrava Zabočka i Stubičke

Toplice.

Kolodvor Zabok ima 11 kolosijeka slijedeće namjene :

1. kolosijek je utovarno – istovarni kolosijek, KD = 314 m,

14

2. kolosijek je glavni prolazni za putničke vlakova, KD 408 m,

3. kolosijek je glavni prolazni za putničke vlakova, KD 349 m,

4. kolosijek je prijemno otpremni, KD 295 m

5. kolosijek je prijemno otpremi za teretne vlakove, KD 246 m,

6. kolosijek je garažni, KD 246 m,

7. kolosijek je spojni, KD 46 m,

8. kolosijek je ložionički, KD 54 m,

9. kolosijek je ložionički, KD 121 m,

10. kolosijek je manipulacijski, KD 170 m,

11. kolosijek je spojni, KD 41 m.

Iz kolodvora se odvajaju dva industrijska kolosijeka i to :

Industrijski kolosijek TRGOCENTAR, vlasništvo Trgocentra Zabok, odvaja se sa devetog

kolosijeka skretnicom br. 6a.

Industrijski kolosijek DUNAPACK, vlasništvo Dunapack, odvaja se od sedmog kolosijeka

skretnicom br. 6.


Između 1. i 2. kolosijeka nalazi se asfaltirana uređena površina dužine 89 m i širine 1,63 m

Između 2. i 3. kolosijeka nalazi se asfaltirana uređena površina dužine 193 m i širine 1,59 m.

Između 3. i 4. kolosijeka nalazi se asfaltirana uređena površina dužine 95 m i širine 1,64 m.

Skladišna bočna rampa koja je smještena uz 1. kolosijek dužine 11,9 metara sa zatvorenim

skladištem 28 x 9 metara. vagonska vaga 16 m dužine i 80 tona nosivosti

Kolodvor Zabok osiguran je pojednostavljenim relejnim privolnim SS uređajem sa svjetlosnim

jednoznačnim ulaznim signalima i svjetlosnim predsignalima i sa ključevnom ovisnošću položaja

skretnica. Kolodvor nema izlazne signale. Uređaj omogućuje osiguranje ulaznih voznih putova

na kolosijeke br. 2, 3, 4 i 5. Ulaznim signalima i predsignalima rukuje prometnik vlakova, a

uređaj je izveden bez izoliranih odsjeka te vraćanje signala u redovit položaj obavlja ručno

prometnik vlakova. Predsignal PsA nalazi se na udaljenosti 694 metara od signala A, a

predsignal PsB na 700 metara udaljenosti od signala B. Svim skretnicama u kolodvoru rukuje se

na licu mjesta, a osigurane su ROBEL bravama. Na području kolodvora nalazi se ŽCP u km

23+637 osiguran svjetlosnim, zvučnim signalima i polubranikom, te ŽCP u km 24+221 i 0+366

osiguran svjetlosnim i zvučnim signalima. Rasputnica Hum Lug (km 25+925) podređena je

kolodvoru Zabok, a zaštićena je svjetlosnim zaštitnim signalima :

zaštitni signal A u km 25+525 i pred signal PsA u km 24+825

zaštitni signal B u km 26+436 i pred signal PsB u km 27+136

zaštitni signal C u km 2+400 bez pred signala.

U putničkom dijelu kolodvora Zabok nalaze se prijamna zgrada, zgrada konačišta, ugostiteljski

objekt sa sanitarnim čvorom i robni magazin s pretovarnom rampom s lijeve strane postojećih

kolosijeka. Sjeverno od prijamne zgrade, također s lijeve strane kolosijeka nalazi se stambeni

objekt te dvije skladišne zgade. Prijamna zgrada i zgrada konačišta neće se obrađivati u ovom

projektu.

15

Kolodvorska prijamna zgrada je konstruktivno stabilna, u dobrom stanju te novozamijenjene

stolarije. Unutrašnjost zgrade je u dobrom stanju, obnovljene su čekaonice i blagajne. Uređaji

SS-a smješteni su u prometnom uredu, dok je TK u odvojenoj prostoriji kao i akumulatori.

Ugostiteljski objekt je prizemna površina koja se sastoji se od zatvorenog i otvorenog prostora za

usluživanje, prostora točionika sa pripremnicom i sanitarnim čvorom za osoblje te sanitarnog

čvora za posjetitelje. Smješten je neposredno nakon kolodvorske zgrade.

Robni magazin sa pretovarnom rampom smješten je neposredno nakon kolodvorske zgrade i

ugostiteljskog objekta. Objekt je u lošem stanju i neodržavan. Sastoji se od skladišnih i uredskih

prostora u prizemlju. Na nivou prizemlja su uz duže strane zgrade izvedene utovarno-istovarne

rampe uzdignute u odnosu na okolni teren za otprilike 1 m. Uz bočnu stranu građevine, od strane

kolodvora, izvedena je manipulativna rampa za pristup vozilima.

Stambeni objekt smješten je sjeverno od glavnog perona i prijamne zgrade kolodvora u smjeru

Krapine, s lijeve strane kolosijeka. Zgrada je pravokutnog tlocrtnog oblika dimenzija 10,0x8,0

m. Visina sljemena u odnosu na okolni teren iznosi cca 8,5 m, a sastoji se od prizemlja i

potkrovlja. Građevina sadrži sanitarnu opremu i priključena je na niskonaponsku električnu

mrežu, vodovod i kanalizaciju.

Dvije građevine namijenjene skladištenju smještene su južnije od stambene zgrade te se također

nalaze sa lijeve strane kolosijeka. Veća zgrada (zgrada 1) pravokutnog je tlocrtnog oblika sa

dvostrešnim kosim krovom pokrivenim utorenim crijepom. Građevina se sastoji od prizemlja i

tavana koji se nalazi iznad cca 1/3 površine objekta. Manja zgrada (zgrada 2) smještena je

zapadnije, a objekt se sastoji od jedne prostorije pravokutnog oblika, dimenzija cca 2,5x5,0 m.

U kolodvoru Zabok ugrađena su dva stola u prometnom uredu, jedan na radnom mjestu

prometnika i jedan na radnom mjestu telegrafista. Na TK stolu prometnika spojeni su sljedeći

vodovi:


- 90-250 zvonovno-signalni vod Zaprešić – Veliko Trgovišće

- 90-250 zvonovno-signalni vod Zaprešić – Bedekovčina


- 90-171 zvonovno-signalni vod Zaprešić - Začretje

- skretnički vod

- 40-171 poslovni vod Zaprešić - Đurmanec

- 40-251 poslovni vod Zaprešić - Stubica

- 90-251 zvonovno-signalni vod Zaprešić - Stubica

Na TK stolu telegrafista spojeni su slijedeći vodovi:



- 40-171 poslovni vod Zaprešić - Đurmanec

- 40-251 poslovni vod Zaprešić - Stubica

- skretnički vod

- Gv - vod Građevinske službe

- Sv - vod Službe SS i TK

Na zidnoj dasci izvedeni su usporedno, s mogućnošću uključenja pomoću mjenjača na LB

telefon, svi navedeni te dodatno :




16

Stajalište Pojatno u km 7+538

Uz prugu se na lijevoj strani nalazi uređena površina duljine 89 m.

U stajalištu se nalaze prijamna, ugostiteljska i gospodarska zgrada koji su smješteni lijevo od

postojećega kolosijeka.

Prijamna prizemna zgrada je nezaposjednuta. Unutrašnjost zgrade je neuređena, čekaonica je

dostupna, a ured prometnika zatvoren.

Kolni pristup prijamnoj zgradi neposredno sa županijske prometnice.

Stajalište Kupljenovo u km 10+370

Uz prugu se na desnoj strani nalazi uređena površina duljine 92 m. Na stajalištu se nalazi

prijamna zgrada smještena desno od postojećega kolosijeka.

Prijamna zgrada je prizemna i nezaposjednuta. Konstruktivno stabilna i u dobrom stanju. Prostori

za putnike nisu dostupni, osim vanjskoga trijema koji služi umjesto nadstrešnice. Kota poda

prizemlja zgrade je niža oko 15 cm od kote postojećeg GRT-a.

Kolni pristup prijamnoj zgradi omogućen je neposredno s prometnice.

Stajalište Žeinci u km 16+248,70

Uz prugu se na lijevoj strani nalazi uređena površina duljine 96 m. Stajališna zgrada nalazi se na

lijevoj strani željezničke pruge. Sastoji se od prizemlja i tavana formiranog dvostrešnim

krovištem. Prizemlje zgrade je uzdužno podijeljeno u dvije funkcionalne cjeline: prostor u

funkciji stajališne zgrade i stambeni prostor. Prostori nisu u funkciji. Građevina dimenzija

14,7×11,10 m je u devastiranom stanju, osim stambenog prostora koji se nalazi sa stražnje strane

stajališta.

Stambeni prostor je službeni stan sa plaćanjem najamnine.

Stajališna zgrada je stabilna, ali u lošem stanju. Prostori za putnike nisu dostupni, osim vanjskog

trijema koji služi kao nadstrešnica. Stambeni dio građevine je u funkciji i u potpunosti je

opremljen.

Kolni pristup prijamnoj zgradi neposredno s prometnice.

Ostala infrastruktura

Nadvožnjaci

Na trasi se nalaze ukupno tri objekta koja idu poprečno na trasu pruge, podvožnjak državne ceste

D225 u km pruge 0+644,95 (izgradnja u tijeku), nadvožnjak (kod West Gate) u km pruge

3+967,98 te nadvožnjak u km pruge 21+314,58. Kako već izgrađeni nadvožnjaci tako i

podvožnjak, gradnja kojeg je u tijeku, su pod upravljanjem Hrvatskih cesta d.o.o. te je i izgradnja

istih bila predmetom drugih projekata.

17

Komunalna infrastruktura

- Plinovodi

Na predmetnoj dionici pruge postoji 12 križanja pruge s plinovodom. Plinovodi su, ovisno o

lokacijama, pod nadležnostima različitih tvrtki: Gradska plinara Zagreb, Komus d.o.o., Zagorski

metalac d.o.o. i Plinacro.

KRIŽANJE STACIONAŽA OPIS VODA

1. 0+740,87 Niskotlačni polietilenski plinovod nazivnog promjera d225

2. 1+039,00 Visokotačni čelični plinovod nazivnog promjera DN 300

3. 1+082,78 Niskotlačni polietilenski plinovod nazivnog promjera d225

4. 3+917,61 Visokotlačni čelični plinovod nazivnog promjera DN 200

5. 7+757,49 Srednjetlačni polietilenski plinovod nazivnog promjera d110

6. 13+486,67 Srednjetlačni polietilenski plinovod nazivnog promjera d160

7. 16+222,01 Srednjetlačni plinovod nazivnog promjera DN 50 u zaštitnoj čeličnoj cijevi

promjera 100

8. 17+674,20 Srednjetlačni plinovod nazivnog promjera DN 50 u zaštitnoj čeličnoj cijevi

promjera 100

9. 18+635,41 Distributivni plinovod NO 100 od čeličnih cijevi

10. 21+229,62 Magistralni plinovod DN 150/50 Zabok – Kumrovec

11. 22+794,47 Distributivni plinovod NO 80 od čeličnih cijevi u zaštitnoj cijevi Ø150

12. 23+586,29 Ogranak distributivnog plinovoda NO 32 od čeličnih cijevi u zaštitnoj cijevi Ø75

- Telekomunikacijski vodovi (TK)

Prema podacima dobivenim od investitora i vlasnika infrastrukture, na predmetnoj dionici će

doći do križanja TK vodova s trasom željezničke pruge na 15 pozicija. Vodovi su položeni u

zaštitne cijevi, koje su ugrađene ispod pruge u skladu s tada važećim Uputstvom za polaganje

kabela u zoni željezničke pruge.

Križanja pruge s TK vodovima zajedno s kratkim opisom prikazana su u sljedećoj tablici:


1. 0+723 6xPVC Ø110, TK 59 250x4x0,4, ELKA 12x2, SM09 (6x2) + (6x1), HESFIBEL

4x12, CORNING 36x12 METRONET SVK 001.

2. 3+930 2xPVC Ø110, 2xPEHD Ø 50, ELKA 8x12 METRONET SVK 001.

3. 7+709 2xPEHD Ø50 TK 59 100x4x0,6 HESFIBEL 4x12

4. 13+480,63 3xPEHD Ø50 TK 59 100x4x0,4 SVK 4x6

5. 16+274,98 1x OKITEN Ø110 TK 59 10x4x0,4

6. 17+744,43 1xPVC Ø100 TK 59 10x4x0,4

7. 18+694 1xPVC Ø100 u koju su uvučeni TK 59 150x4x0,4 i TK 59 40x4x0,4

stup+samonosivi kabel

8. 21+347 Pretplatnički kabel TK PT 200x4x0,6 uvučen u PVC cijev Ø100

9. 21+357 2 PEHD cijevi Ø50, u jednu je uvučen SVK 24x, druga je rezervna

10. 22+208 3xPEHD Ø75, u jednoj je TK 59 15x4x0,4, u ostalima po 2x PHD Ø32

18

11. 22+829 3xPEHD Ø50 i 4xPEHD Ø75 u koje su uvučeni TK 59 150x4x0,6, TK 59

100x2x0,5, TK 59 3x4x0,6, SVK CORNING 12x12 i Metronetov SVK 001

12. 22+831 3xPEHD Ø50 u koje su uvučeni SVK ELKA 12x2 i SVK ELKA 4x6, treća je

prazna

13. 23+627

4 PEHD cijevi Ø75 u koje su uvučeni SVK ELKA 12x12, SVK ELKA 6x8, SVK

ALCATEL 2x6 i Metronetov SVK 001 i 3 PEHD cijevi Ø50 u koje su uvučeni

TK 59 75x4x0,4, TK 59 35x4x0,4.

14. 23+874 Metronetov svjetlovodni kabel Draka 8 niti Ø7.5 mm u PEHD cijevi Ø50 mm

15. 24+220 1xPVC Ø100 u koju je uvučen TK 59 10x4x0,4

- Elektroenergetski vodovi (EN)

Prema podacima dobivenim od Investitora i vlasnika infrastrukture (HEP-ODS d.o.o. i Elektra

Zabok) predmetna dionica pruge križa se s EN vodovima na 24 mjesta koja su navedena u

sljedećoj tablici:


1. 0+528.90 KV 38 - TS 35 KARBON - TS 52 MARŠALA TITA

2. 1 + 066.50 KV 114 - TS 70 KRAPINSKA - TS 298 IVANEČKA I NN KABEL STRUJNOG

KRUGA BR. 4

3. 1 + 617.57 KV 225 - TS 303 KENDA - TS 253 BISTRANSKA

4. 1 + 850.86 KV294, KV293, KV292, KV295, KV296, KV252 i 2x PEHD cijevi Ø50 - kabeli iz

3TS 111 Novi Dvori - 2TS 335 Rasklopište WG

5. 2+777.85 KV 60 - PRELAGANJE 20/10 kV KABELSKOG PRELAZA ISPOD

ŽELJEZNIČKE PRUGE, ZRAČNOG DV 20/10 kV NOVI DVORI - JABLANOVEC

6. 4+374.66 KV329 I KV 330 - NN PRIKLJUČAK ZA LUXAR AG d.d. ZAPREŠIĆ

7. 5+110.05 KV44 TS 320 Unija Metal - ZV34-81

8. 7+320.66 KV45 TS 3 Pojatno1 - TS 71 Renova

9. 7+736.18 NN kabeli

10. 8+125.77 KV227 TS 109 Pojatno 3 - TS 71 Renova

11. 10+374.73 Kkp 1004 - NN ZA ŽC KUPLJENOVO

12. 10+553.41 KV108 TS 250 INA Jakovlje - TS 195 Kupljenovo 3

13. 12+372.47 ZV 33-126 DV Kupljenovo - otcjep Jakovlje

14. 13+478,87 KV133 TS 274 Luka V - Lagermax - ZV33-119 i KV310 TS 7 LUKA 1 - TS 333

EUROKABEL JAKOVLJE

15. 14+277,67 NN kabel za napajanje motela Domagoj

16. 16+212,47 Strujni krug 4 i 5 „Ribić - Dvije fontane"

17. 17+652,79 NNM u Ulici Stepana Radića u Velikom Trgovišću

18. 18+574,28 20 kV priključak i NN izvodi iz TZA 106 Kovina 1

19. 18+621,84 postojeći kabeli se napuštaju

20. 19+100,22 Kabel 10(20) kV TZA 106 Kovina 1 - TZA 172 V. Trgovišće

21. 21 + 265,00 KZA003 Žeinci - Veliko Trgovišće) (DV 20 kV Tuhelj - Čret) i KZA084 DV

Oroslavlje (Zabok Industrija)

22. 22+785,46 10(20) kV rasplet iz ZTA 128 Zabok - Trebež i NN priključak za poslovnu građevinu

Termokem

23. 23+024,90 10(20) kV rasplet iz ZTA 128 Zabok - Trebež i NN priključak za poslovnu građevinu

Termokem

24. 23+873,81 Kabel 10kV, TS Dekor - TS Vatikan

19

Na mjestu budućeg parkirališta P3 i nove ceste uz njega nalazi se optički kabel.

Paralelno s željezničkom prugom u zaštitnom pružnom pojasu do stacionaža 21+605,55 do

stacionaža 22+785,46 položeni su kabeli 10(20) kV oznaka KZA090, KZA089 i KZA088 na

dubini od minimalno 1m.

U stacionaži pruge od km 23+025,32 do km 23+504,88 u pružnom zaštitnom pojasu i zelenom

pojasu buduće prometnice položen je 10(20) kV kabel oznake KZA167.

- Vodoopskrbni cjevovod

U blizini i u zoni pruge izvedene su vodoopskrbna mreža u naseljima Zaprešić, Novi Dvori,

Luka, Žeinci i Veliko Trgovišće. Cjevovodi vodoopskrbnih mreža tih naselja pod nadležnošću su

Zaprešić d.o.o., te Zagorski vodovod d.o.o.

Vodoopskrbni cjevovodi križaju se sa prugom na 16 mjesta kako je navedeno u sljedećoj tablici:


1. 0+719 Opskrbni cjevovod ACC DN 200 mm položen ispod pruge

2. 1 + 045 Opskrbni cjevovod ACC DN 100 mm položen ispod pruge

3. 3+927 Opskrbni cjevovod DUKTIL DN 400 mm položen ispod pruge 4. 7+328.67 ACC cjevovod Ø600 mm položen ispod pruge

5. 7+759.61 Opskrbni cjevovod PVC DN 160 mm položen ispod pruge. 6. 13+415,57 Opskrbni cjevovod PVC DN 160 mm položen ispod pruge.

7. 16+229,74 Opskrbni cjevovod PVC DN 63 mm položen ispod pruge.

8. 17+648,96 Opskrbni cjevovod PVC DN 50 mm položen ispod pruge 9. 18+611,83 Opskrbni cjevovod TPE DN 63 položen je ispod pruge

10. 18+630,08 Opskrbni cjevovod AC Ø150 mm položen ispod pruge

11. 20+003,11 Magistralni vodoopskrbni cjevovod AC Ø600 mm položen je ispod pruge.

12. 21+342,79 Opskrbni cjevovod AC Ø100 mm položen je ispod pruge

13. 21+400,69 Planirano je polaganje novog vodoopskrbnog cjevovoda.

14. 21+493,31 Položen je opskrbni cjevovod PEHD DN 355 mm ispod pruge 15. 21+498,31 Položen je opskrbni cjevovod PEHD DN 355 mm ispod pruge 16. 23+316,81 Položen je opskrbni cjevovod ACC Ø100 mm ispod pruge

- Postojeća kanalizacija

U blizini i na predmetnoj dionici su, prema podacima vlasnika infrastrukture (Zaprešić d.o.o.,

Komunalno Zabok d.o.o., ), locirani kolektori prema sljedećoj tablici:


1. 0+475 Kolektor mješovite kanalizacije Ø80 cm položen ispod pruge

2. 1 + 397 kolektor (ITK - istočni transportni kolektor) kanalizacije Ø70 cm položen

ispod pruge

3. 1+066 do 1+177 ulična kanalizacija Ø40 cm izvedena paralelno uz prugu

4. 17+411

U naselju V. Trgovišće u km 17+411 ispod kolosijeka položen je kolektor

mješovite kanalizacije Ø80 cm. Sa svake strane križanja nalaze se reviziona

okna, sjeverozapadno reviziono okno na udaljenosti od cca 14.72 m, a

jugoistočno reviziono okno na udaljenosti od 17.49 m od postojeće osi

20

5. 18+623,04

U ulici dr. Stanka Pinjuha položen je kanalizacijski kolektor Ø80 cm, a u

km 18+623,04 u sklopu postojećeg ŽCP-a ispod kolosijeka položen je

kanalizacijski kolektor Ø100 cm. U sjeverozapadno reviziono okno

priključuju se dva kanalizacijska kolektora položena paralelno sa osi pruge

6.

Kolektor Ø60 cm položen u ulici uz kolodvorsku zgradu do križanja sa

ulicom dr. Stanka Pinjuha na udaljenosti od osi pruge gledajući od

jugozapada prema sjeveroistoku kreće se od cca 17 m pa do cca 8 m. U

krajnjoj sjeveroistočnoj točki, kolektor se u neposrednoj blizini ŽCP-a

priključuje na kolektor Ø100 cm u ulici dr. Stanka Pinjuha

7. 18+614,66 -

18+708,64

Od km 18+614,66 do km 18+708,64 kanalizacijski kolektor Ø80 cm

položen je paralelno s prugom na udaljenosti od osi pruge od jugozapada

prema sjeveroistoku od cca 8 m pa do cca 12 m

8. 18+614,66 U km 18+614,66 položen je kanalizacijski kolektor Ø100 cm. Sa svake

strane križanja nalaze se reviziona okna

9. 21+365,55 U km 21+365,55 položen je kolektor mješovite kanalizacije Ø80 cm. Sa

svake strane križanja nalaze se reviziona okna. Kolektor je položen u

zaštitnu poliestersku cijev DN 1000 mm


svake strane križanja nalaze se reviziona okna


svake strane križanja nalaze se reviziona okna

21

1.3. NOVO STANJE

1.3.1. GRAĐEVINSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV

Općenito

Postojeća željeznička pruga R201 Zaprešić – Zabok – Varaždin – Čakovec stacionirana je u

smjeru rasta kilometarskih i hektometarskih oznaka od kolodvora Zaprešić prema kolodvoru

Čakovec.

Početna točka stacioniranja postojeće željezničke pruge je kolodvorska zgrada kolodvora

Zaprešić, a njezin kilometarski položaj 0+000,00 odgovara kilometarskom položaju 439+567,67

na željezničkoj pruzi M101 (Dobova) – Državna granica – Savski Marof – Zagreb GK, koja je

stacionirana u smjeru suprotnom od naziva pruge.

Završna točka stacioniranja je kolodvorska zgrada kolodvora Čakovec, a njezin kilometarski

položaj 99+649,53 odgovara kilometarskom položaju 60+846,00 na željezničkoj pruzi M501

(Središće) – Državna granica – Čakovec – Kotoriba – Državna granica – (Murakeresztur).

1.3.1.1. Pružni gornji i donji ustroj

Kolosiječna konstrukcija na otvorenoj pruzi, glavnim prolaznim i prijamno-otpremnim

kolosijecima u kolodvorima sastojat će se od tračnica tipa 60E1 razreda tvrdoće najmanje R260,

elastičnog kolosiječnog pričvrsnog pribora (neposredno pričvršćenje bez podložne ploče),

prednapetih armirano-betonskih pragova i zastora od tučenca odgovarajuće kakvoće najmanje

debljine ispod praga na mjestu niže tračnice od 30 cm na pružnom tijelu odnosno 40 cm na

mostovima. Zaštitni sloj ispod zastora izvodi se debljine 40 cm i odgovarajućeg sastava

materijala.

Predviđa se konstrukcija neprekinuto zavarenoga kolosijeka. Tračnice u kolosijeku ugrađuju se s

nagibom 40:1 prema ravnini kolosijeka, pri čemu je naležna površina za nožicu tračnice u nagibu

1:40.

Širina ravnika (planuma) na dijelovima otvorene pruge koji se rekonstruiraju iznosi najmanje 7,0

m. Poprečni pad planuma dvostran je sa nagibom 1:20. Ovisno o zbijenosti ravnika posteljice

određena su dva tipa konstrukcije zaštitnog sloja.

22

Tipovi konstrukcije zaštitnog sloja

Tip

EV2[MPa]

na ravniku

posteljice

Debljina

zaštitnog

sloja [cm]

Geomreža Geotekstil Opis

tip 1 >22 40 da, jedan sloj da, jedan sloj

Zaštitni sloj debljine 40 cm ojačan s jednim

slojem geomreže. Zaštitni sloj se izvodi u jednom

sloju debljine 40 cm.Prije nasipavanja prvog

sloja postavlja se geotekstil (razdjelni sloj) preko

kojeg se postavlja geomreža (ojačanje). Zaštitni

sloj se izvodi od materijala s granulometrijskom

krivuljom za tamponski sloj visoke propusnosti.

Ovim slojem dolazi se na razinu projektiranog

ravnika pruge na kojem je minimalna vrijednost

modula stlačivosti MS 60 [MPa] (EV2=80

[MPa])

tip 2 ≤22 40 da, dva sloja da, jedan sloj

Zaštitni sloj debljine 40 cm ojačan s dva sloja

geomreže. Zaštitni sloj se izvode u dva sloja

debljine po 20 cm. Prije nasipavanja prvog sloja

postavlja se geotekstil (razdjelni sloj) preko

kojeg se postavlja prvi sloj geomreže

Temeljem analize rezultata ispitivanja podloge u raskopima pri čemu je utvrđena debljina

zastorne prizme i zaštitnog sloja te vrsta, stanje i zbijenost podtla, određene su odsječci

poddionice prema tipu izvedbe zaštitnog sloja.

Na sljedećim dijelovima trase provest će se temeljita sanacija poboljšanjem temeljnog tla

metodom dubinskog vibracijskog zbijanja izvedbom šljunčanih stupova.:

- od km 4+800 do km 10+980 i posebno u km 11+600. Razmatrajući uvjete u tlu za sanaciju

nestabilne dionice u km 11+600 određen je odsječak koji se spaja s dionicom od km 4+800

do 10+980.

- devijacija od km 13+420,85 do km 14+572,03, koja dijelom prolazi i preko za sada

zablaćenog, odnosno močvarnog područja i to od otprilike km 13+740 do otprilike km

13+840.

- dionica od km 19+100 do km 21 + 545 za koju je ustanovljeno da ima loše podtlo

Navedena metoda izravno poboljšava podtlo pri čemu ga unošenjem energije zbijanja i

unošenjem materijala šljunka zbija, ukrućuje, očvršćava i čini ga propusnijim.

1.3.1.2. Odvodnja i pružne građevine

Odvodnja same pruge je riješena izvedbom otvorenih zemljanih jaraka, drenažnih vodova,

geodrenažnih gabiona koje čine drenažni kameni materijal ovijen drenažnim geotekstilom te

izvedbom odvodnih betonskih kanalica, montažnih betonskih kanalica tipa HŽI, drenažnih cijevi

Ø250 i betonskih drenažnih cijevi Ø300 koje se ispuštaju u propuste ili u kanale uz prugu.

23

Odvodnja u području željezničko cestovnih prijelaza u razini predviđa se ugradnjom betonskih

drenažnih cijevi Ø300 s obje strane pruge. Na drenažnim vodovima biti će ugrađena reviziona

okna iz betonskih cijevi Ø80 cm koja će služiti za ispitivanje i čišćenje drenažnih cijevi.

- propusti

Duž cijele dionice izgradit će se 35 novih propusta, od čega je 11 propusta otvora 1,0 m, a 24 ih

je otvora 2,0 m i više.

- most Črnec

Planirana je izgradnja novog armiranobetonskog mosta „Črnec“ u km 1+640.55. Demontaža

rasponske konstrukcije počine skidanjem tračnica. S rasponske konstrukcije se uklanja zaštitna

ograda sačinjena od čeličnih profila, te podnice pješačke staze i čelične ploče između tračnica.

Demontaža rasponske konstrukcije predviđena je pomoću dizalice. Neposredno prije podizanja

rasponske konstrukcije potrebno je utvrditi stanje ležajeva preko kojih je konstrukcija oslonjena

na upornjake, te poduzeti radnje koje će omogućiti nesmetano podizanje konstrukcije sa

upornjaka. Predlaže se da se konstrukcija pomoću hidrauličkih preša podigne sa ležajeva te se

tako odignuta prihvati dizalicom i prenese na privremeni deponij. Rušenju donjeg ustroja može

se pristupiti odmah po uklanjanju rasponske konstrukcije. Rušenje započinje otkapanjem nasipa

oko upornjaka. Upornjaci se uklanjaju razbijanjem.

Trasa pruge je tlocrtno u kružnoj krivini R=1000m. Niveleta ima uzdužni nagib 1%. Nadvišenje

vanjske tračnice zbog krivine je 7cm. Objekt je koncipiran monolitna rebrasta AB konstrukcija

sa dva glavna nosača povezana međusobno pločom kolnika i upuštenim kolnikom.

Rasponsku konstrukciju mosta čine su dva kontinuirana AB nosača preko jednog polja raspona

11.0m. Nosači su visine 110.0cm dok kolnička ploča varira od 80.0cm na mjestima spoja ploče i

nosača do 40.0cm u sredini raspona. Širina glavnog nosača je konstantna i iznosi 70.0cm. Dužina

objekta po osi iznosi 11.0m, a sa krilima ukupno 24.5m. Konstrukcija se preko elastomernih

ležajeva oslanja na elemente upornjake.

Upornjaci su temeljeni na četiri pilota međusobno povezana krutom temeljnom pločom.

Dva pilota nalaze se ispod zida upornjaka na međusobnom razmaku od 4.05m. Ispod svakog

krila se nalazi po jedan pilot.

Instalacija zaštitnog uzemljenja objekta izvedena je povezivanjem preko zaštitne trake 30x4 mm

s metalnom konstrukcijom objekta kao glavnim odvodom spojenim na zaštitno uzemljenje. U

trupu objekta je položena FeZn traka prema priloženim nacrtima. Po završetku pilota ili

temeljnih stopa potrebno je obaviti pojedinačno mjerenje uzemljenja.

- most Vučerna

Planirana je izgradnja novog armiranobetonskog mosta „Vučerna" u km 11+429.40 koji će

služiti za prijelaz predmetne pruge preko potoka Lučelnica i poljskog puta.

Demontaža rasponske konstrukcije počinje skidanjem tračnica. S rasponske konstrukcije se

uklanja zaštitna ograda sačinjena od čeličnih profila, te podnice pješačke staze i čelične ploče

između tračnica. Demontaža rasponske konstrukcije predviđena je pomoću dizalice. Neposredno

prije podizanja rasponske konstrukcije potrebno je utvrditi stanje ležajeva preko kojih je

konstrukcija oslonjena na upornjake, te poduzeti radnje koje će omogućiti nesmetano podizanje

konstrukcije sa upornjaka. Rušenju donjeg ustroja može se pristupiti odmah po uklanjanju

rasponske konstrukcije. Rušenje započinje otkapanjem nasipa oko upornjaka. Upornjaci se

uklanjaju razbijanjem.

Trasa pruge je tlocrtno u kružnoj krivini R=750m. Niveleta ima uzdužni nagib od 0.2%.

Nadvišenje vanjske tračnice zbog krivine je 11,5cm. Objekt je koncipiran monolitna rebrasta AB

24

konstrukcija sa dva glavna nosača povezana međusobno pločom kolnika i upuštenim kolnikom.

Rasponsku konstrukciju mosta čine su dva kontinuirana AB nosača preko jednog polja raspona

11,0m. Nosači su visine 110,0cm dok kolnička ploča varira od 80,0cm na mjestima spoja ploče i

nosača do 40,0cm u sredini raspona. Širina glavnog nosača je konstantna i iznosi 70.0cm. Dužina

objekta po osi iznosi 11,0m, a sa krilima ukupno 29,5m. Konstrukcija se preko elastomernih

ležajeva oslanja na elemente upornjake.

Upornjaci su temeljeni na četiri pilota međusobno povezana krutom temeljnom pločom. Dva

pilota nalaze se ispod zida upornjaka na međusobnom razmaku od 4.0 m. Ispod svakog krila se

nalazi po jedan pilot.



trupu objekta je položena FeZn traka. Po završetku pilota ili temeljnih stopa potrebno je obaviti

pojedinačno mjerenje uzemljenja. Tek nakon završenih mjerenja treba nastaviti izradu stupova

objekta.

- most Lužki potok

Planirana je izgradnja novog armiranobetonskog mosta „Lužki potok" u km 13+267,44 (13+276)

koji će služiti za prijelaz predmetne pruge preko potoka Luka.

Predviđa se da demontaža rasponske konstrukcije počinje demontiranjem tračnica. S rasponske

konstrukcije se uklanja zaštitna ograda sačinjena od čeličnih profila te podnice pješačke staze i

čelične ploče između tračnica. Demontaža rasponske konstrukcije predviđena je pomoću

dizalice. Neposredno prije podizanja rasponske konstrukcije potrebno je utvrditi stanje ležajeva

preko kojih je konstrukcija oslonjena na upornjake te poduzeti radnje koje će omogućiti

nesmetano podizanje konstrukcije sa upornjaka. Predlaže se da se konstrukcija pomoću

hidrauličkih preša podigne sa ležajeva te se tako odignuta transportira na privremeni deponij.

Rušenju donjeg ustroja može se pristupiti odmah po uklanjanju rasponske konstrukcije. Rušenje

započinje otkapanjem nasipa oko upornjaka. Upornjaci se uklanjaju razbijanjem.

Trasa pruge je tlocrtno u pravcu. Razinica ima uzdužni nagib od 2%o. Objekt je koncipiran kao

monolitna rebrasta AB konstrukcija sa dva glavna nosača povezana međusobno pločom kolnika i

upuštenim kolnikom. Rasponska konstrukcija mosta su dva kontinuirana AB nosača preko

jednog polja raspona 8,5m. Nosači su visine 100,0 cm dok kolnička ploča varira od 80,0cm na

mjestima spoja ploče i nosača do 40,0cm u sredini raspona. Vute su duljine 75,0cm. Širina

glavnog nosača je konstantna i iznosi 70,0cm. Dužina objekta po osi iznosi 8,5m, a sa krilima

ukupno 26,5m. Konstrukcija se preko elastomernih ležajeva oslanja na elemente upornjaka.

Upornjaci su temeljeni na četiri pilota međusobno povezana krutom temeljnom pločom. Dva

pilota nalaze se ispod zida upornjaka na međusobnom razmaku od 4,05m. Ispod svakog krila se

nalazi po jedan pilot.


s metalnom konstrukcijom objekta kao glavnim odvodom spojenim na zaštitno uzemljenje.



trupu objekta je položena FeZn traka. Po završetku pilota ili temeljnih stopa potrebno je obaviti

pojedinačno mjerenje uzemljenja. Tek nakon završenih mjerenja treba nastaviti izradu stupova

objekta.

- željeznički most Horvacka

Planirana je izgradnja novog armiranobetonskog mosta raspona 19,0 m izgradit će se u km

19+651,04. Služit će za prijelaz predmetne pruge preko potoka Horvacka. Predviđa se da

demontaža rasponske konstrukcije počine skidanjem tračnica. S rasponske konstrukcije se

25

uklanjaju podnice pješačke staze i čelične ploče između tračnica. Demontaža rasponske

konstrukcije predviđena je pomoću dizalice. Rušenju donjeg ustroja može se pristupiti odmah po

uklanjanju rasponske konstrukcije. Rušenje započinje otkapanjem nasipa oko upornjaka.

Upornjaci se uklanjaju strojno, razbijanjem, pri čemu treba voditi računa da im se tijekom

rušenja ne ugrozi stabilnost.

Trasa pruge na mostu bit će u pravcu s razinicom nagiba 0%o. Objekt je koncipiran kao

monolitna prednapeta rebrasta AB konstrukcija sa dva glavna nosača povezana međusobno

pločom kolnika i upuštenim kolnikom. Rasponsku konstrukciju mosta čine dva prednapeta

kontinuirana AB nosača preko jednog polja raspona 19m. Nosači su visine 140cm dok kolnička

ploča varira od 80cm na mjestima spoja ploče i nosača do 40cm u sredini raspona. Vute su

duljine 75cm. Širina glavnog nosača je konstantna i iznosi 90cm. Dužina objekta po osi iznosi

19m, a sa krilima ukupno 37,8m. Konstrukcija se preko elastomernih ležajeva oslanja na

elemente upornjaka. Upornjaci su temeljeni na četiri pilota promjera 120 cm međusobno

povezana krutom temeljnom pločom. Dva pilota nalaze se ispod zida upornjaka na međusobnom

razmaku od 4,05m. Ispod svakog krila se nalazi po jedan pilot.



trupu objekta je položena FeZn traka. Ukoliko nije moguće spajanje zaštitne trake s armaturom

objekta traka će se položiti po vanjskoj strani objekta, te će se izvesti (na objektima koji imaju

stupišta) zaštitno uzemljenje oko temelja stupišta u obliku prstena.

- cestovni most Horvacka

Most Horvacka služit će za prijelaz paralelnog puta preko potoka Horvacka. Objekt je koncipiran

kao prednapeta rebrasta montažna AB konstrukcija sa dobetoniranom kolničkom pločom kojom

se postiže roštiljna preraspodjela prometnog opterećenja.

Rasponska konstrukcija objekta je prednapeti naknadno kontinuirani rebrasti polumontažni

sklop preko jednog polja osnog raspona 19 m, mjereno po osi objekta. Duljina objekta je 33.0 m

između kraja krila, mjereno po osi objekta. Duljina rasponskog sklopa od osi U1 do osi U2 iznosi

19.0 m.

Most će biti duboko temeljen na pilotima promjera ∅120cm. Dužina pilota na U1 i U2 iznosi

12.0 m. Rasponski sklop se preko elastomernih ležajeva se oslanja na U1 i U2.

Za izgradnju rasponskog sklopa nadvožnjaka predviđena izvedba donjeg ustroja (upornjaka)

„in situ“ te montaža predgotovljenih nosača i betoniranje ploče.

Poprečni presjek sastoji se od tri rebrasa prednapetih T nosača konstantne širine hrpta 40

cm. Ukupna širina krilaca nosača je 204 cm, debljina im je 15 cm na mjestu upinjanja u rebro,

odnosno 10 cm na kraju konzole. Ukupna visina nosača je 130 cm. Nosači su spojeni pločom

debljine sa 25 cm.

1.3.1.3. Službena mjesta

- kolodvor Novi dvori

Kolodvor Novi Dvori lociran je u pravcu u km 4+213 (4+211).

U rekonstruiranom kolodvoru ostaju tri kolosijeka od kojih je prvi podijeljen je u tri dijela (1a –

štitni, 1b – prijemno otpremni, 1c – manipulativni)., drugi je prijemno-otpremni, a treći glavni

prolazni. Na mjestu sadašnjeg drugog kolosijeka predviđena je izgradnja otočnog perona duljine

160 m, širine 6,15 m i visine 0,55 m iznad gornjeg ruba tračnice.

26

Svaki od kolosijeka kolodvora planira se rasvijetliti stupovima visine 10 m sa po jednom

svjetiljkom montiranom na vrhu stupa. Stupovi će biti montirani jednostrano 6 m od osi

pripadnog vanjskog kolosijeka gdje se polažu i razvodni kabeli rasvjete. Nenatkriveni dio perona

će se rasvijetliti stupovima visine 5 m sa po dvije svjetiljke montirane na vrhu stupa. Stupovi će

biti montirani na peronu gdje se polažu i razvodni kabeli rasvjete. Natkriveni dio perona

rasvijetlit će se armaturama ovješenima na pripadnu nadstrešnicu.

- gornji ustroj

Kolosiječna konstrukcija sastoji se od tračnica tipa 60E1 odgovarajuće tvrdoće, elastičnog

kolosiječnog pričvrsnog pribora (neposredno pričvršćenje bez podložne ploče), prednapetih

armirano-betonskih pragova, zastora od tučenca odgovarajuće kakvoće i zaštitnih slojeva

odgovarajuće debljine i sastava materijala. Pragovi se ugrađuju na osnom razmaku od 60 cm

(1670 kom/km). Opisana kolosiječna konstrukcija ugrađuje se na glavnom prolaznom i

prijamno-otpremnom kolosijeku u kolodvoru. S obzirom na loše stanje manipulativnog

kolosijeka br. 1 predviđa se zamjena tog kolosijeka tračnicama tipa 49E1 na drvenim pragovima

s elastičnim pričvrsnim priborom.

Sve skretnice bit će od tračnica tipa 60E1 i ugrađivat će se na betonskim pragovima, osim

skretnica br. 6 i 7 koje će bit od tračnica tipa 49E1 i koje će se ugrađivati na drvenim pragovima.

Predviđen je polumjer odvajanja skretnica R=200 m i R=300 m. Skretnice na kolosijecima u

kolodvoru bit će tipa OL-60E1-300-1:9, O-60E1-200-6º, OL-60E1-300-6º i O-49E1-200-6°.



1:40.

Na području kolodvora predviđa se postavljanje zaštitne ograde kako bi bi se spriječilo

neovlašteno prelaženje pješaka preko kolosijeka.

- donji ustroj

- odvodnja

Drenažni vodovi položeni uz kolosijek br. 1 vode se od pothodnika prema A strani kolodvora,

odakle se u km 3+925 betonskom odvodnom cijevi Ø300 vode ispod nerazvrstane ceste i

ispuštaju u postojeći jarak s lijeve strane pruge, koji vodi do Črneca. Drenažni vodovi od

pothodnika koji vode na B stranu kolodvora vode se uz 1b kolosijek u duljini oko 40m i dalje

između kolosijeka 1c i 2 do km 4+320, gdje se betonskom odvodnom cijevi Ø300 izlijevaju u

postojeći jarak s desne strane kolodvora, koji također vodi prema Črnecu. Od km 4+620 drenažni

vod u duljini 100m položen je s lijeve strane uz skretnicu br.8 i izljeva se u postojeći kanal s

lijeve strane.

Minimalni uzdužni pad drenažnih cijevi iznosi 3‰.

Na drenažnim vodovima biti će ugrađena reviziona okna iz betonskih cijevi Ø80cm, koja će

služiti za ispitivanje i čišćenje drenažnih cijevi. Sva reviziona okna bit će pokrivena s tipskim

betonskim poklopcem tako da vrh poklopca bude u razini terena oko betonske cijevi. Reviziona

okna postavljaju se na udaljenosti 30-50m.

- peron

Na kolodvoru Novi Dvori predviđa se gradnja novog otočnog perona između kolosijeka br.1 i 3.

Peron je visine 55 cm iznad GRT-a, duljine 160m te širine 6.15 m. Rub perona će od osi

kolosijeka biti udaljen 1.70m. Za izgradnju perona predviđaju se tipski montažni peronski

elementi „ZS-55“. Peroni će se na početku i na kraju zaključiti okomitim završnim elementima.

27

- pothodnik

Prilaz peronu osiguran je pothodnikom i dizalima. Pothodnik se izvodi kao armiranobetonska

okvirna konstrukcija duljine 12.775 m pravokutnog oblika 470 x 350 cm.

Stubišta se izvode kao zasebne prostorne cjeline. Između stubišta i pothodnika postavlja se

dilatacijska traka širine 320mm. Izvode se kao dvokraka s međupodestom širine 160cm i visine

35cm.

Okna dizala se također izvode kao zasebne prostorne cjeline. Između okna i pothodnika postavlja

se dilatacijska traka širine 320mm. Tlocrtni svijetli otvor iznosi 201 x 165cm.

Na kolodvoru se predviđaju dvije nadstrešnice. Na strani prema parkiralištu nadstrešnica je

duljine 18.40 m. Na strani otočnog perona nadstrešnica je duljine 61.60 m.

- nadstrešnice

Otočna nadstrešnica u Novim Dvorima dugačka je 61,6 m, a široka 6,1 m. Nadstrešnica je

dvostrešna s poprečnim nagibom krovnih ploha prema središnjoj osi. Visina nadstrešnice

mjerena od ruba perona je 495 cm.

Nadstrešnica na kolodvorskoj strani postavljena je iznad pristupnih površina odnosno stepeništa i

dizala. Dugačka je 18,4 m, a široka 6,10 m. Visina nadstrešnice mjerena od ruba platoa je 495

cm.

- kolodvorska zgrada

Postojeća kolodvorska zgrada će se ovim projektom rekonstruirati i modernizirati te prilagoditi

za smještaj buduće signalno-sigurnosne (SS) i telekomunikacijske opreme (TK), prostora za

potrebe putnika i prometnika. Sanirat će se ravni krov i obnoviti pročelja, a zgrada će se

prilagoditi osobama sa smanjenom pokretljivošću.

S trijema na istočnoj strani se ulazit će se u prometni ured i čekaonicu. Prometni ured je spojen s

prostorijom za naponske uređaje kojoj je moguće pristupiti i sa zapadne strane zgrade, zatim s

boravkom i manjom čajnom kuhinjom te garderobom i sanitarijama za osoblje. Iz prostorije

naponskih uređaja izravno se pristupa i u prostoriju SS postrojenja montažnim manjim stubištem

jer je navedena prostorija podignuta za 45 cm i u njoj je postavljen modulacijski pod. S druge

strane, čekaonica će biti vezana za sanitarije i osim glavnih ulaznih vrata, imat će mogućnost

provjetravanja i izlaska na vanjski trijem s istočne strane putem dvoja dvokrilna ostakljena vrata.

Sa stražnje, odnosno zapadne strane zgrade nalazit će se i ulaz u prostoriju TK uređaja. Izlazi iz

objekta bit će direktno u vanjski prostor, što omogućava brzu evakuaciju ljudi u slučaju

opasnosti.

Duža os objekta projektirana je u smjeru sjever-jug. Građevina je slobodnostojeća prizemna (P)

građevina veličine 21,50 x 8,45 m, maksimalne visine, mjereno od kote vanjskog trijema do

krova 3,85m.

Korišteni su adresabilni automatski i ručni javljači požara priključeni na centralu za dojavu

požara. Centralni uređaj za dojavu požara koji se nalazi u protupožarnom ormaru u prometnom

uredu te je telefonskim dojavnikom spojen na mjesto sa organiziranim 24-satnim dežurstvom.

Automatski javljači su odabrani prema očekivanim požarnim veličinama.

U kolodvorskoj zgradi u prostoru SS postrojenja i naponskih uređaja predviđena je zaštita

stabilnim sustavom za gašenje s plinom Novec 1230. Vatrodojavna centrala za gašenje je

povezana preko adresabilnog modula vatrodojave sa vatrodojavnom centralom, koja je smještena

u prometnom uredu, kod koje je tehnički ostvareno prosljeđivanje signala na mjesto 24-satnog

dežurstva.

U kolodvoru se predviđa uklanjanje robnog magazina, putničkog WC-a i malog skladišta.

Najprije se uklanjaju svi elementi opreme, namještaja i pokretnih dijelova. Nakon toga se

pristupa izvođenju potrebnih gradilišnih priključaka instalacija te nakon toga demontaži

28

rasvjetnih elemenata, električnih razvoda i opreme, demontaži sanitarnih armatura i sanitarne

opreme i sl. Potom se pristupa uklanjanju stolarskih i bravarskih elemenata te slojeva ravnog

krova i limarije. U nastavku radova ruše se pregradni zidovi i zidne obloge.

- parkiralište

Na kolodvorskom prostoru osigurat će se 60 parkirališnih mjesta, od toga 3 mjesta za osobe s

invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

U sklopu parkirališta predviđena je i izgradnja nogostupa širine 1,60 m te ukupne duljine od cca.

80 m. sa asfaltnom kolničkom konstrukcijom.

Dimenzije parkirnih mjesta su 2,5 x 5,0 metara, te se u sklopu parkirališta predviđena sadnja

stabla te uređenje travne površine. Također se predviđa postavljanje rasvjetnih stupova.

Predviđeno parkiralište je omeđeno rubnjacima uzdignutim od kolnika 14 cm. Radi sprečavanja

stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera, na svim pješačkim prijelazima preko kolnika

predviđa se spuštanje rubnjaka na visinu 2 cm iznad površine kolnika, a na nogostup se postavlja

pristupna taktilna površina.

- kolodvor Luka

Kolodvor Luka lociran je u pravcu u km 12+904 (12+913).

U rekonstruiranom kolodvoru ostaju tri kolosijeka od kojih je prvi prijemno-otpremni, drugi je

glavni prolazni, a treći manipulativni. Na mjestu sadašnjeg drugog kolosijeka predviđena je

izgradnja otočnog perona duljine 160 m, širine 5,10 m i visine 0,55 m iznad gornjeg ruba

tračnice.


svjetiljkom montiranom na vrhu stupa. Stupovi će biti montirani jednostrano 4 m od osi

pripadnog vanjskog kolosijeka gdje se polažu i razvodni kabeli rasvjete. Nenatkriveni dio perona

će se rasvijetliti stupovima visine 5 m sa po dvije svjetiljke montirane na vrhu stupa. Stupovi će

biti montirani na peronu gdje se polažu i razvodni kabeli rasvjete. Natkriveni dio perona

rasvijetlit će se armaturama ovješenima na pripadnu nadstrešnicu.

- gornji ustroj

Kolosiječna konstrukcija sastoji se od tračnica tipa 60E1 razreda tvrdoće najmanje R260,


prednapetih armirano-betonskih pragova, zastora od tučenca odgovarajuće kakvoće.

Pragovi se ugrađuju na osnom razmaku od 60 cm (1670 km/km). Opisana kolosiječna

konstrukcija ugrađuje se na glavnom prolaznom i prijamno-otpremnom kolosijeku u kolodvoru.

Sve skretnice bit će od tračnica tipa 60E1 i ugrađivat će se na betonskim pragovima. Polumjer

odvajanja skretnica je R=300 m, osim skretnice br.4 čiji je polumjer R=200m. Skretnice na

otvorenoj pruzi i glavnom prolaznom kolosijeku u kolodvoru Luka ugradit će se na dijelu

kolosijeka u pravcu i bez nadvišenja. Predviđa se ugradnja novih skretnica tipa tipa OL-60E1-

300-1:9, OL-60E1-300-6º i OL-60E1-200-6º koje se ugrađuju na betonskim pragovima, dok

skretnica br. 3 ostaje postojeća OL-49E1-200-6º.

Predviđa se konstrukcija neprekinuto zavarenog kolosijeka. Tračnice u kolosijeku ugrađuju se s


1:40.

Na području kolodvora na mjestima gdje je cesta na udaljenosti manjoj od 8 m od osi kolosijeka,

a niveleta ceste nije minimalno 1 m ispod GRT-a predviđena je i jednostrana distantna ograda

(JDO-H1).

29

- donji ustroj

- odvodnja

S lijeve strane pruge od pothodnika prema A strani kolodvora položit će se drenažni vod sa

drenažnom cijevi Ø250, koji se ispušta u betonsku kanalicu te dalje betonskom cijevi Ø300 ispod

željezničko cestovnog prijelaza vodi u propust u km 12+479,37.

Između kolosijeka br. 2 i 3 od km 13+145 prema A strani kolodvora položit će se drenažni vod

sa drenažnom cijevi Ø250, koji se također ispušta u betonsku kanalicu te dalje betonskom cijevi

Ø300 ispod željezničko cestovnog prijelaza vodi u propust u km 12+479,37. Odvodnja izlazne

skretničke lire na B strani kolodvora riješena je betonskim kanalicama koje se ispuštaju u potok

u km 13+247.


Na drenažnim vodovima biti će ugrađena reviziona okna iz betonskih cijevi Ø80cm koja će




Poprečni izljevi zaključit će se tipskom izljevnom glavom.

- peron

Na kolodvoru Luka predviđa se gradnja novog otočnog perona između kolosijeka br.1 i 2. Peron

je visine 55 cm iznad GRT-a, duljine 160m te širine 5,1 m. Pristup peronu osiguran je s čela

perona. Rub perona će od osi kolosijeka biti udaljen 1.70m. Za izgradnju perona predviđaju se

tipski montažni peronski elementi "ZS-55". Peroni će se na početku i na kraju zaključiti

okomitim završnim elementima.

- pothodnik


okvirna konstrukcija duljine 12.725 m pravokutnog oblika 470 x 351 cm. Svijetla visina u osi

pothodnika iznosi 260 cm, a širina 400 cm. Debljina donje ploče i zidova iznosi 35 cm, a gornjoj

ploči debljina varira od 35 cm na krajevima do 39 cm na sredini raspona.


dilatacijska traka širine 320mm. Izvode se kao dvokraka s međupodestom širine 160cm.


se dilatacijska traka širine 320mm. Tlocrtni svijetli otvor iznosi 201 x 165cm. Na kolodvoru se

predviđaju dvije nadstrešnice. Na strani prema parkiralištu nastrešnica je duljine 18.40 m, a na

strani otočnog perona nadstrešnica je duljine 52 m.

- nadstrešnice

Otočna nadstrešnica u kolodvoru Luka dugačka je 52,00 m, a široka 5,10 m.

Nadstrešnica je dvostrešna s poprečnim nagibom krovnih ploha prema središnjoj osi.

Visina nadstrešnice mjerena od ruba perona je 495 cm.



cm. Nadstrešnica je dvostrešna s poprečnim nagibom krovnih ploha prema središnjoj osi od 5°.




30

potrebe putnika i prometnika. Sanirat će se krov i obnoviti pročelja, a zgrada će se prilagoditi

osobama sa smanjenom pokretljivošću.

S trijema na jugoistočnoj strani ulazit će se u čekaonicu i prometni ured koji će biti spojen s

prostorom boravka, garderobom te sanitarijama za osoblje. S trijema će se također moći

pristupiti prostoriji spremišta i WC-u za osobe smanjene pokretljivosti.

Ostatak sanitarnih prostorija je u nastavku, na nadograđenom dijelu uza zgradu, s pristupima

samo s vanjske, bočne strane zgrade. Sa stražnje, odnosno sjeverozapadne strane zgrade, bit će

ulaz u prostoriju TK uređaja i prostoriju naponskih uređaja koja će biti spojena sa SS

postrojenjem, prostorijom u kojoj je modulacijski pod.

Kolodvorska zgrada je udaljena od rubova regulacijske linije i ostalih rubnih čestica za više od

6m sa svih strana.

Duža os objekta projektirana je u smjeru jugozapad-sjeveroistok. Građevina je slobodnostojeća

prizemna građevina s neuređenim potkrovljem (P+Pk). Tlocrtni gabariti i visina zgrade se ne

mijenjaju.





dežurstva.

- parkiralište

Na kolodvorskom prostoru predviđa se izgradnja ukupno 20 parkirnih mjesta, od toga 2 mjesta

za osobe s invaliditetom i smanjene pokretljivosti. Parkiralište će biti omeđeno rubnjacima

uzdignutim od kolnika 14cm. Radi sprečavanja stvaranja arhitektonskourbanističkih barijera, na

svim pješačkim prijelazima preko kolnika predviđa se spuštanje rubnjaka na visinu 2 cm iznad

površine kolnika, a na nogostup se postavlja pristupna taktilna površina.

Parkiralište za osobne automobile rasvijetlit će se stupovima visine 10 m sa po jednom

svjetiljkom montiranom na vrhu stupa pomoću nasadnika. Stupovi će biti montirani jednostrano

4 m od osi pripadnog vanjskog kolosijeka gdje se polažu i razvodni kabeli rasvjete.

- kolodvor Veliko Trgovišće

Kolodvor Veliko Trgovišće lociran je u pravcu u km 18+420 (18+421).

U rekonstruiranom kolodvoru ostaju tri kolosijeka od kojih je prvi manipulativni, drugi je glavni

prolazni, a treći kolosijek je prijamno otpremni. Na kolodvoru se predviđa izgradnja otočnog

perona između 2. i 3. Kolosijeka. Novi otočni peron dužine je 160 m, širine 6,6 m i visine 55 cm

iznad kote gornjeg ruba tračnica.

U postojećem se stanju ispred kolodvora nalazi S krivina. Pomakom skretnice br. 1. prema

Zaprešiću povećane su korisne duljine kolosijeka, a promjenom smjera odvajanja skretnice nema

potrebe za postojećom S krivinom prije kolodvora te glavni prolazni kolosijek postaje kolosijek

br. 2. Cijeli glavni prolazni kolosijek se sada nalazi u pravcu te je stoga potrebno na izlaznoj

strani kolodvora pomaknuti prugu za cca. 4.6m u lijevo te rekonstruirati krivinu nakon

kolodvora.

Skretnica br. 5 postavljena je u pravcu, a povećanjem razmaka između kolosijeka br. 2 i 3 na

udaljenost od 10m dobiven je prostor za izgradnju šireg otočnog perona.


svjetiljkom montiranom na vrhu stupa.

Stupovi će biti montirani jednostrano 4 m od osi pripadnog vanjskog kolosijeka gdje se polažu i

razvodni kabeli rasvjete. Nenatkriveni dio perona će se rasvijetliti stupovima visine 5 m sa po

31

dvije svjetiljke montirane na vrhu stupa. Stupovi će biti montirani na peronu gdje se polažu i

razvodni kabeli rasvjete. Natkriveni dio perona rasvijetlit će se armaturama ovješenima na

pripadnu nadstrešnicu.

- gornji ustroj



prednapetih armirano-betonskih pragova, zastora od tučenca odgovarajuće kakvoće.

Pragovi se ugrađuju na osnom razmaku od 60 cm (1670 km/km). Opisana kolosiječna

konstrukcija ugrađuje se na glavnom prolaznom i prijemno-otpremnom kolosijeku u kolodvoru.

S obzirom na loše stanje manipulativnog kolosijeka br. 1 predviđa se zamjena tog kolosijeka

tračnicama tipa 49E1 na drvenim pragovima.

Na kolosijecima će se ugraditi skretnice od tračnica tipa tipa 60E1. Polumjer odvajanja skretnica

je R=300 m, osim skretnice br.3 čiji je polumjer R=200m. Skretnice na otvorenoj pruzi i

glavnom prolaznom kolosijeku u kolodvoru Luka ugradit će se na dijelu kolosijeka u pravcu i

bez nadvišenja. Predviđa se ugradnja novih skretnica tipa tipa OLS-60E1-300-1:9 i OS-60E1-

200-6º koje se ugrađuju na betonskim pragovima.

Predviđa se konstrukcija neprekinuto zavarenog kolosijeka. Tračnice u kolosijeku ugrađuju se s


1:40.

Na području kolodvora Veliko Trgovišće predviđa se zaštitna ograda kako bi se spriječilo

neovlašteno prelaženje pješaka preko kolosijeka. Postavlja se duž ruba pješačke površine te uz

parkiralište na udaljenosti 2,5m od osi kolosijeka.

- donji ustroj

- odvodnja

Odvodnja cijelog kolodvora Veliko Trgovišće riješena je na način da se sva voda sa B strane

kolodvora vodi prema A strani te se izlijeva u propust otvora 2m u km 17+976,31 (17+973).

Od pothodnika prema A strani kolodvora polaže se drenažni vod sa drenažnom cijevi Ø250

između kolosijeka br. 1 i 2, u km 18+240 se izlijeva u betonsku kanalicu položenu s lijeve strane

glavnog prolaznog kolosijeka kojom se vodi do navedenog propusta u km 17+976,31.

Sa B strane kolodvora do pothodnika položit će se drenažni vod sa drenažnom cijevi Ø250

između kolosijeka br. 1 i 2 te će se u 18+393 betonskom puno obetoniranom cijevi ispod

kolosijeka br. 2 i 3 promjera Ø300 izliti u betonsku kanalicu položenu cijelom dužinom

kolodvora desno od kolosijeka br. 3. Navedena kanalica izljeva se također u propust u km

17+976,31 (17+973).


Na drenažnim vodovima biti će ugrađena reviziona okna iz betonskih cijevi Ø80cm koja će




Poprečni izljevi zaključit će se tipskom izljevnom glavom.

- peron

Na kolodvoru Veliko Trgovišće predviđa se izgradnja otočnog perona između 2. i 3. kolosijeka.

Novi otočni peron dužine je 160 m, širine 6,6 m i visine 55 cm iznad kote gornjeg ruba tračnica.

Rub perona će od osi kolosijeka biti udaljen 1.70m. Za izgradnju perona predviđaju se tipski

32

montažni peronski elementi „ZS-55“. Peroni će se na početku i na kraju zaključiti okomitim

završnim elementima.

- pothodnik


okvirna konstrukcija duljine 18.15 m pravokutnog oblika 470 x 353 cm. Svijetla visina u osi

pothodnika iznosi 262 cm, a širina 400 cm. Debljina donje ploče i zidova iznosi 35 cm, a gornjoj

ploči debljina varira od 35 cm na krajevima do 39 cm na sredini raspona.

Stubišta se izvode kao zasebne prostorne cjeline. Izvode se kao dvokraka s međupodestom širine

160cm.



Na kolodvoru se predviđaju dvije nadstrešnice. Na strani prema parkiralištu nastrešnica

je duljine 18.40 m, a na strani otočnog perona nadstrešnica je duljine 61,6 m.

- nadstrešnice

Otočna nadstrešnica u Velikom Trgovišću dugačka je 61,6 m, a široka 6,10 m. Nadstrešnica je

dvostrešna s poprečnim nagibom krovnih ploha prema središnjoj osi. Visina nadstrešnice

mjerena od ruba perona je 495 cm.







potrebe putnika i prometnika. Sanirat će se krov i obnoviti pročelja, a zgrada će se prilagoditi

osobama sa smanjenom pokretljivošću.

S istočnog pročelja, odnosno pročelja prema pruzi, ulazit će se redom u prostoriju naponskih

uređaja, prometni ured, čekaonicu i prostoriju TK uređaja. Prostorija naponskih uređaja je

spojena montažnim stubištem do prostora za SS postrojenje koje je na modulacijskom podu.

Prometni ured se dalje nastavlja na garderobu i sanitarije za osoblje, dok je čekaonica spojena s

potrebnim sanitarijama za putnike - wc-om za osobe smanjene pokretljivosti, muškim i ženskim

wc-om, koji jednim dijelom, kao i prostorija TK uređaja, graniče sa stambenim prostorom. Izlazi

iz objekta su direktno u vanjski prostor, što omogućava brzu evakuaciju ljudi u slučaju opasnosti.

Kolodvorska zgrada je udaljena od rubova regulacijske linije i ostalih rubnih čestica za više od

6m sa svih strana.

Duža os objekta projektirana je u smjeru sjever-jug. Građevina je slobodnostojeća katna (P+1)

građevina veličine 32,05 x 8,05m, maksimalne visine, 3,45 m do vijenca (od točke gotovog

poda), odnosno 6,95 m i 8,45 m do sljemena krova. Tlocrtni gabariti i visina zgrade se ne

mijenjaju.





dežurstva.

33

- parkiralište

Na kolodvorskom prostoru osigurat će se 61 parkirno mjesto, a od toga 3 mjesta za osobe s

invaliditetom i smanjene pokretljivosti. Prometna površina parkirališta bit će dužine oko 110 m i

širine 2 x 3,0 m te je sa jedne i druge strane predviđeno okomito parkiranje a dimenzije parkirnih

mjesta su 2,5 x 5,0 metara. U sklopu izgradnje parkirališta predviđa se i prostor za sadnju

stabala. Parkiralište će biti omeđeno rubnjacima uzdignutim od kolnika 14cm. Visinski položaj

parkirališta je većim dijelom u usjeku pa se stoga predviđa postavljanje drenažnih cijevi.

- kolodvor Zabok

Kolodvor Zabok lociran je u pravcu u km 23+858 (23+852).

U kolodvoru će se prostorno odvojeno nalaziti dvije skupine kolosijeka, putnička i teretna

skupina. U teretnom dijelu kolodvora nalazit će se 5 kolosijeka. Kolosijek br. 12. bit će glavni

prolazni, kolosijeci br. 13. i 14. prijemnootpremni, kolosijek br. 15. manipulativni, a kolosijek

br. 15a štitni kolosijek. Teretni i putnički kolodvor bit će povezani su preko kolosijeka br. 2a i

3a. U putničkom dijelu kolodvora nalazit će se 10 kolosijeka. Kolosijek br. 2. bit će glavni

prolazni, a kolosijeci br. 1b, 1c, 3. i 4. prijemno-otpremni. Štitni kolosijek će biti kolosijek br. 1a

dok će kolosijeci br. 5a i 6a biti garažni. Kolosijek 3b se nalazi između početaka skretnica br. 22.

i 25.

U putničkom kolodvoru izgradit će se tri perona. Otočni peron izgradit će se na mjestu sadašnjeg

trećeg kolosijeka u duljini od 290 m. Širina perona bit će 6,6 m. Uz prvi kolosijek lijevo i desno

od kolodvorske zgrade izgradit će se dva bočna perona duljine 80 m i širine 3,0 m. Sva tri perona

bit će visine 55 cm iznad kote gornjeg ruba tračnica.

Kolosijeke teretnog kolodvora kao i manipulacionu površinu rasvijetliti stupovima visine 16 m s

sa po jednom do dvije montirane na vrhu stupa pomoću nasadnika. Stupovi će biti montirani

obostrano 4 m od osi pripadnog vanjskog kolosijeka gdje se polažu i razvodni kabeli rasvjete.

Kolosijeci putničkog kolodvora rasvijetlit će se stupovima visine 10 m sa po jednom svjetiljkom

montiranom na vrhu stupa pomoću nasadnika. Stupovi će biti montirani jednostrano 4 m od osi

pripadnog vanjskog kolosijeka gdje se polažu i razvodni kabeli rasvjete.

Nenatkriveni dio perona otočnog perona rasvijetlit će se sa stupovima visine 5 m sa dvostrukom

svjetiljkom montiranom na vrhu stupa pomoću nasadnika. Stupovi će biti montirani na peronu

gdje se polažu i razvodni kabeli rasvjete.

Nenatkriveni dio perona bočnih perona rasvijetlit će se sa stupovima visine 5 m sa svjetiljkom

montiranom na vrhu stupa pomoću nasadnika. Stupovi će biti montirani na peronu gdje se polažu

i razvodni kabeli rasvjete.

- gornji ustroj



prednapetih armirano-betonskih pragova, zastora od tučenca odgovarajuće kakvoće. Pragovi se

ugrađuju na osnom razmaku od 60 cm (1670 kom/km).

U teretnom dijelu kolodvora opisana kolosiječna konstrukcija ugrađuje se na glavnom prolaznom

i prijemno-otpremnim kolosijecima. Kod putničkog dijela kolodvora opisana kolosiječna

konstrukcija ugrađuje se na glavnom prolaznom, prijemno-otpremnim kolosijecima te na štitnom

kolosijeku 1a.

Manipulativni kolosijek uz rampu i štitni kolosijek u teretnom dijelu te manipulativni i garažni

kolosijeci u putničkom dijelu kolodvora izvest će se tračnicama 49E1 na drvenim pragovima.

Na kolosijecima će se ugraditi skretnice od tračnica tipa 60E1 i 49E1. Polumjeri odvajanja

skretnica su R=300m i R=200m. Skretnice na otvorenoj pruzi i glavnom prolaznom kolosijeku u

kolodvoru Zabok ugradit će se na dijelu kolosijeka u pravcu i bez nadvišenja. Predviđa se

34

ugradnja novih skretnica tipa OLS-60E1-300-1:9, OLS- 60E1-300-6º i OS-60E1-200-6º na

betonske pragove. Nove skretnice tipa OS-49E1- 200-6º i OS-49E1-200-7.5º izvest će se na

drvenim pragovima.



1:40.

Na području putničkog dijela kolodvora Zabok predviđaju se zaštitne ograde kako bi se spriječilo

neovlašteno prelaženje pješaka preko kolosijeka, kao i postavljenje jednostrane distantne ograde

(JDO-H1) između ceste i bližeg kolosijeka na mjestima gdje je rub ceste bliži od 8 m od osi

kolosijeka, a niveleta ceste nije barem 1 m ispod GRT-a. Postavit će se uz cestu s desne strane

pruge do ŽCPR-a u km 23+641 koji se ukida te uz cestu s lijeve strane pruge na izlaznoj strani

kolodvora do ŽCPR-a u km 24+223.

Zaštitna čelična ograda visine je h=1,0m postavlja se u području parkirališta P1 i P2 na

udaljenosti 3.5-4.0 m od osi bližeg kolosijeka, dok se uz pješačke površine u području

kolodvorske zgrade ograda postavlja na 2.5 m od osi kolosijeka.

Zaštitna čelična ograda se postavlja i između kolosijeka 1b i 2 u istu svrhu.

- donji ustroj

- odvodnja

Voda s ulaznog dijela teretnog kolodvora vodi se drenažnim cijevima prema otvorenoj pruzi gdje

se u km 22+805 izljeva u betonske kanalice koje vodu vode u propust u km 22+427,95 (22+424).

Kanalizacijski kolektor K3 u km 23+384,10 prihvatit će oborinsku vodu iz srednjeg i krajnjeg

dijela teretnog kolodvora koje dolaze drenažnim vodovima položenim između 13. i 14.

kolosijeka, desno uz 15. kolosijek te lijevo uz 12. kolosijek. Na kolektor K3 priključuje se

drenaža pruge na način da se na udaljenosti cca 1,0 m od kolektora izvede drenažno okno, koje

se spaja u tjeme kolektora putem betonskih kanalizacijskih cijevi Ø30 cm. Spojna betonska

kanalizacijska cijev Ø30 cm polaže se pod nagibom od min. 2%.

Odvodnja od ulaznog dijela putničkog kolodvora pa do pothodnika u km 23+888,30 riješena je

ispustom vode iz drenažnih cijevi u betonske odvodne cijevi koje vode vodu u taložno okno

TO171 u km 23+655 odakle se voda izlijeva u kolektor u KO12.

Od pothodnika voda se drenažnim vodovima, koji su položeni između 1. i 2., 3. i 4. kolosijeka te

desno uz 5. kolosijek, izljeva u betonske odvodne cijevi u km 23+900 iz kojih se vodi u

kanalizaciju. Navedena kanalizacija i betonske odvodne cijevi prihvaćaju i vodu iz izlaznog

dijela putničkog kolodvora koje dolaze drenažnim vodovima koji su postavljeni lijevo uz 2.

kolosijek i desno uz izlaznu liru.


Na drenažnim vodovima bit će ugrađena reviziona okna iz betonskih cijevi Ø80cm koja će




- peron

Na putničkom dijelu kolodvora Zabok predviđa se izgradnja dva bočna i jednog otočnog perona.

Novi bočni peroni dužine 80m, širine 3,0 m i visine 55 cm iznad kote gornjeg ruba tračnica

izvest će se uz 1. kolosijek. Novi otočni peron između kolosijeka 2. i 3. dužine je 290m, širine

6,6 m i visine 55 cm iznad kote gornjeg ruba tračnica.

Rub perona će od osi kolosijeka biti udaljen 1.70m.

35

Za izgradnju perona predviđaju se tipski montažni peronski elementi „ZS-55“. Peroni će se na

početku i na kraju zaključiti okomitim završnim elementima.

- pothodnik

Komunikacija kolodvorski peron - pothodnik te otočni peron - pothodnik omogućena je sa tri

stubišta postavljena okomito na os pothodnika i dvama prohodnim dizalima, a komunikacija

pothodnik - parkiralište jednim stubištem postavljenim paralelno sa osi pothodnika i prohodnim

dizalom.

Pothodnik se izvodi kao armiranobetonska okvirna konstrukcija duljine 55,89 m pravokutnog

oblika 650 x 381 cm. Svijetla visina u osi pothodnika iznosi 265 cm, a širina 560 cm. Debljina

donje ploče i zidova iznosi 45 cm, a gornjoj ploči debljina varira od 45 cm na krajevima do 50

cm na sredini raspona.

Unutar pothodnika smješta se sanitarni čvor unutarnjih dimenzija 555x985 cm te crpna stanica

unutarnjih dimenzija 555x200 cm.


dilatacijska traka širine 320mm. Izvode se kao dvokraka s međupodestom širine 150/160cm.



Na kolodvoru se predviđa izgradnja pet nadstrešnica, po jedna na svakom peronu, jedna a platou

uz kolodvorsku zgradu i jedna iznad stepeništa pothodnika na parkiralištu. Na bočnim

parkiralištima predviđaju se nadstrešnice duljine 20 m. Razmak glavnih čeličnih stupova obje

nadstrešnice iznosi 4,8 m. Na otočnom peronu predviđa se nadstrešnica duljine 119,2 m,

- nadstrešnice

Otočna nadstrešnica u Zaboku dugačka je 119,2 m, a široka 6,1 m. Nadstrešnica je dvostrešna s

poprečnim nagibom krovnih ploha prema središnjoj osi. Visina nadstrešnice mjerena od ruba

perona je 495 cm.




Na parkiralištu „P2“ na B strani kolodvora Zabok iznad pothodnika u km 23+888,30 postavljena

je nadstrešnica dugačka 12,6 m, a široka 6,10 m. Visina nadstrešnice mjerena od razine

parkirališta je 495 cm. Nadstrešnica je dvostrešna s poprečnim nagibom krovnih ploha prema

središnjoj osi od 5°.

Lijevo i desno od kolodvorske zgrade u Zaboku na peronima duljine 80 m postavljene su bočne

nadstrešnice duljine 20 m. Nadstrešnice su širine 2,10 m te visine 3,00 m u odnosu na rub

perona. Glavni nosači nadstrešnica su konzolni čelični nosači postavljeni na razmacima 4,80 m.

- zgrada za smještaj SS i TK uređaja kolodvora Zabok

Predviđa se izgradnja zgrade za smještaj SS i TK uređaja kolodvora Zabok, s pratećim

pomoćnim prostorima i administrativnim dijelom (uredi s pratećim prostorima) na mjestu

postojećeg robnog magazina. Poslovni prostor će se koristiti kao uredski i servisni prostor HŽ

Infrastrukture. U poslovnom prostoru su predviđeni priključci na električnu i telekomunikacijsku

mrežu, plinovod te vodovod i kanalizaciju.

Objekt je predviđen kao jednoetažni, a sastoji se od prostora za smještaj SS i TK opreme te

administrativnog uredskog prostora sa pomoćnim prostorijama. U objektu su predviđene

službene prostorije za rad i boravak osoblja (tri ureda, spremište, čajna kuhinja i dvije garderobe

sa sanitarnim čvorom) te pogonske prostorije (prostorija za smještaj SS opreme, prostorija za

smještaj TK opreme te prostorija za smještaj napojnog uređaja). Ulaz osoblja u zgradu ostvaruje

36

se s jugoistoka gdje se preko rampe pristupa uredskim prostorima i prostorima za smještaj SS i

TK opreme, dok prostorija za smještaj napojnog uređaja ima zaseban ulaz sa sjeveroistoka. Kota

gotovog poda zgrade je povišena od vanjskog terena za +0.51 m.

Duža os objekta projektirana je u smjeru sjeveroistok-jugozapad. Nova zgrada za smještaj SS-

TK uređaja kolodvora Zabok je slobodnostojeća prizemna (P) građevina veličine 27,80x7,00 m,

tlocrtne površine 194,60 m², visina objekta iznosi 3,68 m do vijenca, odnosno 5,42 m do

sljemena krova.

Nova zgrada je smještena sjeverozapadno od željezničke pruge, sjeveroistočno od planiranog

pothodnika.





dežurstva.

Za zadovoljavanje uvjeta rekonstrukcije kolodvora sukladno prometno–tehnološkim, odnosno

lokacijskim uvjetima, potrebno je ukloniti postojeću zgradu robnog magazina sa pretovarnom

rampom i ugostiteljski objekt sa sanitarnim čvorom te stambenu i dvije skladišne zgrade u

kolodvoru Zabok.

- parkiralište

Na području parkirališta „P1“ predviđa se izgradnja 56 parkirnih mjesta, području „P2“ 96

parkirnih mjesta od toga 4 mjesta za osobe s invaliditetom i smanjene pokretljivosti, području

„P3“ 66 parkirnih mjesta od toga 2 mjesta za osobe s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

Prometnica koja će spajati parkiralište „P3“ i željezničko-cestovni prijelaz predviđa se izgraditi

kao jednosmjerna prometnica u širini od 5,0 m s nogostupom širine 1,6 m. Radi toga se predviđa

rušenje dva objekta.

Dimenzije okomitih parkirnih mjesta su 2,5 x 5,0 metara dok su ona uzdužna 2,0 x 5,75 metara.

Parkirališta su omeđena rubnjacima uzdignutim od kolnika 14 cm.

- stajalište Pojatno

Stajalište Pojatno ovim je projektom postavljeno u pravcu u km 7+539 (7+538).

Predviđa se izgradnja bočnog perona s lijeve strane dužine 160 m, širine 3 m i visine 55 cm

iznad kote gornjeg ruba tračnica.

Na peronu se predviđa nadstrešnica duljine 20 m.

U stajalištu Pojatno predviđa se proširenje parkirališta na 25 mjesta, od kojih su dva namijenjena

za osobe s invaliditetom i smanjene pokretljivosti. Novoprojektirano parkiralište omeđeno je

rubnjacima uzdignutim od kolnika 14 cm. Radi sprečavanja stvaranja arhitektonsko-

urbanističkih barijera, na svim pješačkim prijelazima preko kolnika predviđa se spuštanje

rubnjaka na visinu 2 cm iznad površine kolnika, a na nogostup se postavlja pristupna taktilna

površina.

Nenatkriveni dio perona rasvijetlit će se sa stupovima visine 5 m sa svjetiljkom montiranom na

vrhu stupa pomoću nasadnika. Stupovi će biti montirani na peronu gdje se polažu i razvodni

kabeli rasvjete. Natkriveni dio perona rasvijetlit će se armaturama ovješenima na pripadnu

nadstrešnicu. Parkiralište za osobne automobile planira se rasvijetliti stupovima visine 10 m sa

po jednom do dvije svjetiljke montiranima na vrhu stupa pomoću nasadnika.

S obzirom da je nije predviđeno rušenje zgrade stajališta i dograđene zgrade WC-a u tijeku

građenja i uređenja novog parkirališta i stajališta može se koristiti postojeća elektroinstalacija

HŽ-a uz korištenje dijela novog elektrorazvoda za potrebe gradilišta realiziranog u skladu s

tehničkim propisima i pravilima struke. Istovremeno treba realizirati pripremu energetskog

37

razvoda za konačno rješenje stajališta. Konačno rješenje priključka stajališta obuhvaća

formiranje tri obračunska mjerna mjesta (OMM) prema HEP ODS-u u novom samostojećem

priključno-mjernom ormaru SPMO-3 ugrađenom uz južnu fasadu zgrade stajališta.

- stajalište Kupljenovo

Stajalište Kupljenovo leži u horizontalnom pravcu u km 10+370 (10+365).

Peron dužine 160m, širine 3m te visine 55 cm iznad GRT-a predviđa se s desne strane, prije

željezničko cestovnog prijelaza u km 10+392,83.

Na peronu se predviđa bočna nadstrešnica duljine 20m.

Parkiralište u stajalištu Kupljenovo će imati 29 parkirnih mjesta, od toga 2 mjesta za osobe s

invaliditetom i smanjene pokretljivosti. Veći dio parkirališta smješten je uz peron s desne strane

kolosijeka u smjeru stacioniranja te iza postojeće stajališne zgrade dok su 4 parkirna mjesta

locirana s lijeve strane kolosijeka u smjeru stacioniranja. Novoprojektirano parkiralište omeđeno

je rubnjacima uzdignutim od kolnika 14 cm. Radi sprečavanja stvaranja arhitektonsko-

urbanističkih barijera, na svim pješačkim prijelazima preko kolnika predviđa se spuštanje

rubnjaka na visinu 2 cm iznad površine kolnika, a na nogostup se postavlja pristupna taktilna

površina.





po jednom do dvije svjetiljke montiranima na vrhu stupa pomoću nasadnika.

S obzirom da je nije predviđeno rušenje zgrade stajališta u tijeku građenja i uređenja novog

parkirališta i stajališta može se koristiti postojeća elektroinstalacija HŽ-a uz korištenje dijela

novog elektrorazvoda za potrebe gradilišta realiziranog u skladu s tehničkim propisima i

pravilima struke. Istovremeno treba realizirati pripremu energetskog razvoda za konačno rješenje

stajališta. Konačno rješenje priključka stajališta obuhvaća formiranje dva obračunska mjerna

mjesta (OMM) prema HEP ODS-u u novom samostojećem priključno-mjernom ormaru SPMO-2

ugrađenom uz istočnu fasadu zgrade stajališta.

- stajalište Žeinci

Stajalište Žeinci locirano je djelomično u prijelaznoj krivini u km 16+270 (16+249).

Predviđa se izgradnja bočnog perona s lijeve strane dužine 160 m, širine 3 m i visine 55 cm

iznad kote gornjeg ruba tračnica. S obzirom na to da se stajalište nalazi djelomično u prijelaznoj

krivini, potrebno je nadvisiti peron.

Na peronu se predviđa bočna nadstrešnica duljine 20m.

Predviđeno je uklanjanje postojeće stajališne zgrade. Najprije se uklanjaju svi elementi opreme,

namještaja i pokretnih dijelova. Nakon toga se pristupa izvođenju potrebnih gradilišnih

priključaka instalacija te nakon toga demontaži rasvjetnih elemenata, električnih razvoda i

opreme, demontaži sanitarnih armatura i sanitarne opreme i sl. Potom se pristupa uklanjanju

stolarskih i bravarskih elemenata te slojeva ravnog krova i limarije. U nastavku radova ruše se

pregradni zidovi i zidne obloge.

Na stajališnom prostoru s lijeve strane predviđa se izgradnja 25 parkirnih mjesta, od toga 2

mjesta za osobe s invaliditetom i smanjene pokretljivosti. Prometna površina parkirališta dužine

je otprilike 57 m i širine 2 x 3,0 m te je sa jedne i druge strane predviđeno okomito parkiranje, a

dimenzije parkirnih mjesta su 2,5 x 5,0 metara. U sklopu izgradnje parkirališta predviđa se i

prostor za sadnju stabala.

Parkiralište je omeđeno rubnjacima uzdignutim od kolnika 14 cm. Visinski položaj parkirališta je

većim dijelom u usjeku pa se stoga predviđa postavljanje drenažnih cijevi.

38

Radi sprečavanja stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera, na svim pješačkim prijelazima

preko kolnika predviđa se spuštanje rubnjaka na visinu 2 cm iznad površine kolnika, a na

nogostup se postavlja pristupna taktilna površina. Dio nogostupa na kojem se izvodi upuštanje ne

smije imati nagib veći od 8%.





po jednom svjetiljkom montiranom na vrhu stupa pomoću nasadnika.

1.3.1.4. Geotehničke značajke

1.3.1.4.1. Otvorena pruga

- Općenito

Temeljno tlo na području zahvata je horizontalno uslojeno a sastoji se od površinskog sloja

humusa debljine do 50 cm (I i II poddionica), 20 cm (III i IV poddionica), sloja gline debljine od

2 - 2,5 metra (I i II poddionica), 2 - 5,4 m (III poddionica) i 2 - 9m (IV poddionica) te slojeva

pijeska i šljunka (I. poddionica), slojeva pijeska, šljunka i lapora (II, III i IV poddionica).

I i II poddionica je u cijelosti izvedena na nasipu visine do 3,5 metra, III poddionica na nasipu

visine do 5,5 m, a IV poddionica na nasipu visine do 3 m.

Temeljem analize rezultata ispitivanja podloge u raskopima pri čemu je utvrđena debljina

zastorne prizme i tamponskoga sloja te vrstu, stanje i zbijenost podtla, izdvojene su slijedeće

dionice na kojima zbijenost na ravniku posteljice nije zadovoljavajuća:

stacionaža od

km

stacionaža do

km

0+585 0+818

1+008 1+130

2+295 2+555

3+615 3+825

5+913,00 6+795,00

8+080,00 8+240,00

12+280,00 12+400,00

13+020,00 13+258,00

13+258,00 13+421,00

21+665,00 21+885,00

23+663,00 24+250,00

- pružni donji ustroj - zaštitni sloj

- Zaštitni sloj

Na svim dijelovima željezničke pruge koji se rekonstruiraju ili obnavljaju (remontiraju),

postojeći pružni gornji ustroj i zaštitni sloj, na mjestima gdje je ugrađen, uklanjaju se u cijelosti i

prema potrebi nadomještaju se novo projektiranom konstrukcijom pružnoga gornjeg ustroja koja

uključuje sve zaštitne slojeve ispod zastora.

39

Ovisno o zbijenosti ravnika posteljice određuju se slijedeća dva tipa konstrukcije zaštitnog sloja,

kako je navedeno u tablici „Tipovi konstrukcije zaštitnog sloja“ u točki 1.3.1.1.

Na odsječcima poddionice na kojima je određen TIP 2 zaštitnog sloja, u slučajevima kada se

pored uklanjanja postojećeg pružnog gornjeg ustroja i zaštitnog sloja, uslijed drugih potreba

dolazi i do zahvata u posteljici (jezgri nasipa), nakon uređenja ravnika posteljice treba provesti

određivanje modula stišljivosti Ev2 i u u slučaju da je Ev2>22 [MPa], može se izvesti TIP 1

zaštitnog sloja.

- Geotekstil

Ugradnja geotekstila poboljšati će nosivi sklop pružnog tijela. Na predmetnoj pruzi predviđa se

ugradnja netkanog geotekstila proizvedenog iz mehanički učvršćenih, beskonačno predenih

100% polipropilenskih UV stabiliziranih vlakana. Nije dopuštena ugradnja geotekstila

proizvedenog od reciklirane sirovine (vlakana).

Svaki geotekstil mora bez obzira na svoju funkciju izdržati uvjete ugradnje. Pri ugradnji

pojavljuju se dinamička i statička naprezanja na proboj, pucanje i razvlačenje. Obzirom na prije

navedene parametre, kao i karakteristike posteljice, geotekstil koji će se ugrađivati na predmetnoj

dionici treba ispunjavati svojstva sukladno uputama koje daje German Federal Railway

Authority (Eisenbahnbundesamt) u kojima je geotekstil svrstan u pet kategorija robusnosti te su

propisane minimalne vrijednosti za otpornost na proboj (CBR) i specifičnu težinu.

- Geomreža

Ugradnjom geomreža povećati će se posmična čvrstoća tla, odnosno geomreža preuzima

određena opterećenja koje tlo ne bi moglo preuzeti obzirom na svoje fizičko-mehaničke

karakteristike i karakteristike stišljivosti. Nije dopuštena ugradnja geomreža proizvedenog od

reciklirane sirovine.

Geomreža mora osigurati prijenos opterećenja interakcijom i uklještenjem, te imati funkciju

stabilizacije, jer se time postiže visoka otpornost na klizanje i značajno se smanjuju slijeganja.

Prednost pri odabiru geomreža dana je mrežama sa većom radijalnom krutosti, tj. mrežama koje

imaju čvrstoću u svim smjerovima u ravnini.

- pružno tijelo

Pružni donji ustroj na cijeloj duljini trase ispitan je georadarom, a na lošim mjestima koja su

utvrđena tom metodom provedena su detaljnija ispitivanja. Ispitivanje podloge provedena su na

prosječnim razmacima od 200 m. Probnim iskopima potrebno je utvrđena debljina zastorne

prizme i zaštitnog sloja te vrstu, stanje i zbijenost podtla.


m. Poprečni pad planuma može biti jednostran ili dvostran sa nagibom od najmanje 5%.

Iskopani materijal (zastor, zaštitni sloj i drugo) odlaže se uz prugu i koristi se za sanaciju

okolnog terena nakon gradnje. Uz željezničku prugu ne smiju se stvarati umjetni usjeci od

otpadnoga materijala. Za proširenje ravnika i izgradnju novih dijelova nasipa mora se dopremiti

novi, odgovarajući materijal. Za te svrhe ne smije se koristiti materijal iskopan prigodom radova.

- Poboljšanje tla metodom dubinskog vibracijskog zbijanja izvedbom

šljunčanih stupova

Određuje se temeljita sanacija nestabilne dionice:

- od km 4+800 km 11+900. Razmatrajući uvjete u tlu za sanaciju nestabilne dionice u

km 11+600 određen je odsječak koji se spaja s dionicom od km 4+800 do 10+980.

- km 13+662,00 do km 14+025,00

40

- km 19+100 do km 21+545

Sanacija navedenih nestabilnih dionica provest će se poboljšanjem temeljnog tla metodom

dubinskog vibracijskog zbijanja izvedbom šljunčanih stupova.

Navedena metoda izravno poboljšava podtlo pri čemu ga unošenjem energije zbijanja i

unošenjem materijala šljunka zbija, ukrućuje, očvršćava i čini ga propusnijim.

Vrijeme izvođenja je kratko, a postupak izuzetno prilagodljiv terenskim uvjetima. Radovi koji

slijede nakon poboljšanja kao što je nasipavanje mogu uslijediti odmah nakon završetka

poboljšanja tla. Ovim postupkom iskorištavaju se postojeći resursi tla te su i zbog ugradnje

isključivo prirodnih materijala ekološki vrlo povoljni.

Materijal za izradu šljunčanih stupova je šljunak ili kameni drobljenac granulacije 16/32 mm.

Šljunčani stupovi se izvode sa strojem (nosivi stroj - dizalica na gusjenicama) uz korištenje

električnog vibratora BL15 snage 114 kW. Stroj je opskrbljen uređajem za praćenje parametara

izvedbe, kao što su broj šljunčanog stupa, broj gradilišta, vrijeme izvedbe, utrošak energije,

postignuta dubina, vertikalnost izvedbe.

Pri izvedbi vibrator se spušta do projektom određene dubine i u ovisnosti o vrsti postupka tlo se

zbija odozdo prema gore ili se izvodi šljunčani stup. Na taj način poboljša se slabo nosivo tlo i

time se manja slijeganja, opterećenje prenosi u dublje slojeve tla.

Očekivani učinak poboljšanja postiže se pri osnom razmaku šljunčanih stupova od 2,25 m.

Točan tlocrtni raspored šljunčanih pilota odredit će se izvedbenim projektom.

Pri izvedbi šljunčanih stupova važno je da se površinski sloj tla u debljini od minimalno 1 m,

ovim postupkom poboljšanja (zbijanje vibriranjem), ne ošteti stoga se zabranjuje vibriranje u

tom sloju i pri izvlačenju sonde potrebno je samo ispuniti bušotinu do površine.

1.3.1.4.2. Mostovi

- most Črnec

Temeljenje mosta izvodi se na pilotima promjera 60 cm duljine 6 metra koji se nalaze ispod

temeljne ploče upornjaka. Ispod svake ploče upornjaka nalazi se po četiri pilota.

Zaštita građevne jame izvodi se konstrukcijom od čeličnog žmurja koja je dimenzionirana prema

zahtjevima stabilnosti i otpornosti te prema zahtjevima osiguranja rada u suhom.

Kako bi se omogućio rad u suhom potrebno je osigurati stalni rad crpki kapaciteta 50 [l/s], za

vrijeme uređenja vrha pilota, postavljanja podložnog betona, postavljanja armature i barem 24

sata nakon betoniranja temeljne ploče.

- most Vučerna


temeljne ploče upornjaka. Ispod svake ploče upornjaka nalazi se po četiri pilota. Ispod dna

temeljne ploče oba upornjaka izvodi se zamjena temeljnog tla (organske visokoplastične gline)

kamenim materijalom granulacije 0-64 mm. Predviđena je zamjena od 0,5-1,5 m,a uvjet je

zamjena do pješčanog sloja u podlozi.


zahtjevima stabilnosti i otpornosti te prema zahtjevima osiguranja rada u suhom. Čelično žmurje

duljine je 8,0 m, uz uvjet ulaska dna žmurja minimalno 50 cm u sloj lapora u podlozi.

Kako bi se omogućio rad u suhom potrebno je osigurati povremeni rad crpki kapaciteta 20 [l/s],

za vrijeme uređenja vrha pilota, postavljanja podložnog betona, postavljanja armature i barem 24

sata nakon betoniranja temeljne ploče, kako bi se eventualna procjedna voda prikupljala i

odvodila iz građevne jame.

41

- most Lužki Potok



temeljne ploče oba upornjaka izvodi se zamjena temeljnog tla (organske visokoplastične gline)

kamenim materijalom granulacije 0-64 mm.

Predviđena je zamjena od minimalno 0,5 m, a uvjet je zamjena do pješčanog sloja u podlozi.


zahtjevima stabilnosti i otpornosti te prema zahtjevima osiguranja rada u suhom. Čelično žmurje

duljine je 6,5 m, uz uvjet ulaska dna žmurja minimalno 50 cm u sloj lapora u podlozi.






Temeljenje mosta izvodi se na pilotima promjera 120 cm duljine 18 m koji se nalaze ispod

temeljne

ploče upornjaka. Ispod svake ploče upornjaka nalazi se po četiri pilota. Ispod dna temeljne ploče

oba upornjaka izvodi se zamjena temeljnog tla (visokoplastične gline) kamenim materijalom

granulacije 0-64 mm. Predviđena je zamjena 0,5 m, koja se polaže na razdjelni geotekstil.

Građevna jama izvodi se u širokom iskopu u glinama, uz nagibe pokosa 1:2 te zaštite i

prekrivanja

pokosa od isušivanja i utjecaja atmosferilija. Zaštita jame od voda potoka postiže se privremenim

zacjevljivanjem (cijevi, zagat) potoka „Horvacka“ na mjestu radova.

Prethodno izvođenju pilota uklanja se temeljna konstrukcija postojećeg mosta.






Cestovni most „Horvacka“ nalazi se paralelno željezničkom mostu na udaljenosti od nekoliko

metara lijevo od željezničkog mosta.

Temeljenje mosta izvodi se na pilotima promjera 120 cm duljine 12 m koji se nalaze ispod


temeljne ploče oba upornjaka izvodi se zamjena temeljnog tla (visokoplastične gline) kamenim

materijalom granulacije 0-64 mm. Predviđena je zamjena 0,5 m, koja se polaže na razdjelni

geotekstil.


prekrivanja pokosa od isušivanja i utjecaja atmosferilija. Zaštita jame od voda potoka postiže se

privremenim zacjevljivanjem (cijevi, zagat) potoka „Horvacka“ na mjestu radova.





42

1.3.1.4.3. Pothodnici

- kolodvor Novi Dvori

Temeljenje pothodnika izvodi se na temeljnoj ploči na koti temeljenja ispod razine podzemne

vode. Susjedni objekti (zgrada kolodvora) nalaze se na udaljenosti od 10 metara. Na području

zahvata trenutno se nalazi peron, kolosijek, i podzemni vodovi, koji se moraju ukloniti prije

početka iskopa građevne jame.

Osiguranje temelja postojeće zgrade kolodvora provest će se izvedbom zagatne stijene od

čeličnog žmurja. Zagatna stijena neće služiti kao potporna konstrukcija (neće podupirati stjenke

građevne jame) već će svojom krutošću i vodotjesnošću spriječiti dodatna slijeganja temelja

postojeće zgrade kolodvora uslijed iskopa i crpenja iz građevne jame za pothodnik.

Građevna jama izvest će se u širokim iskopu, pri čemu se iskop od površine do kote razine

radnog platoa 127,50 m n.m. (iznad podzemne vode) u okolini provodi bez crpljenja podzemne

vode a od kote razine podzemne vode u okolini do kote dna iskopa provodi se s postupnim

spuštanjem razine podzemne vode u građevnoj jami, prema posebno raspisanom postupku ovog

projekta.

Odvodnja oborinskih i procjednih voda provodi se od iskopa ispod kote razine podzemne vode u

okolini do faze kada je pothodnik izveden do faze u kojoj ne može doći do izdizanja pothodnika

uslijed djelovanja uzgona i kada je zasipavanje zaleđa vanjskih zidova pothodnika izvedeno do

kote kada ne može doći do hidrauličkog sloma temeljnog tla.

Zasipavanjem s zbijanjem zaleđa vanjskih podzemnih zidova pothodnika prestaje potreba za

osiguranjem temelja postojeće zgrade kolodvora te se čelično žmurje uklanja.

Razina podzemne vode uz kolodvorsku zgradu pratit će se preko ugrađenog piezometra, a

eventualno slijeganje kolodvorske zgrade preko geodetskih kontrolnih repera ugrađenih u zidove

objekta (4 komada).

- kolodvor Luka





Osiguranje iskopa za izvedbu pothodnika provest će se izvedbom zagatne stijene od čeličnog

žmurja. Zagatna stijena će u potpunosti okruživati građevnu jamu i služit će kao vodotijesna

barijera za radove iskopa i temeljenja. Zagatna stijena neće služiti kao potporna konstrukcija

(neće podupirati stjenke građevne jame) već će svojom duljinom (dosezanje sloja lapora u

podlozi) i vodotjesnošću spriječiti dotoke u građevnu jamu za vrijeme trajanja iskopa.

Građevna jama izvest će se u širokim iskopu, pri čemu se iskop od površine (cca. 136,5 m n.m.)

do kote razine radnog platoa 135,0 m n.m. provodi bez crpljenja podzemne vode a od kote razine

radnog platoa iskop se izvodi unutar zaštite od žmurja pri čemu se crpi zaostala voda iz

temeljnog tla građevne jame.

Slijedom toga, crpenja za vrijeme radova na temeljenju se očekuju samo kao povremena i služe

prikupljanju oborinske vode i eventualno procijeđene kroz spojnice zagatne stijene i dno.



Eventualno slijeganje kolodvorske zgrade pratit će se preko geodetskih kontrolnih repera

ugrađenih u zidove objekta (4 komada).

43










podlozi) i vodotjesnošću spriječiti dotoke u građevnu jamu za vrijeme trajanja iskopa.


do kote razine radnog platoa 138,0 m n.m. provodi bez crpljenja podzemne vode a od kote razine

radnog platoa iskop se izvodi unutar zaštite od žmurja pri čemu se crpi zaostala voda iz

temeljnog tla građevne jame.







- kolodvor Zabok


vode. Susjedni objekti (zgrada kolodvora) nalaze se na udaljenosti od 6-12 metara. Na području

zahvata trenutno se nalazi peron, kolosijek, skladište i podzemni vodovi, koji se moraju ukloniti

prije početka iskopa građevne jame.

Izvedba pothodnika provest će se u 2 faze. Prva faza podrazumijeva izvedbu dijela pothodnika

uz kolodvorsku zgradu i kolosijeke 1 - 4. U prvoj fazi podrazumijeva se prometovanje

kolosijecima 5 i 6. Druga faza nastavlja izgradnju pothodnika kad je prva faza izvedena i novi

kolosijeci 1 - 3 pušteni u promet. Pothodnik se u drugoj fazi izvodi ispod postojećih kolosijeka 5

i 6.





podlozi) i vodotjesnošću spriječiti dotoke u građevnu jamu za vrijeme trajanja iskopa. Izuzetak je

stranica građevne jame prema 5. i 6. kolosijeku u fazi 1 izvedbe pothodnika. Žmurje na toj strani

predstavlja sidrenu potpornu konstrukcija koja pridržava tlo, kolosijek i promet vlakova. U 2.

fazi izvedbe radova sidra se uklanjaju, a žmurje na poziciji profila pothodnika reže na razini

podložnog betona i vadi, kako bi se mogao izvesti spoj AB profila pothodnika 1. i 2. faze.


do kote razine radnog platoa 143,0 m n.m. izvodi u jednom koraku, a po izvedbi žmurja, od kote

razine radnog platoa iskop se izvodi uz crpenje zaostale vode iz temeljnog tla građevne jame.





44

Eventualno slijeganje kolodvorske zgrade i kolosijeka pratit će se preko geodetskih kontrolnih

repera ugrađenih u zidove objekta, odnosno markiranih pozicija na šinama kolosijeka (8

komada).

1.3.1.5. Križanja željezničke pruge s drugim prometnicama

U sljedećoj tablici prikazane su karakteristike željezničko-cestovnih prijelaza:

Red.

br. Km položaj Naziv prijelaza

Kut

križanja

Nagib

razinice

Širina

popođenja Osiguranje

1. 0+723,82 Zagrebačka 70° 0,2 ‰ 9,6 m SV+ZV+POL

2. 1+055,92 P. Devčića 90° 0,2 ‰ 18,0 m SV+ZV+POL

3. 6+325,27 84° 0,12 ‰ 6,0 m PZ

4. 7+729,65 Pojatno 84° 0,1 ‰ 8,4 m SV+ZV+POL

5. 9+805,20 80° 0 ‰ 6,0 m PZ

6. 10+392,83 Kupljenovo 79° 0 ‰ 6,0 m SV+ZV+POL

7. 12+504,09 Luka 1 84° 0 ‰ 10,8 m Meh. branici

8. 13+465,16 Luka 2 52° 0,9 ‰ 10,8 m Meh. branici

9. 14+754,61 Žeinci polje 90° 0,9 ‰ 6,0 m PZ

10. 16+187,85 Žeinci 37° 0,3 % 14,4 m SV+ZV+POL

11. 18+612,49 V.Trgovišće 85° 1,3 ‰ 7,2 m Meh. branici

12. 20+228,26 80° 0,0 ‰ 6,0 m PZ

13. 22+819,14 Ind. Zabok 90° 0,0 % 7,2 m SV+ZV+POL

14. 24+223,24 Zivt 89° 3,0 % 9,6 m Meh. branici

Ukidaju se željezničko-cestovni prijelazi u km 8+450, u km 11+916, u km 17+662,77 (17+659),

i u km 22+201 i svode se na druge željezničko-cestovne prijelaze. Nakon izgradnje teretnog

dijela kolodvora Zabok, prijelaz u km 23+637 bit će smješten unutar kolodvorskih kolosijeka,

stoga se predviđa ukidanje i svođenje na željezničko-cestovni prijelaz u km 22+817.

Kolnik ceste na mjestu prijelaza bit će u istoj razini s gornjim rubovima tračnica u kolosijeku na

duljini od najmanje 3 m s obje strane željezničke pruge mjereno od osi kolosijeka. S obje strane

željezničke pruge uzdužni nagib ceste bit će u nagibu do najviše 3% na duljini od najmanje 20

m.

Na prijelazima se predviđa zamjena gornjeg i donjeg ustroja. Predviđena je kako smjerna, tako i

visinska promjena kolosijeka.

Na željezničko-cestovnim prijelazima i pješačkim prijelazima preko pruge moraju se ugraditi

popođenja za cestovni odnosno pješački promet od montažnih sintetičkih elemenata (termički

obrađene gume).

1.3.1.6. Ceste uz prugu

- I. poddionica (prema Gl. projektu)

Poljski put počinje u km željezničke pruge 3+100 do 4+015. Predviđena širina je 3,0 m, a dužina

923 m. Započinje pravcem duljine 835 m koji je paralelan s osi pruge na udaljenosti 8,5 m.

Zatim započinje kružni luk R=120 m, te potom slijedi pravac duljine 15 m. U km 0+923,23

predviđa se spoj na lokalnu cestu koji će se urediti kao „T" raskrižje u razini. Put svojom trasom

prolazi iznad dva nova propusta.

45

- II. poddionica (prema Gl. projektu)

Poljski put počinje u km željezničke pruge 9+350 do 9+807. Predviđena širina je 3,0 m, a dužina

450 m. Započinje kružnim lukom R=100 m, nakon kojeg slijedi pravac duljine 44.7 m, pa opet

kružni luk R= 810 m koji je paralelan s osi pruge. Završetak puta je u pravcu, kružnom luku

R=100 m, te potom slijedi pravac duljine 10 m. U km 9+807 predviđa se spoj na lokalnu cestu

koji će se urediti kao „T" raskrižje u razini.

- III. poddionica (prema Gl. projektu)

Cesta uz prugu počinje u km željezničke pruge 16+803,50 i paralelno s desne strane prati trasu

pruge do kraja III. poddionice do ŽCP-a u km 18+597,54 prema stacionaži pruge (po osi

paralelne cesta od km 0+000,00 do km 1+798,89). Predviđena ukupna širina je 5,0 m, a dužina

1789,89 m.

Trasa paralelne ceste definirana je horizontalnim elementima pruge te je maksimalno njoj

prilagođena. Uzdužni profil također je definiran samom prugom te propustima zbog kojih se

niveleta morala podizati. Sam trup paralelne ceste u velikom se postotku nalazi u nasipu.

- IV. poddionica (prema Gl. projektu)

Uz trasu pruge na ovoj se poddionici nalaze dvije paralelne ceste. Prva cesta se nastavno veže i

proteže iz III. poddionice u IV. poddionicu od km 18+597,54 do km 20+228,72 po stacionažama

pruge (od km 1+782,89 do km 3+405,67 po stacionažama paralelne ceste). Druga cesta

započinje u km 22+203,27 do km 23+641,00 po stacionažama pruge (od km 0+000,00 do km

1+475,94 po stacionažama paralelne ceste). U km 1+005,38 predviđa se izgradnja kružnog toka

R=12.5 m, koji ima dvije vozne trake širine 2,5 m te obostranog parkirališta od km 1+035,80 do

km 1+068,40 na kojem su predviđena 23 parkirna mjesta. Parkirna mjesta su širine 2,5m, te

ukupne dužine 7,75 m. Kolnička konstrukcija parkirališta i kružnog toka identična je kolničkoj

konstrukciji same trase ceste.

Trase paralelne ceste definirane su horizontalnim elementima pruge te su maksimalno njoj

prilagođene. Uzdužni profil također je definiran samom prugom te propustima zbog kojih se

niveleta morala podizati. Sam trup paralelne ceste u velikom se postotku nalazi u nasipu.

Most Horvacka služit će za prijelaz paralelnog puta preko potoka Horvacka. Objekt je koncipiran

kao prednapeta rebrasta montažna AB konstrukcija sa dobetoniranom kolničkom pločom kojom

se postiže roštiljna preraspodjela prometnog opterećenja.

1.3.1.7. Izmicanje i zaštita infrastrukturnih vodova

- Plinovod

- Križanje 1 (NO 100 Če) stacionaža 18+635,41

Ovaj plinovod prolazi ispod željezničke pruge u čeličnoj zaštitnoj cijevi. Zbog velikog pomaka

trase pruge postojeće komunalne instalacije koje su paralelne sa željezničkom prugom nalazile bi

se potpuno ili djelomično u nasipu željezničke pruge. Potrebno je izmjestiti ove instalacije tako

da se situacijski zadržava postojeća trasa, a niveleta se prilagođava novonastaloj situaciji.

Zaštitna cijev plinovoda produžuje za 5 m, koliko iznosi i pomak trase željezničke pruge na ovoj

stacionaži. Nova niveleta plinovoda nalazi se cca 65 cm dublje u odnosu na postojeću niveletu.

Spoj izmještenog plinovoda na postojeće stanje nalazi se u ulici dr. Stanka Pinjuha na udaljenosti

od 12 m od osi izmještene željezničke pruge. Ukupna duljina izmještanja plinovoda iznosi 35,70

m.

46

Prije početka izvođenja radova na izmještanju plinovoda potrebno je obustaviti isporuku plina na

dionici unutar koje se obavlja izmještanje.

- Križanje 2 (DN 150 Če) stacionaža 21+229,62

Između naselja Veliko Trgovišće i Pavlovec Zabočki željeznička pruga križa se sa državnom

cestom D205 Granični prijelaz Razvor (granica Republike Slovenije)- Kumrovec-Klanjec-

Gubaševo(D1). Državna cesta nadvožnjakom prelazi preko željezničke pruge. Uz cestu je

položen magistralni plinovod DN150/50 Zabok - Kumrovec. Plinovod prolazi ispod željezničke

pruge u zaštitnoj koloni. Rekonstrukcijom se niveleta željezničke pruge spušta za 80,6 cm (GRT

142,177 m). Nadsloj do gornjeg ruba pragova pruge iznosi 3,20 m.

- Križanje 3 (NO 80 Če) stacionaža 22+794,47

Plinovod prolazi ispod željezničke pruge u čeličnoj zaštitnoj cijevi 0150. Rekonstrukcijom se

niveleta željezničke pruge diže za 28,1 cm (GRT 144,455 m). Položaj plinovoda određen je

probnim iskopom na terenu.

S obzirom se plinovod na mjestu križanja nalazi u zaštitnoj cijevi, a vertikalna udaljenost između

plinovoda i drenažne cijevi, odnosno dubina ukapanja plinovoda ispod betonske kanalice, su veći

od minimalno propisanih nisu potrebni dodatni radovi na izmještanju i zaštiti plinovoda, ali je

zbog zaštite plinovoda pri izvođenju radova na rekonstrukciji željezničke pruge potrebno

provoditi sve mjere zaštite na radu i zaštite od požara.

- Križanje 4 (NO32/d32) stacionaža 23+586,29

U gradu Zaboku, neposredno prije željezničkog kolodvora, željeznička pruga križa se sa ulicom

Radničko naselje. Prije ovog križanja ogranak plinovoda iz ulice Matije Gupca prolazi ispod

željezničke pruge u čeličnoj zaštitnoj cijevi 075. Nadsloj do gornjeg ruba pragova pruge iznosi

1,90 m. Obzirom se plinovod na mjestu križanja nalazi u zaštitnoj cijevi, a vertikalne udaljenosti

između plinovoda i drenažnih cijevi su veće od minimalno nisu potrebni dodatni radovi na

izmještanju i zaštiti plinovoda, ali je zbog zaštite plinovoda pri izvođenju radova na

rekonstrukciji željezničke pruge potrebno provoditi sve mjere zaštite na radu i zaštite od požara.

Obzirom da se plinovod na mjestima križanja sa željezničkom prugom nalazi u zaštitnoj cijevi, a

vertikalna udaljenost između plinovoda i drenažnih cijevi su veće od minimalno propisane u

''Odluci o minimalnim sigurnosnim udaljenostima za plinovode i kućne priključke'', za ostala

križanja s plinovodom nisu potrebni dodatni radovi na izmještanju i zaštiti plinovoda, ali je zbog

zaštite plinovoda pri izvođenju radova na rekonstrukciji željezničke pruge potrebno provoditi sve

mjere zaštite na radu i zaštite od požara.

- TK vodovi

Do križanja komunalnih TK vodova s trasom željezničke pruge dolazi na sljedećim mjestima:

- km 0+723 nalazi se 6xPVC Ø110, u koje su položeni pretplatnički i

svjetlovodni kabeli različitih kapaciteta unutar PEHD cijevi. Dno donjeg reda

PVC cijevi nalazi se 97 cm iznad tjemena cijevi pružne odvodnje, što

zadovoljava propisane uvjete križanja (udaljenost TK cijevi od tjemena

kanalizacijskog profila je veća od 0,3 m) ; nema potrebe za radovima na

postojećim TK vodovima

- km 3+930 nalaze se dvije PVC cijevi Ø110 mm, u koje su uvučene po dvije

cijevi PEHD Ø50, u jednoj je svjetlovodni kabel, druga je prazna. Terenske

kote postojeće i buduće pruge nepromijenjene su, pa postojeće stanje nije

ugroženo; nema potrebe za radovima na postojećim TK vodovima

47

- km 7+709 nalaze se 2x PVC Ø110, u jednoj je pretplatnički kabel, u drugoj 2x

PEHD Ø50 (jedna s 48-nitnim svjetlovodnim kabelom, druga je prazna) ; nema

potrebe za radovima na postojećim TK vodovima

- km 13+480,60 projektirani zahvati na samom ŽCPR-u neće utjecati na

postojeću TK infrastrukturu položenu uz županijsku cestu do ŽCP-a Luka, a na

samom prolazu ispod kolosijeka postojeći kabeli u zaštitnim cijevima neće biti

ugroženi i nema potrebe za dodatnom zaštitom TK vodova, ali radove na

polaganju odvodnih cijevi treba izvesti s povećanom pažnjom; nema potrebe za

radovima na postojećim TK vodovima.

- km 16+274,98, gdje se nalazi OKITEN cijev Ø 110, u koju je uvučen

pretplatnički kabel, postojeće stanje TK vodova nije ugroženo građevinskim

zahvatom; nema potrebe za radovima na postojećim TK vodovima.

- km 17+744,43, gdje se nalazi PVC cijev Ø 100, u koju je uvučen pretplatnički

kabel, predviđa se izmještanje postojećeg izvodnog stupa i cijevi s kabelom uz

rub buduće ceste u duljini od 60 metara.

- km 21+347 (HT-ov pretplatnički kabel TK PT 200x4x0,6 uvučen u PVC cijev

Ø 100),

- km 21+357 (HT-ove 2 PEHD cijevi Ø 50, u jednu je uvučen SVK 24x, druga je

rezervna)

- km 23+627 (PEHD cijevi sa 4 HT-ova SVK i 2 pretplatnička kabela te 1

Metronetovim SVK).

Na preostalih 6 pozicija predviđeni su građevinski i elektromontažni radovi:

- km 18+694 (2 HT-ova pretplatnička kabela u koliziji s budućim odvodnim jarkom,

odnosno budućom cestom se izmještaju, kao i stup sa samonosivim kabelom, koji će

se zbog devijacije pruge naći preblizu kolosijeku),

- km 22+208 (postojeći prolaz HT-ovog telefonskog kabela i cijevi ispod pruge bit će

ugrožen zbog deniveliranja pruge i izrade odvodnih jaraka, pa se izvodi novi prolaz

ispod pruge u km 22+210),

- km 22+829 i km 22+831 (PEHD cijevi sa 3 HT-ova SVK i 3 pretplatnička kabela te 1

Metronetovim SVK ugrožene su zbog izrade odvodnih jaraka, a uz to jedan krak

buduće ceste u duljini cca 250 metara prekriva trasu pretplatničkog kabela, pa je

potrebno pristupiti rekonstrukciji prolaza ispod pruge),

- km 23+874 (Metronetov SVK i zaštitne cijevi ispod pruge ugroženi izradom

odvodnih kanala ispod kolosijeka te izgradnjom parkirališta, pa je potrebno

rekonstruirati križanje),

- km 24+215 (HT-ov pretplatnički kabel u koliziji s novom odvodnjom, pa ga je

potrebno izmjestiti, vodeći računa da prođe i ispod nove prometnice).

Pri izvođenju radova obavezan je nadzor infrastrukturnih operatora.

- Elektroenergetski vodovi

Križanja kabela 1, 2 i 3 navedena u tablici križanja postojećih elektroenergetskih vodova s

predmetnom dionicom u koliziji su s rekonstruiranom prugom te ih je potrebno izmaknuti i

dodatno zaštiti polaganjem u PEHD cijev. Rekonstrukcija kabela predviđena je polaganjem

kabela u zaštitne cijevi ispod pruge i rekonstruirane prometnice, uz nastavljanje kabela, kabelom

NA2XS(F)2Y 12/20 (24) KV 3X(1x150/25RM), 12/20/24 kV.

48

Križanja kabela 7, 9, 10, 11 i 12 navedena u tablici križanja postojećih elektroenergetskih

vodova s predmetnom dionicom u koliziji su s rekonstruiranom prugom.

Rekonstrukciju križanja potrebno je izvesti polaganjem kabela na potrebnu dubinu ispod pruge i

polaganjem zaštitnih cijevi, uz nastavljanje kabela kabelima definiranima projektom. Projektom

se predviđa i uzemljenje vodova koji se rekonstruiraju.

Križanje elektroenergetskog voda sa željezničkom prugom u km 13+478,87 nije potrebno

rekonstruirati, dok će se ostala križanja u km 14+277,67, km 16+212,47, km 17+652,79, km

18+574.28 rekonstruirati prema projektu I.9.3. kako bi zadovoljili propisane uvjete križanja s

prugom.

Kabeli u km 18+621,84 se napuštaju i križaju prugu u km 18+574,28, što je obrađeno u sklopu

projekta Rekonstrukcija pruge na III. poddionici.

Kabele 21-24 navedene u tablici križanja postojećih elektroenergetskih vodova s predmetnom

dionicom, potrebno je izmjestiti polaganjem kabela u zaštitnu cijev na potrebnu dubinu ispod

pruge uz nastavljanje kabela prikladnim kabelom. U kabelske se rovove osim energetskih kabela

polažu i PEHD cijevi i bakrena užad za uzemljenje. Kabel u km 23+873,81 rekonstruira se

polaganjem jedne čelične cijevi promjera 400 mm uz trasu postojećeg kabela. Optički kabeli

ispod novog parkirališta „P3" i pripadne prometnice položeni su na dubini 80 cm u zaštitnim

plastičnim cijevima PEHD 0 50 mm te ih je potrebno ih je dodatno mehanički zaštiti. Mehaničku

zaštitu potrebno je izvesti polaganjem betonskih parkovnih kanalica š/v-d 32/14-60 020 cm. Na

mjestu križanja buduće ceste s cestarinskim prolazom potrebno je izmjestiti trasu postojećih

optičkih kabela. Rekonstrukciju izvesti polaganjem novih PEHD cijevi promjera 50 mm na

potrebnu dubinu ispod prometnice i upuhati novi optički kabel.

- Vodovod

S obzirom na to da na stacionažama križanja vodovoda s predmetnom prugom obuhvaćenih

ovim projektom pruga tlocrtno ne odstupa značajno od postojeće trase, a niveleta ostaje ista,

predviđena rekonstrukcija pruge na utječe na postojeće vodoopskrbne cjevovode, te je moguće

iste u potpunosti zadržati. Prilikom izvođenja zemljanih radova bit će potrebno obratiti pažnju na

navedene vodovode iako se isti ne izmještaju.

U krivinama (od stac 8+450 do stac 10+050) trasa projektirane pruge odmiče se od postojeće

trase. Uslijed tog izmicanja trase projektirane pruge došlo je do kolizije sa trasom postojećeg

magistralnog cjevovoda. Iz tog razloga potrebno je izmaknuti postojeći magistralni vodoopskrbni

cjevovod 0 600 mm. To izmicanje predviđeno je na dionici (prema stacionaži pruge) od

stacionaže pruge 9+441.61 do stac. 9+758.86 u duljini od cca 320 m. Nova trasa izmaknutog

magistralnog cjevovoda položena je duž planiranog puta uz prugu na udaljenosti od 9.25 m od

osi projektirane pruge.

Od stacionaže pruge 7+328.67 do stac. 7+728 (zona stajališta Pojatno) magistralni vodoopskrbni

cjevovod ACC 0 600 mm položen je sa istočne stane pruge na udaljenosti od osi kolosijeka 7.50

do 9.50 m. Na ostatku dionice trasa magistralnog cjevovoda položena je na udaljenosti većoj od

10 m od osi projektiranih kolosijeka.

Križanja postojećih vodoopskrbnih cjevovoda sa projektiranom prugom navedena su u tablici

br.8. Obzirom da na mjestima ta dva križanja vodoopskrbnih cjevovoda za željezničkom prugom

kao i u zoni stajališta Pojatno projektirana pruga ne odstupa znatno od postojeće pruge (pomak

trase iznosi manje od 20 cm) projektom se ne predviđa rekonstrukcija postojećih vodoopskrbnih

cjevovoda.

Vodovode koji se križaju s prugom u km 13+415,57 i 16+299,74 nije potrebno izmještati jer na

mjestu križanja projektirana pruga tlocrtno ne odstupa značajno od postojeće trase (otprilike 20

cm na prvom križanju), a razinica se podiže za otprilike 27 cm na prvom križanju, dok je na

drugom ostala tlocrtno i visinski gotovo nepromijenjena.

49

U naselju Veliko Trgovišće na mjestu križanja pruge i opskrbnog cjevovoda PVC DN 50 mm u

km 17+648,96 potrebno je izmjestiti predmetni vodovod zbog projektirane odvodnje pruge.

Na čitavoj poddionici magistralni vodoopskrbni cjevovod ACC 0 600 mm položen je sa istočne

stane pruge na udaljenosti od osi kolosijeka većoj od 10 m. Uslijed rekonstrukcije kolosijeka u

krivini od stac. 15+247.28 do stac 16+105.20 projektirana os pruge pomiče se prema istoku i do

13 m te dolazi do značajnijeg smanjenja razmaka između nove osi pruge i cjevovoda.

Navedenim izmicanjem trase projektirane pruge došlo je do kolizije sa trasom postojećeg

magistralnog cjevovoda od stacionaže pruge 15+667.92 do stac 15+856.40 u duljini od cca 192

m. Iz tog razloga potrebno je na toj dionici izmaknuti postojeći magistralni vodoopskrbni

cjevovod 0 600 mm. Nova projektirana trasa izmaknutog magistralnog cjevovoda položena je uz

prugu na udaljenosti od 10.0 m od osi projektirane pruge.

Cjevovode u km 18+611,83 i 18+630,08 potrebno je visinski izmjestiti odnosno prilagoditi

niveletu zbog rekonstrukcije pruge. Iako je niveletu opskrbnog cjevovoda u km 23+316.81

moguće u potpunosti zadržati, jer nema pomaka rekonstruirane pruge u odnosu na postojeće

stanje pruge, zbog dotrajalosti vrši se izmještanje/zamjena postojećeg cjevovoda odnosno

pomiče se paralelno sa postojećim na udaljenost od 1.0 m i mijenja sa novim cjevovodom PEHD

DN 110.

Izvedba novih cjevovoda ispod željezničke pruge predviđena je bušenjem uz istovremeno

uvlačenje zaštitne PEHD cijevi.

- Kanalizacija

Na stacionažama križanja projektirane pruge s kolektorima 1., 2. I 3. Iz tablice križanja

postojećih kolektora s prugom, projektirana pruga tlocrtno ne odstupa značajno od postojeće

trase kao ni niveleta stoga se može zaključiti kako predviđena rekonstrukcija pruge na utječe na

postojeće kanalizacijske kolektore, te je moguće iste u potpunosti zadržati. Prilikom izvođenja

zemljanih radova bit će potrebno obratiti pažnju na navedenu kanalizaciju iako se ista ne

izmješta.

Kolektor u km 17+411 nije potrebno rekonstruirati budući da predviđena rekonstrukcija pruge ne

utječe na njega (os pruge tlocrtno se pomiče za 14 cm, a niveleta se podiže za otprilike 25 cm).

Kolektore 5., 6. I 7. navedene u tablici potrebno je rekonstruirati kako bi se osigurala potrebna

udaljenost od otprilike 10 m od osi novoprojektirane pruge. Također je potrebno izvesti novo

reviziono okno na koje će se izmaknuti kolektori priključiti, a kolektor između postojećeg i

novoprojektiranog revizionog okna (kolektor br. 1 u tablici) potrebno je rekonstruirati i povećati

mu profil na φ 100 cm.

U km 23+384 kolektor mješovite kanalizacije φ 100 cm položen je ispod željezničke pruge kroz

postojeći propust koji se prema novoprojektiranom stanju željezničke pruge napušta. Predmetni

kolektor spaja u jugoistočnom revizionom oknu na postojeće kolektore položene paralelno sa

trasom pruge. Ti paralelni kolektori mješovite kanalizacije profila φ 40 cm, φ 50 cm i φ 100 cm

položeni paralelno s trasom pruge od km 23+035 do km 23+494 predviđeni su za izmještanje jer

je na tom potezu planirano je proširenje kolodvora Zabok s novim robnim skladištem i

manipulacionim površinama stoga je navedene kolektore potrebno izmaknuti dalje na jugoistok.

- STA kabel

S obzirom da je nužno da ŽAT veza cijelo vrijeme funkcionira, odnosno da postojeći signalno-

telekomunikacijski (STA) kabel bude neprekidno u funkciji, potrebno je njegovo

izmicanje/zaštita. U knjigama I.9.2.1. i I.9.2.2. pripadajućih poddionica I, II, III i IV STA kabel

definira se opseg i način zaštite postojećeg STA kabela, uvažavajući i buduću nadogradnju

prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog te elektroenergetskog infrastrukturnog

podsustava.

50

1.3.2. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI

INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV

1.3.2.1. Signalno sigurnosni uređaj

Kolodvor Zaprešić osiguran je relejnim signalno-sigurnosnim uređajem tipa SpDrl30 „ISKRA“ i

u sklopu ovog projekta neće se mijenjati. Za osiguranje automatskog odvijanja prometa potrebno

je u kolodvoru Zaprešić ugraditi sučelje prema elektroničkom signalno-sigurnosnom uređaju

Novi Dvori. Relejni stalak ugraditi u postojeću relejnu prostoriju kolodvora Zaprešić koja se

nalazi u sjeverno-istočno dijelu kolodvorske zgrade.

U slučaju prekida pružnog energetskog kabela (PEK-a) ili ispada napona u kolodvoru Novi

Dvori pružni uređaji između kolodvora Zaprešić i Novi Dvori moraju se napajati iz kolodvora

Zaprešić. U kolodvoru Zaprešić potrebno je ugraditi isti transformator kao u kolodvoru Novi

Dvori 3x230/400 V/3x1000 V, 50 Hz snage 7,5 kVA.

U kolodvoru Novi Dvori na komadnom stolu nalazi se i daljinska kontrola rada uređaja za

osiguranje odvojne skretnice Vijadukt. Nakon što se isključi kolodvorski uređaj, potrebno je

adaptirati uređaj upravljanja odvojnom skretnicom. Za to je potrebno premjestiti komandni stol

iz postojećeg u novi prometni ured samo sa sklopovljem za daljinsku kontrolu i upravljanje

odvojnom skretnicom, te daljinsku kontrolu ŽCP-a Pojatno. Također je potrebno osigurati i

privremeno napajanje tog sklopovlja uz autonomiju od 8 sati.

U kolodvorima Novi Dvori, Luka, Veliko Trgovišće i Zabok predviđena je zamjena postojećih

kolodvorskih uređaja novim elektroničkim signalno-sigurnosnim uređajima (ESSU) prema

novom stanju kolodvora. Novim se uređajima mora osigurati sigurno kretanje vlakova za brzine

do uključivo 120 km/h. Uređaj mora podržavati sučelja prema susjednim uređajima.

Projektirani životni vijek elektroničkog signalno-sigurnosnog uređaja treba biti 25 godina.

Novi elektronički signalno sigurnosni uređaj (kraće ESSU) mora biti sigurnosne razine 4 (SIL 4)

sukladno normama HRN EN 50126, HRN EN 50128 i HRN EN 50129.

Ugradnja ESSU obuhvaća:

- programsku podršku (softver),

- strojni dio (hardver) izveden u modularnoj izvedbi u euroformatu radi jednostavne

zamjene neispravnih jedinica,

- ugradnju svih potrebnih vanjskih i unutarnjih sklopova i uređaja,

- upravljački dio,

- napajanje uređaja (redovno, pričuvno i pomoćno),

- potrebno povezivanje uređaja (kabel i kabelski pribor),

- telekomunikacije,

- rekonstrukciju kolodvorske zgrade te osiguranje odgovarajućega prostora za smještaj SS

uređaja.

Novi ESSU će biti smješteni u prostorije predviđena za smještaj uređaja i treba biti koncipiran na

način da uz unutarnje elemente novog ESSU, u prostoriju predviđenu za smještaj uređaja bude

moguće ugraditi i napojni uređaj s kompletnom opremom, akumulatorske baterije te dvostrani

kabelski razdjelnik. Također je u prostoriji za smještaj ESSU potrebno predvidjeti ugradnju

računala za povezivanje sa dijagnostičkim sustavom.

51

Uređajima će se upravljati iz prometnih ureda kolodvora na sučelju čovjek-stroj (MMI), a

ugrađeni uređaji mora imati jednostavnu mogućnost dogradnje sustava ETCS-a i povezivanja u

budući centar daljinskog upravljanja signalnim uređajima kojeg HŽ Infrastruktura planira

izgraditi na Zagreb Ranžirnom kolodvoru (RK).

ESSU ima, zbog svoje računalne strukture, stroge zahtjeve u vezi sigurnog i pouzdanog

napajanja električnom energijom. Potrebno je osigurati neprekidnosti napona i postići

zadovoljavajući kvalitetu napona i frekvencije. Napajanje će se izvesti iz sljedećih izvora:

- Osnovni izvor napajanja je elektrodistribucijska mreža napona 3x230/400 V, 50 Hz,

- Pričuvni izvor napajanja je kontaktna mreža preko transformatora 25 kV/230 V, 50 Hz,

- Mobilni dizel generator 3x230/400 V, 50 Hz, u slučaju potrebe.

Napon osnovnog izvora napajanja (elektrodistribucijska mreža) privodi se od glavnog razvodnog

ormara (GRO).

Napon pričuvnog izvora napajanja (kontaktne mreže) privodi se od stupne trafostanice.

Naponom osnovnog izvora napajanja napajaju se kolodvorski uređaj i pružni uređaji (ŽCP, APB,

odvojne skretnice, rasputnica Hum-Lug) u naponskoj razini 1000 V, 50 Hz, a iz pričuvnog izvora

napajanja samo kolodvorski uređaj. U slučaju prekida osnovnog napajanja pružni uređaji imaju

ugrađene uređaje besprekidnog napajanja sa kapacitetom dovoljnim za 8-satni rad.

Napajanje pružnih signalno-sigurnosnih uređaja mora imati zaštitu od preopterećenja, kratkoga

spoja i dozemnoga spoja kabela.

1.3.2.1.1. Kolodvori

- Kolodvor Novi Dvori

Kolodvor Novi Dvori osigurava se novim elektroničkim signalno – sigurnosnim uređajima.

Skretnice u kolodvoru Novi Dvori biti će tipa 60 E1-300-1:9 (Skretnice 1, 3, 4 i 5), tipa 60 E1-

200-6° (Skretnice 8 i 9), tipa 49 E1-200-6° (Skretnice 6 i 7) te tipa 60 E1-200-6° (skretnica 2).

Skretnicama i iskliznicama (I1 i I2) će se upravljati centralno sa sučelja čovjek-stroj (MMI-a).

Skretnice i iskliznice će biti opremljene elektro-hidrauličnim postavnim spravama, skretnice 1, 2,

4, 5, 8 i 9 skretničkim (rasvijetljenim) likom, a iskliznice isklizničkim (rasvijetljenim) likovima.

Sustavom električnog grijanja skretnica u kolodvoru Novi Dvori je obuhvaćeno grijanje

skretnica br. 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 i 9.

Kolodvor će biti osiguran ulaznim signalima iz oba smjera (signali A i B).

U kolodvoru će se ugraditi izlazni signali na kolosijeke 1b, 2, 3a i 3b (signali C1b, C3a, D2 i

D3b).

Kolodvor ima mogućnost kratkih ulaza i dugih izlaza, te se zbog toga na kolosijecima 1b, 2, 3a i

3b ugrađuju i granični kolosiječni signali.

U kolodvor Novi Dvori povezuju se dva industrijska kolosijeka, Unija i Inker. Manevriranje s

ovih kolosijeka u kolodvor i od kolodvora prema kolosijecima Unija i Inker osigurat će se

uporabom manevarskih signala Ms 3L, Ms 6D i Ms 7L.

Uz sve glavne signale će se ugraditi balize autostop uređaja 1000/2000 Hz, a ispred ulaznih

signala A i B kao i ispred izlaznih signala C1b, C3a, D2 i D3b dodatno će se ugraditi i balize od

500 Hz.

52

Kontrola zauzetosti kolodvorskih ulaznih, kolosiječnih i skretničkih odsjeka u kolodvoru Novi

Dvori predviđena je sustavom brojača osovina.

Radi mogućnosti postavljanja pozivnog signala, sustav mora imati funkciju najave vlaka. Sustav

također mora imati funkciju prednajave vlaka radi pravovremenog postavljanja ulazne i izlazne

vožnje.

Uređaj za osiguranje kolodvora Novi Dvori također osigurava dionicu otvorene pruge Zaprešić –

Novi Dvori te dio dionice otvorene pruge Novi Dvori – Luka. Na dionici Zaprešić – Novi Dvori

međukolodvorski razmak podijeliti će se na tri prostorna koji su pod kontrolom kolodvora Novi

Dvori. Na dionici Novi Dvori – Luka međukolodvorski razmak podijeliti će se na pet prostornih

odsjeka, dva prostorna odsjeka su pod nadzorom kolodvora Novi Dvori, a tri prostorna odsjeka

su pod nadzorom kolodvora Luka.

Kontrola zauzetosti prostornih odsjeka će se izvesti brojačima osovina.

Na dionici otvorene pruge između Novih Dvora i Luke postoje dvije odvojne skretnice Vijadukt i

Špoljar (tipa 60 E1-300-1:9). Odvojnim i zaštitnim skretnicama na tim mjestima upravljati će se

preko udaljenih kontrolera iz ESSU Novi Dvori. Odvojne skretnice su mjesta koja se sastoje od

kućice u koju se smještaju izvršni uređaji za lokalno upravljanje i kontrolu vanjskih elemenata,

napojni uređaj i sustav za komunikaciju prema ESSU (vezom optičkim kabelom). Vanjski

elementi pridruženi svakoj odvojnoj skretnici su dva zaštitna signala, AS balize 1000/2000 Hz,

dvije skretničke postavne sprave (odvojna i zaštitna), brojači osovina i lokalna kabelska mreža za

povezivanje vanjskih elemenata osiguranja. Komunikacija između odvojnih skretnica i ESSU

Novi Dvori obavlja se preko optičkog kabela u zatvorenoj petlji prema normi HRN EN 50159-1.

Uređaji odvojnih skretnica napajaju se iz pružnog energetskog kabela napona 3x1000 V iz

susjednih kolodvora. Dolazni napon potrebno je transformirati na 3x230/400 V, 50 Hz.

Potrebno je primijeniti transformator snage 2 kVA. U slučaju nestanka napajanja iz distribucijske

mreže uređaji odvojnih skretnica neće se napajati iz pričuvnog izvora napajanja, već će u kućici

svake od odvojnih skretnica biti ugrađen uređaj besprekidnog napajanja kapaciteta dovoljnog da

osigura osmosatni rad uređaja. U kućici odvojne skretnice potrebno je ugraditi optički razdjelnik

(ODF) za komunikaciju sa kolodvorskim ESSU.

Sustavom električnog grijanja odvojnih skretnica Vijadukt i Špoljar je obuhvaćeno grijanje

skretnica S1 Vijadukt, S2/S3 Vijadukt, S1 Špoljar i S2/S3 Špoljar.

U područje osiguranja kolodvorskog uređaja Novi Dvori spadaju i željezničko cestovni prijelazi

011 (Pere Devčića), 021 i 022 (Pojatno).

Sva tri ŽCP-a su u načinu rada daljinske kontrole (DK) te nisu uključeni u proces postavljanja

vožnji. Međutim, u slučaju manevarskih vožnji prema i od industrijskih kolosijeka Vijadukt i

Špoljar ŽCP-i 021 i 022 (Pojatno) funkcioniraju drugačije.

Potrebno je ostvariti ovisnost uređaja ŽCP-a i APB-a (posredno preko kolodvorskog uređaja u

Novim Dvorima).

- Kolodvor Luka

Kolodvor Luka osigurava se novim elektroničkim signalno – sigurnosnim uređajima.

Skretnice u kolodvoru Luka biti će tipa 60 E1-300-1:9 (Skretnice 1, 5 i 6), tipa 60 E1-300-6°

(Skretnica 2), tipa 49 E1-200-6° (Skretnica 3) te tipa 60 E1-200 6° (skretnica 4).

53

Skretnicama i iskliznicom (I1) će se upravljati centralno sa sučelja čovjek-stroj (MMI-a).

Skretnice i iskliznica će biti opremljene elektro-hidrauličnim postavnim spravama, skretnice 1, 2,

3 i 4 skretničkim (rasvijetljenim) likom, a iskliznica isklizničkim (rasvijetljenim) likom.

Sustavom električnog grijanja skretnica u kolodvoru Luka je obuhvaćeno grijanje skretnica br. 1,

2, 3, 4, 5 i 6.

Kolodvor će biti osiguran ulaznim signalima iz oba smjera (signali A i B).

U kolodvoru će se ugraditi izlazni signali na kolosijeke 1. i 2. (C1, C2, D1 i D2).

Kolodvor ima mogućnost kratkih ulaza i dugih izlaza, te se zbog toga na kolosijeku 2 ugraditi

granični kolosiječni signal. Također se ugrađuju i manevarski signali Ms 5L i Ms 6V jer u

kolodvoru postoji potreba za manevarske vožnje.


signala A i B dodatno će se ugraditi i balize od 500 Hz.

Kontrola zauzetosti kolodvorskih ulaznih, kolosiječnih i skretničkih odsjeka u kolodvoru Luka

predviđena je sustavom brojača osovina.



vožnje.

Uređaj za osiguranje kolodvora Luka također osigurava dio dionice otvorene pruge Novi Dvori –

Luka te dio dionice otvorene pruge Luka – Veliko Trgovišće.

Na dionici Luka – Veliko Trgovišće međukolodvorski razmak podijeliti će se na tri prostorna

odsjeka. Jedan prostorni odsjek je pod nadzorom kolodvora Luka, a dva prostorna odsjeka su pod

nadzorom kolodvora Veliko Trgovišće.


U područje osiguranja kolodvorskog uređaja Luka spadaju i željezničko cestovni prijelazi 023,

024 (Kupljenovo), 025, 031 i 032 (Žeinci polje). ŽCP-i 023, 024 (Kupljenovo) i 032 (Žeinci

polje) su u načinu rada daljinske kontrole (DK) te nisu uključeni u proces postavljanja vožnji.

Potrebno je ostvariti ovisnost uređaja ŽCP-a i APB-a (posredno preko kolodvorskog uređaja u

Luki). ŽCP-i 025 i 031 nalaze se između ulazne skretnice i ulaznog signala što ih čini tzv.

kolodvorskim ŽCP-om.

- Kolodvor Veliko Trgovišće

Kolodvor Veliko Trgovišće osigurava se novim elektroničkim signalno – sigurnosnim uređajima.

Skretnice u kolodvoru Veliko Trgovišće, biti će tipa 60 E1-300-1:9 (Skretnice 1, 2, 4 i 5), te tipa

60 E1-200-6° (Skretnica 3).

Skretnicama i iskliznicama (I1 i I2) će se upravljati centralno sa sučelja čovjek-stroj (MMI-a).

Skretnice i iskliznice će biti opremljene elektro-hidrauličnim postavnim spravama, a na sve

skretnice i iskliznice će se ugraditi rasvjeta skretničkog/isklizničkog lika.

Sustavom električnog grijanja skretnica u kolodvoru Veliko Trgovišće je obuhvaćeno grijanje

skretnica br. 1, 2, 3, 4 i 5.

Kolodvor će biti osiguran ulaznim signalima A i B . U kolodvoru će se ugraditi izlazni signali na

kolosijeke 2 i 3 ( C2, C3, D2 i D3).

54

Kolodvor ima mogućnost kratkih ulaza i dugih izlaza, te se zbog toga na kolosijeku 2 ugraditi

granični kolosiječni signal.


signala A i B dodatno će se ugraditi i balize od 500 Hz.

Kontrola zauzetosti kolodvorskih ulaznih, kolosiječnih i skretničkih odsjeka u kolodvoru Veliko

Trgovišće projektom je predviđena sustavom brojača osovina.



vožnje.

Uređaj za osiguranje kolodvora Veliko Trgovišće također osigurava dio dionice otvorene pruge

Luka – Veliko Trgovišće te dio dionice otvorene pruge Veliko Trgovišće – Zabok.

Na dionici Veliko Trgovišće – Zabok međukolodvorski razmak podijeliti će se na tri prostorna

odsjeka, dva prostorna odsjeka su pod nadzorom kolodvora Veliko Trgovišće, a jedan prostorni

odsjek je pod nadzorom kolodvora Zabok.


U područje osiguranja kolodvorskog uređaja Veliko Trgovišće spadaju i željezničko cestovni

prijelazi 033, 041 i 042. ŽCP-i 033 i 042 su u načinu rada daljinske kontrole (DK) te nisu

uključeni u proces postavljanja vožnji. Potrebno je ostvariti ovisnost uređaja ŽCP-a i APB-a

(posredno preko kolodvorskog uređaja u Velikom Trgovišću). ŽCP 041 nalazi se između ulazne

skretnice i ulaznog signala što ga čini tzv. kolodvorskim ŽCP-om.

- Kolodvor Zabok

Kolodvor Zabok osigurava se novim elektroničkim signalno – sigurnosnim uređajima.

Skretnice u kolodvoru Zabok, biti će tipa 60 E1-300-1:9 (Skretnice 8, 9, 12, 14, 20, 21, 22, 26,

27, 28 i 1H), tipa 60 E1-300-6° (Skretnice 1, 7, 11 i 25), tipa 60 E1-200-6° (Skretnice 2, 3, 6, 13,

17, 23, 24 i 2H), tipa 49 E1-200-6° (Skretnice 4, 5 i 19), te tipa 49 E1-200-7,5° (Skretnice 15, 16

i 18).

Skretnicama i iskliznicama (I1, I2, I3, I4, I5 i I6) će se upravljati centralno sa sučelja čovjek-stroj

(MMI-a). Skretnice i iskliznice će biti opremljene elektro-hidrauličnim postavnim spravama,

skretnice 25, 1H i 2H skretničkim (rasvijetljenim) likom, a iskliznice isklizničkim

(rasvijetljenim) likom.

Sustavom električnog grijanja skretnica u kolodvoru Zabok je obuhvaćeno grijanje skretnica br.

1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 11, 12,13, 14, 15, 16, 17, 18, 19, 20, 21, 22, 23, 24, 25, 26, 27 i 28.

Kolodvor će biti osiguran ulaznim signalima iz tri smjera (signali A, B i C).

U kolodvoru će se ugraditi izlazni signali na kolosijeke 1c, 2, 3, 4, 12, 13 i 14 (E1c, E2, E3, E4,

D12, D13 i D14).

Kolodvor ima mogućnost kratkih ulaza i dugih izlaza, te se zbog toga na kolosijecima 1b, 1c, 2,

3, 4, 12,13 i 14 trebaju ugraditi granični kolosiječni signali.

Za potrebe manevarskih vožnji ugrađuju se manevarski signali Ms 1V, Ms 1L, Ms 2L, Ms 3L,

Ms 4V, Ms 5D, Ms 5L, Ms 8D, Ms 9V, Ms 11V, Ms 15D, Ms 15L, Ms 16D, Ms 18L, Ms 19V,

Ms 22V, Ms 23D, Ms 23L, Ms 24D, Ms 26D, Ms 27D, Ms 28V, jer u kolodvoru postoji potreba

za manevarske vožnje.

55


signala A, B i C kao i ispred izlaznih signala E2, D12 i D13 dodatno će se ugraditi i balize od

500Hz.

Kontrola zauzetosti kolodvorskih ulaznih, kolosiječnih i skretničkih odsjeka u kolodvoru Zabok

projektom je predviđena sustavom brojača osovina.



vožnje.

Uređaj za osiguranje kolodvora Zabok također osigurava dio dionice otvorene pruge Veliko

Trgovišće - Zabok te dio dionice otvorene pruge Zabok – rasputnica Hum-Lug uključujući i

samu rasputnicu.

Rasputnica je mjesto koje se sastoji od kućice u koju se smještaju izvršni uređaji za lokalno

upravljanje i kontrolu vanjskih elemenata, napojni uređaj i sustav za komunikaciju prema ESSU

(vezom optičkim kabelom). Vanjski elementi pridruženi rasputnici su tri zaštitna signala, dva

predsignala (u smjeru Varaždina i Stubice), AS balize 1000/2000 Hz, AS balize 500 Hz, dvije

skretničke postavne sprave (glavna i zaštitna), brojači osovina i lokalna kabelska mreža za

povezivanje vanjskih elemenata osiguranja.

Komunikacija između rasputnice i ESSU Zabok obavlja se preko optičkog kabela u zatvorenoj

petlji prema normi HRN EN 50159-1.

Uređaji na rasputnici napajaju se električnom energijom iz pružnog energetskog kabela iz

kolodvorskog napojnog uređaja. Uređaj rasputnice napaja se iz pružnog energetskog kabela

napona 3x1000 V, 50 Hz iz kolodvora Zabok. Dolazni napon potrebno je transformirati na

3x230/400V, 50 Hz. Potrebno je primijeniti transformator snage 1,5 kVA.

U slučaju nestanka napajanja iz distribucijske mreže uređaji rasputnice neće se napajati iz

pričuvnog izvora napajanja, već će biti ugrađen uređaj besprekidnog napajanja kapaciteta

dovoljnog da osigura osmosatni rad uređaja na rasputnici.

U kućici za smještaj uređaja rasputnice potrebno je ugraditi optički razdjelnik (ODF) za

komunikaciju s kolodvorskim ESSU.

Sustavom električnog grijanja skretnica rasputnice Hum – Lug je obuhvaćeno grijanje skretnica

br. 1H i 2H.


U područje osiguranja kolodvorskog uređaja Zabok spadaju i željezničko cestovni prijelazi 043

(Industrija Zabok), 051 (ZIVT), 052 (Lug Zabočki) i 053 (Bračak). ŽCP-i 043 (Industrija Zabok)

i 051(ZIVT) nalaze se između ulazne skretnice i ulaznog signala što ih čini tzv. kolodvorskim

ŽCP-om. ŽCP-i 052 (Lug Zabočki) i 053 (Bračak) nalaze se između predsignala i

ulaznog/zaštitnog signala što ih čini tzv. hibridnim ŽCP-om.

1.3.2.1.2. Električno grijanje skretnica

U kolodvorima Novi Dvori, Luka, Veliko Trgovišće i Zabok te na odvojnim skretnicama

Vijadukt i Špoljar i rasputnici Hum - Lug je predviđena ugradnja električnih grijača skretnica

(tračnički štapni grijač) snage grijanja 300W/m. Električni grijači se ugrađuju na svaku glavnu

naležnu tračnicu s njene unutarnje strane u međuprostor između glavne naležne tračnice i

prevodnice i uz vrat tračnice.

56

Električni grijači zatvarača ugrađuju se ispod zatvarača i to ispod prednjeg i zadnjeg zatvarača.

Ugrađuju se po dva štapna grijača duljine 1,1 m i snage 250 W po zatvaraču, odnosno ukupno 4

štapna grijača po skretnici.

Napajanje sustava električnih grijača skretnica predviđeno je iz kontaktne mreže 25 kV,50 Hz,

preko stupne transformatorske stanice TS 25/0,23kV, sa ugrađenim (vanjska montaža)

jednofaznim elektroenergetskim transformatorima –T (25/0,23 ±2x2,5%) kV, 50 Hz, snage 50

kVA, sa srednje-naponskim priključkom na kontaktnu mrežu.

Elektroenergetski razvod električnih grijača skretnica i upravljanje sustavom izvedeno je preko

samostojećeg upravljačkog - razvodnog ormara (URO). U upravljačko-razvodnom ormaru su

ugrađeni elektroenergetski uređaji, kao i kontrolno-upravljački, zaštitni i mjerni uređaji (npr.

potrošnje električne energije), potrebni za ostvarivanje potrebnih funkcija sustava el.grijanja

skretnica.

Priključni ormar grijača skretnica (POG) smješta se uz samu skretnicu koja se grije i služi za

prihvat napojnog kabela za napajanje električnog grijača jedne skretnice, kao i za razvod

napajanja električnog grijača skretnica za istu skretnicu.

Automatska regulacija uključenja/isključenja grijanja skretnica provodi se pomoću meteorološke

stanice, ovisno o temperaturi i vlažnosti, uz mogućnost ručnog upravljanja.

Kontrola sustava i signalizacija stanja električnih grijača provodi se u radnoj stanici prometnika u

sustavu elektroničkog signalno-sigurnosnog uređaja preko programibilnog logičkog kontrolera

(PLC).

Osnovne funkcije sustava grijanja skretnica koje se moraju podržavati računalom su:

uključenje / isključenje grijača pojedine skretnice,

signalizaciju stanja sustava grijača pojedine skretnice (uključenost, isključenost,

zemljospoj, snižena izoliranost, prekid),

50 % i 100 % grijanje skretnice.

1.3.2.1.3. Željezničko-cestovni prijelazi

ŽCP koji ostaju osigurani postojećim uređajem do puštanja u rad novih signalno-sigurnosnih

uređaja su slijedeći:

1. u km 1+053 Pere Devčić/Putine, opremu ŽCP-a potrebno je zaštiti tijekom izvođenja

građevinskih radova,

2. u km 7+727 Pojatno, potrebno prilagoditi uređaj upravljanja odvojnom skretnicom

Vijadukt koji je u ovisnosti s tim uređajem ŽCP-a, a u kolodvoru Novi Dvori ugraditi

privremeni uređaj daljinske kontrole u novom prometnom ured, opremu ŽCP-a

potrebno je zaštiti tijekom izvođenja građevinskih radova,

3. u km 10+383 Kupljenovo, u kolodvoru Luka preseliti postojeći uređaj daljinske

kontrole iz postojećeg prometnog ureda u privremeni prometni ured, opremu ŽCP-a

potrebno je zaštiti tijekom izvođenja građevinskih radova,

4. u km 12+512 ŽCP Luka 1 i u km 13+475 ŽCP Luka 2– potrebno je ostaviti u funkciji

dio za kontrolu i upravljanje ŽCP-ima na postojećem komandnom stolu i dio

postojećeg uređaja za osiguranje ŽCP-a u SS prostoriji te zaštititi SPZ kabel od

kolodvorske zgrade do ŽCP-a (potencijalni problem je što je po odobrenom glavnom

projektu novi prometni ured na istom mjestu kao i postojeći),

57

5. u km 16+193 Žeinci, opremu ŽCP-a potrebno je zaštiti tijekom izvođenja građevinskih

radova,

6. u km 18+604 ŽCP Veliko Trgovišće– potrebno je ostaviti u funkciji dio za kontrolu i

upravljanje ŽCP-ima na postojećem komandnom stolu i dio postojećeg uređaja za

osiguranje ŽCP-a u SS prostoriji te zaštititi SPZ kabel od kolodvorske zgrade do ŽCP-

a (ili po potrebi položiti novi kabel tipa SPZ 10x1.4 (ili jednako vrijedan) zbog pomaka

osi novog kolosijeka),

7. u km 22+819 ŽCP Industrija Zabok/Celine – ako se ŽCP pusti u upotrebu potrebno je

za vrijeme građevinskih radova zaštititi opremu ŽCP-a (uključno/isključne kontakte,

kontrolne signale i pripadajuće kabele),

8. u km 24+217 ŽCP Zivt– potrebno je ostaviti u funkciji Blok B u kolodvoru Zabok i

zaštititi kabel od Bloka B do ŽCP-a

ŽCP u km 23+631 Zabok se isključuje kad se isključuje postojeći kolodvorski signalno-

sigurnosni uređaj.

Svi postojeći željezničko-cestovni prijelazi i pješački prijelazi preko pruge na pružnoj dionici

Zaprešić – Zabok moraju biti osigurani uređajem za osiguravanje prijelaza ili ukinuti sa ili bez

svođenja na drugo križanje, a željezničko-cestovni prijelaz na državnoj cesti pretvoren u križanje

izvan razine.

Na dionici Zaprešić (isključivo) – Zabok (uključivo), predviđena su sljedeća tehnička rješenja za

osiguranje željezničko-cestovnih prijelaza:

R.b. Km položaj Cesta Postojeće rješenje Buduće rješenje

1. 0+722 Ž.C. SV+ZV+POL Denivelacija

2. 1+055 N.C. SV+ZV+POL SV+ZV+POL

3. 3+966 Ž.C. Nadvožnjak Nadvožnjak

4. 6+324 N.C. PZ SV+ZV+POL

5. 7+729 Ž.C. SV+ZV+POL SV+ZV+POL

6. 8+450 N.C. PZ Svodi se na km 7+729

7. 9+805 N.C. PZ SV+ZV+POL


9. 11+426 N.C. Podvožnjak Podvožnjak

10. 11+916 N.C. PZ Svodi na km 12+504

11. 12+504 N.C. SV+ZV SV+ZV+POL

12. 13+465 L.C. SV+ZV+POL SV+ZV+POL

13. 14+755 N.C. PZ SV+ZV+POL


15. 17+659 N.C. PZ Svodi na km 18+612


17. 19+078 N.C. ukinut -

18. 20+228 N.C. PZ SV+ZV+POL

19. 22+201 N.C. PZ Svodi na km 22+819


21. 23+637 N.C. SV+ZV+POL Ukidanje




58

Za sve ŽCP-e je potrebno ostvariti ovisnost sa uređajem APB-a (posredno preko ESSU u

kolodvorima), tj. sa kolodvorskim uređajem ukoliko se radi o kolodvorskom ŽCP-u.

U režimu rada APB-a kad se uvodi međukolodvorski razmak (APBSS), uređaj ŽCPR-a mora

raditi samostalno.

Kolodvorski ŽCP nalazi se između ulazne skretnice i ulaznog signala. Takav ŽCP nema vlastite

uključne detektore, već se njegovo uključenje obavlja po naredbi kolodvorskog ESSU uređaja.

ŽCP uređaj kontrolira vlastite isključne detektore, te po prelasku vlaka preko njih informira

ESSU o prevažanju. ESSU potom, ovisno o prometnoj situaciji odlučuje o isključenju uređaja

ŽCP-a.

Tzv. hibridni ŽCP nalazi se između predsignala i ulaznog/zaštitnog signala. Takav ŽCP ima

vlastite uključne detektore, ali samo u jednom smjeru, dok se u drugom smjeru vožnje njegovo

uključenje obavlja po naredbi kolodvorskog ESSU uređaja. ŽCP uređaj kontrolira vlastite

isključne detektore, te po prelasku vlaka preko njih informira ESSU o prevažanju. ESSU potom,

ovisno o prometnoj situaciji odlučuje o isključenju uređaja ŽCP-a. U slučaju uključenja ŽCP-a

prevažanjem uključnih detektora pod kontrolom ŽCP-a isključenje nastupa automatski po

prevoženju isključnih detektora (ukoliko više ne postoji niti jedan drugi uvjet za uključenje).

Zavisnost uređaja ŽCPR-a i uređaja APB-a realizira se putem sigurnog prijenosa podataka po

optičkom kabelu koji se polaže uz prugu tako da se za ŽCPR-e koriste dvije niti.

1.3.2.1.4. Međukolodvorski razmaci

Na dionici Zaprešić-Zabok ugradit će se suvremeno tehnološko rješenje centraliziranog uređaja

automatskog pružnog bloka (APB) u elektroničkoj izvedbi kojim će se osiguravati obostrani

promet vlakova, uz njihovo slijeđenje.

Međukolodvorski razmaci podijeliti će se na prostorne odsjeke minimalnog razmaka 1000 m (uz

dozvoljene tolerancije od -5%), koliko iznosi zaustavni put za maksimalnu brzinu od 120 km/h.

Kontrolna i upravljačka oprema APB-a se ugrađuje u montažne kućice.

Kontrola zauzetosti prostornih odsjeka će se izvesti brojačima osovina. Prostorni signali i uređaji

za kontrolu zauzetosti prostornih odsjeka se ugrađuju na granicama prostornih odsjeka i

povezuju sa upravljačkom opremom smještenom u kućicama APB-a.

Upravljačka oprema (upravljačke jedinice za signale, brojače osovina, itd.) u blokovnim

kućicama je svjetlovodnim kabelom povezana sa kolodvorskim dijelom uređaja APB-a, odnosno

kolodvorskim signalno-sigurnosnim uređajima. Pružni dio uređaja APB-a napaja se iz pružnog

energetskog kabela napona 3x1000 V, 50 Hz iz susjednih kolodvora dvostrano. Dolazni napon

potrebno je transformirati na 3x230/400 V, 50Hz. Potrebno je primijeniti transformator

minimalne snage 1,5 kVA.

Svi prostorni signali se opremaju balizama autostop uređaja sa rezonantnim krugovima

1000/2000 Hz.

Komponente uređaja APB-a moraju imati razinu sigurnosnog integriteta SIL 4.

Svi elementi osiguranja međukolodvorskog razmaka i njihova stanja (odsjeci, signali, itd.)

moraju biti prikazani na monitoru računala prometnika vlakova (eng. MMI: sučelje čovjek-stroj).

Autonomni rad uređaja ostvarit će se akumulatorskim baterijama koje će se ugraditi u kućice

APB-a.

1.3.2.2. Telekomunikacijska oprema

1.3.2.2.1. Kolodvori

59

U kolodvorima Novi Dvori, Luka, Veliko Trgovišće i Zabok predviđena je nova kabelska

kanalizacija s cijevima i zdencima za prolaze ispod pruge i kanalicama do vanjske TK opreme,

rasvjetnih stupova i ulaznih signala te za vođenje redundantnog samonosivog kabela u

kolodvorskom području.

Kabelska kanalizacija predviđena je s 3x3 cijevi PEHD Ø50 mm, od čega jedan red za EE

kabele. Tipski kabelski zdenci MZ D2-E ugrađuju se na mjestima prolaza ispod pruge ili

prometnica, a zdenci MZ D1 i MZ D2 uz prugu po trasi kabela. Peronska kabelska kanalizacija

polaže se u profilu 6x PEHD cijevi Ø50 mm.

Do kolodvora Zaprešić, svjetlovodni kabel i PEK će se voditi približno po trasi postojećeg STA

kabela. SVK treba uvesti u TK prostoriju, gdje je potrebno ugraditi zidni 48-nitni svjetlovodni

razdjelnik uz postojeće razdjelnike, te prespajanjem patch kabelima ostvariti vezu prema

Zagrebu.

Kabele na dijelu trase gdje se provodi rekonstrukcije potrebno je premjestiti. Za potrebe

povezivanja telekomunikacijske opreme treba predvidjeti polaganje podzemnoga optičkog

kabela ugrađenoga (upuhanoga) u PEHD cijev Φ50 mm. Predvidjeti polaganje dvije PEHD

cijevi, od kojih je jedna radna, a druga servisna.

Također treba predvidjeti polaganje i pružnoga energetskog kabela (PEK), tako da ulazi u sva

blokovna mjesta, željezničko-cestovne prijelaze, kućice odvojnih skretnica i rasputnice, a

završava na stezaljkama transformatora u napojnoj prostoriji.

Prijenosni sustav na pružnoj dionici Zaprešić – Zabok odnosno SDH transportna infrastruktura,

ima za cilj omogućiti prijenos podataka PDH/SDH hijerarhije u rasponu od E0 (64kbps) do

STM-4 (622Mbps) i uklopiti se u SDH okosnicu HŽ Infrastrukture.

Kolodvore Novi Dvori, Luka, Veliko Trgovišće i Zabok potrebno je opremiti primarnim

multipleksorom koji će povezivati telefonski promet te ostale PDH i SDH prijenose podataka

različitih razina te ujedinjenje paketskih tokova veza u agregatno sučelje kapaciteta STM-4

(622Mbps). Pritom je potrebno nadograditi postojeći sustav u kolodvoru Zaprešić, odnosno

Zagreb GK, kako bi se ovaj dio pruge mogao spojiti na postojeću SDH infrastrukturu HŽ-a.

U kolodvoru Zaprešić postoji SDH čvor kapaciteta 2,5 Gbit/s (STM-16), koji je dio glavne

okosnice SDH mreže Hrvatskih željeznica.

Uređaji će se napajati iz samostalnog izvora na UPS-u koji je spojen na kolodvorsku napojnu

mrežu na sabirnicu glavnog i pomoćnog napajanja.

SDH infrastruktura na pružnoj dionici Zaprešić – Zabok nadzirat će se putem jedinstvenoga

sustava za nadzor i upravljanje HŽ-a u Zagreb GK. Glavne usluge SDH infrastrukture su

prijenos govornoga prometa između komutacijskih čvorova telefonske mreže Hrvatskih

željeznica (ŽAT) zajedno s ujedinjenjem paketskih tokova veza telefonskoga prometa po manjim

lokacijama, povezivanje signalne i

sigurnosne opreme (SS), odnosno pružanje sigurnosnih redundantnih putova za signalnu i

sigurnosnu opremu (kada ona koristi vlastitu bakrenu ili optičku infrastrukturu).

Na pružnoj dionici Zaprešić – Zabok IP infrastruktura izgrađuje se u dva sloja, u skladu s

rangovima lokacija, gdje veće lokacije preuzimaju promet s lokacija nižega ranga te ga

usmjeravaju u podatkovnu okosnicu. Povezivanje lokacija može se ostvariti, bilo korištenjem

Gigabit Ethernet veza, bilo korištenjem prijenosa IP prometa preko SDH infrastrukture.

IP (Internet Protocol) infrastruktura mora omogućiti pokrivenost svake lokacije na pružnoj

dionici Zaprešić – Zabok (kolodvori i stajališta) IP infrastrukturom temeljenom na Ethernet

tehnologiji (Fast Ethernet, Gigabit Ethernet), na brzinama od 100 Mbps i 1 Gbps. Zahtjevi za

kapacitetom postavljeni su tako da bi planirana IP infrastruktura mogla zadovoljiti trenutne i

buduće potrebe za podatkovnim prijenosom. IP infrastruktura svojim kapacitetom mora jamčiti

60

mogućnost izgradnje sustava središnjega video nadzora, daljinskoga upravljanja informacijskim

zaslonima .

Na pružnoj dionici Zaprešić – Zabok odnosno kolodvorima i stajalištima potrebno je projektirati

sustav informiranja putnika koji omogućuje davanje vizualnih informacija putnika korištenjem

LED informacijskih ploča i govornih informacija putem razglasnih uređaja te informacija o

točnom vremenu.

U kolodvorima Novi Dvori, Luka, Veliko Trgovišće i Zabok ugrađuju se novi digitalni

kolodvorski telekomunikacijski uređaji. Uređaji u ovim kolodvorima biti će povezani u sustav

putem SDH infrastrukture.

Pružni telefoni spojeni su na kolodvorski digitalni TK pult, preko SDH okosnice. Sustav se

sastoji od ugradbenih telefona u ŽCP i APB kućicama (TOBO) i samostojećih telefona kod

ulaznog signala svakog kolodvora (TOUS).

Za smještaj TK opreme na stajališta Pojatno, Kupljenovo i Žeinci predviđeno je postavljanje

samostojećeg TK ormara.

U ostalim službenim mjestima (stajališta), trenutno nije planirana ugradnja SDH opreme, a

telekomunikacijski uređaji u tim službenim mjestima komunicirat će putem sučelja na izgrađenu

SDH infrastrukturu ili preko nove IP mreže putem ŽAT centrale Zabok.

Na svim kolodvorima i stajalištima potrebno je ugraditi sustav informiranja putnika koji će

omogućiti davanje vizualnih i govornih informacija, kao i informacija o točnom vremenu.

Vizualno informiranje putnika sastoji se od centralnog dijela za nadzor i upravljanje, koji će se

instalirati u kolodvoru Zabok u TKO 3, i prezentacijskog dijela, koji obuhvaća unutarnji i vanjski

sustav LED panela i LED pokazivača.

Centralni dio za nadzor i upravljanje vizualnim sustavom za informiranje putnika sastojat će se

od odgovarajućeg računalnog i programskog rješenja.

Informiranje putnika o točnom vremenu zasebni je sustav koji se sastoji od centra za upravljanje

sustavom i prezentacijskog dijela sustava koji obuhvaća sve primatelje informacija o točnom

vremenu, kao i pokazivače točnog vremena.

Vizualno informiranje putnika obuhvaća sve info ploče povezane optičkim kabelom na

jedinstvenu LAN mrežu na preklopnik, koji se nalazi u samostojećem TK ormaru na stajalištu.

Napajanje TKO i TK uređaja obavlja se iz pružnog energetskog kabela (PEK).

Govorno informiranje putnika obuhvaća vanjski sustav razglasa, koji se sastoji od zvučnika.

Zvučnici će biti povezani na razglasni sustav vodičem NYY 2x2.5 mm2 do razglasne centrale,

koja se nalazi u TK ormaru.

Za informiranje putnika o točnom vremenu ugradit će se satovi za vanjsko informiranje. Satovi

moraju biti kontrolirani kvarcom visoke točnosti i moraju imati mogućnost korekcije putem radio

uređaja i GPS-a.

Projektom je u kolodvorima i stajalištima predviđena priprema za ugradnju automata za prodaju

karata s mogućnošću programiranja i nadziranja iz centra. Sam automat za prodaju karata nije

predmet ovog projekta, nego samo preduvjeti za kasniju instalaciju i povezivanje na

telekomunikacijsku mrežu.

- kolodvor Zaprešić

Kako bi se uspostavila puna funkcionalnost prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog

podsustava potrebno je u postojeći samostojeći ormar sa SDH uređajem u TK prostoriji

kolodvorske zgrade instalirati module za prihvat prometa područne i čvorišne razine te

nadograditi ormar ŽAT centrale.

Postojeći kabelski uvod u TK prostoriju potrebno je rekonstruirati za uvod novog pružnog SVK i

novog samonosivog SVK kabela kao i postojeći uvod ispred SS prostorije za novi PEK kabel.


61

U TK prostoriju kolodvora Novi Dvori, svjetlovodni se kabeli iz glavne trase uvode kroz zdenac

MZ D3-E. Redundantni samonosivi kabeli se uvode kroz zdenac MZ D3-1.

Dva PEK-a se kroz zdenac MZ D3-E i zaštitne cijevi kroz temelj uvode u napojnu prostoriju i

završavaju na stezaljkama transformatora.

U kolodvor Novi Dvori ugradit će se novi digitalni kolodvorski telekomunikacijski uređaj koji će

omogućiti komunikaciju sa svim korisnicima HŽ komunikacijske infrastrukture. Uređaj će

putem SDH infrastrukture biti povezan u HŽ komunikacijski sustav te po potrebi da TK uređaj u

jednom kolodvoru preuzme sve funkcije ostalih na određenom dijelu pruge.

Digitalni kolodvorski telekomunikacijski uređaj u kolodvoru Novi Dvori ima jedan TK stol, a

kapaciteta je 30 priključaka. Sklopovski dio digitalnog TK uređaja smješten je u TK prostoriji, a

TK stol u prometnom uredu na radnom mjestu prometnika vlakova.

Kolodvor Novi Dvori potrebno je opremiti primarnim multipleksorom koji će povezivati

telefonski promet te ostale PDH i SDH prijenose podataka različitih razina te ujedinjenje

paketskih tokova veza u STM-4 (622Mbps).

SDH infrastruktura u kolodvoru Novi Dvori nadzirati će se putem jedinstvenoga sustava za

nadzor i upravljanje HŽ-a u Zagreb GK.

- kolodvor Luka

U TK prostoriju kolodvora Luka, svjetlovodni se kabeli iz glavne trase uvode kroz zdenac MZ

D3-E i dalje PEHD cijevima kroz temelj do zdenca u podu prostorije. Redundantni samonosivi

kabeli se uvode kroz zdenac MZ D3-1. Dva PEK-a se kroz zdenac MZ D3-E i zaštitne cijevi

kroz temelj uvode u napojnu prostoriju i završavaju na stezaljkama transformatora.

Kolodvor Luka potrebno je opremiti primarnim multipleksorom koji će povezivati telefonski

promet te ostale PDH i SDH prijenose podataka različitih razina te ujedinjenje paketskih tokova

veza u STM-4 (622 Mbps).

SDH infrastruktura u kolodvoru Luka nadzirati će se putem jedinstvenoga sustava za nadzor i

upravljanje HŽ-a u Zagreb GK.

U kolodvor Luka ugradit će se novi digitalni kolodvorski telekomunikacijski uređaj koji će


putem SDH infrastrukture biti povezan u HŽ komunikacijski sustav.

Digitalni kolodvorski telekomunikacijski uređaj u kolodvoru Luka ima jedan TK stol, a

kapaciteta je 30 priključaka. Sklopovski dio digitalnog TK uređaja smješten je u TK prostoriji, a

TK stol u prometnom uredu na radnom mjestu prometnika vlakova.


U TK prostoriju kolodvora Veliko Trgovišće, svjetlovodni se kabeli uvode iz glavne trase kroz

zdenac MZ D3-E i dalje PEHD cijevima kroz temelj do ulaza u zgradu. Redundantni samonosivi

kabeli se uvode kroz zdenac MZ D3-1.

Dva PEK-a se kroz zdenac MZ D3-E i zaštitne cijevi kroz temelj uvode u napojnu prostoriju do

zdenca u podu, a završavaju na stezaljkama transformatora.

Kolodvor Veliko Trgovišće potrebno je opremiti primarnim multipleksorom koji će povezivati

telefonski promet te ostale PDH i SDH prijenose podataka različitih razina te ujedinjenje

paketskih tokova veza u STM-4 (622Mbps). SDH infrastruktura u kolodvoru Veliko Trgovišće

nadzirati će se putem jedinstvenoga sustava za nadzor i upravljanje HŽ-a u Zagreb GK.

U kolodvor Veliko Trgovišće ugradit će se novi digitalni kolodvorski telekomunikacijski uređaj

koji će omogućiti komunikaciju sa svim korisnicima HŽ komunikacijske infrastrukture. Uređaj

će putem SDH infrastrukture biti povezan u HŽ komunikacijski sustav.

62

Digitalni kolodvorski telekomunikacijski uređaj u kolodvoru Veliko Trgovišće ima jedan TK

stol, a kapaciteta je 30 priključaka. Sklopovski dio digitalnog TK uređaja smješten je u TK

prostoriji, a TK stol u prometnom uredu na radnom mjestu prometnika vlakova.

- kolodvor Zabok

U TK prostoriju nove zgrade TK i SS uređaja u kolodvoru Zabok, svjetlovodni se kabeli iz

glavne trase uvode kroz zdenac MZ D3-E. Redundantni samonosivi svjetlovodni kabel se uvodi

kroz isti zdenac i istom trasom kao i glavni kabeli, dok se dva PEK-a uvode kroz zdenac MZ D3-

E i zaštitne cijevi kroz temelj uvode u napojnu prostoriju nove zgrade.

Kolodvor Zabok potrebno je opremiti primarnim multipleksorom koji će povezivati telefonski

promet te ostale PDH i SDH prijenose podataka različitih razina te ujedinjenje paketskih tokova

veza u STM-4 (622 Mbps).

SDH infrastruktura u kolodvoru Zabok nadzirati će se putem jedinstvenoga sustava za nadzor i

upravljanje HŽ-a u Zagreb GK.

U prometnom uredu kolodvora Zabok postoje dva digitalna TK pulta tipa DIKOS, jedan na stolu

prometnika, jedan kod telegrafista. Digitalni pultovi nemaju vezu prema pružnoj telefoniji, stoga

je iste potrebno zamijeniti s novima koji imaju tu mogućnost.

U kolodvor Zabok ugradit će se novi digitalni kolodvorski telekomunikacijski uređaj koji će


putem SDH infrastrukture biti povezan u HŽ komunikacijski sustav.

U kolodvorima Novi Dvori, Luka i Veliko Trgovišće potrebno je osigurati po 10x64 kbps

telefonskih priključaka koji se preko SDH infrastrukture prosljeđuju do ŽAT centrale Zabok

putem 2 Mbps G.703 sučelja. Za potrebe ŽAT priključaka u kolodvorima na pružnoj dionici

Zaprešić – Zabok potrebno je koristiti optički kabel i SDH pristupnu infrastrukturu.

U kolodvoru Zabok potrebno je predvidjeti bežični sustav veza odnosno UHF kolodvorsku

radijsku mrežu čije tehničko rješenje mora se uskladiti s rješenjima primijenjenim u zemljama

članicama EU.

U kolodvoru Zabok potrebno je ugraditi suvremeni digitalni registrofon kapaciteta snimanja 8-

kanala.

U kolodvoru Zabok predviđeno je vizualno informiranje putnika koje se sastoji od centralnog

dijela za nadzor i upravljanje, koji će se instalirati u kolodvoru u TKO 3, i prezentacijskog dijela,

koji obuhvaća unutarnji i vanjski sustav LED panela i LED pokazivača.

Prezentacijski dio sustava za vizualno informiranje sastoji se od glavne ploče i kolosiječnih

ploča. Sve info ploče povezane su optičkim kabelom na jedinstvenu kolodvorsku LAN mrežu na

preklopnik, te kabelom za napajanje na sustav neprekidnog napajanja, koji se nalazi u TK03

ormaru u TK prostoriji kolodvora.

Vizualno informiranje obuhvaća i instalaciju WiFi Hot Spot-ova, putem kojih će putnici dobivati

sve relevantne informacije vezane uz polazak i odlazak vlakova. Glavnu informacijsku ploču

čine LED displeji koji se sastoje iz dva dijela, jedan za odlazak vlakova dok je drugi za dolazak

vlakova.

Govorno informiranje putnika sastoji se od centralnog dijela za nadzor i upravljanje sustavom,

koji će se instalirati u kolodvoru Zabok u TKO1, te razglasnog dijela koji obuhvaća unutarnji i

vanjski sustav zvučnika.

Centralni dio za nadzor i upravljanje sustavom za govorno informiranje putnika sastoji se od

odgovarajućeg računalnog i programskog rješenja.

Unutarnji sustav sastojat će se od zvučnika ugrađenih u spušteni strop čekaonice i WC-a

namijenjenih putnicima. Vanjski sustav sastojat će se od jednog ili više zvučnika ugrađenih na

pročelje kolodvorske zgrade, na rasvjetne stupove na peronima na visinu od 2.7 m, te na stupove

nadstrešnice. Zvučnici će biti povezani na razglasni sustav NYY vodičima do razglasne centrale,

koja se nalazi u ormaru TK01 u TK prostoriji.

63

Programiranje pojedinih ulaza i izlaza, dodjeljivanje zvučničkih zona, raspodjela pozivnih

signala, te ostalih funkcija vrši se računalnim softverom putem Etherneta.

1.3.2.3. Sustav tehničke zaštite

Cjelokupni projektirani sustav za tehničku zaštitu treba izvesti u skladu sa priloženim nacrtima,

tehničkim opisom, troškovnikom i ovim specifikacijama kao i važećim tehničkim propisima, te

hrvatskim normama i pravilima struke.

Rad mora biti obavljen u skladu s elektrotehničkim projektom, propisima, programom

kontrole i osiguranja kakvoće (PKOK) te prema projektu organizacije građenja (POG)

zahtjevima nadzornog inženjera i ovim specifikacijama.

Sustav tehničke zaštite sastoji se od sustava za protuprovalu, videonadzor i kontrolu

pristupa.

Projektom je obuhvaćen sustav za protu provalu, video nadzor i kontrolu pristupa u objektima

- Kolodvor Novi Dvori

- Kolodvor Luka

- Stajalište Pojatno

- Stajalište Kupljenovo

- Kolodvor Veliko Trgovišće

- Stajalište Žeinci

- Kolodvor Zabok - Zgrada SS i TK

Sustav za dojavu provale, koji će biti isporučen i instaliran, sastojat će se od:

- centrale za dojavu provale s digitalnim komunikatorom

- tipkovnica

- detektora kretanja

- prepadnog tipkala

- vodova koji povezuju sve uređaje

Sustav za video nadzor, koji će biti isporučen i instaliran, sastojat će se od:

- mrežnog snimača

- media konvertera

- IP kamera

- preklopnika


Sustav za kontrolu pristupa, koji će biti isporučen i instaliran, sastojat će se od:

- registrijskog terminala

- čitača kartica

- električnih brava


Izvođač će osigurati pisane upute, tehničku specifikaciju i montažne instrukcije za svu

navedenu opremu.

Sustavom video nadzora je pokriven objekt kolodvorske zgrade, peroni, pješački pothodnik te

pristupne linije vlakova. Sustav se temelji na IP video nadzoru, zatvorenog tipa (CCIP TV –

Closed Circuit Internet Protocol) pri čemu se ostvaruje dodatna mrežna sigurnost te nemogućnost

neovlaštenog pristupa sustavu. Predviđene kamere posjeduju mogućnost napajanja preko

64

mrežnog kabela (PoE – Power overEtehernet). Kamere na lokaciji kolodvorske zgrade te u

blizini nje se povezuju direktno u CCTV IP mrežni preklopnik sa pripadajućim PoE napajanjem.

Kamere koje se nalaze na udaljenim lokacijama (iznad 100m linije FTP kabela) se povezuju

pomoću optičkih vodova.

Odabrana je mrežna IP tehnologija zbog mogućosti korištenja kamera visoke rezolucije koja

omogućuje naknadno uvećavanje detalja snimljenog videozapisa te zbog udaljenosti lokacija

kamera od centralne lokacije (servera) za što je najprikladniji mrežni prijenos putem optičkog

kabela bez gubitaka kvalitete slike. IP kamere su dan/noć s pomičnim ICR filtrom što

omogućava rad u dnevnim i noćnim uvjetima. Sve kamere imaju mogućnost napajanje 12VDC i

PoE.

Sustav kontrole pristupa u kolodvorima obuhvaća restrikciju kretanja osobama, koji nemaju

dozvolu za ulaz u prostorije SS i napojnih uređaja te TK uređaja.

Osobe kojima je dozvoljen ulaz u prostorije, beskontaktnom karticom otvaraju ulazna vrata.

Ispred prostorija se nalazi jedan čitač kartica koji se spaja na kontroler smješten u metalni

ormarić, tip kao Špica DOX, koji ima funkciju upravljanja sustavom kontrole ulaza. Kada se

približi kartica čitaču, tip kao Špica DOX obrađuje podatke sa kartice i ukoliko postoji dozvola

za ulaz u ta vrata, vrata će se otvoriti. Programiranje kartica se može vršiti lokalno na tip kao

Špica DOX i osobnog računala.

Centralni nadzorni sustav nadzire sustave tehničke zaštite te sve sučeljene sustave (sustav

vatrodojave). U sustav centralnog nadzora prikupljaju se svi alarmi sa sustava tehničke zaštite,

gledanje žive slike te pregledavanje snimki sa sustava video nadzora, ispravnosti sustava i uvid u

korištenje sustava sa svih objekata pokrivenim sustavom tehničke zaštite na dionici pruge

Zaprešić (isključivo) – Zabok (uključivo).

Sustav se sastoji od centralnog računala sa monitorom 24“ za nadzor alarma sa sustava tehničke

zaštite te uvida u ispravnosti sustava i korištenje sustava te dva monitora 47“ za video nadzor.

Operater na zaslonima monitora prati događaje koje generiraju sustavi tehničke zaštite spojeni na

centralni tehnički nadzor, a poseban softver dodatno signalizira događaje na temelju kojih treba

poduzeti ugovorene mjere i procedure koje treba provesti. Tako je omogućeno rano uočavanje

alarma, kvarova, kontrola tehničke ispravnosti sustava i kontrola uključivanja i isključivanja

sustava na svakom pojedinom objektu te mogućih incidentnih događaja prostora pokrivenih

video nadzorom.

Aplikacija za nadzor sustava tehničke zaštite tip kao ABSistemDCi integrira sve sustave tehničke

zaštite – protu provale i dojave požara. Aplikacija se temelji na grafičkim mapama nadziranih

prostora na kojima se postavljaju dinamički simboli svih relevantnih elemenata sustava tehničke

zaštite. Aplikacija nudi pregled prošlih događaja i alarma, te njihovo proizvoljno filtriranje.

Budući da sustav radi pomoću TCP/IP protokola, može se koristiti bilo gdje u lokalnoj ili

globalnoj mreži

Centar je smješten u zgradi SS i TK uređaja, gdje je organizirano 24 satno dežurstvo.


Kamere i pripadajući razvodni ormari koje pokrivaju skretnička područja i nenatkriveni dio

perona postavljaju se na rasvjetne stupove.

Kolodvorska zgrada pokrivena je sa 4 bullet kamere te sa jednom dome kamerom, čime su se

pokrili svi važniji prometni putevi te moguće točke ulaska.

Za pretvorbu električnog u optički signal na mjestu kamera koristi se razvodni ormar stupnja

zaštite IP66. Unutar ormara se smješta optičko-električni pretvornik, napajanje kamere, stezaljke,

osigurači i sva ostala potrebna oprema.

Snimanje se vrši na mrežni snimač, tipa kao Dedicated Micros NVR server. Na server je moguće

spojiti do 16 IP kamera. Video zapisi se pohranjuju kontinuirano, bez prekida u snimanju, gdje

zadnja slika presnimava prvu.

65

Sustav se putem IP HŽ mrežne infrastrukture spaja na centar tehničke zaštite gdje je organizirano

24 satno dežurstvo.

- kolodvor Luka


perona postavljaju se na rasvjetne stupove. Trasa pruge i peroni su pokriveni sa bullet kamerama.

Kolodvorska zgrada pokrivena je sa 3 bullet kamere te sa jednom dome kamerom, čime su se

pokrili svi važniji prometni putevi te moguće točke ulaska.

Za pretvorbu električnog u optički signal na mjestu kamera koristi se razvodni ormar stupnja

zaštite IP66. Unutar ormara se smješta optičko-električni pretvornik, napajanje kamere, stezaljke,

osigurači i sva ostala potrebna oprema. Snimanje se vrši na mrežni snimač, tipa kao Dedicated

Micros NVR server. Na server je moguće spojiti do 16 IP kamera Closed Circuit IP tipa, sa

mogućnošću proširenja na još 16 kamera pomoću zasebnog Closed Circuit IP mrežnog

preklopnika.

Sustav se putem IP HŽ mrežne infrastrukture spaja na centar tehničke zaštite gdje je organizirano

24 satno dežurstvo.



perona postavljaju se na rasvjetne stupove. Kolodvorska zgrada pokrivena je sa 2 bullet kamere

te sa jednom dome kamerom, čime su se pokrili svi važniji prometni putevi te moguće točke

ulaska. Sve kamere se spajaju na centralno mjesto, na razvodni ormar video nadzora RO-VN,

smješten u TK prostoriji kolodvorske zgrade. IP video signal se dovodi do ormara putem Cat6

FTP ili optičkog kabela.

Snimanje se vrši na mrežni snimač, tipa kao Dedicated Micros NVR server. Na server je moguće

spojiti do 16 IP kamera Closed Circuit IP tipa, sa mogućnošću proširenja na još 16 kamera

pomoću zasebnog Closed Circuit IP mrežnog preklopnika. Pregledavanje žive slike i snimke se

vrši preko osobnog računala operatera, gdje je moguće preko korisničkih ovlasti odrediti razinu

upravljanja sustavom. Video zapisi se pohranjuju kontinuirano, bez prekida u snimanju, gdje

zadnja slika presnimava prvu.

- kolodvor Zabok


perona postavljaju se na rasvjetne stupove. Trasa pruge i peroni su pokriveni sa bullet kamerama.

Zgrada SS i TK uređaja pokrivena je sa 3 bullet kamere te sa jednom dome kamerom. Sve

kamere se spajaju na centralno mjesto, na razvodne ormare video nadzora RO-VN, smještene u

TK prostoriji zgrade SS i TK uređaja

Razvodni ormari su Rack izvedbe, širine 19“, visine 42U i 32U, dimenzija 800x800 mm. U Rack

ormarima je smještena sva aktivna i pasivna mrežna oprema (mrežni snimač, mrežni preklopnici,

optičko-električni pretvornici, bakreni i optički patch paneli i ostala oprema). Zavisno o

udaljenostima kamere, IP video signal se dovodi do ormara putem Cat6 FTP ili optičkog kabela.

- stajalište Pojatno

Sustavom je pokriven objekt stajališta. Stajalište je pokriveno sa 2 dome kamere smještenim na

nadstrešnici i 4 bullet kamere koje se postavljaju se na rasvjetne stupove.

Sve kamere se spajaju na CCIP Switch, smješten u TK ormar te se optičkom vezom povezuju na

glavni razvodni ormar RO-VN, smješten u TK prostoriji kolodvorske zgrade Luka.

Snimanje se vrši na mrežni snimač u kolodvoru Luka.

- stajalište Kupljenovo

66

Sustavom je pokriven objekt stajališta. Stajalište je pokriveno sa 2 dome kamere smještenim na

nadstrešnici i 4 bullet kamere koje se postavljaju na rasvjetne stupove

Sve kamere se spajaju na CCIP Switch, smješten u TK ormar te se optičkom vezom povezuju na

glavni razvodni ormar RO-VN, smješten u TK prostoriji kolodvorske zgrade Luka.

Snimanje se vrši na mrežni snimač u kolodvoru Luka.

- stajalište Žeinci

Sustavom je pokriven objekt stajališta. Stajalište je pokriveno sa 4 bullet kamere koje se

postavljaju na rasvjetne stupove. Sve kamere se spajaju na CCIP Switch, smješten u TK ormar

te se optičkom vezom povezuju na glavni razvodni ormar RO-VN, smješten u TK prostoriji

kolodvorske zgrade Veliko Trgovišće. Snimanje se vrši na mrežni snimač u kolodvoru Veliko

Trgovišće tipa kao Dedicated Micros NVR server. Na server je moguće spojiti do 16 IP kamera

Closed Circuit IP tipa, sa mogućnošću proširenja na još 16 kamera pomoću zasebnog Closed

Circuit IP mrežnog preklopnika.

1.3.3. ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV

1.3.3.1. Kontaktna mreža

Tehnička riješenja sustava elektrifikacije je jednofazni 25kV, 50Hz.

67

Vozni vod je ovješen na nosive konstrukcije pomoću konzola. Maksimalno dopuštena

poligonacija iznosi ± 200 mm, mjerena u točki ovješenja od osi statičkog oduzimača struje.

Maksimalno dopušteno izvlačenje u luku je 300 mm, u vanjsku stranu luka od osi statičkog

oduzimača struje. Vodoravni razmak između dva susjedna ovjesna mjesta je raspon koji je

ograničen maksimalnim pritiskom vjetra, a za prugu u pravcu on iznosi 65 m.

Normirana sustavna visina odnosno razlika između nosivoga užeta i kontaktnoga vodiča na

mjestu ovješenja je 1400 mm.

Visina kontaktnog vodiča povrh gornjeg ruba tračnice (GRT) na cijeloj dionici iznosi 5,50 m.

Kompletna kontaktna mreža je projektirana sa pojedinačnim cijevnim stupovima standardne

izvedbe (tip Z). Svi stupovi su označeni brojevima od 1 pa na više i to u smjeru porasta

kilometraže, a u predjelu kolodvora Zaprešić sukladno postojećem stanju. Na svakom stupu na

visini 1,5 m iznad GRT-a postavlja se tablica s opomenom visokog napona, brojem stupa i

strelicom prema najbližem telefonu.

Vozni vod je podijeljen na zatezna polja na čijim je krajevima zategnut pomoću automatskih

zatezanja i to silom 10 kN po jednom vodiču, a čvrsta točka istom silom kod temperature 15 °C.

Zatezno polje ima maksimalno 24 raspona maksimalne duljine 1600 m. Broj raspona u

pojedinim slučajevima može biti i veći od 24, ali duljina zateznog polja ne smije biti veća od

1600 m.

Vješaljke fiksno povezuju nosivo uže i kontaktni vodič unutar raspona, a duljina im ovisi o

položaju u rasponu. Potrebno je primijeniti jednodijelne vješaljke od inox užeta Ø 3mm. Strujne

veze također fiksno povezuju nosivo uže i kontaktni vodič na maksimalnoj udaljenosti do 300 m

na otvorenoj pruzi, a isto tako u neizoliranom preklopu dva susjedna zatezna polja.

U povratni vod električne vuče uključene su obje tračnice kolosijeka, koje su ujedno spojene u

duge trakove, što znači da se u pravilu na predmetnoj dionici pruge ne očekuju posebni radovi na

povratnom vodu. U slučaju promjena u povratnom vodu, zbog naknadnih promjena u sustavu

osiguranja pruge, povratni vod će se naknadno doraditi. Povratni vod mora biti izveden tako da

pruža što manji električni otpor, odnosno impedanciju.

Tračnice uključene u povratni vod moraju biti neprekinuto povezane na način da održe

kontinuitet povratnog voda.

U cilju sigurne prorade relejne zaštite kontaktne mreže i prekidanja struje kratkoga spoja, mora

se predvidjeti uzemljenje svih metalnih konstrukcija, kao i svih vodljivih dijelova, koji u

uvjetima redovnog pogona nisu pod naponom, a nalaze se u zoni kontaktne mreže ili u zoni

oduzimača struje. To se odnosi na nosive konstrukcije kontaktne mreže, stupove signala i

opremu vanjskih signalno-sigurnosnih uređaja, stupove vanjske rasvjete, pružne

transformatorske stanice, nadstrešnice te na svu ostalu metalnu opremu. Za spoj na tračnicu

povratnoga voda potrebno je primijeniti bušenje vrata tračnice gdje god je to moguće, a u ostalim

slučajevima aluminotermijsko zavarivanje.

1.3.3.2. Postrojenje za sekcioniranje s bočnim vodom Zaprešić (PS2+1BV)

OPĆENITO

U sklopu modernizacije željezničke pruge R201 (Zagreb – Zabok – Varaždin – Čakovec),

predviđena je i elektrifikacija pružne dionice Zaprešić – Zabok. Elektroenergetsko napajanje

kontaktne mreže predviđeno je preko postrojenja za sekcioniranje PS2+1BV ZAPREŠIĆ

smještenog sjeveroistočno od željezničke pruge M101 (Državna granica – Savski Marof –

Zagreb Glavni Kolodvor) u području kolodvora Zaprešić.

Postrojenje za sekcioniranje PS2+1BV Zaprešić je u pogonu od 1972. godine iz čega proizlazi da

je značajno prošla životna dob kako primarne tako i sekundarne opreme. Sama zgrada

postrojenja za sekcioniranje je slobodnostojeći objekt visine prizemlje i kat.

68

Projektom je predviđena sanacija krovišta, pročelja, unutarnjeg prostora, uređenje okoliša

zgrade, sanacija elektroinstalacija te sustava za zaštitu od munje i uzemljenja. Također je

predviđena ugradnja novih i zamjena postojećih aparata u srednjenaponskom postrojenju 25 kV,

novo sekundarno postrojenje upravljanja, signalizacije, zaštite i mjerenja te nove sustave

napajanja pomoćnim naponom 230 V, 50 Hz i 110 VDC.

RASKLOPNO POSTROJENJE 25 kV

Rasklopni aparati (malouljni prekidači i rastavljači su proizvodnje Energoinvest) i kućni

transformator (proizvodnje Elektrosrbija) su stari koliko i postrojenje. Naponski mjerni

transformatori proizvodnje Končar su ugrađeni sredinom sedamdesetih godina prošlog stoljeća

tako da je za svu primarnu opremu prošla životna dob. Kod sekundarne opreme isto tako sva je

oprema životne dobi kao i primarna oprema.

Postrojenje će biti smješteno u dvoetažnom objektu, na prvoj etaži smjestiti će se postrojenje

25 kV, a u prizemlju u upravljačkoj prostoriji smjestiti će se sekundarna oprema u ormarima

upravljanja i zaštite, te pomoćnih napona. U jednu ćeliju u prizemlju smjestiti će se transformator

(tzv. kućni transformator) za potrebe vlastite potrošnje.

Okviri ćelija su izrađeni od valjanih čeličnih profila. Zidovi će se obojiti svjetlom uljanom

bojom. Na svakoj ćeliji biti će ispisan broj ćelije. Prednje strane ćelija su prema poslužnom

hodniku, a stražnje strane okrenute su prema vanjskom zidu. Poslužni hodnik ima širinu 2.000

mm, a dubina ćelija je 2.000 mm. Visina ćelije do ploče za zaštitu od električnog luka je 3.300

mm. Preostala visina iznad ploče za zaštitu od električnog luka koristi se za smještaj i izvedbu

spojnih i izlaznih priključaka na kontaktnu mrežu (KM).

Unutar ćelije postaviti će se instalacija od poslužnih ormarića do aparata u ćeliji, instalacija će se

postaviti u vatrootpornim cijevima. Aparate unutar ćelije treba uzemljiti sa pocinčanom čeličnom

trakom. S prednje strane ćelija ugraditi će se poslužni ormarići, poslužne ploče i mrežna vrata.

Metalni dio prednjih strana ćelija (poslužna ploča, poslužni ormarić, mrežna vrata i okviri), te

nosači aparata i zaštitne mreže u ćelijama obojiti će se bojom RAL 7035.

U poslužne ormariće smjestiti će se redne stezaljke, oprema za osiguranje sekundarnih strujnih

krugova naponskih transformatora, oprema za upravljanje i signalizaciju. Za smještaj

upravljačko – signalnih kabela postoje ispred ćelija kabelski kanali.

Srednjenaponski izlazi na željezničku prugu izvesti će se kroz zid, korištenjem provodnih

izolatora. Širine ćelija su 1.300 mm, a po ugrađenoj opremi i namjeni ćelije 25 kV su za:

- vakuumski prekidač s dvopolnim rastavljačem, strujnim i naponskim

transformatorom (ćelije 1, 2, 4, 5 i 6),

- jednopolni rastavljači (ćelija 3 i 7.1),

- transformator vlastite potrošnje 25/0,23 kV, 50 kVA s SN osiguračem (ćelija 7.2).

Vodovi će se izvesti iz elektrotehničkog bakra E CuF30 50x5 mm te obojiti uljanom bojom za

sabirnice. Postaviti će se horizontalno na glavu izolatora i učvrstiti sa nosačima koji ne

omogućavaju vrtložne struje i zagrijavanje spojeva. Razmak između potpornih točaka neće

prelaziti 1.350 mm.

Prekidači

69

Ugraditi će se jednopolni vakuumski prekidači (S1, S2, S3, S4 i S5), za unutarnju montažu s

kolicima i konektorskim priključkom elektromotornog pogona, na sabirnice 25 kV priključeni

preko elastične sabirnice. Prekidače treba ugraditi s desne strane ćelije iza žičanih vrata, na

kolica za fiksnu ugradnju. Za posluživanje pogona prekidača u mreži treba prosjeći potrebni

otvor sa okvirom. Otvor s okvirom treba biti takovih dimenzija da je moguće skinuti prednji

poklopac pogona prekidača. Na taj način se omogućava pristup pogonu prekidača bez otvaranja

vrata ćelije.

Odabrani prekidači su sljedećih karakteristika:

- nazivni napon 27,5 kV

- nazivna struja 1.250 A

- nazivna podnosiva struja kratkog spoja (3s) 20 kA

- nazivna isklopna struja (prekidna moć) 20 kA

- nazivna uklopna struja (uklopna moć) 50 kA

- nazivni podnosivi izmjenični napon 50 Hz/1 min. 95 kV

- nazivni podnosivi udarni napon 1,2/50 μs 200 kV

- nazivna frekvencija 50 Hz

- vrijeme otvaranja 45 ms

- vrijeme zatvaranja 60 ms

- električka trajnost komore kod 5 kA ≥ 1.200 sklapanja

- uklopni i isklopni okidači 110 V DC

- elektromotorni pogon 110 VDC

- okidač za uklop i isklop te relej protiv pumpanja

- konektorski priključak 1500 m, 31 polni

- signalna sklopka ≥8 radnih kontakata

- brojač preklapanja

- kolica za fiksnu montažu

Jednopolni i dvopolni rastavljači

Rastavljači se montiraju u uspravnom položaju, na okvirne nosače u ćelijama. Za upravljanje

rastavljačima na poslužnoj ploči potrebno je montirati pogone. Signalne sklopke će se montirati

u poslužne ormariće i povezati mehanički s pogonima.

Jednopolni i dvopolni rastavljači za unutarnju montažu su sljedećih karakteristika:

- nazivni napon 38 kV

- nazivna struja dvopolnih rastavljača 1.250 A

- dopuštena udarna struja kratkog spoja (ampl.) 63 kA

- dopuštena kratkotrajna struja kroz 1 s 25 kA

- nazivni podnosivi izmjenični napon 50 Hz/1 min 70 kV


- signalna sklopka 5m+8r

Naponski mjerni transformatori

Naponski mjerni transformatori odabrani su prema nazivnom naponu i snazi priključnih uređaja,

a vodeći i računa o tipskim zahtjevima na HŽ Infrastruktura. Glavna im je namjena kontrola

naponskih stanja vodova i priključak zaštitnih uređaja.

Naponski mjerni transformatori su sljedećih karakteristika:




70

- prijenosni omjer 25.000/100 V

- razred točnosti 0,5

- nazivna snaga 30 VA

Strujni mjerni transformatori

Strujni mjerni transformatori su odabrani prema nazivnoj struji, potporne su izvedbe i primarno

prespojivi, a izrađeni su od epoksidne mase.

Strujni mjerni transformatori su sljedećih karakteristika:

- nazivna primarna struja 2 x 400 A

- nazivna sekundarna struja struja 5/5 A


- I jezgra 15 VA, 0,5Fs10

- II jezgra 15 VA, 10 P10



- termička struja Ith /dinamička struja Idy 40/100 kA

Kućni transformator

Kućni transformator služi za napajanje pomoćnih uređaja, za vlastitu potrošnju postrojenja,

grijanje i rasvjetu. Transformator je jednofazni, dvopolno izoliran, uljni i prirodno hlađen. Po

jedan pol visokonaponskog i niskonaponskog namotaja transformatora spojiti će se na

uzemljenje koje je ujedno vezano i na povratni vod – tračnice elektrificiranih kolosijeka.

Transformator je sljedećih karakteristika:

- nazivni napon SN 25 kV

- nazivni napon NN 230 V

- opseg regulacije ±2 x 2,5 %

- nazivna snaga 50 kVA

- napon kratkog spoja 4%

Podnožja SN osigurača

Podnožja SN osigurača sljedećih karakteristika:

- nazivni napon SN 38 kV



- nazivna struja 100 A

Odgovarajući ulošci su nazivne struje 2 A za osigurače po poljima za naponske transformatore, a

nazivne struje 6,3 A za osigurač u polju kućnog transformatora.

Odvodnici prenapona

Odvodnici prenapona za vanjsku montažu sljedećih su karakteristika:

- izolator od polimera

- tip instaliranja faza – zemlja

- nazivni napon (Ur) 37,5 kV

71

- trajni radni napon (UC) 30 kV

- razred 3

- nazivna struja propuštanja 10 kA

- kapacitet apsorpcije energije 9 kJ/Kv

Provodni izolatori

Provodni izolatori su sljedećih karakteristika:




- nazivna struja 800 (630) A

- prijelomna sila 7.500 N

Potporni izolatori

Potporni izolatori su sljedećih karakteristika:




- prijelomna sila 6.000 N

Upravljanje i blokade

Postrojenje će se uključiti u sustav daljinskog upravljanja iz CDU Zagreb. U normalnom pogonu

aparatima će se upravljati daljinski iz CDU Zagreb. U izvanrednim prilikama i u prilikama

radova na primarnoj opremi moguće će biti i upravljanje s upravljačke mozaik ploče u

upravljačko-zaštitnim ormarima. Na prekidačima 25 kV postoje tipkala za upravljanje, to se

mjesto ne smatra za pogonsku razinu upravljanja već će se isto koristiti za servisno upravljanje

prekidačima.

S ciljem izbjegavanja pogrešnih radnji aparatima, predviđene su blokade. Za izolacijske

rastavljače prekidača izvesti će se elektromagnetska blokada tako da se rastavljač ne može ručno

isklopiti ukoliko nije isklopljen i pripadni prekidač. Kad je prekidač isklopljen, izolacijski

rastavljač se može ručno isklopiti, pri čemu se za vrijeme manipulacije isklopa treba pritisnuti i

držati pritisnuto tipkalo za deblokadu.

Uz navedene blokade izvesti će se i mehanička blokada otvaranja vrata ćelije u kojoj je smješten

prekidač. Blokada je riješena tako da se vrata ćelije mogu otvoriti samo onda kada je izolacijski

rastavljač u ćeliji otvoren.

Zaštita

Uz prekidač S1, S2, S3, S4 i S5 predviđeni su numerički distantni releji. Numerički distantni

releji za zaštitu kontaktne mreže smjestiti će se u ormare upravljanja, zaštite i mjerenja, a

priključuju se preko ispitnih utičnica.

Distantni releji trebaju sadržati sljedeće osnovne funkcije zaštite:

distantna zaštita kontaktne mreže:

mogućnost udešenja 3 distantne zone,

mogućnost produljenja 1 distantne zone,

izbor poligonalne ili kružne karakteristike,

72

detekcija uklopa na kvar,

detekcija uklopa različitih faza,

neusmjerena nadstrujna zaštita,

termička zaštita,

nadnaponska i podnaponska zaštita,

automatsko ponovno uključenje,

lokator kvara,

zaštita kod zatajivanja prekidača,

nadzor isklopnih krugova prekidača,

mogućnost više grupa udešenja,

mogućnost komunikacije sa zaštitom na drugom kraju voda.

Distantna zaštita se koristi kao brza i selektivna osnovna zaštita voda kontaktne mreže (s

trenutnom proradom prve zone) te kao rezervna zaštita susjednih vodova (sa udešenjem viših

zona).

Distantne zone svakog releja se najčešće podešavaju na sljedeći način:

prva zona (Z1) prema naprijed na oko 85% pripadne prve dionice (s trenutnom proradom),

druga zona prema naprijed (Z2) na oko 125% pripadne prve dionice (s vremenskim

zatezanjem),

treća zona prema naprijed (Z3) na oko >115% (prva + sljedeća dionica) - (s vremenskim

zatezanjem),

treća zona prema nazad (Z3R) na oko 50% prve dionice naprijed (s vremenskim

zatezanjem).

Elaborat podešenja distantne zaštite kontaktne mreže sastavni je dio izvedbenog projekta i tamo

će se odabrati sva potrebna podešenja.

Ormari upravljanja i zaštite

Za smještaj sekundarne opreme koristiti će se upravljačko-zaštitni ormari +R1, +R2 i +R3.

Odabrani su ormari dimenzija 800 x 600 x 2.000 mm. Ormari će se postaviti na podnožja visine

200 mm tako da će ukupna visina ormara biti 2.200 mm. Zaštitu od korozije treba izvesti, kako je

to traženo projektnim zadatkom, bojom RAL 7035. Ormari trebaju biti izvedeni sa zaštitnom

kategorijom IP55. U ormare će se smjestiti upravljački panel i distantni releji te zaštitni automati

upravljačko – zaštitnih krugova treće razine.

Oprema će se smjestiti na zakretne okvire standardne širine 19", s mogućnošću zakreta za 180°, i

nosivošću 1.200 N. Zakretni okvir se mehaničkom blokadom zadržati u otvorenom položaju, radi

slobodnog pristupanja opremi sa stražnje strane zakretnog okvira. Ormari sa stražnje i bočnih

strana treba zatvoriti fiksnim konstrukcijskim elementima, dok će na prednjoj strani ormara biti

sigurnosna vrata čija je površina prozirna. Vrata ormara biti će opremljena bravom s ključem.

Unutrašnjost ormara osvjetljava se s rasvjetnim elementom koji se automatski

uključuje/isključuje prilikom otvaranja/zatvaranja zakretnog okvira. Ormar treba opremiti

utičnicom 230 V 50 Hz, grijačem i termostatom. Dno ormara zatvoriti će se trodijelnom pločom

koja treba biti opremljena dovoljnim brojem uvodnica, a kako bi bio onemogućen ulazak malih

životinja u ormar. Neiskorištenu površinu zakretnog okvira zatvoriti će se sa slijepim pločicama

obojanim bojom RAL 7035.

73

Upravljački paneli

Upravljačko signalni dio na upravljačko-zaštitnim ormarima izvesti će se u mozaik izvedbi

sistemom SM 24 (24 x 24 mm). Broj mozaik pločica je 17 x 10 kom. Na upravljačkim panelima

će se ugraditi upravljačko-potvrdne preklopke i preklopka za isključenje signalnih sijalica.

Uzemljenje

Za uzemljenje aparata, postolja aparata, metalnih ormara i ostalih metalnih dijelova unutar

zgrade postrojenja 25 kV postaviti će se uzemljivački vod unutar kabelske kanalizacije u

prizemlju i na katu. Uzemljivački vod će se povezati dvostrukim spojem na vanjski uzemljivač.

Uzemljivački vod će se izvesti pocinčanom čeličnom trakom Fe/Zn 30x4 mm. Spojeve metalnih

masa na uzemljivački vod u zgradi postrojenja 25 kV treba izvesti pocinčanom čeličnom trakom

Fe/Zn 30x4 mm (za fiksne dijelove), a pokretne dijelove (vrata ćelija, vrata poslužnih ormarića i

sl.) finožičanom Cu pletenicom presjeka minimalno 16 mm2.

Pomoćni napon 230 V, 50 Hz

Niskonaponski razvod postrojenja za sekcioniranje čine i uređaji i instalacije jednofaznog

izmjeničnog napona 230 V, 50 Hz. Za vlastitu potrošnju koristi će se jednofazni učinski

transformator za vanjsku montažu, a koji će se montirati u ćeliji 7.2. Na napon 25 kV

transformator se priključuje preko visokonaponskog osigurača 6,3 A. Drugi kraj primarnog

namotaja spojiti će se direktno na uzemljenje postrojenja. Za spoj sekundarnog namotaja sa

sabirnicama 230 V, 50 Hz i ormara vlastite potrošnje postaviti će se nikonaponski kabel kroz

plastične cijevi položene u betonsku ploču prizemlja. Jedna stezaljka sekundarnog namotaja

povezati će se isto direktno na uzemljenje postrojenja.

Priključak na niskonaponske sabirnice izvesti će se preko niskonaponskog prekidača 500 V,

50 Hz i osigurača-rastavljača sa uloškom od 100 A.

Prekidač i niskonaponski visokoučinski osigurač montirati će se u ormaru vlastite potrošnje

(+NE1) 230 V, 50 Hz. U ovaj ormar montirati će se i ostali instrumenti, releji, osigurači i

preklopke ostalih strujnih krugova za napajanje izmjeničnim naponom. Instrumenti i releji su za

direktni priključak, osim ampermetra, koji se priključuje preko strujnog transformatora 100/5 A.

Pomoćni napon 110 V DC

U postrojenju će se koristiti i pomoćni istosmjerni napon 110 V. Ovaj napon se koristi za

upravljanje i signalizaciju položaja rasklopnih aparata, napajanje distantne zaštite, nužne rasvjete

i uređaja daljinskog upravljanja. Oprema sustava istosmjernog napona 110 V će se smjestiti u

samostojeći ormar +NK1.

Za izvor istosmjernog napajanja koristiti će sustav napajanja nazivnog kapaciteta između 50 do

60 Ah. Sustav je namijenjen je za besprekidno napajanje specifičnih istosmjernih trošila čiji je

pouzdani rad od posebne važnosti. Princip besprekidnosti napajanja temelji se na istovremenom

napajanju paralelno spojenih trošila i punjenju i održavanju akumulatorske baterije. U slučaju

ispada napajanja 230 V, 50 Hz i prestanka rada ispravljača, baterije bez prekida preuzimaju

napajanje priključenih trošila. Na održavanju postrojenja mora se paziti da se prilikom radova ne

odspoje baterije 110 V DC, jer se time isključuje i napajanje uređaja daljinskog upravljanja.

Najvažnije odlike sustava su sljedeće:

74

integrirana izvedba (izmjenični razvod, ispravljači, akumulatorska baterija, istosmjerni

razvod),

redundantni paralelni rad i selektivna zaštita ispravljača – bitno povećana pouzdanost zbog

zalivenosti,

modularno izvlačiva konstrukcija – mogućnost jednostavnog i brzog servisiranja (veća

pouzdanost, niži troškovi),

visokofrekventni ispravljači,

visoka pouzdanost,

odlične statičke i dinamičke karakteristike,

zrakom hermetički zatvorene gelom punjene olovne baterije,

hlađenje prirodno.

SUSTAV LOKALNOG I DALJINSKOG UPRAVLJANJA

Projektirana informatička oprema u PS2+1BV Zaprešić omogućava daljinsko upravljanje PS-om

iz nadređenog CDU te mjesno upravljanje iz upravljačkog prostora. Vođenjem su obuhvaćene

slijedeće vrste informacija:

- signalizacija stanja

- alarmna signalizacija

- upravljački nalozi

- analogna mjerenja

- informacije o stanju informatičkog sustava

Projektirana oprema sastoji se od:

- KKU računala

- komunikacijske opreme

- daljinske stanice RTU 560

- numeričke (digitalne) zaštite (samo djelomično obuhvaćena projektom)

- opreme prilagođenja koja se sastoji od:

- razdjelnih stezaljki za daljinsko upravljanje

- releja

- opreme napajanja

Koordinirani sustav zaštite i upravljanja ostvaruje funkcije štićenja i upravljanja

elektroenergetskog postrojenja na tri nivoa: nivo polja, nivo PS-a i nivo nadređenog CDU-a.

Na nivou polja ugrađeni su mikroprocesorski numerički releji P-serije SCHNEIDER (AREVA)

za štićenje kontaktne mreže i odvoda 25 kV. Za one podatke koji se ne mogu dobiti iz P-releja te

za podatke iz pomoćnih uređaja instalirana je centralna daljinska stanica RTU 560.

Funkcije mjesnog upravljanja na nivou PS2+1BV Zaprešić ostvaruju sinoptičke ploče na

ormarima sekundarne opreme +R1, +R2 i R3. Funkciju centralnog uređaja daljinskog upravljanja

ima komunikacijsko kontrolni uređaj. On vrši nadzor komunikacijskih tokova, prikupljanje i

distribuciju podataka te proslijeđivanje i kontrolu upravljačkih naloga.

Nadređeni centar za PS2+1BV Zaprešić je CDU Zagreb. Računalo KKU-a komunicira s

centralnim računalnim sustavom u CDU. Komunikacija između PS-a i CDU-a se odvija putem

svjetlovodnog sustava veza po IEC 60870-5-104 protokolu. Na centralnom računalnom sustavu

treba nadograditi programski sustav (upis baze podataka, crtanje slika i kreiranje izvještaja) te

funkcionalno ispitati sustav.

75

ARHITEKTONSKO-GRAĐEVINSKI DIO

Postojeća građevina je slobodnostojeći objekt visine prizemlje i kat (P+1). Građevina ima oblik

pravokutnika tlocrtnih gabarita 6,6m x 6,85m. s dva vanjska pristupna podesta sa stubama.

Glavni ulazni podest sa stubama je dim. 1,8m x 2,0m, a drugi dim. 0,68mx 1,35m. Ukupna visina

od konačno uređenog terena iznosi cca 8,6m.

U prizemlju građevine smještene su sljedeće prostorije: dva vanjska podesta sa stubama, ulazni

prostor sa unutarnjim stubištem, prostorija kućnog trafoa, upravljačka prostorija, aku-prostorija i

spremište. Svjetla visina prizemlja je 2,9m.

Na katu građevine smještena je pogonska prostorija sa 7 visokonaponskih čelija. Pregradni

zidovi čelija su od armiranog betona deb. 6,5cm. Strop čelija (lukobran) je isto od armiranoga

betona debljine 6,5 cm. Prednje strane čelija okrenute su prema poslužnom hodniku i odvojene

metalnim rešetkastim vratima. Poslužni hodnik ima širinu 2m, a dubina svih čelija je 2m. Visina

čelije do ploče za zaštitu je 3.4m, a preostala visina iznad ploče za zaštitu koristi se za smještaj i

izvedbu spojnih i izlaznih priključaka na kontaktnu mrežu. Širine čelija su 1.3m.

Gabariti postojeće građevine se zadržavaju (povećanje samo za debljinu toplinske sanacije i

hidroizolacije krova). Radovima se ne vrše nikakvi zahvati u svrhu poboljšanja mehaničke

otpornosti i stabilnosti građevine. Fasada i sva stolarija je stara i dotrajala i zahtjeva saniranje ili

zamjenu. Zidovi, podovi unutrašnjih prostora i stepenište su oštećeni i također zahtijevaju

saniranje. Grijanje je osigurano TA pećima.

Opseg radova na objektu u arhitektonsko-građevinskom smislu obuhvaća:

• izvođenje nove hidroizolacije krova

• zamjenu dotrajale bravarije i stolarije aluminijskom eloksiranom bravarijom uz ugradnju

zaštitnih mrežica

• zamijenu dotrajalih oluka

• izmjenu namjene prostorije za smještaj aku-baterija u priručno spremište

• nove antistatičke podove u upravljačkoj prostoriji i hodniku ispred ćelija

• novi industrijski pod u prizemlju

• bojanje svih zidova i stropova

• uređenje stepeništa

• na dijelu prizemlja izradu nove podne ploče zbog izrade novih kabelskih kanala potrebnih

radi novog rasporeda opreme uz zatvaranje nepotrebnih

• izrada nove uljne jame kućnog transformatora i dijela podne ploče u tom dijelu prizemlja

• uređenje okoliša oko zgrade postrojenja u smislu saniranja postojećeg opločenja

(zamjena dotrajalih, poravnanje – izjednačavanje ploha opločenja)

ELEKTROINSTALACIJE U OBJEKTU 230 V, 50 Hz

Električne instalacije 230 V, 50 Hz

Instalacija je projektirana kao podžbukna, a sastoji se od:

1. Instalacija unutarnje rasvjete

2. Instalacija priključnica

3. Instalacija grijanja

Električne instalacije se napajaju iz ormara izmjeničnog razvoda +NE1. Strujni krugovi

instalacija štite se automatskim prekidačima ugrađenim u navedeni ormar.

Podžbukna instalacija se postavlja u rebraste PVC cijevi. Sva instalacija se polaže pod pravim

kutem i bez kosih skretanja. Spajanja se vrše isključivo u podžbuknim razvodnim kutijama, a

76

instalacija cijele zgrade 25 kV postrojenja izvedena je instalacijskim vodičima sa

termoplastičnom izolacijom i zaštitnim vodičem tip NYM-J.

Unutarnja rasvjeta postrojenja za sankcioniranje sastoji se od opće rasvjete, nužne i panične

rasvjete. Napajanje električnih instalacija rasvjete predviđeno je iz ormara izmjeničnog razvoda

(opća i panična rasvjeta) i iz ormara istosmjernog razvoda (nužna rasvjeta).

Električne instalacije 110 V DC

Nužna rasvjeta zgrade PS2+1BV ZAPREŠIĆ vodi se direktno iz razvoda istosmjernog napona

(iz ormara +NK1), a polaže se u PVC kanalice, odnosno u rebraste PVC cijevi, kao i instalacija

opće rasvjete.

Nužna rasvjeta automatski se uključuje prilikom nestanka izmjeničnog napajanja, što je

omogućeno postavljanjem pomoćnog releja i sklopnika za uklop nužne rasvjete u razvod

istosmjernog napona. U svrhu štednje energije akumulatorske baterije, moguće je reducirati

nužnu rasvjetu u svim prostorijama zgrade. Iz tog razloga postavljena je dvopolna sklopka u

svim prostorijama s ugrađenom nužnom rasvjetom, kojom se ista može po potrebi uključiti i

isključiti.

Svjetiljke za nužnu rasvjetu označene su crvenom linijom, a sklopke 110 V obojane su crvenom

bojom.

Sustav zaštite od munje i uzemljenja

Uzemljenje u postrojenju će biti izvedeno kao združeno, međusobno spojeno zaštitno, pogonsko

i gromobransko uzemljenje.

Zaštitno uzemljenje je uzemljenje metalnih dijelova postrojenja koji normalno ne pripadaju

pogonskom strujnom krugu, ali koji u slučaju kvara mogu doći pod napon. Zaštitno uzemljenje

ima funkciju smanjenja opasnog napona na metalnim dijelovima i zaštitu ljudi.

Pogonsko uzemljenje je uzemljenje koje se koristi u normalnom pogonu.

Gromobransko uzemljenje je uzemljenje gromobranske instalacije i služi za odvođenje struja

atmosferskog pražnjenja u zemlju. Gromobransko uzemljenje ograničava napon na koji dolazi

gromobranska instalacija kako bi se spriječili naknadni (povratni) preskoci s tih instalacija na

pogonske strujne krugove i metalne objekte.

Oko zgrade PS-a ukopava se Cu uže 50 mm2, na dubinu 0,5 m odnosno 0,8 m na udaljenosti od 1 i

2 m od zgrade. Prstenovi su međusobno povezani na 4 mjesta. Na prostoru izvan vanjskog prstena,

postavljaju se četiri cijevna uzemljivača. Vanjski prsten se povezuje na željezničke tračnice na dva

mjesta. Povezivanje se izvedi Cu užetom 50 mm2.

U cijeloj zgradi je provedeno izjednačenje potencijala tako da se sve metalne mase (kućišta i nosači

opreme, razvodni ormari, poslužne ploče i poslužni ormarići, vrata ćelija, provodne ploče, poklopci

kabelskih kanala i slično) povezuju međusobno i na uzemljivač. Međusobno povezivanje metalnih

masa unutar zgrade izvodi se pocinčanom trakom Fe/Zn 30x4 mm i šipkom Cu 50 mm2, a

povezivanje na uzemljivač se izvodi Cu užetom 50 mm2. Međusobni spoj trake ili šipke i užeta se

izvodi adekvatnom spojnicom.

Pogonsko uzemljenje čine:

- uzemljenje kućnog transformatora

77

- uzemljenje sekundara strujnih i naponskih mjernih transformatora

- uzemljenje odvodnika prenapona.

Glavni prihvatni vod (vodoravna hvataljka) pričvršćen je na ravni krov. Vodič treba ugraditi

pomoću odgovarajućih potpora, a koje će se postaviti na razmacima od najviše 1 m. Sve metalne

dijelove koji se nalaze na fasadi (oluci, ljestve) obavezno treba uzemljiti. Glavni prihvatni vod se

spaja na uzemljivač tako da se po fasadi vidljivo spuste 4 odvoda od Al šipke Ø 10 mm do mjernih

spojeva. Od mjernih spojeva do uzemljivača postavljaju se zemljovidi od Cu užeta 50 mm2 na

visini od 1,8 m.

Dio zemljovodnog užeta treba biti zaštićen od mehaničkih oštećenja na visini od 1500 mm iznad

tla. Dio užeta koje ulazi u zemlju je u duljini 300 mm premazuje se zaštitnim sredstvom (vrelim

bitumenom). Svi spojevi se izvode prema važećim tehničkim propisima o gromobranima.

Vatrodojavni sustav

Projektirani sustav za dojavu požara je analogni adresabilni (Apollo XP55 protokol). Sustav se

sastoji od analognih adresabilnih automatskih i ručnih javljača požara, nadzornih jedinica i sirene

sa bljeskalicom te centralnog uređaja za dojavu požara s pričuvnim izvorom napajanja.

Centralni uređaj za dojavu požara se nalazi u protupožarnom ormaru u prizemlju u upravljačkoj

prostoriji te se preko daljinske stanice prosljeđuje signal alarma i kvara prema CDU (centar za

daljinsko upravljanje) u Zagrebu, kraj koje je organizirano 24 satno dežurstvo

Neovlaštenim osobama nije dopušten ulaz u tu prostoriju. U skladu s "Pravilnikom o sustavima

za dojavu požara" - NN br. 56/99 put od prilaznog mjesta vatrogasne tehnike do centrale za

dojavu požara, mora biti označen putokazima D1 i D2 prema normi HRN DIN 4066.

Ručni javljači požara su smješteni na evakuacijskim putevima, a bojom i oblikom nedvosmisleno

ukazuju na namjenu. Montirani su na visini od 1.5m od poda. Po potrebi (kod izvođenja radova i

sl.) moguće je preko centrale isključiti (izolirati) pojedini javljač ili grupu. Isključeno stanje

automatskih javljača požara pokazuje se trajnim žutim svjetlom na centrali, sa koje se može

pročitati točna adresa isključenog javljača.

Sirena sa bljeskalicom nalazi se ispred ulaza u objekt te se aktivira u slučaju alarma sa bilo kojeg

javljača.

Sustav za dojavu požara se sastoji od:

• centralnog uređaja

• analogno adresabilnih javljača

• adresabilnih ručnih javljača

• sirena

• prijenosnih puteva tj. kabela koji povezuju elemente sustav

Tehnički opis i tehnički podaci centralnog uređaja tipa kao Kentec Syncro AS

Centralni uređaj tip kao Synchro AS je inteligentna centrala za dojavu požara. Dizajnirana je i

konstruirana pouzdanom mikroprocesorskom tehnologijom. Ovaj jednostavan pristup osigurao je

modularnu, skalabilnu protupožarnu platformu.

Centrala podržava sve najvažnije industrijske protokole uključujući i Apollo protokol (Xplorer,

XP95 i Discovery). Svaka petlja podržava ukupno 126 adresa koristeći Apollo XP95 protokol.

78

Cijela paleta perifernih uređaja i softverskih alata čine ju maksimalno fleksibilnom krenuvši od

tzv. « repeater » panela, serijskih podatkovnih sučelja, i relejnih sučelja.

Tipke za unos podataka su zaštićene zaporkom, te se jedino unošenjem ispravne zaporke može

pristupiti radu s centralom. Podaci i događaji se spremaju u neizbrisivu memoriju te se ne gube

nestankom napajanja.

Mikroprocesor u centrali održava dnevnik događaja ili akcija koje nastaju u sustavu. Svi alarmi,

kvarovi, dijagnostika se elektronički spremaju za buduće potrebe. Lokalni ili udaljeni pisač služi

za trenutni ispis alarma ili kvarova ili zapis iz prošlosti.

Početna instalacija radi se koristeći usavršenu AUTO LEARN funkciju. To je rutina koja

automatski prepoznaje sve uređaje u petlji javljača ili perifrenoj petlji skraćujući vrijeme

instalacije. Off-line alat za konfiguraciju omogućuje lakše unošenje tekstualnih podataka i

specifično programiranje. Konfiguracija se može spremiti i tako olakšati ponovno unošenje

podataka.

1.3.3.3. Vanjska rasvjeta i ostala elektroenergetska postrojenja

OPĆENITO

Rasvjetni stupovi tipa kao SRS 2B – 10 – 1 (H = 10,0 m), projektirani su za nošenje jedne ili

dvije svjetiljke kao SITECO DL500 MAXI i penjalica sa sustavom zaštite od pada, a rasvjetni

stupovi tipa kao SRS B – 500 (H = 5,0 m), projektirani su za nošenje jedne svjetiljke kao

SITECO DL500 MIDI na vrhu stupa.

KONSTRUKCIJA STUPOVA

Rasvjetni stupovi tipa kao SRS su čelične konstrukcije konusnog oblika, okruglog poprečnog

presjeka. Širina stupa se konstantno mijenja od vrha do stope stupa s određenim konstantnim

prirastom.

Stupovi se sidre u betonske blok – temelje preko sidrene ploče sa čeličnim sidrenim vijcima.

Rasvjetni stupovi tipa kao SRS 2B – 10 – 1 su opremljeni čeličnim penjalicama tipa kao SÖLL,

sa sustavom za zaštitu od pada.

RAZDIOBA ELEKTRIČNE ENERGIJE I KABELSKI RASPLET Razdioba električne energije radijalnog je tipa sustavom ulaz-izlaz u stupne-razdjelnice.

Razvodni su uređaji tipski ormari za upravljanje i nadstrujnu zaštitu strujnih krugova rasvjete.

KABELSKI KANALI

Kabeli se polažu u zajedničku kabelsku kanalizaciju koja nije predmet ovog projekta. Ista se

predviđa u sklopu knjige TK.3 Lokalna kabelska kanalizacija oznake (druga faza izgradnje).

UPRAVLJANJE RASVJETOM

Upravljanje rasvjetom ostvariti će se s mogućnošću izbora automatskog ili ručnog uključenja. Pri

automatskom radu rasvjetu uključuje pripadni uređaj i to u ovisnosti o razini vanjskog

osvjetljenja te programiranom tjednom rasporedu. Rasvjetu je potrebno grupirati po logičkim

cjelinama (Peron1,Peron2....), a upravljačkom logikom omogućiti zasebno upravljanje pojedinim

grupama svjetiljaka.

Također predvidjeti će se mogućnost dogradnje opreme kako bi se rasvjeta kontrolirala iz

dispečerskog centra gdje bi operater imao pregled stanja uključenosti pojedinih grupa svjetiljaka

te mogućnost upravljanja istima.

79

Oprema za upravljanje i razvod električne energije prema pojedinim svjetiljkama biti će

smještena u samostojećem ormaru +OR zajedno s izbornim sklopkama za izbor ručnog ili

automatskog rada pojedinih grupa svjetiljaka.

ZAŠTITA OD DODIRNIH NAPONA I NAPONA KORAKA TE UZEMLJENJE

Osnovni sustav zaštite od previsokog napona dodira je sustav TT. Za zaštitu od atmosferskih

pražnjenja služi gromovodna instalacija koja se sastoji iz:

• hvataljki (željezni stupovi)

• zemnih uvodnika (Fe/Zn traka 30×4 mm, te Fe/Zn uže)

• odvoda atmosferskog pražnjenja (Fe/Zn traka 30×4 mm u zemlji, te uzemljena tračnica

povratnog voda)

U našem slučaju hvataljke su svi stupovi rasvjete. Preko jednog vijka za uzemljenje povezuju se

trakom za uzemljenje i križnom spojnicom na odvod - uzemljivač (Fe/Zn traka 30×4mm), dok se

preko drugog vijka pomoću pocinčanog čeličnog užeta spajaju na uzemljenu tračnicu povratnog

voda električne vuče. Trakasti uzemljivač polaže se u zemljani rov iznad kabela rasvjete uzduž

cijele trase rasvjete.

Podzemne metalne instalacije, uključujući i uzemljivače, koje napuštaju područje elektrificirane

pruge, moraju biti izvedene tako da se spriječi ili smanji prijenos povratne struje vuče i opasnog

potencijala izvan područja elektrificirane pruge. Dakle, stupovi vanjske rasvjete koji se nalaze

van zone elektrificirane pruge tj. na udaljenosti su većoj od 8m od najbliže uzemljene tračnice

povratnog voda ne spajaju se na istu. Takovi se stupovi povezuju trakom za uzemljenje i križnom

spojnicom na odvod- uzemljivač (Fe/Zn traka 30×4mm) koji se izvodi odvojeno od uzemljivača

unutar područja elektrificirane pruge.

Zaštita od indirektnog dodira dijelova električne instalacije postignuta je automatskim

isključivanjem napajanja. Za automatsko isključivanje napajanja koriste se zaštitni uređaji

nadstruje:

• visokoučinski osigurači u strujnim krugovima pojnih kabela

• automatski instalacijski prekidači ili osigurači u strujnim krugovima priključnih kabela.

Karakteristike zaštitnih uređaja nadstruje odabrane su na osnovu proračuna impedancije petlje

kratkospojenog strujnog kruga, dopuštenog napona dodira te dopuštenog vremena trajanja

napona dodira sukladno važećim propisima.

Zaštita od direktnog dodira dijelova električne instalacije postignuta je na slijedeći način :

- izoliranjem dijelova pod naponom

- pregrađivanjem ili ugrađivanjem u kućišta

- postavljanjem izvan dohvata rukom.

MATERIJAL I IZVEDBA ČELIČNE KONSTRUKCIJE

Materijal za izradu stupova su vruće valjani profili i limovi kvalitete S235JR, prema važećim

standardima. Za materijale tih kvaliteta fy = 235 N/mm2.

Dimenzije profila i limova dane su u proračunu stupova i na nacrtima stupova.

Spajanje limova trupova stupova (plaštevi) potrebno je izvršiti zavarivanjem, a prema Tehničkim

propisima za čelične konstrukcije, (NN br. 112/08, 125/10, 73/12, 136/12). Svi poprečni varovi

trebaju se izvesti kvalitete II.

Prilikom izrade radioničke dokumentacije, kao i same izrade čeličnih konstrukcija stupova mora

se osigurati koncepcija statičkog proračuna, ostvariti projektirana mjesta spojeva, osigurati

mjere, kote i dimenzije stupova.

Kontrola za vrijeme izrade čelične konstrukcije u radionici, način kontrole, pregled konstrukcije

prije otpreme stupova, vođenje radioničkog dnevnika, probna montaža konstrukcije stupova

propisani su u prethodno navedenim normativima i pravilnicima.

80

OPTEREĆENJA

Za osnovno opterećenje uzeto vertikalno opterećenje od težine stupova i svjetiljki s priborom, te

težina penjalica sa opremom.

Na stupu kao SRS B – 500 uzeto je također vertikalno opterećenje od težine led info panela i

horizontalno opterećenje vjetrom na info panel.

Opterećenje vjetrom je uzeto prema nacionalnom dodatku HRN EN 1991 – 1 – 4, karta vjetrova

Hrvatske, te je kao najveća 10 – minutna brzina vjetra na visini 10 m iznad ravnog tla kategorije

hrapavosti II za povratno razdoblje 50 godina uzeta vb,0 = 20 m/s.

ZAŠTITA OD KOROZIJE

Zaštitu čelične konstrukcije stupova od korozije potrebno je izvršiti vrućim pocinčavanjem

prema Tehnički propis za čelične konstrukcije (NN br. 112/08, 125/10, 73/12, 136/12).

TEMELJENJE I MONTAŽA STUPOVA

Temelji stupova su projektirani kao gravitacioni temelji, za tla čija je nosivost σdop > 15 N/cm2

= 150 N/m2, prema Geotehničkom elaboratu: Geotehnički istražni radovi za rekonstrukciju

željezničke pruge Zaprešić-Zabok; II poddionica kolodvor Novi Dvori (isključivo) – Luka

(uključivo), oznaka elaborata: E-025-13-02 v 1.0, od 12. 09. 2013., izrađenog od strane tvrtke

GEOKON – ZAGREB d. d., Starotrnjanska 16a, Zagreb.

Kvaliteta betona za izradu temelja je C25/30 sa najmanje 300 kg cementa za 1 m3 betona.

Iskop temeljnih jama treba provesti prema nacrtima temelja, a temeljne jame trebaju biti

pregledane od strane nadzornog organa.

Iskopi i osiguranja temeljnih jama moraju se provoditi u skladu sa važećim Pravilnikom o zaštiti

na radu u građevinarstvu (NN RH broj: 15/90). Betoniranje temelja se vrši nakon postavljanja

temeljnih vijaka i privodnih cijevi i odvija se neprekidno do završetka temeljenja.

Temeljne vijke potrebno je postaviti u vertikalni položaj pomoću šablona koje isporučuje

proizvođač stupa.

Sastav betona (cement, kameni agregat, voda i dodaci) mora odgovarati odredbama Tehničkim

propisu za betonske konstrukcije (NN br.: 139/09, 14/10, 125/10, 136/12).

Montažu stupova može izvršiti samo ono poduzeće (firma) koja je registrirana za tu djelatnost.

Konstrukciju stupova potrebno je geodetskim instrumentima centrirati u dva međusobno okomita

smjera.

Poslije završenih radova betoniranja temelja i nakon stvrdnjavanja betona, nastavlja se daljnja

montaža stupa.

Svi dijelovi na montaži, kao i dopuštena odstupanja konstrukcije stupa u odnosu na projekt

podliježu Tehnički propis za čelične konstrukcije (NN br. 112/08, 125/10, 73/12, 136/12).

Izvođač montažnih radova dužan je poduzeti sve mjere potrebne za zaštitu javnih uređaja i

objekata u neposrednoj blizini radilišta, a mora se pridržavati odgovarajućih propisa o zaštiti na

radu.

DEMONTAŽA POSTOJEĆIH STUPOVA

Potrebno je demontirati postojeće stupove (ukupno 3 komada) na stajalištu Pojatno, zajedno sa

svjetiljkom i opremom. Nakon demontaže stupova, potrebno je ukloniti i njihove temelje, na

način da se beton i eventualna armatura temelja usitne i razdvoje, te se odvezu na deponije i

propisno zbrinu.

Nakon uklanjanja temelja, iskopi nastali uklanjanjem temelja se moraju ispuniti zemljom,

poravnati sa okolnim tlom, a površina se mora grubo isplanirati.

TEMELJ ORMARA

81

Temelj ormara V1 je prefabricirani betonski element, koji se nabavlja zajedno sa ormarom

definiranim u knjizi I.10.2.2., jer tip temelja mora odgovarati tipu ormara kako bi se ormar

mogao bez poteškoće montirati na pripadajući temelj.

U postolju se nalazi čelični nosač za rasterećenje kabela koji se pričvršćuje na ormar. Postolja se

isporučuju u dijelovima, a izrađena su od tipiziranih elemenata koji se jednostavno montiraju i

postojani su u svim vremenskim uvjetima i na svim terenima.

1.3.3.4. Transformatorske stanice

Sigurnost željezničkog prometa zasniva se između ostalog i na pouzdanom i sigurnom radu

signalno sigurnosnih (SS) i telekomunikacijskih (TK) uređaja. Ti uređaji za svoj kvalitetan rad

zahtijevaju odgovarajuću opskrbu električnom energijom, što znači da napajanje električnom

energijom mora biti dvostrano i neprekidno, te da odstupanja napona i frekvencije od nazivnih

vrijednosti budu u dozvoljenim granicama.

Radi toga se za osiguranje kvalitetnije opskrbe električnom energijom signalno-sigurnosnih i

telekomunikacijskih uređaja rabi način dvostranog napajanja. Takav način napajanja pouzdaniji

je od jednostranog napajanja iz elektroprivredne niskonaponske mreže, a nije više ovisan o

raznim kvarovima i prekidima na osnovnoj distributivnoj električnoj mreži. Kao drugi izvor

napajanja predviđa se napajanje iz kontaktne mreže elektro vuče 25 kV 50 Hz.

Kontaktna mreža mora stalno biti raspoloživa za elektrovuču te je kao takva raspoloživa da

predstavlja drugi izvor napajanja.

Još jedan bitan uvjet za sigurnost i mogućnost odvijanja prometa u zimskim uvjetima je ispravan

rad skretnica u željezničkim kolodvorima.

U kasnu jesen i zimu, kad temperatura zraka pada ispod 0° C, javljaju se problemi vezani za

pouzdano funkcioniranje željezničkih skretnica.

Ovi se problemi naročito javljaju kad su relativno niske temperature zraka popraćene jakim i

učestalim padalinama, kao što su snijeg, susnježica ili kiša koja se pri doticaju sa tlom ledi.

Problemi se očituju stvaranjem naslaga snijega i/ili leda između glavne naležne tračnice i

prevodnice čime je onemogućeno priljubljivanje istih, a time i kontrola, odnosno potvrda

krajnjeg položaja skretnice.

Navedeni problemi u veliko otežavaju sigurno i redovito odvijanje prometa, a u težim

vremenskim uvjetima mogu prouzročiti i prekid prometa.

Kao relativno jednostavno i prihvatljivo rješenje za ove probleme nameće se ugradnja

električnog grijanja skretnica s ciljem podizanja temperature metalnih dijelova skretnice, te

sprječavanja nastajanja naslaga snijega i leda između glavne naležne tračnice i prevodnice, na

kliznim jastučićima, oko uklopnika, lastinog repa i motki, čime se osigurava ispravan i pouzdan

rad skretnica.

Napajanje sustava grijanja skretnica izvedeno je iz kontaktne mreže (KM) preko stupne

transformatorske stanice 25/0,23 kV, 50kVA, 50Hz s posebnim rastavljačem na posebnom stupu

kontaktne mreže.

Elektroenergetski razvod grijača skretnica i upravljanje izvedeno je preko upravljačkih razvodnih

ormara.

Transformatorska stanica 25/0,23 ±2x2,5% kV, 50Hz, 50kVA otvorenog je tipa i ugrađena je na

čelično-rešetkastu nosivu konstrukciju zajedno s pripadajućom visokonaponskom opremom

dimenzioniranom za vanjsku ugradnju.

Nosiva konstrukcija transformatorske stanice dimenzionirana je tipskim rješenjima nosivih

konstrukcija kontaktne mreže na prugama elektrificiranim sustavom 25kV, 50Hz.

Transformatorska stanica(TS) ima dva transformatora, jedan transformator -T-GS za napajanje

grijača skretnica i drugi -T-SS za napajanje signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja.

82

Na nosivoj konstrukciji TS ugrađuju se i niskonaponski razvodni ormari RO-GS za razvod

kabela za grijanje skretnica i RO-SS za razvod kabela za napajanje signalnih i

telekomunikacijskih uređaja.

Priključak trafostanice s voznog voda kontaktne mreže izvodi se strujnom vezom preko daljinski

upravljanog učinskog rastavljača.

Uzemljenje TS prilagođeno je uvjetima sustava uzemljenja na elektrificiranim prugama.

Karakteristike izabrane opreme su:

•Transformator :-Nazivni primarni napon: 25000 V +/- 2x2,5%

-Nazivni sekundarni napon 230 V Nazivna snaga 50 kVA

• Potporni izolator: tipski izolator (tip kao HŽ 206 000)

•Odvodnik prenapona tipa Un=30 kV , ln= 10 kA

•SN osigurač Un=36 kV, ln= 6,3 A

• NN prekidač Un=400V, ln=250A

• NN prekidač Un=400V, ln=200A ® Bakreno uže 2x150 mm2

• NN razvodni ormarići RO-GS i RO-SS

•Uže za uzemljenje

Osnovni uzemljivač na elektrificiranim prugama sustava 25kV, 50Hz je tračnica povratnog voda

na koju su izravno vezane sve metalne konstrukcije unutar 4 m od kolosijeka prema odredbama

Privremenih tehničkih uputa za projektiranje i gradnju kontaktne mreže jednofaznog sustava

25kV, 50Hz, dio IV, Povratni vod i uzemljenje, TPE-KM1.

Dolje u nastavku prikazane su značajne vrijednosti napona na 25 kV mreži elektro vuče i njeni

odnosi na niskonaponsku mrežu (230V)

Najveći trenutni napon (+16%) 29 kV 267 V

najveći trajni napon (+10%) 27,5 kV 253 V

najmanji trajni napon (-24%) 19 kV 175 V

najmanji trenutni napon (-30) 17,5 kV 161 V

Ove vrijednosti napona treba uzeti u obzir kod projektiranja uređaja koji se priključuju na niski

napon sekundara transformatora.

Napajanje grijača skretnica Napajanje grijača skretnica predviđeno je iz kontaktne mreže posredstvom energetskog

jednofaznog transformatora prijenosnog odnosa 25/0,23 +2x2,5% kV snage 50 kVA.

Na stupnoj transformatorskoj stanici TS ugrađuju se transformatori za napajanje grijača skretnica

(-T-GS).

Sekundar transformatora za napajanje grijača skretnica (-T-GS1) povezuje sa razvodnim

ormarom u podnožju stupa sa kabelima tipa NYY 1x95mm2. Od razvodnog ormara RO-GS i

polažu se kabel tipa NYBY 2x70 mm2 do upravljačko razvodnog ormara URO.

U razvodni ormar RO-GS ugrađuju se prekidači za zaštitu spomenutog kabela.

U ovisnosti o odabranom načinu zaštite od previsokog napona dodira i koraka za grijanje

skretnica odabran je i način zaštite transformatora za grijače skretnica (-T-GS). U sustavu

električnog grijanja skretnica, odabran je sustav izolirane niskonaponske mreže (IT) s trajnom

kontrolom otpora izolacije radijalne niskonaponske mreže posredstvom dvo-razinskog

kontrolnika izolacije.

Napajanje signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja

83

Napajanje signalno sigurnosnih uređaja ostvaruje se prvenstveno iz distributivne mreže preko

GRO ormara.

Kao drugo (rezervno) napajanje predviđeno je iz kontaktne mreže posredstvom energetskog

jednofaznog transformatora prijenosnog odnosa 25/0,23 ±2x2,5% kV snage 50 kVA.

Stupna trafostanica TS otvorenog je tipa, a transformator za napajanje signalno-sigurnosnih

uređaja T-SS ugrađen je na čeličnoj rešetkastoj konstrukciji.

Sekundar transformatora za napajanje signalno-sigurnosnih uređaja -T-SS povezuje sa s

razvodnim ormarom u podnožju stupa kabelima tipa NYY 1x95 mm2. Od razvodnog ormara RO-

SS do pretvarača polaže se kabel tipa NYBY 2x95mm2. U razvodni ormar RO-SS ugrađuje se

prekidač za zaštitu spomenutog kabela.

Različiti uvjeti zaštite i korištenja energetskih mreža niskog napona, dovele su do uporabe

različitih sustava mreža i odgovarajućih sustava zaštite. Moguće greške u mreži (zemljospoj),

kao i greške na uređajima-trošilima (slabljenje otpora izolacije), uzrokuju pojavu napona greške

(Ug) između vodljivih dijelova uređaja (kućišta) i referentnog uzemljenja, koji može

predstavljati opasnost sa stajališta previsokog napona dodira (Ug > Ud).

Veličina napona greške (Ug) ovisi prije svega o primijenjenom sustavu mreže i nazivnom

naponu iste. Sustavi mreže su klasificirani u skladu sa IEC publikacijom 364 i označavaju se s

dva slova, ovisno o načinu uzemljenja nul-točke transformatora na niskonaponskoj strani te

načinu uzemljenja trošila.

Ovisno o načinu uzemljenja nul-točke transformatora na niskonaponskoj strani, razlikuju se već

gore spomenute mreže tj. uzemljene od izoliranih sustava mreža, ovisno o načinu uzemljenja

trošila priključenih na mrežu. U sustavu gdje su i signalno sigurnosni uređaji koji imaju svoj

izolacioni transformator za odvajanje uzemljene mreže vrijedi sustav izolirane mreže (IT sustav),

dok za ostale potrošače vrijedi sustav nulovane mreže (TN sustav). Transformator na stupnoj

transformatorskoj stanici (TS-1) za napajanje signalno sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja

predviđen je za direktno uzemljenje jednog pola, odnosno nul točke transformatora.

1.3.3.5. Mjesno i daljinsko upravljanje

Predviđeno daljinsko upravljanje iz CDU Zagreb.

Predviđeno je, sukladno filozofiji upravljanja rastavljačima u HŽ, tri načina upravljanja istima:

■ daljinsko upravljanje svim rastavljačima na predmetnoj dionici iz CDU Zagreb - primarno

upravljanje rastavljačima - redovan pogon

■ mjesto ili lokalno upravljanje iz prometnog ureda kolodvora putem samostalnog upravljačko-

signalnog uređaja - sekundarno upravljanje prema potrebi

■ ručno upravljanje na rastavljaču - samo u slučaju nestanka komandnog napajanja 230V, 50Hz

ili kvara svih prethodnih načina upravljanja.

Način upravljanja u kolodvorima odabire se prekidačem na samom upravljačko-signalnom

uređaju mjesnog upravljanja uz jednoznačnu signalizaciju načina upravljanja. Signalizacija

načina upravljanja odnosno stanje položaja preklopke za odabir načina upravljanja mora se

prenijeti u CDU Zagreb.

Elektromotorni pogon rastavljača

Za uzdužno sekcioniranje kontaktne mreže otvorene pruge i kolodvora (Novi Dvori, Luka,

Veliko Trgovišće, Zabok) koriste se daljinski nadzirani i upravljani jednopolni učinski rastavljači

s mogućnošću isključivanja pod opterećenjem opremljeni elektromotornim pogonom. Njihov

smještaj predviđen je u blizini prometnom uredu na nogama portala KM. U svrhu

84

kompatibilnosti i pouzdanosti elektromotorni pogon - EMP, polužje i rastavljaš moraju biti od

istoga proizvođača.

EMP rastavljača se ugrađuje u zaštitno kućište koje se montira neposredno na stup KM ili nogu

portala na kojem se nalazi upravljani rastavljač.

Napajanje EMP rastavljača izvesti će se izmjeničnim naponom 230 V, 50 Hz. EMP će se

smjestiti u kućište minimalne zaštite IP65. EMP ima motornu zaštitnu sklopku, sklopnike

upravljanja, krajnje prekidače upravljanja i signalizacije, te mogućnost ručne manipulacije u

slučaju nestanka napona 230 V, 50 Hz, a također i mehaničke blokade od neželjene

manipulacije. Kabeli od EMP do ormara mjesnoga i daljinskoga upravljanja za napajanje,

upravljanje i signalizaciju moraju biti propisno mehanički zaštićeni od izravnih i neizravnih

utjecaja, posebice na mjestima prelazaka kanal - ulaz u zgradu, te prelazak kanal - EMP.

Priključak kabela na kućište elektro-motornoga pogona, kao i dio kabela koji je izvan rova,

zaštititi će se čeličnom cijevi.

Projektiran je EMP tipa kao DRIESCHER.

Elektromotorni pogon (EMP) rastavljača smješten je u aluminijsko lijevano kućište u IP55

zaštiti. Poklopac pogona učvršćen je A2 vijcima.

Kućište sadrži sve kontrolne elemente, motornu zaštitnu sklopku, sklopnike upravljanja, krajnje

prekidače upravljanja i signalizacije, te priključne stezaljke. Dvije PG21 uvodnice predviđene su

za uvod signalno komandnih kabela. Na kućištu su za ventilaciju zaštićenima od ulazaka

insekata. U kućištu je ugrađen grijač snage 60W kontroliran termostatom.

Ručna manipulacija pogonom u slučaju nestanka napona 230V; 50Hz moguća je umetanjem

ručice u odgovarajući otvor te okretanjem iste. Umetanjem ručice u mehanizam, prekida se krug

napajanja motora. Kućište je osigurano mehanizmom koji štiti otvor za umetanje ručice i

poklopac od neovlaštenih osoba.

Kućište je zaštićeno kvalitetnom visoko otpornom bojom.

EMP tipa kao DRIESCHER prigrađuje se na rešetkasti stup noge portala KM. Poslije prigradnje

i podešavanja pogona treba pravilno izvesti električni priključak i priključak uzemljenja.

Mjesno upravljanje

Oprema mjesnog i daljinskog upravljanja sastoji se od:

■ upravljačko-signalnog terminala za neposredno mjesno upravljanje i signalizaciju stanja

aparata

■ ormara mjesnog i daljinskog upravljanja u kojem su smješteni svi neophodni uređaji, sklopovi,

razvod i telekomunikacijska oprema za komunikaciju, upravljanje i nadzor iz CDU-a:

Ispravljač/punjač AKU baterije 230VAC/24VDC čiji napon napaja stanicu mjesnog upravljanja,

odvojne releje mjesnih/daljinskih komandi, indikatore lokalne signalizacije te digitalne ulaze

daljinskih signala stanja.

AKU baterija 24V = spregnuta sa ispravljačem/punjačem, koja premošćuje nestanak napona

napajanja elektroničke opreme.

Razvod napajanja 24VDC.

Razvod napajanja 230VAC.

Odvojni releji komandi i signalizacija.

Priključne stezaljke dolaznih kabela i unutarnjeg razvoda.

Komunikacijsko računalo s napajanjem,

Preklopnik za spajanje na Ethernet

Oprema mjesnog i daljinskog upravljanja smjestiti će se u kolodvorskoj zgradi, tako da će se:

85

■ Upravljačko-signalni modul mjesnog upravljanja smjestiti u prometnom uredu, u zasebnom

zaštitnom kućištu u blizini postavnog stola na način da prometniku koji će neposredno rukovati

uređajem budu vidljive promjene u signalizaciji i dohvatljive komande u slučaju potrebe

manipulacije.

■ Ormar mjesnog i daljinskog upravljanja će se smjestiti u TK prostoriju.

Komunikacijsko računalo Projektirano je komunikacijsko računalo tipa kao Končar AVA-8B.

Komunikacijsko računalo AVA-8B zasniva se na Advantech PCM-9375 procesorskoj ploči bez

ventilatora što mu omogućava dugotrajan i pouzdan rad. AVA-8B je namijenjen za rad bez

nadzora kao komunikacijski uređaj.

Upravljačko-signalni terminal Projektiran je upravljačko-signalni terminal tipa kao UST-2 proizvođača IEL koje se koristi u

sustavu mjesnog i daljinskog upravljanja u HŽ.

Upravljačko-signalni terminal UST-2 je uređaj koji se koristi za mjesno i daljinsko upravljanje

aparatima. Svaka promjena dinamički se registrira na prednjoj ploči uređaja na signalnim

elementima.

Signalizacija stanja aparata ostvaruje se preko beznaponskih kontakata signalnih releja svakog

aparata. Upravljanje sklopnim aparatima izvedeno je pomoću izlaznih kanala na koje su

priključeni komandni releji za uklop/isklop pojedinih aparata.

Komunikacija s nadređenim sustavom ostvarena je preko RS 485 linije i MODBUS protokola.

Na komunikacijskom ulazu RS232 izvodi se parametriranje i programiranje uređaja UST-2

pomoću osobnog računala.

Funkcije upravljačko signalnog terminala UST-2

U osnovnom stanju, ako je upravljanje daljinsko, na prednjoj ploči se prikazuju položaji aparata.

Nakon prijelaza na mjesno upravljanje, na prednjoj ploči treperi indikator stanja trenutno

odabranog aparata. Treptanjem se signalizira mogućnost upravljanja odabranim aparatom.

Na prednjoj ploči UST-2 ima 6 dvobojnih LED dioda koje prikazuju stanja općih ulaza. Pored

indikatora su polja na koja se upisuju pripadni nazivi općih signala.

Nakon uključenja UST-2 aktivno je “DALJINSKO” upravljanje i stanje sklopnih aparata se ne

može mijenjati sa samog terminala sve dok se upravljanje ne promijeni na “MJESNO”. Iz stanja

daljinskog upravljanja (svijetli indikator ”D”) pritiskom na tipku L/D prelazi se na mjesno

upravljanje (svijetli indikator “L”). Na prednjoj ploči treperi indikator stanja prvog aparata.

Za prijelaz na mjesno upravljanje tipku L/D treba zadržati pritisnutu barem 5 sek.

Ponovnim pritiskom na tipku L/D UST-2 prelazi iz mjesnog u daljinsko upravljanje i prestaje

treperenje položaja odabranog aparata.

U režimu mjesnog upravljanja, pri svakom odabiru treperi odgovarajući indikator stanja

odabranog aparata. Aparat se odabire upravljačkom tipkom T.

Nakon odabira aparata, omogućena je promjena njegovog stanja. Stanje aparata se mijenja

upravljačkim tipkama 0 (Isključenje) ili 1 (Uključenje).

Za vrijeme 2 sekunde trajanja impulsa naloga (uključenje/isključenje), indikator prikazuje

stvarno stanje na ulazu UST-2.

Napajanje 230VAC; 50Hz Sustav mjesnog upravljanja u kolodvoru napaja se s energetskog priključka na RO smještenog u

prostoriji "Napojni uređaji".

86

Sustav mjesnog i daljinskog upravljanja za svoje potrebe koristi napajanje 230V/50Hz. Osim

primarnog napajanja, sustav koristi i sekundarno napajanje iz predviđenog UPS-a i mobilnog

dizelskog agregata. Na taj način osigurano je besprekidno napajanje cjelokupnog napajanja.

Napajanje se uzima iz RO preko osigurača 25A.

Napajanje 24VDC

Napon 24VDC služi za:

- napajanje upravljačko-signalnog terminala

- napajanje opreme komunikacijskog prilagođenja

- napajanje krugova mjesnih i daljinskih naloga upravljanja

Oprema napajanja 24VDC sastoji se od ispravljača/punjača spregnutog s AKU baterijom, kao

neprekinuti izvor napajanja 24VDC zahtijevane autonomije. Napajanje je smješteno u

zajedničkom ormaru s mjesnim i daljinskim upravljanjem.

ISPRAVLJAČ/PUNJAČ BATERIJA

Ispravljač/punjač baterija smješten je u zajedničkom ormaru mjesnog/daljinskog upravljanja.

Izrađen je u tehnologiji visoko frekventne pretvorbe napona što osigurava stabilan izlazni napon

sa malom valovitošću. Obzirom da je punjač u trajnom paralelnom radu sa baterijom, napon

punjenja i napon održavanja baterije postavljeni su na isti iznos jednak 27.2V.

AKUMULATORSKA BATERIJA

AKU baterija smještena je u zajedničkom ormaru mjesnog/daljinskog upravljanja te je spregnuta

sa ispravljačem/punjačem baterija.

Daljinsko upravljanje Daljinsko upravljanje provodi se iz CDU Zagreb. CDU Zagreb je u potpunosti opremljen i

prilagođen potrebama daljinskog nadzora i upravljanja. Da bi postojeći računalni sustav nadzora

i upravljanja mogao prihvatiti nadzor i upravljanje nad rastavljačima koji su predmet ovog

projekta sustav je potrebno doraditi u smislu povećanja kapaciteta prihvata signala, te softverski

prilagoditi odnosno izraditi nove sheme sekcioniranja kako bi se iste dinamički povezale sa

signalizacijom stanja i osiguralo pouzdani način zadavanja komandi.

Neophodno je cijeli sustav nadzora i upravljanja podijeliti u dvije razine nadzora:

■ Prikaz sveobuhvatne sheme sekcioniranja dionice Zaprešić - Zabok na kojoj su prikazana

stanja

■ Prikaz sheme sekcioniranja za svaki pojedini kolodvor sa prikazom stanja svakog aparata i

mogućnošću upravljanja

Kolodvor Novi Dvori Upravlja se rastavljačima 11, 12, 113 i 831. Upravljačko-signalni terminal UST-2 nalazi se u

prometnom uredu. Ormar MDU nalazi se u TK prostoriji. Napajanje sustava MDU uzima se sa

GRO kolodvorske zgrade.

Kolodvor Luka Upravlja se rastavljačima 11, 12, 113 i 831. Upravljačko-signalni terminal UST-2 nalazi se u



Kolodvor Veliko Trgovišće

87

Upravlja se rastavljačima 11, 12, 113 i 832. Upravljačko-signalni terminal UST-2 nalazi se u



Kolodvor Zabok Upravlja se rastavljačima 11 i 831. Upravljačko-signalni terminal UST-2 nalazi se u prometnom

uredu. Ormar MDU nalazi se u TK prostoriji. Napajanje sustava MDU uzima se sa GRO

kolodvorske zgrade.

NES Kupljenovo NES Kupljenovo se ne gradi u ovoj fazi, ali je potrebno predvidjeti njegovu mogućnost

uključenja.

Za NES Kupljenovo će biti potrebno predvidjeti montažni objekt veličine 2400x2400x2790mm,

kakav se standardno koristi u HŽ za potrebe smještaja mjesnog i daljinskog upravljanja, jer u

blizini ne postoji adekvatan objekt za smještaj opreme. NES Kupljenovo nije predviđeno ovim

troškovnikom jer se u ovoj fazi ne planira njegova izgradnja.

CDU Zagreb Daljinsko upravljanje iz CDU-a provodi se pomoću računalskog sustava. Sadašnji kapaciteti

CDU-a su dostatni za prihvat daljinskog upravljanja kolodvora Novi Dvori, Luka, Veliko

Trgovišće i Zabok bez hardverskih dorada ili preinaka. Biti će potrebno izraditi sheme, te ih

implementirati u postojeći sustav.

Komunikacija CDU Zagreb i MDU u kolodvorima U sklopu ovog projekta radi se potpuno nova telekomunikacijska infrastruktura. Ona je obrađena

u mapi TK i nije predmet ovog projekta.

Sa strane MDU u kolodvorima, potrebno je od KKU računala uspostaviti vezu Ethernet kabelom

sa TK02 ormarom u kojem će se kabel spojiti na MUX.

Magistralni optički vod dolazi u novu postavnicu Zagreb Glavni kolodvor gdje se nalazi čvor

SDH.

Da bi se uspostavila komunikacija sa CDU Zagreb preko SDH potrebno je na postojećoj

komunikacijskoj opremi izvršiti odgovarajuće prespoje patch kabelima.

Komunikacija se provodi po komunikacijskom protokolu IEC 60870-5-104.

Govorna komunikacija između CDU-a i kolodvora postoji.

Dionica pruge Zaprešić (isključivo)-Novi Dvori (isključivo)

Počinje u km 0+296 (prvi novi stup u kolodvoru Zaprešić kod PS Zaprešić), a završava u km

3+801 (zadnji stup izoliranog preklopa u kolodvoru Novi Dvori).

Dionica kontaktne mreže se sastoji od tri (3) nova zatezna polja te dva (2) postojeća poluzatezna

polja koja je djelomično predviđeno rekonstruirati. Poluzatezna polja se nalaze u području

kolodvora Zaprešić.

Za nošenje voznog voda na predmetnoj dionici predviđeno je ukupno 65 novih stupnih mjesta

(pojedinačni stupovi tipa Z). Također, predviđeno je rušenje 10 komada postojećih stupova te

sanacija postojećeg stupa 50/2 u predjelu kolodvora Zaprešić.

Na predmetnoj dionici također postoje dva željezničko cestovna prijelaza u razini, a

ograničavanje gabarita cestovnih vozila je predviđeno postići ugradnjom zaštitnih vrata. Pri tome

je predviđeno ugraditi ukupno 8 stupova tipa Z10.

Za potrebe sekcioniranja kontaktne mreže je predviđena ugradnja jednog rastavljača (označen

brojem 5) u području kolodvora Zaprešić za sekcioniranje obilaznog voda.

Kolodvor Novi Dvori

88

Kontaktna mreža kolodvora Novi Dvori koja započinje u km 3+641, a završava u km 4+969.

Kontaktna mreža kolodvora se sastoji od jednog (1) punog zateznog polja te četiri (4)

poluzatezna polja. Također, kolodvor Novi Dvori projektiran je sa obilaznim vodom, a obilazni

vod je vođen po stupovima kontaktne mreže.

Za nošenje voznog voda na predmetnom kolodvoru predviđeno je ukupno 37 stupnih mjesta od

čega 23 pojedinačna stupa, a 14 nogu portala (za nošenje 7 greda portala). Pri tom su

upotrebljeni pojedinačni stupovi tipa Z, a portali tipa A (A1 za čvrstu točku) čiji se rasponi kreću

od 15 do 15,5 m.

Predviđena ugradnja ukupno 5 rastavljača za potrebe uzdužnog i poprečnog sekcioniranja

kontaktne mreže odnosno obilaznog voda.

Predviđena je izgradnja dvije transformatorske stanice.

Transformatorska stanica oznake +TS-1 smještena u km 4+140, udaljena je 5,6 m od osi

najbližeg kolosijeka (1 . kolosijeka) i 3,6 m od stupa br. 12 tip Z7.

Transformatorska stanica oznake +TS-2 smještena u km 4+587, udaljena je 4,9 m od osi

najbližeg kolosijeka ( 3. kolosijeka) i 10 m od portala br.28, tipa A.

+TS-1 projektirana je sa dva jednofazna transformatora (25/0,23 ±2x2,5%) kV, gdje je jedan

transformator za napajanje signalno-sigurnosnih uređaja, a drugi transformator za napajanje

grijača skretnica S1, S2, S3, S4 i S5.

+TS-2 projektirana je sa jednim jednofaznim transformatorom (25/0,23 ±2x2,5%) kV, za

napajanje grijača skretnica S6, S7, S8, i S9.


upravljanog učinskog rastavljača

Trafostanica +TS-1 je priključena na kontaktnu mrežu posredstvom rastavljača Q831 koji je

postavljen na stupu tipa Z7 broj 12 u km 4+136..

Strujna veza između nosivog užeta, rastavljača na stupu i stupne transformatorske stanice izvodi

se bakrenim užetom presjeka 150 mm2


postavljen na portal tipa A broj 28 u km 4+578.

Strujna veza između nosivog užeta, rastavljača na portalu i stupne transformatorske stanice

izvodi se bakrenim užetom presjeka 150 mm2.

Dionica pruge Novi Dvori (isključivo)-Luka (isključivo)

Kontaktna mreža otvorene pruge na dijelu druge poddionice, tj. dionica pruge od Novih Dvora

(isključivo) - Luka (isključivo) počinje u km 4+809, a završava u 12+344 te se sastoji od šest (6)

zateznih polja i jednog (1) poluzateznog polja na ulazu u kolodvor Luka.


(pojedinačni stupovi tipa Z). Stupovi se nalaze s lijeve strane željezničke pruge gledajući iz

smjera Zaprešića u smjeru Zaboka, a izuzetak od navedenog su stupovi broj 41, 42 i 43 u

predjelu stajališta Pojatno gdje postojeća situacija perona uvjetuje da stupovi kontaktne mreže

budu smješteni s desne strane željezničke pruge gledajući iz gore spomenutog smjera. Na

predmetnoj dionici također postoji četiri željezničko cestovna prijelaza u razini, a ograničavanje

gabarita cestovnih vozila je predviđeno postići ugradnjom zaštitnih rampi. Pri tome je

predviđeno ugraditi ukupno 16 stupova tipa Z10.

Transformatorska stanica oznake +TS-1 smještena u km 7+434,00 udaljena je 10,3 m od osi

najbližeg kolosijeka (1. kolosijeka) i 12,8 m od stupa br.40, tipa Z6.

89

+TS-1 projektirana je sa jednim jednofaznim transformatorom (25/0,23 ±2x2,5%) kV za

napajanje grijača odvojnih skretnica Vijadukt S1, S2 i odvojnih skretnica Špoljar S1 i S2.

Priključak trafostanice s voznog voda kontaktne mreže izvodi se strujnom vezom preko

rastavljača sa nožem za uzemljenje u isključenom položaju.


postavljen na stup tipa Z6.



Kolodvor Luka

Kontaktna mreža kolodvora Luka koja započinje u km 12+184, a završava u km 13+579.

Kontaktna mreža kolodvora se sastoji od dva (2) puna zatezna polja te jednog (1) poluzateznog

polja. Također, kolodvor Luka projektiran je sa obilaznim vodom, a obilazni vod je vođen u

pravilu po stupovima kontaktne mreže. Izuzetno je, samo za potrebe nošenja obilaznog voda,

predviđen jedan stup oznake 351 što je bilo uvjetovano postojećom kolosiječnom situacijom.


čega 37 pojedinačnih stupova, a 10 nogu portala (za nošenje 5 greda portala). Pri tom su

predviđeni pojedinačni stupovi tipa Z, a portali tipa A (A1 za čvrstu točku) raspona 18,5 m i 19,5

m.

Na predmetnoj dionici također postoje dva željezničko cestovna prijelaza u razini, a


je predviđeno ugraditi ukupno 8 stupova tipa Z10.

Također je predviđena ugradnja ukupno 5 rastavljača za potrebe uzdužnog i poprečnog

sekcioniranja kontaktne mreže odnosno obilaznog voda.

Predviđana je izgradnja dviju transformatorskih stanica.

Transformatorska stanica oznake +TS-1 smještena u km 12+759,00 , udaljena je 8,25 m od osi

najbližeg kolosijeka (1. kolosijeka) i 10 m od stupa kontaktne mreže br 15, tipa Z6i projektirana

je sa dva jednofazna transformatora 25/0,23 +2x2,5% kV, gdje je jedan transformator za

napajanje signalno-sigurnosnih uređaja, a drugi transformator za napajanje grijača skretnica S1,

S2, i S3.

Transformatorska stanica oznake +TS-2 smještena u km 13+139,00 udaljena je 4 m od osi

najbližeg kolosijeka (3. kolosijeka) i 10 m od portala kontaktne mreže br 32, tipa A, projektirana

je s jednim jednofaznim transformatorom 25/0,23 ±2x2,5% kV, za napajanje grijača skretnica

S4, S5 i S6.




postavljen na stup kontaktne mreže tipa Z6.

Trafostanica +TS-2 je priključena na kontaktnu mrežu preko rastavljača Q832 koji je postavljen

na portal tipa A.

Strujna veza između nosivog užeta, rastavljača i stupne transformatorske stanice izvodi se

bakrenim užetom presjeka 150 mm2.

Dionica pruge Luka (isključivo) -Veliko Trgovišće (isključivo)

Kontaktna mreža dionice Luka (isključivo) - Veliko Trgovišće (isključivo) počinje u km 13+409,

a završava u 17+734 te se sastoji od četiri (4) zatezna polja.

90


(pojedinačni stupovi tipa Z). Stupovi se nalaze s lijeve strane željezničke pruge gledajući iz

smjera Zaprešića u smjeru Zaboka, a izuzetak od navedenog su stupovi broj 53, 54 i 55 u

predjelu stajališta Žeinci gdje postojeća situacija perona uvjetuje da stupovi kontaktne mreže

budu smješteni s desne strane željezničke pruge gledajući iz gore spomenutog smjera.

Na predmetnoj dionici također postoji dva željezničko cestovna prijelaza u razini, a

ograničavanje gabarita cestovnih vozila je predviđeno postići ugradnjom zaštitnih rampi. Pri

tome je predviđeno ugraditi ukupno 8 stupova tipa Z10.

Kolodvor Veliko Trgovišće

Kontaktna mreža kolodvora Veliko Trgovišće koja započinje u km 17+574, a završava u km

18+990. Kontaktna mreža kolodvora se sastoji od jednog (1) punog zateznog polja te dva (2)

poluzatezna polja. Također, kolodvor Veliko Trgovišće projektiran je sa obilaznim vodom, a

obilazni vod je vođen po stupovima odnosno portalima kontaktne mreže.

Za nošenje voznog voda na predmetnom kolodvoru predviđeno je ukupno 41 stupno mjesto od

čega 31 pojedinačnih stupova, a 10 nogu portala (za nošenje 5 greda portala). Pri tom su

predviđeni pojedinačni stupovi tipa Z, a portali tipa A (A1 za čvrstu točku) raspona 16,5 m, 20,0

m i 20,5 m.

Na predmetnoj dionici također postoji jedan željezničko cestovni prijelaz u razini, a


je predviđeno ugraditi ukupno 4 stupa tipa Z10.



Predviđana je izgradnja jedne transformatorske stanice.

Transformatorska stanica oznake +TS-1 smještena u km 18+290,00, udaljena je 4,8 m od osi

najbližeg kolosijeka (3. kolosijeka) i 10 m od portala br.19, tipa A1.

+TS-1 projektirana je sa dva jednofazna transformatora (25/0,23 ±2x2,5%) kV, gdje je jedan

transformator za napajanje signalno-sigurnosnih uređaja, a drugi transformator za napajanje

grijača skretnica S1, S2, S3, S4 i S5.


upravljanog učinskog rastavljača


postavljen na portal tipa A1 broj 20-1 u km 18+280.



Dionica pruge Veliko Trgovišće (isključivo)-Zabok (isključivo)

Kontaktna mreža otvorene pruge na dijelu četvrte poddionice, tj. dionica pruge od V. Trgovišća

(isključivo) do kolodvora Zabok (isključivo).

Kontaktna mreža na predmetnoj dionici podijeljena je u 3 zatezna polja sa čvrstom točkom u

sredini svakog zateznog polja i automatskim zatezanjem na krajevima.

Na predmetnoj dionici također postoji jedan željezničko cestovni prijelaza u razini, a


je predviđeno ugraditi ukupno 4 stupa tipa Z10.

91

Kolodvor Zabok

Kontaktna mreža kolodvora Zabok koja započinje u km 22+585, a završava u km 24+355 u

smjeru Krapine i u km 24+555 u smjeru Varaždina. Kontaktna mreža kolodvora se sastoji od

četiri (4) puna zatezna polja te sedam (7) poluzateznih polja. Također, kolodvor Zabok

projektiran je sa obilaznim vodom, a obilazni vod je vođen po stupovima kontaktne mreže.


čega 40 pojedinačnih stupova i 36 nogu portala (za nošenje 18 greda portala). Pri tom su

upotrijebljeni pojedinačni stupovi tipa Z, a portali tipa A, B i C čiji se rasponi kreću od 14,5 do

31,0 m.



Predviđana je izgradnja četiri transformatorske stanice.

Transformatorska stanica oznake +TS-1 smještena u km 23+326,00 udaljena je 4 m od osi

najbližeg kolosijeka i 9,06 m od portala kontaktne mreže br 22, tipa A i projektirana je sa dva

jednofazna transformatora 25/0,23 ±2x2,5% kV, gdje je jedan transformator za napajanje grijača

skretnica S1, S2, S3, S4 i S5, a drugi transformator za napajanje grijača skretnica S6, S7, S8, S9 i

S11.


najbližeg kolosijeka i 11,6 m od portala kontaktne mreže br40, tipa A i projektirana je sa dva

jednofazna transformatora 25/0,23 ±2x2,5% kV, gdje je jedan transformator za napajanje grijača

skretnica S12, S13, S14, S15 i S16, a drugi transformator za napajanje grijača skretnica S17,

S18, S19, S20 i S21.


najbližeg kolosijeka i 7,1 m od portala kontaktne mreže br 51, tipa a projektirana je sa dva

jednofazna transformatora 25/0,23 ±2x2,5% kV i projektirana je sa dva jednofazna

transformatora 25/0,23 kV, gdje je jedan transformator za napajanje signalno-sigurnosnih

uređaja, a drugi transformator za napajanje grijača skretnica S22, S23, S24,S5 i S26.


najbližeg kolosijeka i 10,07 m od stupa kontaktne mreže br 56, tipa Z6 i projektirana je sa jednim

jednofaznim transformatorom 25/0,23 ±2x2,5% kV, za napajanje grijača skretnica S27 i S8.




postavljen na portal kontaktne mreže .


na portal kontaktne mreže.

Trafostanica +TS-3 je priključena na kontaktnu mrežu posredstvom daljinski vođenog učinskog

rastavljača Q831 koji je postavljen na portal kontaktne mreže .


na stup kontaktne mreže.

Strujna veza između nosivog užeta, rastavljača i stupne transformatorske stanice izvodi se

bakrenim užetom presjeka 150 mm2.

92

2. OBVEZE I ODGOVORNOSTI SUDIONIKA U PROVEDBI UGOVORA

2.1. NARUČITELJ (Članak 2)

a) HŽ Infrastruktura će, u smislu Ugovora i ovih Tehničkih specifikacija, imati ulogu

Naručitelja.

b) Naručitelj je osnovao Projektni tim za provedbu Projekta te imenovao Voditelja

projektnog tima (dalje Voditelj projekta) koji je odgovoran za provedbu ugovora.

c) Ovlaštenja i odgovornosti Voditelja projekta uključuju no ne ograničavaju se na sljedeće

zadatke:

(i) Suradnju s Inženjerom tijekom implementacije Ugovora;

(ii) Koordinaciju između Naručitelja i Inženjera/Izvođača u svim predmetima potrebnim

za obavljanje Radova i sigurno upravljanje prometom uz minimalne smetnje, a

posebno za:

- Određivanje zatvora pruge;

- Zaštitu signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja u funkciji;

- Uključivanje/isključivanje kontaktne mreže

(iii) Redovnu kontrolu Radova, mjesečne terenske provjere i obilaske Gradilišta te ovjere

računa/potvrda o plaćanju;

(iv) Ishođenje prethodnih odobrenja za Inženjera u slučajevima odobrenja podizvođača

koji nisu navedeni u ugovoru, odobrenja projekta Izvođača, ishođenje odobrenja

produljenja vremena i/ili dodatnog troška odnosno bilo koje druge mjere koja se traži

ovim Tehničkim specifikacijama, a koja zahtjeva prethodno odobrenje Naručitelja;

(v) Nazočnost na svim sastancima na Gradilištu;

(vi) Koordinaciju između Naručitelja i Inženjera/Izvođača tijekom Razdoblja o

obavještavanju o nedostacima

d) Izdavanje Potvrde o ispunjenju obveza i ovjera Okončane situacije.

2.2. INŽENJER (Članak 3 Ugovora)

a) Inženjer (kako ga definira Ugovor) će oformiti tim koji će raditi pod njegovim vodstvom i

u njegovo ime nadzor, ovisno o dijelu projekta koji se izvodi i sukladno Ugovoru o

pružanju usluge nadzora koji ima sklopljen s Naručiteljem.

b) Članovi tima imenovani sukladno Ugovoru za pružanje usluga nadzora Radova obavljat

će zadatke Inženjera kako su definirani uvjetima Ugovora, kao i zadatke Nadzornog

inženjera u skladu s hrvatskim Zakonom o gradnji (NN br. 153/13), Pravilnikom o načinu

provedbe stručnog nadzora građenja, obrascu, uvjetima i načinu vođenja građevinskog

dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera (NN br. 111/14) i drugim

mjerodavnim hrvatskim zakonima. Nadzorni inženjer je glavna osoba odgovorna za

provođenje kontrole kvalitete.

93

c) Kada Inženjer oformi tim od više nadzornih inženjera različitih struka za nadzor više

vrsta radova ili radova većeg opsega, dužan je predložiti Naručitelju osobu koju se može

imenovati za Glavnog nadzornog inženjera.

d) Glavnog nadzornog inženjera imenuje Naručitelj – Investitor (kako ga razumjeva Zakon

o gradnji).

e) Glavni nadzorni inženjer odgovoran je, sukladno čl. 57 Zakona o gradnji, za cjelovitost i

međusobnu usklađenost stručnog nadzora građenja i dužan je o tome sastaviti završni

izvještaj.

f) Glavni nadzorni inženjer može biti istodobno i Nadzorni inženjer za određenu vrstu

radova.

g) Inženjer i njegovi pomoćnici – Nadzorni inženjeri nastupaju u ime Naručitelja.

2.3. IZVOĐAČ (Članak 4 Ugovora)

2.3.1. Odgovornosti Izvođača

a) Obveze Izvođača u različitim fazama izvođenja Ugovora biti će sljedeće, no neće se

ograničiti samo na te:

i. Izvođač će sudjelovati na Pripremnom sastanku koji prethodi Početku radova

tzv. „Kick off“ sastanku kojeg organizira Naručitelj.

ii. Izvođač neće poduzimati aktivnosti vezane uz oglašavanje i reklamiranje bilo

kojeg dijela radova bez prethodne pisane suglasnosti Inženjera.

iii. Izvođač će se upoznati se sa svim specifičnim zakonima, pravilnicima,

direktivama, uredbama, odredbama, normama i pravilima na snazi koji su u

svezi s radovima (uključujući no ne ograničivši se na pravila za građenje,

promet, sigurnost, zaštitu okoliša, zaštitu na radu, prihvatljivost za EK,

vidljivost, te sa svim ostalim relevantnim pravilima kao što su Direktive i

Uredbe Europske komisije, Tehničke specifikacije za interoperabilnost – TSI,

Uredbe UIC-a itd.). Izvođač pri tome sukladno članku 2.2. Ugovora ima

pravo na razumnu pomoć Naručitelja.

iv. Sve dodatne informacije koje je dobio od Inženjera naknadno, a koje se tiču

uvjeta na gradilištu kao: stanje o kvaliteti tla, nivou podzemne vode,

izgrađenim postojećim objektima i sličnom su samo indikativnog karaktera i

kao dodatne informacijama koje se nalaze u projektnoj dokumentaciji. Niti

Inženjer niti Naručitelj ne preuzimaju nikakvu odgovornost za potpunost ili

tumačenje takve dodatne informacije.

b) Prije početka izvođenja radova Izvođač je dužan dostaviti

i. Garanciju za povrat predujma (članak 14.2. Ugovora)

ii. Police Osiguranja (članak 18. Ugovora)

94

c) Prije početka i za vrijeme izvođenja radova te nakon dovršetka radova Izvođač ima

obvezu izraditi i dostaviti sljedeću dokumentaciju:

i. Dokumentaciju za potrebe izgradnje građevinskog, elektroenergetskog te

prometno - upravljačkog i signalno - sigurnosnog podsustava - Izvedbena

projektna dokumentacija (točka 2.4.2.1.)

ii. Dokumentaciju za potrebe operativnog izvođenja radova (točka 2.4.2.2.);

iii. Dokumentaciju za potrebe pokusnog rada (točka 2.4.2.3.)

iv. Dokumentaciju izvedenog stanja («as built» design) (točka 2.4.2.4.)

v. Priručnike za održavanje (točka 2.4.2.5.)

vi. Uputu za rukovanje prometno upravljačkim i signalno - sigurnosnim

infrastrukturnim podsustavom (točka 2.4.2.6.)

vii. Rezultate probnih mjerenja buke za projektiranu brzinu

d) Za vrijeme izvođenja radova Izvođač je dužan imati na gradilištu svu potrebnu

dokumentaciju u skladu sa točkom 2.4.4.

2.3.2. Predstavnik Izvođača (Članak 4.3 Ugovora)

a) Izvodač će imenovati Predstavnika Izvodača i dati mu sve potrebne ovlasti kako bi

mogao nastupati u ime Izvodača na temelju Ugovora (članak 4.3.).

b) Izvođač će imenovati inženjera gradilišta, odnosno voditelja radova u svojstvu odgovorne

osobe koja vodi građenje, odnosno pojedine radove. Inženjer gradilišta, odnosno voditelj

radova odgovorni su za provedbu obveza iz članka 54. Zakona o gradnji.

c) Izvođač će, u skladu sa čl. 55. Zakona o gradnji, imenovati glavnog inženjera gradilišta

odgovornog za cjelovitost i međusobnu usklađenost radova, za međusobnu usklađenost

provedbe obveza iz članka 54. Zakona o gradnji te koordinaciju i primjenu propisa

kojima se uređuje sigurnost i zdravlje radnika tijekom izvođenja radova.

d) Glavni inženjer gradilišta može biti istodobno i inženjer gradilišta jednog od izvođača,

odnosno voditelj radova za određenu vrstu radova.

e) Glavni inženjer gradilišta, inženjer gradilišta i voditelj radova mogu biti osobe koja

ispunjavaju uvjete za obavljanje tih poslova prema posebnom zakonu.

f) Predstavnik izvođača za vrijeme povremene i privremene odsutnosti može imenovati

zamjenu što podliježe prethodnom odobrenju Inženjera.

g) Zamjena Predstavnika izvođača može biti Glavni inženjer gradilišta ili neki od Inženjera

gradilišta.

h) Popis osoba u timu Predstavnika izvođača, sa imenima i funkcijama, zajedno s popisom

ostalog osoblja koje će obavljati posebne dužnosti ili zadatke u sklopu Ugovora potrebno

je dostaviti Inženjeru.

i) Dužnosti Predstavnika izvođača su, ali nisu ograničene samo na to:

95

i. korespondencija s Inženjerom o tehničkim pitanjima

ii. korespondencija s Inženjerom o komercijalnim pitanjima

iii. potvrda primitka uputa od Inženjera

iv. sudjelovati na svim sastancima koje organizira i na koje ga pozove Inženjer

sukladno uvjetima Ugovora o pružanju usluga

v. dostave projekta

vi. prijave za zauzeća kolosijeka

vii. izvješćivanje o testiranju

i sve ostalo što je potrebno za uspješno ispunjenje obveza iz Ugovora.

j) Sve relevantne dokumente (osim građevinskog dnevnika koji se vodi sukladno Zakonu o

gradnji i Pravilnik o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, obrascu, uvjetima i

načinu vođenja građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog

inženjera NN br. 111/14, te listova građevinske knjige) potpisuje u ime Izvođača

Predstavnik izvođača.

2.4. DOKUMENTACIJA

2.4.1. Dokumentacija Naručitelja (Članak 1.8. Ugovora)

a) Dokumentaciju projekta Modernizacija i elektrifikaciju željezničke pruge na dionici

Zaprešić - Zabok (ovjereni primjerak projekta te sve dopune i izmjene) će Naručitelj

predati Inženjeru. Izvođaču će ista biti predana tijekom sastanka koji prethodi Početku

radova, tzv. „Kick off“ sastanku.

b) Izvođač će u roku od 28 dana po preuzimanju dokumentacije Naručitelja iste pregledati te

sukladno članku 1.8. Ugovora, ako uoči greške ili nedostatak tehničke prirode u

dokumentu koji je pripremljen za korištenje pri izvodenju Radova, o tome obavijestiti

Inženjera.

2.4.2. Dokumentacija Izvođača (Članak 4.1. i Članak 5 za potrebe radova na prometno-

upravljačkom i signalno-sigurnosnom podsustavu Ugovora)

Dokumentacija koju je dužan izraditi Izvođač se sastoji od:

i. Dokumentacije za potrebe izgradnje građevinskog, elektroenergetskog te

prometno - upravljačkog i signalno - sigurnosnog podsustava;

ii. Dokumentacije za potrebe operativnog izvođenja radova;

iii. Dokumentacije za potrebe pokusnog rada;

iv. Projekata izvedenog stanja

v. Priručnika za uporabu i održavanje

96

2.4.2.1. Dokumentacije za potrebe izgradnje građevinskog, elektroenergetskog te

prometno - upravljačkog i signalno - sigurnosnog podsustava

a) Izvedbena projektna dokumentacija treba biti izrađena sukladno člancima 74. i 75.

Zakona o gradnji.

b) Dokumentaciju za potrebe izgradnje građevinskog i elektroenergetskog podsustava te

prometno - upravljačkog i signalno - sigurnosnog podsustava (izvedbene projekte) kao i

projekte izvedenog stanja dužan je izraditi od Izvođača angažiran projektant. Projektant

je fizička osoba koja ima pravo projektirati u skladu sa odredbama Zakona o poslovima i

djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (NN broj 78/15).

c) Dokumentaciju za potrebe izgradnje prometno - upravljačkog i signalno - sigurnosnog

podsustava mora biti izrađena u skladu s Prijedlogom izvođača, opisanog u Knjizi 1 te

Tehničkim specifikacijama (Zahtjevima Naručitelja) u Knjiga 3 Dokumentacije za

nadmetanje.

d) Izvođač je dužan za razrađeno tehničko rješenje (npr. skele i sl.), ukoliko je isto

dimenzija koje prema Pravilniku o kontroli projekata (NN br. 32/14) podliježe kontroli,

izvršiti kontrolu o svom trošku.

e) Izvođač ima obvezu izraditi i svu ostalu dokumentaciju koja proizlazi iz zahtjeva

propisanih u glavnom projektu, Zakonu o gradnji i ostalim zakonima i propisima odnosno

iz zahtjeva koji proizlaze iz specifičnih zahtjeva vlasnika instalacija ili izdavatelja

posebnih uvjeta (Hrvatska Elektroprivreda, Hrvatske Šume, Hrvatske Vode i ostali).

Indikativni popis izvedbene projektne dokumentacije:

a) Popis izvedbenih projekata je indikativan i ne predstavlja konačan popis odnosno ne

isključuje izradu bilo kojeg drugog izvedbenog projekta koji proizlazi iz zakona i

pripadnih pravilnika, zahtjeva projekta odnosno izvođenja radova.

Izvedbeni projekti građevinskog podsustava moraju sadržavati

i. geotehnički projekt (praćenje pomaka u skladu s dinamikom izvođenja nasipa,

faze izvođenja, izvođenje mjera ubrzanja konsolidacije temeljnog tla ispod

nasipa, tlocrtnim rasporedom šljunčanih pilota, način izvođenja ojačanja

podnožja nasipa.)

ii. tehnološki projekt izvođenja pilota (opis garniture za bušenje, način osiguranja

stabilnosti plašta i dna bušotine, osiguranje postizanja projektiranog položaja

armature, odnosno izvođenja vrha pilota na projektiranim dubinama,

osiguranje stabilnosti dna bušotine, izrada projekta tehničkog opažanja i dr....)

iii. nacrte/planove armature i oplata s iskazom, projekte betona;

iv. nacrte i proračune skela, provizorija;

v. projekte montaže (skela, nosača, panela zidova, propusta, provizorija i sl.);

vi. projekte demontaže i zbrinjavanja postojećih mostova;

97

vii. radioničke nacrte svih potrebnih detalja (npr. detalje ležaja i dilatacija

mostova, detalje ograda i sl.) uključujući i detalje koji se dodaju iz tehnoloških

razloga;

viii. planove polaganja skretnica, pragova, prevodničkih uređaja, srcišta, detalje

izvedbe završetaka štitnih tračnica, nacrte zatezivanja mosne građe itd.,

ix. statičke proračune detalja u slučaju izmjena glavnog projekta i sl.

x. dodatne geotehničke projekte za potrebe izgradnje dijela pruge, mostova (faze

izvođenja vezano uz težinu nasipa, dispozicije vertikalnih drenova, praćenje

vertikalnih deformacija način ugradnje žmurja i sidara, tehnologiju iskopa,

potrebnu mehanizaciju i transport iskopanog materijala iz građevinske jame,

projekt sniženja nivoa podzemnih voda…)

xi. nacrte i proračune zaštite građevinskih jama (izvođenje zaštite iskopa i

osiguranje stabilnosti, način sniženja nivoa podzemne vode...)

xii. potrebne strojarske dijelove projekta (dizala i pokretne platforme)

xiii. projekt smještaja novih SS i TK uređaja u zgrade (arhitektonski i građevinski

projekti sa svim potrebnim nacrtima, detaljima, shemama, izračunima i

iskazima količina te projekti instalacija sa detaljnim prikazima tehničkih

rješenja, svim potrebnim usklađenjima i detaljnim položajem smještaja i

razvoda instalacija...)

Izvedbeni projekti postrojenja za napajanje i drugih elektroenergetskih postrojenja

moraju sadržavati:

i. Projekte izgradnje kontaktne mreže

ii. Projekte rasvjete i ostalih elektroenergetskih postrojenja na stajalištima

iii. Projekt mjesnog i daljinskog upravljanja rastavljačima KM sa

elektromotornom pogonom u kolodvorima

iv. Projekti transformatorskih stanica za grijanje skretnica u kolodvorima

v. Projekti rasvjete i ostalih elektroenergetskih postrojenja u kolodvorima

vi. Projekte postrojenja i poprečnih veza postrojenja u kolodvoru

vii. Projekt daljinskog upravljanja postrojenjem i telekomunikacije u kolodvorima

Izvedbeni projekti novog elektroničkog signalno-sigurnosnog uređaja moraju sadržavati:

Za kolodvore:

i. Izvedbeni projekt elektroničkog signalno-sigurnosnog uređaja kolodvora Novi

Dvori (uključujući i odvojne skretnice Vijadukt i Špoljar);

Izvedbeni projekt elektroničkog signalno-sigurnosnog uređaja kolodvora

Luka;


Veliko Trgovišće;


Zabok (uključujući i rasputnicu Hum Lug);

98

ii. Projekt sučelja sa relejnim uređajem SpDrL30 kolodvora Zaprešić

iii. Izvedbeni projekt sustava grijača skretnica u kolodvoru Novi Dvori

(uključujući i odvojne skretnice Vijadukt i Špoljar) ;

Izvedbeni projekt sustava grijača skretnica u kolodvoru Luka;

Izvedbeni projekt sustava grijača skretnica u kolodvoru Veliko Trgovišće;

Izvedbeni projekt sustava grijača skretnica u kolodvoru Zabok (uključujući i

rasputnicu Hum Lug);

iv. Izvedbeni projekt napojnog uređaja kolodvora Novi Dvori;

Izvedbeni projekt napojnog uređaja kolodvora Luka;

Izvedbeni projekt napojnog uređaja kolodvora Veliko Trgovišće;

Izvedbeni projekt napojnog uređaja kolodvora Zabok;

v. Izvedbeni projekt prilagodbe postojećih kolodvorskih ŽCP-a

Za otvorenu prugu

i. Izvedbeni projekt elektroničkog automatskog pružnog bloka na dionici

Zaprešić – Novi Dvori

ii. Izvedbeni projekt elektroničkog automatskog pružnog bloka na dionici Novi

Dvori –Luka

iii. Izvedbeni projekt elektroničkog automatskog pružnog bloka na dionici Luka -

Veliko Trgovišće

iv. Izvedbeni projekt elektroničkog automatskog pružnog bloka na dionici Veliko

Trgovišće – Zabok

v. Izvedbeni projekt ŽCP-a na otvorenoj pruzi

vi. Izvedbeni projekt prilagodbe ŽCP-a (koji ostaju osigurani postojećim

uređajem do puštanja u rad novog signalno-sigurnosnog uređaja)

Izvedbeni projekti telekomunikacijskih uređaja moraju sadržavati:

i. Nacrte smještaja uređaja u prostorije, načine spajanja i sl.

ii. Izvedbeni projekt polaganja pružnog napojnog kabela

iii. Izvedbeni projekt polaganja optičkog kabla

iv. Izvedbeni projekt proširenja postojeće ŽAT mreže

v. Izvedbeni projekt proširenja postojećeg SDH sustava

vi. Izvedbeni projekt zaštite i izmještanja postojećeg STA kabela

vii. Izvedbeni projekt IP infrastrukture

viii. Izvedbeni projekt UHF kolodvorske radijske mreže

ix. Izvedbeni projekt sustava informiranja putnika

x. Izvedbeni projekt sustava tehničke zaštite

Način izrade i sastavni dijelovi izvedbenog projekta

99

a) Izvedbeni projekti se moraju izraditi u skladu sa Pravilnikom o obveznom

sadržaju i opremanju projekata građevina NN br. 64/2014;

b) Projekti se mogu izrađivati pomoću programskih paketa na računalu;

c) Za potrebe upravnog postupka i na gradilištu koriste se projekti ispisani,

uvezani i izrađeni u skladu s odredbama ove točke;

d) Cjelokupna izvedbena dokumentacija se mora isporučiti u 3 ispisane kopije na

papiru i 1 digitalna kopija.

2.4.2.2. Dokumentacije za potrebe operativnog izvođenja radova

2.4.2.2.1. Vremenski plan (Članak 8.3)

a) Izvođač će dostaviti detaljan Vremenski plan (sukladno članku 8.3.) Inženjeru na

odobrenje u roku od 28 (dvadeset osam) dana nakon primitka obavijesti o Datumu

početka Radova na način kako bude propisano Ugovorom.

b) Izvođač je dužan izraditi Vremenski plan koristeći Preliminarni Vremenski plan iz svoje

ponude.

c) Vremenski plan treba minimalno uključivati redoslijed kojim Izvođač namjerava izvoditi

Radove, uključujući predviđeno vremensko određivanje svake faze projektiranja i

njihovu međuovisnost s izvođenjem radova, Dokumentaciju Izvođača, nabavu, izradu

Opreme i isporuku na Gradilište, izgradnju, montažu i ispitivanja koja su specificirana

Ugovorom.

d) Vremenski plan treba prikazati i planirana Sredstva kojima se planiraju izvršiti Radovi

(materijale, strojeve, opremu i ljudske resurse).

e) Za potrebe izrade dijela Vremenskog plana koji se odnosi na izvođenje radova Izvođač će

uzeti u obzir zahtjeve iz točke 3.2. Prioriteti u izvođenju radova, dinamika izvođenja i

ograničenja te zahtjeve i ograničenja navedena u točki 3.1.3. Pravo na pristup. Izvođač će

u Vremenskom planu posebno istaknuti radove i rokove zahtjevane točkom 1.1. Uvod,

odnosno točkom 3.2.1. b) i c) Dinamika izvođenja radova, organizacija i odvijanje

prometa.

f) Za radove u zoni odvijanja prometa Izvođač će posebno istaknuti radove za koje će biti

potrebni iznimni zatvori pruge u trajanju od 12/24/48/72 sata.

g) Potrebno je uključiti dovoljno detalja kako bi Izvođač Inženjeru dokazao svoju

sposobnost da dovrši Radove u cjelini u skladu s zahtjevima Ugovora i unutar

zahtijevanih rokova.

h) Vremenskim planom je potrebno posebice utvrditi, kod radova na prometno

upravljačkom i signalno-sigurnosnom podsustavu, kritične dugotrajne aktivnosti, kao što

su testiranje konfiguracije softvera, ili roba s dugim vremenom isporuke koja se nabavlja

100

od drugih dobavljača, te bilo kakva kašnjenja koja bi znatno mogla utjecati na dovršenje

Ugovora.

i) Vremenski plan Izvođača treba identificirati i detaljno opisati aktivnosti pod sljedećim

naslovima:

i. Projektiranje uređaja,

ii. Projektiranje sustava,

iii. Razvoj softvera,

iv. Nabava,

v. Proizvodnja,

vi. Tvornički pregled,

vii. Tvorničko testiranje,

viii. Dostava na Gradilište,

ix. Redoslijed kojim Izvođač namjerava obavljati radove, uključujući očekivano

vrijeme svake faze dostave nacrta (izvedbene projektne dokumentacije ako ih

ima),

- Izgradnju na otvorenoj pruzi (podijeljenu po poddionicama),

- Izgradnju na kolodvorima (podijeljenu po etapama)

- Izgradnju većih objekata (mostova, propusta, pothodnika)

- Izgradnja kontaktne mreže

- Instalacija signalno-sigurnosnih uređaja

te sve ostale aktivnosti ključne za praćenje razvoja i napretka projekta

x. Nabavu materijala i dostavu istih na gradilište

xi. Deponiranje viška materijala, zbrinjavanje otpada

xii. Uspostavu gradilišnih postrojenja (betonara, drobilišno postrojenje …),

xiii. Izgradnju pomoćnih građevina,

xiv. Montažu

xv. Testiranje,

xvi. Tehnički pregledi

xvii. Pokusni rad

xviii. Puštanje u pogon,

xix. Ishođenje dozvola

xx. Povrat polovnog Materijala.

i sve ostalo relevantno za uspješno izvođenje radova sukladno Ugovorom preuzetoj obvezi.

j) Vremenski plan treba uzeti u obzir i vrijeme potrebno za pregled te izdavanje odobrenja i

suglasnosti od strane Inženjera kada se to traži u Tehničkim specifikacijama.

101

k) U planu treba detaljno prikazati redoslijed odvijanja aktivnosti kako bi Inženjer mogao na

osnovu istog planirati vrijeme pregleda i ispitivanja radova i materijala za koje je to

potrebno.

l) Izvođač će određenu vrstu radova trebati izvoditi paralelno s Naručiteljevim osobljem za

održavanje. U tu svrhu će obje strane usko surađivati te maksimalno koordinirati radove.

m) Vremenski plan treba biti dostavljen u štampanom papirnatom i u elektronskom obliku.

Elektronski oblik treba biti sukladan software-u koji inače koristi Naručitelj.

n) Nakon što Izvođač prvi put dostavi Inženjeru Vremenski plan na primjedbe i odobrenje,

Inženjer će potvrditi svoje prihvaćanje Vremenskog plana, nakon čega Izvođač bez

prethodnih konzultacija i odobrenja Inženjera ne smije mijenjati njegove bitne odredbe.

Izvođač treba sačuvati primjerke ovog inicijalnog Vremenskog plana te ga koristiti kao

'baznu' verziju u odnosu na koju se prati budući napredak Radova.

o) Ukoliko Inženjer vrati dostavljeni Vremenski plan na doradu, s obrazloženjem o uočenim

manjkavostima, Izvođač ima obvezu izraditi novi revidirani Vremenski plan sukladno

članku 8.3. Ugovora i uputama Inženjera. Isto će Izvođač učiniti svaki puta ukoliko ga

Inženjer upozori da je primijetio kašnjenje u izvođenju aktivnosti u odnosu na inicijalno

usvojen Vremenski plan.

2.4.2.2.2. Plan osiguranja kvalitete

a) Izvođač će dostaviti detaljan Plan osiguranja kvalitete (POK) Nadzornom inženjeru na

odobrenje u roku od 28 (dvadeset osam) dana nakon primitka obavijesti o Datumu

početka Radova na način kako bude propisano Ugovorom.

b) Izvođač je dužan izraditi POK koristeći Preliminarni Plan osiguranja kvalitete iz svoje

ponude.

c) Izvođač je dužan imenovati jednu osobu za upravljanje POK-om. Osoba odgovorna za

Izvođačev POK će biti ovlaštena i kvalificirana donositi odluke o pitanjima kvalitete, biti

će kontakt osoba između Inženjera i Izvođača za sva pitanja kvalitete te će biti odgovorna

za izradu i naknadno ažuriranje POK-a. Osobe koje obavljaju kontrolu kvalitete i

testiranja moraju biti neovisne od onih koji izvode radove.

d) Predmetnim planom trebaju biti obuhvaćene kontrole kao što je navedeno u Ugovoru, kao

i svake druge uobičajene i posebne kontrole koje Izvođač smatra potrebnim kako bi se

osigurala kvaliteta izvođenja radova.

e) Plan će za svaku kontrolnu aktivnosti opisati vrstu, način, opseg, vrijeme / frekvenciju,

kriterije za odobrenja te dokumentacije za vođenje evidencije i tko je odgovoran za

obavljanje djelatnosti.

f) POK treba minimalno treba sadržavati, no ne ograničavati se samo na to:

i. Detalje Ugovora, ime i reference Ugovora;

ii. Sažetak zahtjeva Ugovora i aktivnosti osiguranja kvalitete,

102

iii. Detalje organizacije osiguranja kvalitete od strane Izvođača, odgovornosti,

kanale komunikacije, funkcije, iskustvo i kvalifikacije ključnog osoblja;

iv. Potvrdu da su u programu osiguranja kvalitete razmotreni svi zahtjevi

Ugovora zajedno s detaljima metoda kojim će se to osiguravati tijekom cijelog

razdoblja izvođenja Ugovora;

v. Osiguranje kvalitete i procese kontrole kvalitete koje Izvođač predlaže za

primjenu u izvođenju Ugovora;

vi. Popis bilo kojih preporučenih ili primjenjivih radnih procedura, uobičajene

prakse, standarda, specifikacija ili drugih dokumenata

vii. Popis bilo kojih posebnih, dodatnih, dopunskih ili modificiranih procesa koji

su potrebni za izvođenje Ugovora ili uputa da je potrebno predložiti takve

procese;

viii. Metodologiju, plan i popis tema za interne revizije osiguranja kvalitete, kao i

za revizije osiguranja kvalitete Podizvođača;

ix. Detalje o evidenciji koju će voditi Izvođač uključujući fazu pripreme, kao i

razdoblje i način pohranjivanja;

x. Detalje o nabavi i evidenciji nabave i dopreme građevnih proizvoda i sklopova

te detalje o prijavljenim i odobrenim tijelima koji će se koristiti u svrhu

ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava;

xi. Upravljanje podizvođačima i dobavljačima, te uvjeti njihovog POK-a. i mora

biti detaljno objašnjeno:

- Kako je osigurano da se samo valjane i provjerene dokumente (projekte,

nacrte …) koristiti za izvođenje radova;

- Metoda bilježenja izmjena i dopuna dokumentacije;

xii. Podatke o planiranoj kontroli (prethodnoj i tekućoj) građevnih proizvoda,

sklopova i radova, načinu otkrivanja nedostataka i procedurama za interventne

akcije, itd.

xiii. Procedure u slučaju odstupanja, dopune ili izmjena na ugovornoj

dokumentaciji.

xiv. Planove kvalifikacija za svaku aktivnost koja zahtijeva ispitivanje i testiranje;

xv. Poveznice sa postojećim sustavom osiguranja kvalitete koju koristi Izvođač.

xvi. Metodu ažuriranja dokumentacije o kvaliteti

g) Ako Inženjer ne odobri dostavljeni plan on mora biti izmijenjen i dopunjen sukladno

uputama Inženjera te ponovo, u roku 7 dana, dostavljen na odobrenje.

h) POK treba biti dokument koji se stalno ažurira, te koji prati i razmatra razna pitanja glede

kvalitete tijekom napredovanja Ugovora. Promjene u opsegu i sadržaju osiguranja

kvalitete rada neće uzrokovati promjene u Ugovornom roku za izvođenje radova ili

Ugovornom iznosu.

i) Rezultate tih promjena Izvođač treba dostaviti Inženjeru navodeći pri tome sve ažurirane

dijelove i eventualne korektivne radnje koje će poduzeti u obliku revizije postojećeg

(važećeg) POK-a.

103

j) Inženjer pridržava pravo vođenja neovisnih revizija Izvođačevog Plana Osiguranja

Kvalitete.

2.4.2.2.3. Prometno tehnološki elaborat

a) U svrhu izvođenja radova na pruzi Izvođač je dužan, najmanje 28 dana prije planiranog

početka radova na pruzi u zoni odvijanja prometa, izraditi Prometno tehnološki elaborat.

Prometno tehnološki elaborat minimalno treba sadržavati, no ne ograničavati se samo na

to:

i. Opis dionice pruge na kojoj se izvode radovi,

ii. Detaljnu dinamiku izvođenja radova na pojedinim dijelovima dionice

iii. Predviđeno vrijeme zatvora pruge,

iv. Način odvijanja prometa za vrijeme izvođenja radova,

v. Grafikone prometa vlakova za vrijeme izvođenja pojedinih radova,

vi. Potreban broj autobusa kada se uvodi supstitucija umjesto vlakova te njihov

interval obrta.

vii. Ako se radovi izvode u službenom mjestu onda obavezno mora biti razrađen

postupak prijema i otpreme putnika, privremena pješačka komunikacija unutar

službenog mjesta, te pristup prostorima za prodaju prijevoznih karata.

viii. Kod izvođenja radova u kolodvorima prometno tehnološki elaborat obavezno

mora sadržavati odredbe načina osiguranja kolodvora za vrijeme izvođenja

radova po etapama, potreban broj osoblja za osiguranje putova vožnje, kao i sve

potrebne radnje i preduvjete kako bi se promet odvijao na siguran način.

ix. Kod odvijanja prometa u fazi isključenja signalno sigurnosnih uređaja u

kolodvorima odnosno, kada se promet odvija u kolodvorskom razmaku potrebno

je opisati rad prometnog osoblja

b) Izvođač će dostaviti Prometno tehnološki elaborat Inženjeru i Naručitelju na odobrenje.

c) Ako Inženjer ne odobri dostavljeni elaborat on mora biti izmijenjen i dopunjen sukladno

uputama Inženjera te ponovo dostavljen na odobrenje.

d) Promjene u opsegu i sadržaju Prometno tehnološkog elaborata neće uzrokovati promjene

u Ugovornom roku za izvođenje radova ili Ugovornom iznosu.

e) Prije bilo kakvog početka radova i upotrebe javnih cesta, a za potrebe izvođenja radova

na cestama ili uz ceste Izvođač je dužan izraditi projekt privremene regulacije cestovnog

prometa koji minimalno treba sadržavati, no ne ograničavati se samo na to:

i. Naslovnu stranu

ii. Sadržaj projekta

iii. Tekstualni dio – Tehnički opis (s fotografijama, tablicama …)

- Opis prometovanja vozila za vrijeme izvođenja radova

- Opis dionica i faza izvođenja radova

- Opis faza preusmjeravanja prometa

- Opis vremenskog trajanja privremene regulacije prometa

- Vremenski plan (iz točke 2.2.1.5. samo glavne aktivnosti i da se vidi

poveznica s fazama privremene regulacije prometa)

104

iv. Grafički prilozi

- Shematski prikaz na situacijskom nacrtu svih potrebnih znakova

- Detaljnija razrada (ako je potrebno) kritičnih točaka

f) Kod izvođenja radova preko željezničko-cestovnih prijelaza, u slučajevima kada Izvođač

radova ima potrebu privremenog zatvaranja željezničko-cestovnog prijelaza, ili se ukaže

potreba za zatvaranje željezničko-cestovnog prijelaza tokom Radova, potrebno je izraditi

Projekt privremene regulacije cestovnog prometa.

g) Projekt privremene regulacije je potrebno izraditi najmanje 28 dana prije planiranih

radova, a na predloženu privremenu regulaciju prometa Izvođač je dužan ishoditi

suglasnost nadležne uprave za ceste i nadležne policijske uprave te sve zajedno dostaviti

Inženjeru na odobrenje.

2.4.2.2.4. Plan izvođenja radova

a) Izvođač je dužan 14 dana prije Početka izvedbe radova izraditi i dostaviti Plan izvođenja

radova u skladu s pravilnikom o zaštiti na radu na privremenim ili pokretnim gradilištima

(NN br. 51/08).

b) Izvođač je dužan izraditi Plan izvođenja radova koristeći Preliminarni Plan izvođenja

radova iz svoje ponude.

c) Izvođač je dužan Plan izvođenja radova dostaviti Inženjeru na kontrolu te po eventualnim

primjedbama plan doraditi.

d) Sukladno Pravilniku o zaštiti na radu na privremenim ili pokretnim gradilištima

Izvođačeva je obveza da predoži osobu za Koordinatora zaštite na radu II, koju će

Naručitelj imenovati ukoliko ista bude udovoljavala propisanim uvjetima.

e) Izvođač je dužan poštivati odredbe vezane za zaštitu zdravlja, sigurnost na radu i zaštitu

okoliša kako je navedeno u podčlanku 6.7. Ugovora i u hrvatskom zakonodavstvu.

2.4.2.2.5. Plan zaštite okoliša

a) Izvođač je dužan upoznati se i postupati u skladu s odgovarajućim dijelovima Studije

utjecaja na okoliš odnosno uvjetima pojedinih državnih institucija zaduženih za zaštitu

okoliša i kulturnih dobara izdanih u sklopu lokacijske dozvole odnosno procesa ishođenja

građevinskih dozvola/potvrda glavnih projekata.

b) Izvođač je dužan, u roku od 28 (dvadeset osam) dana nakon primitka obavijesti o Datumu

početka Radova, predati Plan zaštite okoliša.

c) Plan zaštite okoliša minimalno treba sadržavati, no ne ograničavati se samo na to:

- Situacijski plan gradilišta

- Opis projekta i ključne datume

- Razmještaj i označavanje površina za skladištenje različitih materijala,

posebice kada se radi o opasnim materijalima i tvarima – zaštita od

prolijevanja i zagađivanja tla istima;

105

- Smjernice za održavanje primjerenog reda i zadovoljavajuće čistoće na

gradilištu;

- Korištenje sirovina i prirodnih resursa

- Plan očuvanja energije

- Ograničenja za ispuštanje u vodotoke

- Zaštita voda, zbrinjavanje otpadnih voda i kontrola kvalitete okolnih voda

- Praćenje kvalitete površinskih i podzemnih voda

- Mjerenje emisija u zrak i kvalitete zraka

- Zaštita od prekomjerne buke

- Zaštita od prekomjerne prašine

- Emisija energije, topline / radijacije / vibracija

- Ograničenja za ispuštanje u tlo

- Plan zbrinjavanja otpada i nusproizvoda

- Plan sanacija u slučaju zagađenja zemljišta

- Uvjete pod kojima se rukuje različitim materijalima;

- Uvjete pod kojima se koriste i premještaju ili uklanjaju opasni materijali;

- Prijevoz opasnih tvari

- Žaštita od požara i plan evakuacije

- Plan postupanja u hitnim situacijama

Dodaci:

- Izvještaj o incidentima

- Popis telefonskih brojeva osoba koje se zovu u hitnim situacijama

2.4.2.3. Dokumentacije za potrebe pokusnog rada

a) Izvođač je dužan, za potrebe ispitivanja ispunjenja bitnih zahtjeva za građevinu

građevinskog i elektroenergetskog sustava pokusnim radom izraditi i dostaviti

Naručitelju (čl. 143. Zakona o gradnji, odnosno čl. 51. Zakona o sigurnosti i

interoperabilnosti željezničkog prometa (NN br. 82/13, 18/15, 110/15):

i. plan i program ispitivanja bitnih zahtjeva za građevinu u tijeku pokusnog rada,

ii. plan i program ispitivanja zadovoljavanja uvjeta priključenja građevine na

energetsku infrastrukturu, ako je sukladno posebnom propisu određen

posebnim uvjetima;

iii. usporedne vrijednosti parametara koji se ispituju u pokusnom radu i

vrijednosti tolerancije,

iv. predviđeni završetak pokusnog rada.

b) Izvođač je dužan, za potreba ispitivanja ispunjenja zahtjeva prometno - upravljačkog i

signalno - sigurnosnog sustava za pokusnim radom, izraditi i dostaviti Inženjeru i

Naručitelju dokumentaciju definiranu u točki 3.3.1.2.1. Interni tehnički pregled odnosno

svu ostalu dokumentaciju koju zahtijeva Agencija za sigurnost željezničkog prometa.

106

2.4.2.4. Dokumentacija izvedenog stanja

a) Izvođač je dužan prije konačnog preuzimanja Radova dostaviti Inženjeru na odobrenje,

sukladno članku 10.1. Ugovora, sve projekte izvedenog stanja.

b) Izvođač je dužan izraditi Projekt izvedenog stanja.

c) Projekt izvedenog stanja mora sadržavati:

i. sve vidljive (promjene geometrije) stvarno izvedene radove koje je odredio

odnosno prihvatio projektant i nadzorni inženjer;

ii. sve nevidljive promjene (promjene svojstava ugrađenih materijala/građevnih

proizvoda, promjene bitnih zahtjeva) koje je odredio odnosno prihvatio

projektant i nadzorni inženjer

d) Dokumentacija se mora izraditi na hrvatskom jeziku i mora se isporučiti u 3 ispisane

kopije na papiru i 1 digitalna kopija u razini detalja nacrta, točnosti i mjerilu kao i

originalni glavni/izvedbeni nacrti.

e) Izvođač je dužan izraditi i snimku izvedenog stanja svih podzemnih instalacija (katastar

vodova plina, struje, vode, kanalizacije, telekomunikacija..) navedenih u Nacrtima

odnosno svih ostalih koje naknadno detekttira pri izvođenju radova.

f) Snimak izvedenog stanja podzemnih instalacija Izvođač je dužan izraditi u skladu sa

Pravilnikom o katastru vodova (NN br. 71/08, 148/09).

g) Snimke izvedenog stanja se moraju izraditi na hrvatskom jeziku u odgovarajućem mjerilu

i moraju se isporučiti u 3 ispisane kopije na papiru i 1 digitalna kopija.

h) Geodetski snimak izvedenog stanja (pruge i križanja izvan razine) za katastar izrađuje

Izvođač radova.

2.4.2.5. Priručnici o rukovanju i održavanju

a) Detaljni priručnici o rukovanju i održavanju željezničkih podsustava će se dostaviti

Inženjeru na odobrenje po dovršetku svih radova na pojedinoj poddionici, najkasnije na

način i u rokovima određenim u točki 3.3.1.2.1. Interni tehnički pregled.

b) Priručnici će biti u formi dogovorenoj s Inženjerom i Naručiteljem. Predaju se u tri

štampana i tri digitalna primjerka na hrvatskom jeziku.

2.4.2.6. Uputa o rukovanju prometno upravljačkim i signalno sigurnosnim

infrastrukturnim podsustavom

a) Uputa o rukovanju prometno upravljačkim i signalno sigurnosnim infrastrukturnim

podsustavom pojedinog kolodvora mora sadržavati:

i. Opis svih elemenata koji čine sučelju čovjek-stroj (MMI);

ii. Popis simbola, skraćenica, naredbi i svih oznaka koje su prikazane na MMI;

107

iii. Popis indikacija i alarma koji se prikazuju na MMI

iv. Detaljan opis područja obuhvata elektroničko signalno sigurnosnog uređaja u

predmetnom kolodvoru i svih sučelja prema susjednim kolodvorima;

v. Popis svih signala u predmetnom kolodvoru s pripadajućim stacionažama;

vi. Pregledni plan pojedinog kolodvora s dionicama pruge do susjednih kolodvora

vii. Detaljan opis svih naredbi, radnji i opis načina izvršenja naredbe.

2.4.3. Pregled dokumentacije

a) U svim slučajevima gdje se u ovim Tehničkim specifikacijama traži dostavljanje

informacija (izvedbenih projekata, relevantnih nacrta, planova, ispisa, priručnika i uputa

o rukovanju i održavanju, projekata izvedenog stanja i svih ostalih dokumenata)

Inženjeru na odobrenje, Izvođač treba osigurati tri štampana primjerka dokumentacije.

b) Nakon dostavljanja dokumentacije Inženjeru, Izvođač će unutar 28 dana biti obaviješten

o Kategoriji u koju je dokumentacija smještena. Značenja tri Kategorije su sljedeća:

(i) Kategorija 1 – Pregledano i odobreno

(ii) Kategorija 2 – Pregledano, vraćeno na doradu,

(iii) Kategorija 3 – Pregledano i odbijeno,

c) Dobivanje obavijesti o Kategoriji 1 znači da je Inženjer pregledao dostavljenu

dokumentaciju, da je dokumentacija izrađena sukladno Glavnom projektu ili zahtjevima

Naručitelja te Izvođač može započeti / nastaviti s relevantnim Radovima.

d) Dobivanje obavijesti o Kategoriji 2 znači da je Inženjer pregledao dostavljenu

dokumentaciju, da je istu potrebno izmijeniti / dopuniti u mjeri koju je naznačio

Inženjer i potom ju ponovno dostaviti Inženjeru na kontrolu dok se ne dobije

klasifikacija Kategorije 1. Izvođač može započeti / nastaviti s relevantnim dijelom

Radova ovisno o uputama koje je dao Inženjer.

e) Dobivanje obavijesti o Kategoriji 3 znači da je Inženjer pregledao dostavljenu

dokumentaciju, da dokumentacija nije izrađena sukladno Glavnom projektu ili

zahtjevima Naručitelja te Izvođač mora korigirati istu prije ponovnog podnošenja

Inženjeru za klasifikaciju unutar Kategorije 1. Izvođač ne može započeti / nastaviti s

relevantnim Radovima / dijelom Radova.

f) Tijekom cijelog trajanja Ugovora Izvođač treba izraditi i voditi u potpunosti ažurirani

indeks nacrta i dokumenata, u kojem su prikazani svi brojevi dokumenata i naslovi, te

njihov status u odnosu na dostavljanje i kategorije revizije. Jedan primjerak trenutnog

indeksa Izvođač treba priložiti mjesečnom Izvještaju o napretku.

g) U slučaju da Izvođač unutar 28 dana ne primi povratnu informaciju o Kategoriji revizije

pro forma, Izvođač se time ne oslobađa obveze nastavka s aktivnostima projektiranja,

kako bi se ispunio Vremenski plan Ugovora. U slučaju da se u dokumentaciji, za koju

nije bilo povratne informacije o Kategoriji revizije, naknadno pokaže neka greška ili

nesukladnost sa zahtjevima Naručitelja, Izvođač će biti dužan, u sklopu Ugovora,

korigirati dokumentaciju, bez ikakvih dodatnih troškova.

108

2.4.4. Dokumentacija na gradilištu

a) Izvođač na Gradilištu treba čuvati jedan primjerak Ugovora zajedno sa svim pratećim

dokumentima, projektima i nacrtima izrađenim u sklopu projekta, uključujući i one koje

je dostavio Inženjeru na odobrenje, te sve dokumente u skladu s čl. 135. Zakona o

gradnji.

b) Cjelokupnu dokumentaciju koja će se čuvati na Gradilištu u skladu s Zakonom o gradnji

Izvođač je dužan dostaviti Inženjeru na pregled najkasnije u roku od 14 dana prije

početka izvedbe Radova.

2.4.4.1. Građevinski dnevnik

a) Izvođač je dužan na gradilištu voditi građevinski dnevnik.

b) Plan vođenja dnevnika vezano na vrste radova i na plan aktivnosti na gradilištu će

dogovoriti s Inženjerom.

c) Građevinski dnevnik je dužan ispunjavati svakodnevno.

d) Građevinski dnevnik se vodi u dvije parice (original i kopija) koju potpisuju Inženjer

gradilišta i Nadzorni inženjer.

e) Detaljne upute o vođenju građevinskog dnevnika su opisane u Pravilniku o načinu

provedbe stručnog nadzora građenja, obrascu, uvjetima i načinu vođenja građevinskog

dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera NN br. 111/14.

2.4.4.2. Građevinska knjiga

a) Građevinska knjiga je najvažniji dokument u naplati izvedenih radova. Kroz građevinsku

knjigu radi se obračun izvedenih radova prema stavkama iz troškovnika. Građevinsku

knjigu vodi Izvođač.

b) Izvođač je dužan voditi građevinsku knjigu i ako su radovi ugovoreni po sistemu “ključ u

ruke”, za stavke gdje je cijena dana u paušalnom iznosu ili sl.

c) U građevinsku knjigu upisuju se točni podaci o izmjerama i količinama stvarno izvedenih

radova po odgovarajućim stavkama iz troškovnika i služi kao dokaz (dokument) za

obračun i naplatu radova. Po potrebi, u građevinsku knjigu ucrtavaju se i odgovarajuće

skice.

d) Izvođač radova je dužan izrađivati potrebne obračunske nacrte koji se smatraju sastavnim

dijelom građevinske knjige. Obračunski nacrti koji se smatraju sastavnim dijelom

građevinske knjige, vode se u jednom primjerku na kopiji izvedbenog projekta.

e) Sve se promjene upisuju u više boja. Uz obračunski nacrt mogu biti priključeni i posebni

značajniji detalji sa pozivom na građevinski dnevnik (npr. nalog kada je, zbog čega i od

koga naređena izmjena).

109

f) Građevinsku knjigu, obračunske nacrte i sve ostale privitke (skice, detalje i sl.) potpisuje

Inženjer gradilišta, a svojim potpisom, nakon pregleda, ovjerava Nadzorni inženjer.

Građevinska knjiga se potpisuje i ovjerava najmanje jednom mjesečno.

g) Građevinska knjiga vodi se u jednom primjerku na način da svaka stavka iz troškovnika

ima svoj zasebni list. Ista služi kao dokaz za obračun i naplatu Radova i ovjerava je

Nadzorni inženjer.

h) Po pregledu i ovjeri listova građevinske knjige i obračunskih nacrta od strane Nadzornog

inženjera, a po ispostavljanju privremenih obračunskih situacija, Izvođač je dužan

ovjerene listove skenirati u pdf formatu te na CD/DVD dostaviti Inženjeru za njegove

potrebe i potrebe Naručitelja.

i) Uz Obračun po dovršetku Izvođač je dužan cijelu knjigu skenirati, logično složiti i predati

Inženjeru sa Zahtjevom za izdavanje Privremene situacije. Naručitelj i/ili Inženjer može

zahtijevati i papirnatu kopiju svih listova građevinske knjige.

j) Uz Obračun po dovršetku potrebno je dostaviti i tabelar „više – manje“ radova ovjeren od

Inženjera gradilišta, Predstavnika izvođača te Nadzornog inženjera i Inženjera.

k) Listovi građevinske knjige se ispisuju kemijskom olovkom plave ili crne boje ili se u

istim bojama ispisuju na pisaču.

l) Nečitljive ispravke u građevinskoj knjizi nisu dozvoljene od strane Izvođača. Ukoliko

dođe do greške u računu, greška se precrta jednom crtom tako da je sadržaj ispod vidljiv i

provjerljiv, a ispod se napiše korektan račun.

m) Nadzorni inženjer listove građevinske knjige, obračunske nacrte i sve ostale privitke

(skice, detalje i sl.) ovjerava kemijskom olovkom crvene boje.

n) Korekcije od strane Nadzornog inženjera na listove građevinske knjige, dokaznice

količina te obračunske nacrte se unose također kemijskom olovkom crvene boje.

2.5. SASTANCI, IZVJEŠTAJI I KORESPONDENCIJA

a) Sastanci i izvještaji su potrebni kako bi se olakšalo praćenje Radova. Procjenjivat će se

pravovremenost podnošenja izvješća, njihova preciznost i sveobuhvatnost.

b) Tjedni i mjesečni sastanci o napretku održavati će se redovito, u prisutnosti predstavnika

Inženjera, Izvođača i Naručitelja.

c) Osim gore navedenih zahtjeva glede sastanaka i izvještaja, Izvođač je obvezan izraditi

predloške i/ili sažetke dnevnih/tjednih/mjesečnih izvještaja, te ih dostaviti Inženjeru na

pregled i odobrenje.

d) Inženjer može, s vremena na vrijeme, kako Radovi napreduju, izdavati revidirane

zahtjeve glede tog formata izvještaja.

e) Izvještaje se trebaju dostavljati u šest ili manje kopija, ovisno o odobrenju Inženjera.

110

f) Svi izvještaji i ostali pisani dokumenti/obavijesti bit će na jeziku projekta koji je naveden

u Dodatku ponudi sukladno članku 1.4. Ugovora.

g) Svi pisani dokumenti u skladu s hrvatskim zakonima (Zakon o gradnji i ostali primjenjivi

zakoni i uredbe) bit će na hrvatskom jeziku.

h) Izvještaji će se predavati osobno ili preporučenom poštom, zajedno s elektronskom

verzijom, i neće se smatrati važećim ako su poslana samo faksom ili elektronskom

poštom.

2.5.1. Sastanci

2.5.1.1. Pripremni sastanak (kick-off meeting)

a) Pripremni sastanak za sve uključene strane organizirati će Naručitelj, unutar trideset pet

(35) dana od potpisa Sporazuma, kako bi upoznao sve strane i potvrdio jasnu podjelu

odgovornosti i dodjelu zadataka.

b) Inženjer će Izvođaču isporučiti cjelokupnu projektnu dokumentaciju (ovjerene glavne

projekte i sve dopune i izmjene), uključujući i elaborat iskolčenja, te građevinske dozvole

koje su mu potrebne za izvođenje radova.

2.5.1.2. Spremnost Izvođača za Početak Radova na Gradilištu

a) Inženjer će obavijestiti lzvođača, sukladno članku 8.1. Ugovora o datumu Početka

radova.

b) Izvođač će Inženjeru potvrditi, u pisanoj formi, da su sve njegove obveze ispunjene te da

su obavljeni svi pripremni Radovi i aktivnosti koji su potrebni za početak Radova na

Gradilištu. Isto tako će potvrditi da će s izvedbom radova započeti što je prije razumno

moguće.

c) Nakon što Izvođač obavijesti Inženjera o spremnosti za izvođenje radova, Inženjer će o

tome obavijestiti Naručitelja i organizirati sastanak za početak radova na gradilištu.

2.5.1.3. Sastanak za Početak Radova na Gradilištu

a) Cilj sastanaka je osigurati postojanje zajedničkog razumijevanja početnih aktivnosti i

obveza, utvrditi dostupnost i cjelovitost dokumentacije, komunikacijske procedure, uloge

ključnog osoblja itd.

b) Ovaj sastanak će organizirati Inženjer (nakon dostavljenih planova navedenih u točkama

2.4.2.2.1., 2.4.2.2.2., 2.4.2.2.4. i 2.4.2.2.5.) u nazočnosti predstavnika Izvođača i

Naručitelja i svih ostalih uključenih strana (predstavnika HŽI-a koji su odgovorni za

odvijanje prometa, ukapčanje i iskapčanje napajanja, te ako je potrebno predstavnika

lokalnih vlasti).

111

c) Potrebno je raspraviti sve probleme, neslaganja i/ili rizike do tada prepoznate te definirati

mjere rješavanja i razmotriti obveze.

d) Zaključak ovog sastanka treba biti da je Izvođač spreman za početka Radova, te da su

zadovoljeni svi preduvjeti.

e) Predloženi dnevni red Sastanka za početak radova je:

i. Uvod i predstavljanje prisutnih

ii. Dodatno predstavljanje sudionika u gradnji i njihovih funkcija

iii. Izvođač radova

iv. Inženjer / Nadzorni inženjer

v. Naručitelj – krajnji korisnik

vi. Projektant

vii. Ugovorna dokumentacija

viii. Osiguranja

ix. Vijeće za rješavanje sporova

x. Način korespondencije

xi. Nacrti i informacije od Naručitelja / Inženjera

xii. Vremenski plan - Početak i ostali ključni datumi

xiii. Procedura odobrenja projektne dokumentacije

xiv. Podizvođači

xv. Zaposjedanje gradilišta, pristup na gradilište, radni pojas

xvi. Postojeći uvjeti na gradilištu

xvii. Organizacija gradilišta

xviii. Gradilišne ploče

xix. Privremeni priključci: voda, struja, telefon, plin, Internet

xx. Radno vrijeme

xxi. Sigurnost i zaštita na gradilištu, čistoća i urednost, zaštita okoliša

xxii. Postupci u slučaju nužde, telefonski kontakt izvan radnog vremena

xxiii. Procedura plaćanja i predložak situacije

xxiv. Izvođačeva pitanja

xxv. Različito

xxvi. Određivanje datuma/dana prvog tjednog/mjesečnog sastanka o napredovanju

radova

112

2.5.1.4. Sastanci o napredovanju radova – tjedni/mjesečni

a) Tjedni sastanak će se održavati jednom tjedno u vrijeme kako je dogovoreno na sastanku

pred početak radova.

b) Tjedni sastanak je operativni sastanak u svrhu praćenja napredovanja radova u odnosu na

odobreni Vremenski plan te rješavanja otvorenih pitanja na gradilištu, prvenstveno

vezanih na isporuku i pojašnjenja tehničke dokumentacije, pravo na pristup, tehničke

uvjete izvođenja radova, radove u zoni odvijanja prometa i sl. Dnevni red i zapisnik

sastavlja i distribuira Inženjer.

c) Mjesečni sastanak će se održavati jednom mjesečno u vrijeme kako je dogovoreno na

sastanku pred početak radova.

d) Mjesečni sastanak je formalan sastanak u svrhu razmjene informacija i procedura te se

temelji na stalnom dnevnom redu. Dnevni red i zapisnik sastavlja i distribuira Inženjer.

e) Prije mjesečnog sastanka o napretku radova Izvođač je dužan dostaviti Inženjeru

Mjesečni izvještaj o napretku radova i Vremenski plan za tekući i sljedeći mjesec koji je

sukladan zadnjem odobrenom generalnom Vremenskom planu.

f) Inženjer treba imati dovoljno vremena za pregled dostavljenog Izvještaja o napretku i

Vremenskog plana kako bi mogao uočiti potencijalne probleme te pripremiti prijedloge

za rješavanje istih.

g) Predloženi dnevni red Mjesečnog sastanka o napretku radova je:

i. Evidencija prisutnih – obrazloženje odsutnosti

ii. Prihvaćanje dnevnog reda

iii. Prihvaćanje – korekcija zapisnika s prošlog mjesečnog sastanka

iv. Sigurnost i zaštita na radu te zaštita okoliša

v. Dozvole, ugovori, imenovanja te imovinsko pravni poslovi

vi. Projektna dokumentacija

- Naručitelja

- Izvođača

- Nacrti izvedenog stanja

vii. Korisnički priručnici

viii. Gradilišna dokumentacija

ix. Napredak radova

x. Usporedba s odobrenim Vremenskim planom s posebnim naglaskom na

rokove zahtijevane točkom 1.1. Uvod, odnosno točkom 3.2.1. a), b) i c)

Dinamika izvođenja radova, organizacija i odvijanje prometa

xi. Metodologija

xii. Osiguranje kvalitete

xiii. Testiranja

113

xiv. Plaćanja i potraživanja Izvođača, Naručitelja

xv. Razno

xvi. Evidencija dostavljene dokumentacije

xvii. Datum sljedećeg sastanka

2.5.1.5. Sastanci na zahtjev

a) Sastanci na zahtjev održavaju se prema potrebi i na zahtjev jednog od sudionika u

gradnji, obično samo s jednom temom, kao što je promjena projekta ili potraživanje.

b) Potrebno je tražiti minimalnu nazočnost, kako bi se osiguralo brzo donošenje učinkovitih

odluka.

2.5.1.6. Sastanci Odbora za praćenje

a) Naručitelj će, ukoliko smatra potrebnim, predložiti osnivanje Odbora za praćenje

projekta.

b) Odbor za praćenje projekta će biti sastavljen od po dva člana Naručitelja i Izvođača i to iz

upravljačke strukture te od jednog člana Inženjera.

c) Sastanci Odbora za praćenje će se održavati najmanje jednom u 3 mjeseca, a služit će za

potrebe praćenja napredovanja Radova od strane upravljačkih struktura Naručitelja i

Izvođača.

2.5.2. Izvještaji i korespodencija

2.5.2.1. Izvještaj o napretku radova (Članak 4.21 Ugovora)

a) Nakon podnošenja i prihvaćanja inicijalnog Vremenskog plana kako je naprijed opisano,

Izvođač treba pratiti napredak projekta u usporedbi s Vremenskim planom i koristiti te

informacije pri izradi Mjesečnog izvještaja o napretku kojeg treba dostaviti Inženjeru.

b) Izvođač treba predavati svoje Izvještaj o napretku u roku 7 dana sljedećeg mjeseca za

prethodni mjesec.

c) Izvještaj Izvođača treba biti sličnog formata kao i izvještaj Inženjera te treba osigurati

neke informacije za Izvještaj Inženjera. Ta dva izvještaja čitati će se zajedno. Ključni

dijelovi Mjesečnog izvještaja o napretku su bilo koje neriješene informacije, neriješeni

problemi, te potraživanja za dodatnim vremenom ili sredstvima. Za bilo koje neslaganje

između izvještaja Izvođača i mjesečnog izvještaja Inženjera tražit će se dodatno

objašnjenje obje strane.

d) Tijekom faze projektiranja Radova, Mjesečni izvještaj će se odnositi na napredak

projektiranja, obavijesti koje su strane izmijenile, moguće novonastale probleme i

114

dogovorena rješenja, informacije glede pripremnih Radova na Gradilištu Izvođača ili

manjih Radova na Gradilištu koji se izvode izvan zone odvijanja prometa.

e) Kada Radovi otpočnu, Mjesečni izvještaj Izvođača treba prikazivati stvarni napredak

Radova do kraja prethodnog mjeseca. Izvješće o napretku se smatra kao dio prateće

dokumentacije koja se dostavlja Inženjeru uz zahtjev za izdavanje privremene obračunske

situacije.

f) Sadržaj Izvještaja o napretku Izvođača treba biti u skladu s Ugovorom, članak 4.21.

Ugovora, te uključivati minimalno sljedeće informacije, ali ne ograničene samo na iste:

i. Komentare o napretku u proteklom mjesecu uključujući bilo koja odstupanja

od planiranih aktivnosti,

ii. Komentare o problemima i ograničenjima na koje se naišlo te prognoze o

budućim ograničenjima,

iii. Prikaz dinamike izvedenih radova u odnosu na važeći (prihvaćeni) Vremenski

plan sa trenutnom projekcijom očekivanog datuma završetka s posebnim

naglaskom na rokove zahtijevane točkom 1.1. Uvod, odnosno točkom 3.2.1.

a), b) i c) Dinamika izvođenja radova, organizacija i odvijanje prometa,

iv. Financijske pokazatelje,

v. Krivulja protoka novca („cash-flow“),

vi. Popis dostavljenih dokaza kvalitete materijala,

vii. Popis zahtjeva za informacijama,

viii. Popis otvorenih tehničkih pitanja i status financijskih potraživanja

ix. Popis isporučene dokumentacije te status Kategorije pregleda

x. Komentare o pitanjima sustava, uključujući, no ne ograničivši se na sučelja,

pouzdanost i edukaciju

xi. Pregled resursa:

- Plan Nabave i Proizvodnje, istaknuvši stavke s dugim vremenom

isporuke s dobavljačem izvan organizacije Izvođača,

- Raspored isporuke uređaja na Gradilište

- Izvještaj o ljudskim resursima

- Strojevi

xii. Plan za ostvarenje ključnih rokova/važnih etapa projekta navedenih u točkama

1.1. Uvod i 3.2.1. a), b) i c) Dinamika izvođenja radova, organizacija i

odvijanje prometa ,

xiii. Grafikone za sve aktivnosti, koji prikazuju usporedbu stvarnog i planiranog

napretka, slike o napredovanju radova,

xiv. Opis planiranih radova za naredni period uključujući i zahtjeve za zatvor

pruge,

xv. Zahtjeve za pristup Gradilištu (dijelu Gradilišta),

xvi. Izvještaj o stanju zaštite na radu i eventualnim nezgodama,

xvii. Izvještaj o stanju zaštite okoliša i eventualnim izvanrednim onečišćenjima,

115

xviii. Ovjerene, od strane nadzornog inženjera, listove građevinske knjiga (skenirane

u PDF formatu, priložene na CD/DVD),

xix. Svu ostalu dokumentaciju u skladu s Ugovorom, Zahtjevima Naručitelja i

zahtjevima Nadzornog inženjera.

g) Izvođač treba pripremiti Izvještaj o napretku radova te predati četiri tiskana primjerka

Izvještaja o napretku Nadzornom inženjeru na reviziju prije svakog prethodno

dogovorenog Sastanka o napretku radova. Izvještaj o napretku radova trebaju se predati i

u elektroničkom obliku na CD-u / DVD-u.

2.5.2.2. Kopiranje korespondencije

a) Korespondencija između sudionika u gradnji postaje važeća kada su s predmetom

korespondencije upoznata sva tri sudionika u gradnji: Inženjer, Naručitelj i Izvođač

sukladno članku 1.3. Ugovora.

2.5.3. Smještaj za Inženjera

a) Izvođač treba osigurati smještaj za Inženjera, ali se isti ne iskazuje posebno u troškovniku

već treba biti uključen u ukupnu cijenu ponude.

b) Izvođač će osigurati i održavati gradilišni ured za Inženjera i njegovo osoblje, a isti treba

biti potpuno opremljen i spreman za korištenje u roku od 7 dana od Datuma početka

radova.

c) Izvođač će osigurati redovno čišćenje ureda Inženjera, uključujući sva potrebna sredstva

za čišćenje i higijenske proizvode.

d) Ured će uključivati prostoriju za Inženjera i tajnicu, prostorije za nadzorne inženjere

(minimalno 3 prostorije po 15 m2), salu za sastanke (za minimalno 20 osoba), prostorije

za kuhinju i WC.

e) Ured će biti vodootporan, toplinski i zvučno izoliran te prikladno uređen, opremljen

sustavom grijanja, ventilacije i klimatizacije te priključen na struju, vodovod i odvodnju.

Ured mora biti priključen na javnu telefonsku i internet mrežu koja neće biti dio

Izvođačevog internog telefonskog ili internet sustava. U uredu je potrebno osigurati sav

potreban uredski namještaj (za cca 10 osoba Inženjera u pripadnim prostorijama i

minimalno 20 osoba u sali za sastanke) te sanitarnu opremu WC-a.

f) U blizini ureda potrebno je osigurati dovoljan broj parkirnih mjesta za potrebe članova

tima Inženjera.

116

3. IZVOĐENJE RADOVA

3.1. UVJETI IZVOĐENJA RADOVA NA GRADILIŠTU

3.1.1. Općenito

a) Aktivnosti Izvođača započet će izvođenjem pripremnih radova i radovima projektiranja.

Aktivnosti na Gradilištu potrebno je organizirati u suradnji s Inženjerom, a sve aktivnosti

potrebno je organizirati na način da se optimizira potrebno vrijeme za dovršetak te da se

smetnje za prometovanje vlakova i kretanje putnika svedu na minimum.

b) Kako je zatraženo u Dokumentaciji za nadmetanje, Knjizi 1, Ponuditelj u svojoj Ponudi

treba predstaviti Preliminarni Vremenski plan, Preliminarni plan osiguranja kvalitete,

Preliminarni plan izvođenja radova te posebno, za potrebe izgradnje prometno -

upravljačkog i signalno - sigurnosnog podsustava, Prijedlog izvođača.

c) Prije početka izvođenja Radova Izvođač mora izraditi svu dokumentaciju u skladu sa

točkom 2.4.2. Dokumentacija Izvođača, a posebno Vremenski plan, Plan osiguranja

kvalitete, Plan izvođenja radova, Prometno tehnološki elaborat, Plan zaštite okoliša sa

Operativnim planom mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja s mjerama

sprječavanja, širenja i uklanjanja onečišćenja te dio izvedbenih projekata koji se odnosi

na dio Radova koji se namjerava izvoditi. Radovi mogu započeti tek nakon što Inženjer

odobri tu dokumentaciju.

d) Izvođač treba biti spreman promijeniti planove predložene u svojoj Ponudi odnosno

Vremenski plan i plan izvođenja radova izrađen prije početka izvođenja Radova ako

Naručitelju uslijed opravdanih razloga ti Planovi ne odgovaraju i ne omogućavaju

optimalne rezultate, imajući u vidu zahtjeve definirane u ovim Tehničkim

specifikacijama, a posebno u točki 3.2. Prioriteti u izvođenju radova, dinamika izvođenja

i ograničenja. Naručitelj može inzistirati na većem angažmanu ljudstva u svrhu

skraćivanja razdoblja radova.

e) Prije početka izvođenja radova Izvođač je dužan dostaviti sve potrebne dokumente

(sredstva osiguranja) u skladu sa točkom 2.3.1. Odgovornosti izvođača i Ugovorom, a

posebno, sredstvo osiguranja za izvršenje Ugovora, garancija za povrat predujma i

odgovarajuće police osiguranja.

f) Prije početka izvođenja radova Izvođač je dužan za sve građevne proizvode i sklopove

koje namjerava ugraditi, u svrhu ocjenjivanja stalnosti svojstava, dostaviti nadzornom

inženjeru na odobrenje svu odgovarajuću dokumentaciju u skladu sa Zakonima,

Pravilnicima, Tehničkim propisima i ovim Tehničkim specifikacijama.

g) Za sve radove koji se odvijaju u zoni odvijanja prometa Izvođač treba imati prethodno

izrađen Prometno tehnološki elaborat te na temelju njega dostaviti detaljno razrađen Plan

izvođenja radova u zatvorima pruge, za svaki dio Radova najmanje 14 dana prije termina

za koji su planirani ti radovi. Radovi mogu započeti tek nakon što Inženjer odobri taj

Plan.

117

h) Ponuditelj treba uzeti u obzir moguće radove tijekom noći i radove tijekom vikenda

uslijed prikladnijih operativnih uvjeta, posebice u konačnoj fazi testiranja i puštanja

sustava u pogon.

i) Radovi u kolodvorskim zgradama trebaju biti organizirani na način da se velik broj

aktivnosti dovrši u najkraćem mogućem vremenu kako bi se na minimum svelo ometanje

uvjeta rada u susjednim uredima.

3.1.2. Gradilište

a) Izvođač treba urediti Gradilište u skladu sa čl. 133 i 134 Zakona o gradnji te Uredbama

komisije (EZ) odnosno u svemu sukladno članku 4.1 posebnih uvjeta Ugovora.

b) Izvođač se prilikom izvođenja Radova mora pridržavati odredbi Zakona o zaštiti na radu

(NN br. 71/14, 118/14, 154/14) te je dužan na Gradilištu imenovati, u ime Naručitelja i u

skladu sa točkom 2.4.2.2.4., Koordinatora zaštite na radu II.

c) Izvođač je dužan u skladu sa točkom 2.4.2.2.2., u svrhu implementacije, provedbe i

revidiranja Plana osiguranja kvalitete (POK) imenovati jednu osobu za upravljanje POK-

om.

d) Prije početka Radova, sve zaposlenike Izvođača i zaposlenike njegovih Podizvođača koji

će biti prisutni na Gradilištu stalno ili privremeno, potrebno je educirati o kretanju na

Gradilištu, a radove unutar radnog područja sa visokim naponom izvoditi u skladu sa

Zakonom o zaštiti na radu, Pravilnikom o zaštiti na radu na željeznicama (NN br. 11/84,

7/89), te pravilnicima HŽ-Infrastrukture (Uputa 227 - Uputa o mjerama sigurnosti od

električne struje na elektrificiranim prugama; Uputa 227 a - Priručnik za primjenu mjera

sigurnosti od električne struje na kontaktnoj mreži jednofaznog sustava 25 kV, 50 Hz),

odnosno u svemu sukladno podčlanku 4.8. posebnih uvjeta Ugovora.

e) Izvođač se prilikom izvođenja Radova mora pridržavati odredbi Zakona o zaštiti od

požara te je dužan na Gradilištu postaviti i održavati odgovarajuću opremu za gašenje

požara.

f) Izvođač se prilikom izvođenja Radova mora pridržavati Zakona o zaštiti okoliša, mjera

propisanih u uvjetima pojedinih državnih institucija zaduženih za zaštitu okoliša i

kulturnih dobara izdanih u sklopu lokacijske dozvole odnosno procesa ishođenja

građevinskih dozvola/potvrda glavnih projekata odnosno mjera zaštite okoliša navedenih

u točki 3.1.11. Zaštita okoliša.

g) Izvođač će o vlastitom trošku organizirati opskrbu električnom energijom, pitkom vodom,

komprimiranim zrakom, telefonskim linijama i internetom te drugim uslugama koje su

potrebne za njegovu organizaciju gradilišta.

h) Za potrebe izvođenja bilo kakvih hitnih radova povezanih s izvođenjem Radova Izvođač

će organizirati službu putem koje može brzo uputiti poziv izvan normalnog radnog

vremena. Inženjeru će u svakom trenutku biti dostupan popis adresa i telefonskih brojeva

Izvođačevog osoblja koji su trenutno odgovorni za organiziranje izvođenja hitnih radova.

118

Izvođač će upoznati sve svoje zaposlenike sa svim relevantnim lokalnim pravilima koja

postoje za djelovanje u hitnim slučajevima.

i) Izvođač će poduzeti sve potrebne mjere opreza kako bi se za vrijeme izvođenja Radova

izbjeglo nanošenje štete na okolno zemljište, nekretnine, drveće i ostalo, bilo da su one

unutar ili van područja izvođenja Radova, te će promptno reagirati na svaku pritužbu od

strane vlasnika ili korisnika.

j) Ukoliko se pojavi bilo kakvo oštećenje, Izvođača će odmah obavijestiti Inženjera i

vlasnika ili korisnika posjeda te započeti s popravkom oštećenja ili u potpunosti

zamijeniti oštećena dobra te o istome obavijestiti Inženjera. Sve troškove oštećenja će, u

slučaju odgovornosti Izvođača, snositi Izvođač.

k) Ako izvođač naiđe na postojeće građevine koje smetaju izvođenju radova mora o tome

obavijestiti Inženjera prije nastavka izvođenja radova. Ako Izvođač ne obavijesti

Inženjera o postojećim građevinama koje smetaju izvođenju radova na koje je naišao ali

nastavi s izgradnjom unatoč ovoj smetnji, on će to učiniti na vlastiti rizik.

l) Izvođač će ukoliko se pokaže potreba, u svrhu izvođenja Radova, podići privremenu

ogradu na privatnom posjedu te ju redovito provjeravati i održavati. Pristup na

privremeno ograđene dijelove parcele mora biti omogućen pravim vlasnicima parcele

koliko je to nužno za korištenje ostalog dijela parcele. Privremena ograda ostaje na

mjestu gdje je postavljena dok se ne zamijeni stalnom ogradom ili dok se ne završe

radovi a zemljište vrati u prvobitno stanje.

m) Izvođač će osigurati i održavanje potrebnih instalacija te iste ukloniti po završetku svih

radova. Sve instalacije iako čine dio privremenih radova moraju biti u skladu s važećim

nacionalnim propisima.

n) Izvođač će osigurati dovoljan broj kemijskih zahoda na radnom mjestu te osigurati

higijensko održavanje istih kako ne bi bilo opasnosti od kontaminacije okolnog područja.

Po završetku Radova svi kemijski zahodi moraju biti uklonjeni i područje vraćeno na

izvorno stanje.

o) Sve potrebne privremene radove kao dobava i montaža skela, piljenje građe, izrada

žmurja, privremenih brana – zagata, izrada privremenih prijelaza i svega ostalog što će

biti potrebno i zahtijevano za sigurno i učinkovito izvođenje Radova Izvođač će napraviti

o svom trošku.

p) Izvođač će predstavnicima tijela unutar Operativne strukture, u svrhu povremenog

praćenja napredovanja radova, osigurati pristup na gradilište, zaštitnu opremu i osobu

koja će iste provesti po gradilištu.

q) Izvođač će, zajedno sa ostalim stranama uključenim u Radove, omogućiti građevinskim i

ostalim inspektorima provođenje inspekcijskog nadzora, u skladu s hrvatskim Zakonom o

gradnji i ostalim zakonima te će promptno staviti na raspolaganje svu dokumentaciju

potrebnu za provođenje takve inspekcije

r) Izvođač će u potpunosti surađivati s državnim revizorima, revizorskim tijelima unutar

Operativne strukture, Europskom komisijom, Europskim uredom za suzbijanje prijevara,

119

i Europskim revizorskim sudom i omogućavati istim pristup Gradilištu i dokumentaciji,

kako bi im se omogućio pregled i revizija bilo kojeg aspekta Ugovora.

3.1.3. Pravo na pristup (Članak 2.1)

a) U slučaju neishođenja svih potrebnih građevinskih dozvola potrebnih za izvođenje

određenog dijela Radova odnosno nerješavanja svih imovinsko pravnih poslova

Naručitelj zadržava pravo, bez prava Izvođača za povećanjem troškova i produljenjem

Roka dovršetka, ne osigurati pristup svim dijelovima Gradilišta istovremeno.

b) Informacije o postojećim i do sada ishođenim građevinskim dozvolama će biti dostupne

na internet stranici HŽI http://www.hzinfra.hr/?p=7370 , po pravomoćnosti.

c) U skladu sa zahtjevima iz točke 3.2. Prioriteti u izvođenju radova, dinamika izvođenja i

ograničenja, Izvođač će najkasnije do Početka radova imati pristup Gradilištu.

d) Uslijed specifičnih funkcija i svrhe objekta na kojem se Radovi izvode, Izvođač će imati

pristup Gradilištu na dva različita načina:

i. Pristup Radovima u zatvorenom prostoru te Radovima „izvan zone odvijanja

prometa“, koji omogućavaju nesmetano odvijanje željezničkog prometa i;

ii. Pristup Radovima u „zoni odvijanja prometa“ na i uz postojeći kolosijek, na

novom kolosijeku i u kolodvorima, koji ometaju nesmetano odvijanje

željezničkog prometa, u svemu kako je opisano u točki 3.2. Prioriteti u izvođenju

radova, dinamika izvođenja i ograničenja.

e) Pravo pristupa Gradilištu u zoni odvijanja prometa nije uvijek isključivo odnosno:

i. Pravo pristupa i kontrola Gradilišta Izvođača je djelomična i isključuje kolosijeke

koji još nisu zahvaćeni Radovima, gdje promet ostaje u funkciji;

ii. Na kolosijeku (kolosijecima) gdje su Radovi dovršeni, ali prije izdavanja Potvrde

o preuzimanju, Izvođač zadržava isključivu kontrolu ali dopušta Naručitelju

korištenje kolosijeka i ponovnu uspostavu prometa. Ovaj promet na kolosijeku se

proglašava privremenom mjerom u skladu s Člankom 10.2 [Preuzimanje Dijela

Radova].

„Kolosijek“ podrazumijeva infrastrukturne podsustave ili njihove dijelove s pripadajućim

zemljištem te kapacitete neophodne za uporabu i održavanje, koji treba ostati stabilan,

neoštećen i izvan dosega strojeva, materijala i ljudi, kako bi se omogućio siguran promet i

sigurni Radovi na Gradilištu.

f) Plan pristupa pojedinim dijelovima Gradilišta u zoni odvijanja prometa trebaju dogovoriti

predstavnici Izvođača i Inženjera, uz odobrenje Naručitelja u okviru detaljnog

Vremenskog plana odnosno Plana izvođenja radova u zatvoru pruge koji će se izrađivati

za svaki period (tjedni, mjesečni, već prema dogovoru).

g) Pravo pristupa pojedinim dijelovima Gradilišta u zoni izvan odvijanja prometa se odnosi

na granice Gradilišta određene dokumentacijom ili najviše na područje dodatnih parcela

http://www.hzinfra.hr/?p=7370

120

na kojima Izvođač može dogovoriti njihovu uporabu. U slučaju takve potrebe Izvođač će

14 dana prije početka radova koje zahtijevaju korištenje dodatnih parcela o tome

obavijestiti Inženjera, ishoditi suglasnost vlasnika te za cijelo korištenje dodatne parcele

voditi evidenciju o datumu ulaska, aktivnostima te datumu izlaska sa dodatnih parcela.

h) Ako zaposlenici Izvođača trebaju obavljati posao u nekoj prostoriji ili na terenu u

vlasništvu Naručitelja na kojem se nalaze uređaji koji nisu dio ovog Ugovora, Izvođač će

od Nadzornog inženjera tražiti prisutnost odgovornog člana osoblja Naručitelja koji će

nadgledati Radove koji će se tamo izvoditi, kako ne bi došlo do kolizije s uređajima u

pogonu koji nisu izravno povezani s Radovima Izvođača. Iako će Inženjer poduzeti sve

razumne mjere kako bi njegovo osoblje ili osoblje Naručitelja bilo dostupno kad je

potrebno, zahtjevi Naručiteljevog vlastitog Programa održavanja imaju prednost i imat će

prioritet u svim slučajevima.

i) Izvođač će poštivati sve ugovore koje sklapa Naručitelj s bilo kojom osobom ili osobama

a koji se odnose na zemljište potrebno za izvršenje radova. Izvođač ima pravo na zahtjev

dobiti kopije bilo kojeg ugovora ili njegovog dijela koji se odnosi na to.

3.1.4. Iskolčenje (Članak 4.7 Ugovora)

a) Nakon pripremnog sastanka, a u skladu sa elaboratom iskolčenja, Naručitelj će uz

prisustvo Inženjera predati Izvođaču točke operativnog poligona.

b) Prije početka Radova, na svakom pojedinom dijelu Gradilišta odnosno objekta gdje je to

potrebno, Izvođač treba, u skladu sa elaboratom iskolčenja, izvršiti detaljno iskolčenje.

c) Izvođač je dužan provjeriti točnost podataka navedenih u elaboratu iskolčenja te u slučaju

neslaganja o istome odmah obavijestiti Inženjera.

d) Sva mjerenja i iskolčenja tijekom izvođenja radova provodit će predstavnik Izvođača

ovlašten za geodetske radove.

3.1.5. Zatvor pruge

a) Izvođaču će se odobriti permanentni zatvor na cijeloj pružnoj dionici Zaprešić - Zabok u

trajanju od 6 mjeseci (2. etapa), te sedam (7) satne zatvore pruge (u pravilu u

vremenskom periodu između 7.30 i 16.30 sati svakim radnim danom od ponedjeljka do

subote).

b) Iznimno će se, u ovisnosti o tehnologiji i potrebama izvođenja pojedinih radova, odobriti

i zatvori pruge u trajanju od 12/24/48/72 sata (u pravilu vikendom, od petka do

ponedjeljka).

c) Zahtjevi Izvođača za pristup i zatvor pruge, razmatrat će se na tjednim sastancima, 14

dana prije nego što trebaju biti izvedeni Radovi. Ako se tako dogovori, zatvor pruge

odredit će se u skladu s propisima Naručitelja.

d) Izvođač treba, u svrhu odobrenja zatvora pruge, predati Plan izvođenja radova u zatvoru

pruge, koji će uključivati ali ne i ograničiti se na sljedeće:

121

i. datum/period i vrijeme radova,

ii. točno područje na kojima će se izvoditi radovi

iii. broj zaposlenika koji će sudjelovati u Radovima

iv. informaciju o tome je li potrebna prisutnost zaposlenika Naručitelja

v. metode rada koje treba usvojiti

vi. metode zaštite postojeće opreme,

vii. metode zaštite osoblja tijekom rada,

viii. metode komunikacije koje treba primijeniti,

ix. ime i kontakte odgovorne osobe i nadzorne stručne osobe Izvođača koje će biti

prisutne

x. informacije o tome hoće li Radovi uključivati bilo kakve opasne procese, koji

uključuju električne uređaje pod visokim naponom, otvoreni plamen ili otrovne

tvari,

xi. u slučaju 'intruzivnih' (ometajućih) aktivnosti, potrebno je dostaviti sve detalje o

testiranjima koja će biti potrebna kako bi se osiguralo zadovoljavajuće

funkcioniranje sustava, uređaja, softvera ili kolosiječnih strujnih krugova na koje

će testiranje utjecati, prije nego što se nastavi s prometovanjem vlakova

xii. informaciju o tome hoće li dovršavanje Radova rezultirati pojavom nekih

nepoznatih rizika za osoblje Naručitelja ili druge osobe

xiii. Izvod iz prometno tehnološkog elaborata odvijanja prometa za vrijeme izvođenja

radova, ako ti radovi zahtijevaju iznimne zatvore pruge navedene pod točkom b)

ovog članka.

e) Za potrebe izvođenja radova u zoni odvijanja prometa Izvođač je dužan ispuniti odredbe

iz članka 1. Stavak 2 i 4 Priloga 4. Prometne upute (Uputa HŽI 40).

f) Prilikom izvođenja radova Izvođač je dužan poštivati odredbe Prometne upute (Uputa

HŽI 40) koje se na njega odnose.

g) Izvođač mora, u slučaju potrebe za zatvorima pruge izvan predviđenog vremenskog

perioda, u suradnji sa Inženjerom i Naručiteljem razraditi plan zatvora pruge. Uz Plan iz

točke c) ovog članka Izvođač će Inženjeru dostaviti i sve informacije o početku/kraju

zatvora pruge.

h) Naručitelj pridržava pravo otkazivanja odnosno skraćivanja zatvora pruge ako:

- zaključi da bi omogućavanje zatvora pruge bilo štetno za nastavak sigurnog

odvijanja željezničkog prometa.

- zbog izvanredne nastale potrebe za odvijanjem prometa na toj dionici pruge.

i) U slučaju izvanredne potrebe za odvijanje prometa Naručitelj će o istome obavijestiti

Izvođača minimalno 48 sata prije.

122

3.1.6. Izmještanje instalacija

a) Nacrtima se ne jamči točnost ili potpunost podataka o položaju podzemnih instalacija.

b) Prije početka radova na podzemnim instalacijama izvođač mora kontaktirati sve vlasnike

pojedinih instalacija, izvršiti pregled trase, locirati komunalne instalacije probnim

prekopima te izvoditi radove u skladu sa zahtjevima i uz nadzor pojedinih vlasnika

instalacija. Troškovi iskolčenja (mikolokacija) trase podzemnih instalacija autoriziranog

osoblja vlasnika instalacije terete Izvođača. Sve eventualne troškove vezane uz nadzor

vlasnika instalacija snosi Izvođač.

c) Izvođač mora uzeti u obzir i sa posebnom pažnjom se odnositi i na instalacije Naručitelja.

Sve podatke, sa kojima raspolaže, vezane uz vlastite instalacije Naručitelj će predati

Izvođaču.

d) Svaki tim Izvođača na mjestu izvođenja radova mora posjedovati detektor za lociranje

instalacija (cijevi, kabela …) i najmanje jedan član tima mora biti obučen za rukovanje

istim.

e) Ako Izvođač utvrdi postojanje bilo koje instalacije koja nije navedena u Nacrtima odmah

će u pisanoj formi o tome obavijestiti Inženjera.

f) Izvođač će snimiti stanje svih nađenih postojećih instalacija na području izvođenja radova

te ih ucrtati u situaciju i uzdužni profil iz Nacrta. Ti podaci će biti dostupni Inženjeru.

g) Izvođač će izvoditi radove na takav način da ne oštetiti ili ometa postojeće instalacije na

ili u blizini gradilišta. Svaku štetu koju je prouzročio Izvođač će u vlastitoj organizaciji,

uz odobrenje Nadzornog inženjera i vlasnika instalacija, izvršiti popravak na vlastiti

trošak.

h) Izvođač će u vlastitoj organizaciji osigurati uklanjanje ili izmještanje bilo koje instalacije

koje je potrebno za njegovu vlastitu korist ili to zahtjeva njegov način rada ali uz

prethodno odobrenje Inženjera. Prelaganje i zaštita postojećih vodova/instalacija te

prespajanja za koja su isključivo nadležne komunalne tvrtke i distributeri terete Izvođača.

i) Radove na plinovodu treba izvoditi tijekom ljetnih mjeseci (7. i 8. mjesec). Izvođač

radova treba 30 dana prije izvođenja radova obavijestiti vlasnika plinovoda o početku

radova na prelaganju plinovoda kako bi korisnici plina bili pravovremeno obaviješteni o

radovima.

j) Nakon izvedenih radova na izmještanju instalacija potrebno je prije puštanja u

eksploataciju provesti sva potrebna ispitivanja, ishoditi potrebne ateste te po potrebi

provesti interni tehnički pregled u skladu sa zahtjevima vlasnika instalacija.

3.1.7. Pristupni putovi (Članak 4.15 Ugovora)

a) Izvođač je u okviru ugovorene cijene dužan izgraditi i održavati sve ceste i gradilišne

putove potrebne za izvođenje Radova.

123

b) Cijelo vrijeme izvođenja radova Izvođač će surađivati s nadležnom upravom za ceste i

nadležnom policijskom upravom, a vezano za radove te pristup na gradilište i upotrebu

cesta.

c) Prije početka Radova Izvođač je dužan utvrditi prvobitno stanje putova i cesta po kojima

će se vršiti prijevoz materijala odnosno kojim će prometovati u svrhu izvođenja radova.

Inženjer će, na zahtjev Izvođača, organizirati pregled te zajedno s nadležnom upravom

za ceste, vlasnicima imovine i usjeva koji mogu biti pogođeni izvođenjem radova

utvrditi prvobitno stanje i o tome sačiniti zapisnik.

d) Ukoliko Izvođač prije započinjanja nekih radova posebno ne upozori Inženjera na

promjene na cestama, privatnoj i javnoj imovini, zemljištu i usjevima, kao relevantno

stanje istih će se smatrati ono iz zapisnika prvotnog obilaska i pregleda.

e) Izvođač je, isto tako, dužan održavati sve javne ceste koje koristi u svrhu građenja,

sanirati sva eventualna oštećenja nastala korištenjem te ih po završetku radova dovesti u

prvobitno stanje bez prava na naknadu troškova.

f) Kada izvođenje radova nužno uvjetuje izmještanje bilo koje postojeće prometnice,

pješačke staze ili javnog prolaza Izvođač će osigurati i održavati alternativni pravac, koji

će biti prihvaćen od strane Inženjera i koji će biti u funkciji prije nego dođe do ometanja

postojećeg izvođenjem radova.

g) Izvođač je dužan u skladu sa čl. 49 Zakona o cestama (NN br. 84/11, 18/13, 22/13, 54/13,

148/13 i 92/14) , u slučaju prekomjerne uporabe javnih cesta teškim ili srednje teškim

vozilima, platiti naknadu za prekomjernu upotrebu javne ceste.

h) Izvođač je dužan u skladu sa čl. 62 Zakona o cestama, ukoliko je potrebno u svrhu

izvođenja radova, izraditi prometni elaborat te na javnoj cesti, uz prethodnu suglasnost

Upravitelja javne ceste, uspostaviti odgovarajuću privremenu regulaciju prometa na

način koji osigurava sigurno odvijanje prometa i nesmetano izvođenje radova.

i) Izvođač će poduzete sve da vozila koja ulaze na gradilište i napuštaju ga ne iznose blato

ili druge nečistoće na cestovnu ili pješačku površinu i promptno će ukloniti svaku takvu

nečistoću.

j) Izvođač će prilikom izvođenja Radova usvojiti takve mjere koje će smanjiti štetno

djelovanje prašine na razumnu mjeru. Tijekom razdoblja suhog vremena Inženjer može

zahtijevati da se ceste, koje se često koriste i na kojima se odvija gusti promet gradilišnih

vozila, moraju zalijevati najmanje tri puta dnevno, a ceste unutar granica zahvata

gradilišta najmanje jednom dnevno. Za svaku štetu na usjevima, kućama i ostalom,

uzrokovanu prašinom, odgovoran je Izvođač.

3.1.8. Polovni materijal – deponiranje, skladištenje, sortiranje i pakiranje

a) Nakon izvođenja pojedinih radova na postojećem dijelu pruge/kolodvora potrebno je, u

skladu sa dogovorom sa Naručiteljem i prethodnim odobrenjem Inženjera, deponirati sav

polovni materijal. Pod polovnim materijalom se prvenstveno podrazumijeva tračnice,

pragovi, skretnice, kolosiječni pribor, postojeći čelični elementi mosnih konstrukcija,

124

dijelovi postojećeg osiguranja pruge uključujući i elemente željezničko cestovnih

prijelaza itd.

b) Za privremeno deponiranje polovnog materijala moguće je koristiti lokacije na dionici

Zaprešić – Krapina i Zabok - Bedekovčina i to u kolodvorima Zaprešić, Novi Dvori,

Luka, Veliko Trgovišće, Bedekovčina, Krapina i stajališu Pojatno.

c) Prije odlaganja kamenog materijala potrebno je, po potrebi, pripremiti mjesto deponiranja

odnosno skinuti humus, ukloniti nisko grmlje i raslinje te nasuti i poravnati teren. Ove

troškove snosi Izvođač.

d) U slučaju potrebe odredit će se i dodatne lokacije deponija polovnog materijala.

e) Polovni kameni materijal III kategorije potrebno je zbrinuti u skladu sa Uputom o

postupanju sa rabljenim kamenim agregatima pridobivenim radovima na pružnom

gornjem ustroju željezničkih pruga (Službeni vjesnik 2/15), Zakonom o održivom

gospodarenju otpadom (NN br. 94/13), Pravilnikom o gospodarenju otpadom (NN br.

23/14, 51/14) te Uredbi o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada

i listom opasnog otpada (NN br. 50/05, 39/09).

f) Tračnice je nakon demontaže potrebno razrezati na dužine od 20 m i složiti.

g) Sa polovnih drvenih pragova II i III kategorije potrebno je skinuti sav kolosiječni pribor.

Polovne drvene pragove III kategorije potrebno je zbrinuti, u skladu sa Uputom o

razvrstavanja rabljenih drvenih željezničkih pragova (Službeni vjesnik 14/10 i 32/12),

Zakonom o održivom gospodarenju otpadom, Pravilnikom o gospodarenju otpadom te

Uredbi o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom

opasnog otpada. Pragovi III kategorije se ne smiju privremeno deponirati bez

prethodnog uređenja deponije u skladu sa uvjetima kojima se propisuje uređenje

deponije za opasni otpad.

h) Cjelokupni kolosiječni pribor je potrebno nakon demontaže sortirati, složiti u drvene

kutije (približne zapremine 1 m3) i obilježiti. Sa skretnica je nakon demontaže potrebno

skinuti i odijeliti metalne dijelove i skretničku građu. Pragove je nakon demontaže

potrebno označiti brojevima.

i) Metalne dijelove mosta Črnec potrebno je deponirati u kolodvoru Novi Dvori, mostova

Vučerna i Lužki potok u kolodvoru Luka, a mosta Horvacka u kolodvoru Veliko

Trgovišće. Prije deponiranja potrebno ih je razrezati na dimenzije pogodne za prijevoz.

j) Nakon demontaže, sortiranja, slaganja i po potrebi obilježavanja pojedinih dijelova, iste

je putem Zapisnika o primopredaji, kojeg je dužan ovjeriti i Inženjer, potrebno predati

poslovima Održavanja HŽ Infrastrukture. Primopredaja će se vršiti po potrebi, najmanje

jednom mjesečno. Do vremena primopredaje je za sav demontirani materijal odgovoran

Izvođač.

k) Postojeće signalno-sigurnosne i telekomunikacijeke uređaje koji više neće biti u funkciji,

uključujući ali ne ograničivši se na signale s temeljima, indusi balize, uređaje

kolosiječnog strujnog kruga, relejne grupe, cestovne signale, napojne uređaje, kućice

ŽCP-a, blok kućice i sl., Izvođač je dužan pažljivo demontirati i dopremiti u skladište

125

Naručitelja na Ranžirnom kolodvoru Zagreb te putem Zapisnika o primopredaji, kojeg je

dužan ovjeriti i Inženjer, predati poslovima Održavanja HŽ Infrastrukture.

3.1.9. Zbrinjavanje viška materijala, građevinskog otpada i potencijalnog opasnog

otpada

a) Izvođač je u okviru ugovorene cijene dužan na propisan način zbrinuti sav višak

materijala iz iskopa, sav iskopani materijal koji je nepogodan za uporabu, sav ostali

građevinski otpad i potencijalni opasni otpad.

b) Obveza zbrinjavanja viška materijala i ostalog građevinskog otpada uključuje

pronalaženje lokacija odlagališta (gradske deponije ili slično), pribavljanje pripadajućih

suglasnosti nadležnih komunalnih i drugih službi, (uključujući i suglasnost Inženjera),

plaćanje naknada za odlaganje te po potrebi i troškove planiranja i uređenja deponije te

sve ostale troškove (uključujući i izradu, održavanje i uklanjanje pristupnih putova)

vezane uz zbrinjavanje viška materijala i građevinskog otpada.

c) Obveza zbrinjavanja potencijalnog opasnog otpada uključuje postupak utvrđivanja

postojanja opasnog otpada (uzorkovanje, ispitivanje, izradu izvješća o fizikalno-

kemijskim svojstvima otpada itd.) te zavisno od rezultata analize pronalaženje lokacija

odlagališta (gradske deponije ili slično) odnosno odgovarajuće institucije (spalionice i sl.)

koja će provesti zbrinjavanje. Obveza zbrinjavanja uključuje sve navedeno u prethodnoj

točki b) odnosno, u slučaju opasnog otpada, sve ostalo što je potrebno za potpuno

zbrinjavanje u skladu sa važećom zakonskom regulativom.

d) Izvođač je dužan zbrinuti sav višak materijala, ostali građevinski otpad te potencijalni

opasni otpad u skladu sa:

- Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN br. 94/13);

- Pravilnikom o gospodarenju građevnim otpadom (NN br. 38/08).

- Pravilnikom o gospodarenju otpadom (NN br. 23/14, 51/14);

- Uredbi o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom

opasnog otpada (NN br. 50/05, 39/09);

- Uputom o postupanju sa rabljenim kamenim agregatima pridobivenim radovima

na pružnom gornjem ustroju željezničkih pruga (Službeni vjesnik 2/15)

- Uputom o razvrstavanja rabljenih drvenih željezničkih pragova (Službeni vjesnik

14/10 i 32/12),

3.1.10. Rad Naručitelja

Predstavnici Naručitelja će obavljati poslove određivanja zatvora pruge, uključenja /

isključenja napona, ispitivanje i puštanje u rad postojećih signalno-sigurnosnih uređaja

bez troškova za Izvođača.

3.1.11. Zaštita okoliša (Članak 4.18 Ugovora)

a) Tijekom izgradnje pruge potrebno se pridržavati Operativnog plana mjera za slučaj

izvanrednih i iznenadnih onečišćenja s mjerama sprječavanja, širenja i uklanjanja

126

onečišćenja, te svih odredbi Državnog plana mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih

onečišćenja voda (NN br. 05/11).

b) Prilikom rada s građevinskim strojevima zabranjeno je ispuštanje ili bacanje otpadnih

ulja, goriva, te drugih otpadnih tvari koje imaju karakteristike opasnog otpada

(akumulatori i dr.) uz trasu pruge. Opskrba gorivom treba biti osigurana na način da ne

dođe do izlijevanja.

c) Kod prolaza mehanizacije, odvoza i dovoza materijala koristiti putove, po mogućnosti

postojeće, na način da se bukom i prašinom u najmanjoj mogućoj mjeri ugrozi okolno

stanovanje te da se devastiranje okolnog tla i uznemiravanje životinja svede na najmanju

moguću mjeru.

d) Kako bi se spriječila pojava akcidenata potrebno je gradilište osigurati sigurnosnom

opremom – mehanizacijom za brzo uklanjanje nastalih zagađenja, mobilnim crpkama,

kontejnerima za odlaganje otpada, sredstvima za neutralizaciju onečišćenja i dr.

e) Prilikom izvođenja građevinskih radova, humusni sloj potrebno je kontrolirano odlagati i

kasnije koristiti za uređenje nasipa pruge i zelenog pojasa uz trasu pruge. Sav višak

materijala iz iskopa te sav građevinski otpad se mora zbrinuti na za to predviđenim

deponijama.

f) Tijekom izgradnje se mora osigurati propisno zbrinjavanje sanitarnih otpadnih voda na

gradilištu korištenjem pokretnih sanitarnih čvorova.

g) U svim fazama izgradnje je potrebno osigurati uredno funkcioniranje postojeće odvodnje

trupa pruge. Kanali kojima će se odvoditi oborinska voda moraju se konstantno čistiti i

kontrolirati.

h) Tijekom izgradnje je potrebno provoditi stalnu kontrolu građevinske mehanizacije i

vozila koja sudjeluju u građevinskim radovima te osigurati poseban plato za parkiranje

vozila.

i) Zemljane radove na području vodozaštitnih zona je potrebno izvoditi u kratkim sekcijama

na način da se spriječi otjecanje čestica i nečistoća za vrijeme oborina.

j) U slučaju nailaska na podzemna staništa potrebno je obustaviti radove dok se ne utvrdi

zatečeno stanje lokaliteta i ne definira njegova vrijednost, te vezano uz to potrebne mjere

zaštite podzemne flore i faune.

k) U slučaju nailaska na arheološko nalazište ili nalaze, odnosno nepokretne ili pokretne

nalaze materijalne kulture čovjeka iz prošlosti (ostaci arhitekture, grobovi, posuđe, oružje

i dr.) potrebno je radove odmah prekinuti i o nalazu bez odgađaja obavijestiti nadležno

tijelo.

l) Za vrijeme izvođenja radova je potrebno provoditi propisane mjere kako ne bi došlo do

požara i eksplozija prilikom prijevoza opasnih materijala.

127

m) Ambalaža u kojoj se prevoze opasne tvari mora biti izrađena i zatvorena tako da pri

uobičajenim prijevoznim uvjetima ne može doći do gubitka sadržaja iz pošiljke spremne

za otpremu, osobito zbog temperaturnih, vlažnih ili tlačnih oscilacija.

n) Ambalaža koja se rabi za prijevoz opasnih tvari mora biti atestirana i označena prema

odgovarajućim normama i propisima.

o) Nakon dovršetka Radova Izvođač je dužan postojeću prugu na mjestima izmicanja

demontirati, a teren dovesti u prvobitno stanje.

p) Konačna Potvrda o preuzimanju neće biti izdana Izvođaču prije nego ukloni sve svoje

strojeve, opremu, postrojenja, otpadni materijal i ostalo s mjesta gdje su se odvijali radovi

i dok Gradilište ne dovede u stanje najbliže kako je bilo prije početka Radova.

128

3.2. PRIORITETI U IZVOĐENJU RADOVA, DINAMIKA IZVOĐENJA I

OGRANIČENJA

3.2.1. Dinamika izvođenja radova, organizacija i odvijanje prometa

a) Radovi na projektu rekonstrukcije i elektrifikacije željezničke pruge na dionici Zaprešić -

Zabok moraju biti u cijelosti završeni u roku od 24 mjeseci od datuma početka radova.

b) Prioritet u dinamici izvođenja radova imaju pripremni radovi koji obuhvaćaju sljedeće:

priprema gradilišnog prostora, dostava materijala, donji ustroj i objekti na dionicama

devijacija (izgradnja mosta Vučerna u km 11+429), proširenje nasipa, izrada cesta,

objekta na cesti, pristupnih puteva, rušenje postojećih skladišta, izmještanje postojećeg

STA kabela, izrada privremenih uređenih površina i staza za komunikaciju u kolodvoru

Zabok, priprema terena za teretni kolodvor Zabok, rekonstrukcije svih zgrada u dijelu za

smještaj SS i TK uređaja, izgradnja nove zgrade za smještaj SS i TK uređaja u kolodvoru

Zabok, rekonstrukcija postrojenja za sekcioniranje s bočnim vodom PS2+1BV Zaprešić.

c) Nakon pripremnih radova potrebno je za vrijeme permanentnog zatvora cijele pružne

dionice Zaprešić – Zabok u trajanju od 6 mjeseci (predvidivo u proljetnom i ljetnom

razdoblju godine) izgraditi sve objekte (4 pothodnika, 3 mosta, propuste), napraviti

sanaciju nasipa šljunčanim stupovima, ugradnju gornjeg ustroja na dionicama

rekonstrukcije, regulaciju kolosijeka, križanja infrastrukturnih vodova i kabela, drenaže u

stajalištima i kolodvorima, radove na donjem i gornjem ustroju, dogradnja kolosijeka i

skretnica u kolodvorima i stajalištima, kabliranje, izgradnja stupova KM, kućica APB-a i

ŽCP-a, ugradnja opreme.

Radovi na kabliranju, izgradnji stupova KM-a, kućica APB-a i ŽCP-a i ugradnji oprema

predviđaju se uz radove na donjem ustroju s pomakom od jedne poddionice.

Nakon toga potrebno je izvršiti ostale radove na dogradnji perona, pothodnika,

nadstrešnica, parkirališta, odvodnja te završetak svih objekata iz prethodne etape.

Završi radovi obuhvaćaju: otpuštanje naprezanja u tračnicama, završno varenje, fina

regulacija kolosijeka, ugradnja rasvjetnih stupova, te montaža opreme za elektrifikaciju,

montaža svih dodatnih kontakta, signala, elektroničkih uređaja u kolodvorima, ŽCP-ima

(uspostava ESSU).

d) Za cijelo vrijeme izvođenja Radova, osim u vrijeme odobrenih zatvora pruge, se mora

osigurati neprekidno odvijanje željezničkog prometa. U svrhu izvođenja radova u zoni

odvijanja prometa Izvođač je dužan izraditi Prometno tehnološki elaborat te izvješće o

Radovima koji će se odvijati u zatvorima pruge.

e) Radove na rekonstrukciji postojećeg kolosijeka treba izvoditi tako da postojeći sustav

osiguranja pruge bude u funkciji.

f) Osiguranje željezničko cestovnih prijelaza mora raditi i u slučaju kada je postojeći sustav

osiguranja pruge potrebno trajno isključiti. Sve potrebne preinake postojećeg sustava

osiguranja na željezničko cestovnim prijelazima dužan je u svom trošku izvesti Izvođač.

g) Za vrijeme izvođenja svih radova sustav napajanja električnom energijom te radio

telekomunikacijska veza moraju biti u funkciji. Sve troškove prilagodbe postojećeg

sustava napajanja i telekomunikacija snosi Izvođač.

129

h) U svrhu ostvarenja tražene dinamike i zahtjeva za neprekidnim odvijanjem željezničkog

prometa (osim u vremenu trajnog zatvora pružne dionice od 6 mjeseca) te ograničenja

navedenih u točki 3.1.3. Pravo pristupa, Izvođač je dužan osigurati sva potrebna Sredstva,

Materijale i Postrojenja. Isto je potrebno uzeti u obzir prilikom izrade Vremenskog plana.

i) Za potrebe izvođenja Radova izvođač je dužan, sukladno točki 3.1.5. Zatvor pruge,

organizirati i regulirati promet te angažirati nadzornu stručnu osobu.

3.2.1.1. Radovi na otvorenoj pruzi

a) U skladu sa zahtjevom za nesmetanim odvijanjem prometa u što dužem vremenskom

periodu, odnosno opisom radova iz općih knjiga glavnog projekta, potrebno je planirati

cjelokupnu koncepciju izvođenja radova. U tu svrhu je potrebno prije svega, i to na

području ne manjem od određene poddionice, izvesti sve radove izvan zone odvijanja

prometa odnosno onih čije izvođenje omogućuje nesmetano odvijanje željezničkog

prometa.

b) Pod radovima izvan zone odvijanja prometa se prvenstveno podrazumijevaju radovi:

priprema gradilišnog prostora, dostava materijala, donji ustroj i objekti na dionicama

devijacija (izgradnja mosta Vučerna u km 11+429), proširenje nasipa, izrada cesta,

objekta na cesti, pristupnih puteva, rušenje postojećih skladišta, izmještanje postojećeg

STA kabela, izrada privremenih uređenih površina i staza za komunikaciju u kolodvoru

Zabok, priprema terena za teretni kolodvor Zabok, rekonstrukcije svih zgrada u dijelu za

smještaj SS i TK uređaja, izgradnja nove zgrade za smještaj SS i TK uređaja u kolodvoru

Zabok, rekonstrukcija postrojenja za sekcioniranje s bočnim vodom PS2+1BV Zaprešić.

c) Za vrijeme izvođenja ovih radova (radova izvan zone odvijanja prometa) postojeće

osiguranje pruge (uključujući i željezničko cestovne prijelaze) mora biti u funkciji i

promet vlakova se mora odvijati prema planiranom voznom redu upravitelja

infrastrukture bez uvođenja ograničenja.

d) Nakon izvođenja svih radova izvan zone odvijanja prometa moguće je započeti sa

izvođenjem radova u zoni odvijanja prometa.

e) Pod radovima u zoni odvijanja prometa se prvenstveno podrazumijevaju radovi na

izgradnji novih dijelova željezničke pruge (uključujući sve objekte, kontaktnu mrežu,

osiguranje i sl) koji zadiru u slobodni profil odnosno stabilnost postojećeg kolosijeka,

radovi na dijelovima kolodvora, radovi na objektima postojećeg kolosijeka

(rekonstrukciji mostova, propusta, izgradnji pothodnika i sl.).

f) Za potrebe izvođenja radova u zoni odvijanja prometa će se osigurati zatvori pruge u

skladu za poglavljem 3.1.5. Zatvor pruge.

g) Izvođenje ovih radova (radovi u zoni odvijanja prometa) je potrebno izvoditi po

poddionicama čije su granice određene stacionažama u glavnom projektu. Granice

pojedinih poddionica je moguće mijenjati u skladu sa zahtjevima građenja i uz prethodno

odobrenje Inženjera.

130

h) Prilikom izvođenja ovih radova (radovi u zoni odvijanja prometa), radovi koji ometaju

promet mogu se izvoditi samo na jednoj poddionici. Radovi na sljedećoj poddionici

mogu započeti po završetku svih aktivnosti na prethodnoj, odnosno radovi se mogu

izvoditi samo na jednoj poddionici pruge. Dovršetak radova na pojedinoj poddionici

utvrdit će Inženjer u skladu sa točkom 3.3.1.1. Testovi po dovršetku Radova na pruzi

otvorenoj za redovan željeznički promet.

i) Za vrijeme izvođenja ovih radova željezničko cestovni prijelazi moraju biti u funkciji.

j) Po dovršetku svih prethodno navedenih radova, moguće je na određenoj poddionici

pristupiti izvođenju završnih radova.

k) Pod završnim radovima se prvenstveno podrazumijevaju: završni radovi i fina regulacija

kolosijeka, ugradnja rasvjetnih stupova, te montaža opreme za elektrifikaciju, montaža

svih dodatnih kontakta, signala, elektroničkih uređaja u kolodvorima, ŽCP-ima

(uspostava ESSU).

l) Za vrijeme izvođenja ovih (završnih) radova promet će se odvijati u kolodvorskom

(odjavnom) razmaku. Prioritet kod završnih radova jeste osposobljavanje signalno

sigurnosnih uređaja na pojedinim poddionicama te puštanje istih u probni rad u što

kraćem vremenu.

m) Trajanje ovih (završnih) radova mora se planirati u što kraćem vremenskom periodu,

odnosno vrijeme u kojem će se promet odvijati u kolodvorskom (odjavnom) razmaku ne

može sveukupno trajati duže od 4,5 mjeseca.

n) Po završetku izvođenja ovih (završnih) radova mora se u režimu pokusnog rada, na

pojedinoj poddionici u najkraćem mogućem roku, uspostaviti promet.

o) Pokusni rad građevinskog i elektroenergetskog podsustava može, u slučaju ranijeg

završetka radova i potreba daljnjeg izvođenja, biti proveden prije pokusnog rada

prometno upravljačkog i signalno sigurnosnog infrastrukturnog podsustava.

3.2.1.2. Radovi u kolodvorima

a) Radove u kolodvorima je potrebno izvoditi u skladu sa odredbama o etapnosti izvođenja

radova propisanih u glavnom projektu.

b) Za cijelo vrijeme izvođenja radova mora biti osiguran pješački prijelaz s jedne na drugu

stranu kolodvora i pristupi uređenim površinama (u funkciji prijevoza putnika) između

kolosijeka.

c) Svi postojeći kolodvorski SS uređaji ostaju u radu što je dulje moguće vezano uz

dinamiku izvođenja građevinskih radova. Kolodvorski SS uređaji bit će trajno isključeni

iz rada u kolodvorima Novi Dvori, Luka i Veliko Trgovišće početkom izvođenja 2. etape,

kada se cijela dionica pruge Zaprešić - Zabok zatvara za promet na razdoblje od 6

mjeseci.

Za cijelo vrijeme izvođenja radova dio kolodvora Zabok mora biti u funkciji.

131

Nastavak upravljanja prometom SS uređajima u navedenim kolodvorima bit će u trenutku

puštanja u rad novih SS uređaja. Svi uređaji osiguranja ŽCP-a koji su u ovisnosti s

navedenim kolodvorima moraju ostati osigurani postojećim uređajima do trenutka

puštanja u rad novih uređaja ŽCP-a.

d) Skretnice koje nisu uključene u sustav osiguranja kolodvora, te se postavljaju na licu

mjesta radi osiguranja voznog puta vlaka ili pružnog vozila potrebno je opremiti „Robel“

bravama koje osigurava Izvođač radova.

e) Kolodvorski ŽCP-i za vrijeme od isključenja postojećih uređaja osiguranja do vremena

puštanja u rad novog uređaja osiguranja moraju ostati osigurani postojećim uređajima.

f) Radove u kolodvorskim zgradama je potrebno izvoditi u skladu s odredbama o etapnosti

izvođenja radova propisanih u glavnom projektu odnosno sukladno uvjetima koji

omogućuju sigurno odvijanje prometa.

3.2.2. Geotehničke značajke

3.2.2.1. Otvorena pruga

- Pružni donji ustroj - zaštitni sloj

Ovisno o zbijenosti ravnika posteljice određuju se slijedeća dva tipa konstrukcije zaštitnog sloja,

Tip 1 (geotekstil,geomreža,40 cm zaštitnog sloja) i Tip 2 (geotekstil, geomreža, 20cm zaštitnog

sloja, geomreža, 20 cm zaštitnog sloja).

Na predmetnoj pruzi predviđa se ugradnja netkanog geotekstila proizvedenog iz mehanički

učvršćenih, beskonačno predenih 100% polipropilenskih UV stabiliziranih vlakana. Nije

dopuštena ugradnja geotekstila proizvedenog od reciklirane sirovine (vlakana).

Nije dopuštena ugradnja geomreža proizvedenog od reciklirane sirovine.

Geomreža mora osigurati prijenos opterećenja interakcijom i uklještenjem, te imati funkciju

stabilizacije. Prednost pri odabiru geomreža dana je mrežama sa većom radijalnom krutosti, tj.

mrežama koje imaju čvrstoću u svim smjerovima u ravnini.

- Pružno tijelo


m. Poprečni pad planuma može biti jednostran ili dvostran sa nagibom od najmanje 5%.

Uz željezničku prugu ne smiju se stvarati umjetni usjeci od otpadnoga materijala. Za proširenje

ravnika i izgradnju novih dijelova nasipa mora se dopremiti novi, odgovarajući materijal. Za te

svrhe ne smije se koristiti materijal iskopan prigodom radova.

Određuje se temeljita sanacija nestabilne dionice:

- od km 4+800 km 11+900. Razmatrajući uvjete u tlu za sanaciju nestabilne dionice u km

11+600 određen je odsječak koji se spaja s dionicom od km 4+800 do 10+980.

- km 13+662,00 do km 14+025,00

- km 19+100 do km 21+545

Sanacija navedenih nestabilnih dionica provest će se poboljšanjem temeljnog tla metodom

dubinskog vibracijskog zbijanja izvedbom šljunčanih stupova.

Točan tlocrtni raspored šljunčanih pilota odredit će se izvedbenim projektom.

132

Pri izvedbi šljunčanih stupova važno je da se površinski sloj tla u debljini od minimalno 1 m,

ovim postupkom poboljšanja (zbijanje vibriranjem), ne ošteti stoga se zabranjuje vibriranje u

tom sloju i pri izvlačenju sonde potrebno je samo ispuniti bušotinu do površine.

3.2.2.2. Mostovi

- most Črnec

Temeljenje mosta izvodi se na pilotima. Ispod svake ploče upornjaka nalazi se po četiri pilota.

Zaštita građevne jame izvodi se konstrukcijom od čeličnog žmurja.

Kako bi se omogućio rad u suhom potrebno je osigurati stalni rad crpki kako bi se procjedna

voda prikupljala i odvodila iz građevne jame.

- most Vučerna


Ispod dna temeljne ploče oba upornjaka izvodi se zamjena temeljnog tla kamenim materijalom

granulacije 0- 64 mm. Predviđena je zamjena od 0,5-1,5 m,a uvjet je zamjena do pješčanog sloja

u podlozi. Zaštita građevne jame izvodi se konstrukcijom od čeličnog žmurja.

Kako bi se omogućio rad u suhom potrebno je osigurati povremeni rad crpki kako bi se

eventualna procjedna voda prikupljala i odvodila iz građevne jame.

- most Lužki Potok



granulacije 0-64 mm. Zaštita građevne jame izvodi se konstrukcijom od čeličnog žmurja.

Kako bi se omogućio rad u suhom potrebno je osigurati povremeni rad crpki kako bi se

eventualna procjedna voda prikupljala i odvodila iz građevne jame.




granulacije 0-64 mm.



privremenim zacjevljivanjem potoka. Kako bi se omogućio rad u suhom potrebno je osigurati

povremeni rad crpki kako bi se eventualna procjedna voda prikupljala i odvodila iz građevne

jame.



Ispod dna temeljne ploče oba upornjaka izvodi se zamjena temeljnog tla (visokoplastične gline)

kamenim materijalom granulacije 0-64 mm. Predviđena je zamjena 0,5 m, koja se polaže na

razdjelni geotekstil.



133

privremenim zacjevljivanjem potoka. Kako bi se omogućio rad u suhom potrebno je osigurati

povremeni rad crpki kako bi se eventualna procjedna voda prikupljala i odvodila iz građevne

jame.

3.2.2.3. Pothodnici



vode. Na području zahvata trenutno se nalazi peron, kolosijek, i podzemni vodovi, koji se moraju

ukloniti prije početka iskopa građevne jame.

Osiguranje temelja postojeće zgrade kolodvora provest će se izvedbom zagatne stijene od

čeličnog žmurja. Građevna jama izvest će se u širokim iskopu. Odvodnja oborinskih i procjednih

voda provodi se od iskopa ispod kote razine podzemne vode u okolini do faze kada je pothodnik

izveden do faze u kojoj ne može doći do izdizanja pothodnika uslijed djelovanja uzgona i kada je

zasipavanje zaleđa vanjskih zidova pothodnika izvedeno do kote kada ne može doći do

hidrauličkog sloma temeljnog tla.

Razina podzemne vode uz kolodvorsku zgradu pratit će se preko ugrađenog piezometra, a

eventualno slijeganje kolodvorske zgrade preko geodetskih kontrolnih repera ugrađenih u zidove

objekta (4 komada).

- kolodvor Luka





žmurja. Građevna jama izvest će se u širokim iskopu. Crpenja za vrijeme radova na temeljenju se

očekuju samo kao povremena i služe prikupljanju oborinske vode i eventualno procijeđene kroz

spojnice zagatne stijene i dno.













- kolodvor Zabok

134


vode. Na području zahvata trenutno se nalazi peron, kolosijek, skladište i podzemni vodovi, koji

se moraju ukloniti prije početka iskopa građevne jame.

Izvedba pothodnika provest će se u 2 faze. Prva faza podrazumijeva izvedbu dijela pothodnika

uz kolodvorsku zgradu i kolosijeke 1 - 4. U prvoj fazi podrazumijeva se prometovanje

kolosijecima 5 i 6. Druga faza nastavlja izgradnju pothodnika kad je prva faza izvedena i novi

kolosijeci 1 - 3 pušteni u promet. Pothodnik se u drugoj fazi izvodi ispod postojećih kolosijeka 5

i 6.







Eventualno slijeganje kolodvorske zgrade i kolosijeka pratit će se preko geodetskih kontrolnih

repera ugrađenih u zidove objekta, odnosno markiranih pozicija na šinama kolosijeka (8

komada).

3.2.3. Radovi koji utječu na vodotoke

a) Prije izvođenja bilo kakvih radova koji imaju utjecaj na vodotoke Izvođač je dužan 14

dana prije početka radova o tome obavijestiti Inženjera.

b) U svrhu izvođenja radova koji imaju utjecaja na vodotoke Izvođač je dužan izraditi

dokumentaciju u skladu sa točkom 2.4.2. Dokumentacija Izvođača, a posebno Projekt

privremene regulacije vodotoka ovjeren od strane nadležne institucije – Hrvatskih voda te

dio Plana zaštite okoliša vezan uz Operativni plan mjera za slučaj izvanrednih i

iznenadnih onečišćenja s mjerama sprječavanja, širenja i uklanjanja onečišćenja.

c) Izvođač je odgovoran za sve vrijeme izvođenja radova održavati vodotok u smislu

dovoljnog protoka, sprečavanja taloženje mulja ili drugog materijala te sprečavanja

zagađenja vodotoka i slivnog područja, koje može proizaći iz njegovog izvođenja radova.

3.2.4. Ostali uvjeti

a) Za potrebe ispitivanja građevinskog i elektroenergetskog sustava Izvođač je dužan

osigurati odgovarajuću opremu, uključujući i mjerni vlak opremljen za mjerenje

parametara kolosijeka i kontaktne mreže.

b) Za potrebe ispitivanja prometno upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava, Izvođač

je dužan osigurati odgovarajuće željezničko vozilo.

c) U troškove opreme (mjernog vlaka, željezničkog vozila, lokomotive..) je potrebno

uključiti i troškove za gorivo, naknadu za korištenje trase te sve druge eventualne

troškove vezane uz ispitivanje.

135

d) Za potrebe održavanja pojedinih dijelova podsustava (skretnice, signalno sigurnosni

uređaji) Izvođač je, po završetku Radova, dužan osigurati broj rezervnih dijelova u skladu

sa tehničkim uvjetima i ovim Tehničkim specifikacijama te osigurati odgovarajuće

školovanje.

3.2.4.1. Rezervni dijelovi

a) Prema broju ugrađenih elemenata izvođač je dužan na temelju MTBF-a za razdoblje od 2

godine odrediti broj potrebnih rezervnih dijelova za svaki kolodvor i pripadajući dio

otvorene pruge posebno. Broj rezervnih dijelova za svaki ugrađeni tip elementa u

promatranom području/cjelini je najmanje 1. Ukoliko broj elemenata zamijenjenih za

vrijeme Razdoblja obavještavanja o nedostacima bude veći od broja rezervnih elemenata

dostavljenih prema MTBF izračunu, Izvođač je dužan nakon završetka Razdoblja

obavještavanja o nedostacima isporučiti broj elemenata identičan broju elemenata

zamijenjenih za vrijeme trajanja Razdoblja obavještavanja o nedostacima. Sustav

električnog grijanja skretnica za sve kolodvore (Novi Dvori, Luka, Veliko Trgovišće i

Zabok) po pitanju rezervnih dijelova smatra se jednom cjelinom, te je potrebno isporučiti

rezervne dijelove u skladu s gore navedenim uvjetima.

b) Izvođač je dužan isporučiti alate potrebne za ispitivanje i ugradnju opreme ugrađene u

kolodvoru i na otvorenoj pruzi s certifikatima o umjeravanju.

c) Adekvatna zaliha rezervnih dijelova i opreme za ispitivanje mora biti dostupna najmanje

10 godina od završetka radova. Izvođač je dužan obavijestiti poslodavca najmanje šest

mjeseci prije brisanja bilo kojih dijelova sustava iz opće dostupnosti i garantirati isporuku

funkcionalno jednake zamjenske jedinice za sve sustave unutar Izvođačeve vlastite

ponude za radnog vijeka te opreme ili sustava.

d) Izvođač je dužan predati Inženjeru na odobrenje popis svih rezervnih dijelova i alata koji

sadrži redni broj, naziv, opis elementa, oznaku proizvoda, jediničnu cijenu, broj

ugrađenih elemenata, broj isporučenih rezervnih djelova.

e) Izvođač je dužan 14 dana prije zahtjeva za obavljanje internog tehničkog pregleda

dostaviti sve rezervne dijelove.

f) Svi rezervni dijelovi i alati moraju biti dostavljeni u pakiranju prikladnom za dugotrajno

skladištenje.

g) Svi dostavljeni rezervni dijelovi moraju biti proizvedeni prema Sustavu osiguranja

kvalitete (Quality Assurance System) propisanom od proizvođača.

3.2.4.2. Školovanje osoblja za upravljanje prometno-upravljačkim i signalno-

sigurnosnim podsustavom

a) Izvođač je dužan izraditi priručnike za školovanje na hrvatskom jeziku i poslati Inženjeru

na odobrenje najmanje 28 dana prije početka školovanja. Izvođač je dužan organizirati

školovanje od strane proizvođača opreme za sve dijelove signalno sigurnosnog i

upravljačkog podsustava.

136

b) Izvođač je dužan izraditi plan školovanja u skladu s planom izvođenja za sve dijelove

signalno sigurnosnog i upravljačkog podsustava te ih uvrstiti u Vremenski plan.

Obavljeno školovanje za prometno osoblje i osoblje održavanja nužan je preduvijet za

puštanje u rad signalno sigurnosnog i upravljačkog podsustava.

c) Izvođač je dužan isporučiti najmanje dva simulatora sa svom popratnom opremom za

potrebe ispitivanja „interlocking softvera“ i školovanje prometnog osoblja s mogučnošću

prikaza kolosiječnih slika za sve kolodvore (Novi Dvori, Luka, Veliko Trgovišće i

Zabok), te upute za rukovanjem simulatorom. Simulatar ostaje u trajnom vlasništvu

naručitelja za potrebe periodičnog školovanja osoblja.Također izvođač je dužan isporučiti

računalo za školovanje osoblja održavanja, računalo za predavača s video projektorm koji

ima mogućnost prikaza identične slike s računala za obuku.

d) Najmanje šest djelatnika Naručitelja izvođač je dužan školovati za procedure povrata

informacije s registratora događaja.

e) Školovanja moraju biti održana na hrvatskom jeziku ili uz prisutsvo prevoditelja

angažiranog od strane Izvođača.

3.3. TESTOVI PO DOVRŠETKU I PREUZIMANJE

Testove po dovršetku Radova je moguće provoditi odvojeno, odnosno posebno za

građevinski podsustav, za elektro-energetski podsustav i posebno za prometno-

upravljački i signalno-sigurnosni podsustav.

3.3.1. Testovi po dovršetku Radova na pruzi

a) Testovi po dovršetku Radova na novoizgrađenim kolosijecima u svrhu uspostave prometa

u režimu pokusnog rada. Za vrijeme pokusnog rada Izvođač zadržava isključivu kontrolu

ali dopušta Naručitelju korištenje kolosijeka. Ovaj promet na kolosijeku se proglašava

privremenom mjerom u skladu s člankom 10.2 [Preuzimanje Dijela Radova].

b) Testovi po dovršetku Radova na pruzi u svrhu izdavanja Potvrde o preuzimanju u skladu

sa člankom 10. Ugovora – Preuzimanje o strane Naručitelja.

3.3.1.1. Testovi po dovršetku Radova na pruzi otvorenoj za redovan željeznički

promet

a) Testove po završetku radova na kolosijeku ili njegovom dijelu, a koji je namijenjen za

redovan željeznički promet, će se provoditi nakon završenih radova na pojedinoj

poddionici (uključujući i radove prilagodbe postojećih ŽCP-a) te nakon završenih radova

na postavljanju privremenih građevina.

b) Testove po završetku radova na pojedinoj poddionici pruge odnosno dijelu kolodvora

(uključujući i radove prilagodbe postojećih ŽCP-a) te nakon završenih radova na

postavljanju privremenih građevina potrebno je provesti u vremenu odobrenih zatvora

pruge odnosno prije početka odvijanja redovnog željezničkog prometa.

137

c) U svrhu provedbe ovih testova Inženjer će, u suradnji sa predstavnikom Naručitelja,

organizirati odgovarajući pregled.

d) Izvođač je dužan, o završetku radova odnosno stjecanju uvjeta (u skladu sa uvjetima iz

projekta i ovim Tehničkim specifikacijama) za održavanje pregleda, pismeno obavijestiti

Inženjera i Naručitelja 7 dana unaprijed.

e) U privitku pisanoj izjavi o završetku određenih radova Izvođač je dužan dostaviti

Inženjeru na odobrenje svu potrebnu dokumentaciju predviđenu Zakonom o gradnji,

građevinskom dozvolom i ovim Tehničkim specifikacijama.

f) Sva potrebna ispitivanja na dan pregleda, a u svrhu uspostave sigurnog prometa vlakova,

će prethodno odrediti Nadzorni inženjer. Kod radova na postavljanju privremenih

građevina ista moraju minimalno uključivati ispitivanje probnim opterećenjem za što je, u

smislu osiguranja potrebnih sredstava, odgovoran Izvođač.

g) Završetak radova na pojedinoj poddionici pruge odnosno dijelu kolodvora (uključujući i

radove prilagodbe postojećeg ŽCP-a) te radova na postavljanju privremenih građevina

Izvođač i Nadzorni inženjer su dužni konstatirati sastavljanjem Zapisnika, sastavni dio

kojeg je i izvještaj o izvršenim radovima, te upisom u Građevinski dnevnik.

h) Sve eventualne troškove nastale zbog neurednog odvijanja prometa, a koji su posljedica

nezadovoljenja traženih uvjeta na pregledu od strane Izvođača, snosi Izvođač.

3.3.1.2. Testovi po dovršetku Radova na pruzi u svrhu uspostave pokusnog rada

a) Testove po završetku Radova na novoizgrađenim kolosijecima u svrhu uspostave prometa

u režimu pokusnog rada, je moguće provoditi za svaku poddionicu pruge Zaprešić -

Zabok posebno, uključujući kolodvore.

b) Testove po završetku Radova na novoizgrađenim kolosijecima u svrhu uspostave prometa

u režimu pokusnog rada, je moguće provoditi odvojeno za pojedine strukturne podsustave

i to:

- Testovi po dovršetku radova na građevinskom i elektroenergetskom podsustavu na

pojedinoj poddionici:

I. kolodvor Zaprešić (isključivo) – kolodvor Novi Dvori (uključivo),

II. kolodvor Novi Dvori (isključivo) – kolodvor Luka (uključivo),

III. kolodvor Luka (isključivo) – kolodvor Veliko Trgovišće (uključivo),

IV. kolodvor Veliko Trgovišće (isključivo) – kolodvor Zabok (uključivo),

- Testovi po dovršetku radova na prometno upravljačkom i signalno sigurnosnom

podsustavu na pojedinoj poddionici:

I. kolodvor Zaprešić (isključivo) – kolodvor Novi Dvori (uključivo),

II. kolodvor Novi Dvori (isključivo) – kolodvor Luka (uključivo),

III. kolodvor Luka (isključivo) – kolodvor Veliko Trgovišće (uključivo),

IV. kolodvor Veliko Trgovišće (isključivo) – kolodvor Zabok (uključivo),

138

c) U slučaju provedbe pokusnog rada, na svakoj poddionici posebno, Izvođač je dužan uzeti

u obzir cijelu dionicu Zaprešić - Zabok i u tu svrhu završiti sve potrebne radove u cilju

uspostave pokusnog rada na pojedinoj dionici.

d) U svrhu provedbe Testova po završetku Naručitelj će, na temelju zahtjeva Izvođača i

odobrenja Inženjera, organizirati odgovarajući interni tehnički pregled.

3.3.1.2.1. Interni tehnički pregled

a) Interni tehnički pregled provodit će se sukladno zahtjevima iz čl. 68 Zakona o sigurnosti i

interoperabilnosti željezničkog sustava (NN br.82/13, 18/15, 110/15) i čl. 147 Pravilnika

o tehničkim uvjetima za sigurnost željezničkoga prometa kojima moraju udovoljavati

željezničke pruge (NN br. 128/08).

b) Izvođač je dužan, o završetku svih radova odnosno stjecanju uvjeta (u skladu sa

građevinskim dozvolama i ovim Tehničkim specifikacijama) za održavanje internog

tehničkog pregleda, obavijestiti Inženjera i Naručitelja 21 dana unaprijed.

c) U svrhu održavanja internog tehničkog pregleda Izvođač je dužan Inženjeru ispostaviti

pisanu izjavu o izvršenim radovima, izjavu o provjeri podsustava i zahtjev za provedbu

internog tehničkog pregleda.

d) Pisanu izjavu sa svim potrebnim prilozima je potrebno sastaviti u skladu sa Pravilnikom o

sadržaju pisane Izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine

NN br. 43/14.

e) Izjavu o provjeri podsustava (građevinskog, elektroenergetskog i prometno-upravljačkog

i signalno-sigurnosnog podsustava) je potrebno sastaviti u skladu sa čl. 50 i Prilogom 5

Zakona o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava (NN br.82/13, 18/15,

110/15).

f) Prilog pisanim izjavama Izvođača iz stavaka d) i e) ove točke, a vezano na pojedini

infrastrukturni podsustav su posebno i:

- Isprave kojima se dokazuje uporabljivost ugrađenih građevnih i ostalih proizvoda,

certifikate o stalnosti ugrađenih proizvoda i opreme, dokaze kvalitete (rezultata

ispitivanja, zapisa o provedenim procedurama i kontrole kvalitete i sl.) i dokaze

uporabljivosti;

- Izvještaji nezavisnog tijela za ocjenjivanje sukladnosti (prijavljenog tijela, engl.

Notified Body, odnosno imenovanog tijela, engl. Designated Body) za svaki element

(kod prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava uključujući i

prometno upravljački i signalno sigurnosni softver („interlocking“ softver));

- Potvrde da se pojedini uređaji i elementi željezničkih podsustava mogu nesmetano

ugrađivati i primjenjivati na HŽ prugama ukoliko nisu još objavljeni u Službenom

vjesniku HŽ Infrastrukture (Pravilnik HŽI-215);

- Izvješća o provedenom tvorničkom pregledu, izvršenim ispitivanjima sklopova i

elemenata (skretnice, signalno-sigurnosni uređaji, telekomunikacijski kablovi,

elementi i oprema kontaktne mreže, transformatori, mjerni transformatori, rastavljači

itd.) prije isporuke,

139

- Izvještaji o provjeri slobodnog profila te ispis rezultata mjerenja parametara

kolosijeka i konaktne mreže mjernim vlakom;

- Mjerno-ispitne liste i ispitne protokole za pojedini infrastrukturni podsustav odnosno

njegov dio;

- Izvještaj o instalacijskom ispitivanju (za signalni i napojni kabel, skretničke i

isklizničke postavne sprave, induzi balize AS uređaja, skretnice i iskliznice,

telekomunikacijski sustav, sučelja prema kolodvoru Zapresic, napojne uređaje,

željezničko cestovne prijelaze, sustav električnog grijanja skretnica);

- Instalacijsko izvješće za glavne signale, manevarske signale, predsignale, prostorne

signale, granične kolosiječne signale, brojače osovina, sustava električnog grijanja

skretnica;

- Integracijski izvještaj za napojni uređaj, elektronički automatski pružni blok,

željezničko cestovne prijelaze, sučelja prema kolodvoru Zaprešić, induzi balize AS

uređaja, kolodvorski ESSU

- Izjava Inzenjera o mogućnosti uključenja prometno-upravljačkog i signalno-

sigurnosnog podsustava u pokusni rad;

- Tehničku dokumentaciju proizvođača o funkcioniranju i načinu korištenja uređaja i

postrojenja;

- Priručnik/ Upute o funkcioniranju i rukovanju te upute za održavanje;

- Potvrde o uspješno provedenom školovanju radnika HŽI;

- Sve ostalo u skladu sa zahtjevom Inženjera.

g) Tamo gdje se to zahtjeva ovim Tehničkim specifikacijama Izvođač je dužan organizirati i

tvornički pregled, u prisutnosti Inženjera i Naručitelja, ispitati predviđene uređaje,

sklopove i elemente prije isporuke (skretnice, signalno sigurnosni uređaji,

telekomunikacijski kablovi, transformatori, mjerni transformatori, rastavljači, prekidači i

odvodnici prenapona za oba naponska nivoa, 110 i 25 kV itd). Sve troškove ispitivanja

snosi Izvođač.

h) Naručitelj će, u svrhu obavljanja internog tehničkog pregleda, u roku od 14 dana od

dostave urednog zahtjeva Izvođača ovjerenog od strane Inženjera te izvješća Nadzornog

inženjera o izvedenim radovima, osnovati Povjerenstvo te obaviti interni tehnički pregled.

Naručitelj ima pravo, u svrhu ispitivanja zahtjeva kvalitete utvrđenih glavnim projektom i

ovim Tehničkim specifikacijama, provesti sva kontrolna ispitivanja koja smatra

potrebnim.

i) O obavljenom internom tehničkom pregledu Naručitelja sastavit će se Zapisnik. Zapisnik

će sadržavati i eventualne nedostatke u pogledu izvedenih radova odnosno zahtjeva

kvalitete ili bilo koje druge nedostatke za koje će se odrediti rok za njihovo otklanjanje.

Izvođač je iste dužan otkloniti u navedenom roku.

j) Naručitelj će, u svrhu obavljanja ponovljenog internog tehničkog pregleda, u roku od 7

dana od dostave urednog zahtjeva Izvođača ovjerenog od strane Inženjera, obaviti

ponovljeni pregled.

k) Nakon uspješno provedenog internog tehničkog pregleda pojedinog strukturnog

podsustava Naručitelj će, od Agencije za sigurnost željezničkog prometa, zatražiti

Odobrenje za puštanje u uporabu te prijaviti pokusni rad građevinskog i

elektroenergetskog podsustava odnosno, po potrebi, prometno upravljačkog i signalno

sigurnosnog podsustava.

140

3.3.1.2.2. Pokusni rad

a) Pokusni rad građevinskog i elektroenergetskog podsustava može, u slučaju ranijeg

završetka radova i potreba daljnjeg izvođenja, biti proveden prije pokusnog rada

prometno upravljačkog i signalno sigurnosnog sustava.

b) Pokusni rad građevinskog i elektroenergetskog podsustava provodit će se u skladu sa čl.

143. Zakona o gradnji i zahtjevima iz glavnog projekta. U svrhu prijave pokusnog rada

građevinskog i elektroenergetskog podsustava Izvođač je dužan izraditi:

- plan i program ispitivanja temeljnih zahtjeva za građevinu u tijeku pokusnog rada

- plan i program ispitivanja zadovoljavanja uvjeta priključenja građevine na

energetsku infrastrukturu, ako je sukladno posebnom propisu određen posebnim

uvjetima. Posebnim uvjetima nije predviđen pokusni rad za priključak na

elektroenergetsku mrežu. Za priključak je potrebno dostaviti, između ostalog,

„potvrdu o ispravnosti električnih instalacija“, a sve prema izdanoj PEES i

Ugovoru o priključenju

- usporedne vrijednosti parametara koji se ispituju u pokusnom radu i vrijednosti

tolerancije

- predviđeni završetak pokusnog rada.

c) Pokusni rad prometno upravljačkog i signalno sigurnosnog podsustava provodit će se u

skladu sa čl. 51. Zakona o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava (NN br.

82/13, 18/15, 110/15). U svrhu prijave pokusnog rada prometno upravljačkog i signalno

sigurnosnog podsustava Izvođač je dužan izraditi svu potrebnu dokumentaciju definiranu

u točki 3.3.1.2.1. Interni tehnički pregled odnosno svu ostalu dokumentaciju koju

zahtijeva Agencija za sigurnost željezničkog prometa.

d) Odvijanje prometa za vrijeme pokusnog rada treba organizirati u skladu s:

- Pravilnikom o načinu i uvjetima za sigurno odvijanje i upravljanje željezničkim

prometom (NN br. 107/16) i

- Pravilnikom o signalima, signalnim znakovima i signalnim oznakama u

željezničkom prometu (NN br. 94/15)

e) Po završetku pokusnog rada Izvođač je dužan izraditi izvješće o provedenom pokusnom

radu.

f) Izradu cjelokupne dokumentacije, provedbu ispitivanja kao i sve troškove vezane uz

pokusni rad (ispitivanja i mjerenja navedena u općim knjigama glavnog projekta, izrade

izvješća i sve ostale eventualne troškove koji proizlaze iz potrebe pripreme, organizacije i

provedbe pokusnog rada) provodi odnosno snosi Izvođač radova.

3.3.1.3. Testovi po dovršetku Radova na pruzi u svrhu izdavanja Potvrde o

preuzimanju

a) Nakon uspješno provedenih internih tehničkih pregleda svih podsustava (građevinskog,

elektroenergetskog, prometno upravljačkog i signalno sigurnosnog) na dionici pruge

Zaprešić – Zabok (uključujući kolodvore, te odgovarajuće veze prema susjednim

kolodvorima) Izvođač je dužan Inženjeru ispostaviti pisanu izjavu o izvršenim radovima i

zahtjev za provedbu tehničkog pregleda.

141

b) Prije tehničkog pregleda za uporabnu dozvolu, potrebno je izvršiti probna mjerenja buke

za projektiranu brzinu te ukoliko ista pokažu da nije potrebna izgradnja zidova za zaštitu

od buke, ista se može izdati bez ograničenja navedenih na pojedinim dionicama pruge.

Za osiguranje kvalitete predmeta nabave Izvođač je po završetku izvođenja radova

obvezan provesti probna mjerenja buke pružnog prometa na mjernim mjestima

odabranim prema pravilima struke na preporuku ponuditelja i uz suglasnost naručitelja,

tijekom dana, večeri i noći u smislu i izrađenom Elaboratu zaštite od buke oznake

projekta M3-7320-EZB, svibanj 2014. Naručitelj će staviti na raspolaganje odabranom

ponuditelju sve podatke o prometu kojima raspolaže, a koji će ponuditelju biti potrebni za

provedbu mjerenja. Obaveza je ponuditelja osigurati svu potrebnu opremu i sve ostale

preduvjete za provedbu mjerenja buke.

Mjerenje buke i brojanje pružnog prometa (za putničke i teretne vlakove) mora se

ponoviti minimalno tri puta na istom mjernom mjestu u svako doba dana, večeri i noći te

uz obaveznu provedbu mjerenja tijekom subote i nedjelje.

Probna mjerenja buke kao i način izrade i sadržaj nalaza o obavljenom mjerenju mora biti

usklađen sa Zakonom o zaštiti od buke (NN br. 30/09, 55/13, 153/13, 41/16), Pravilnikom

o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN br.

145/04) te direktivom 2002/49/EZ o procjeni i upravljanju bukom iz okoliša.

Obavljanje stručnih poslova zaštite od buke propisano je Pravilnikom o uvjetima glede

prostora, opreme i zaposlenika pravnih osoba koje obavljaju stručne poslove zaštite od

buke (NN br. 91/07) te ih Izvođač mora osigurati (akreditacija gospodarskog subjekta

prema normi HRN EN ISO/IEC 17025) te sva mjerenja potrebno je provesti korištenjem

mjerne opreme umjerene u HRN EN ISO/IEC 17025 akreditiranom laboratoriju za

mjerila zvuka.

Dokaz o obavljenim probnim mjerenjima buke, odnosno elaborat o provedenom mjerenju

buke uvjet je za ishođenje uporabne dozvole građevine. Zbog toga je Izvođač dužan

Naručitelju dostaviti Izvještaj o obavljenom mjerenju buke, i to tiskanom obliku (3

primjerka) i elektroničkom obliku (1 primjerak), čime Izvođač prenosi sva autorska prava

na Naručitelja kao vlasnika gore navedene dokumentacije.

Napomena: Dokument na elektroničkom mediju mora biti: tekst u doc ili xdoc formatu i

PDF-u, tablice u excel formatu i PDF-u, nacrti u formatu ACAD i PDF-u, simulacije i

grafikoni u formatu .RSL, .RSX i PDF. Grafički prikazi na kartama moraju biti u mjerilu

1:25.000, a prikazi detalja u odgovarajućim mjerilima.

c) Zahtjev Izvođača sa pisanom izjavom i svim potrebnim prilozima je potrebno sastaviti u

skladu sa točkom 3.3.1.2.1. c) i d) ovih Tehničkih specifikacija.

d) Naručitelj će, u roku od 7 dana od dostave urednog zahtjeva Izvođača ovjerenog od strane

Inženjera te završnog izvješća Nadzornog Inženjera o izvedenim radovima, sukladno čl.

137 Zakona o gradnji, podnijeti zahtjev za izdavanje uporabne dozvole.

e) Nadležno upravno tijelo RH koje je izdalo građevinsku dozvolu će u roku od trideset (30)

odnosno petnaest (15) dana od dana primitka urednog zahtjeva za izdavanje uporabne

dozvole, u skladu sa Zakonom o gradnji, obaviti tehnički pregled građevine, sukladno

Pravilnikom o tehničkom pregledu građevine (NN br. 108/04).

f) O obavljenom tehničkom pregledu sastavit će se Zapisnik. Zapisnik će sadržavati i

eventualne nedostatke u pogledu izvedenih radova odnosno zahtjeva kvalitete ili bilo koje

142

druge nedostatke za koje će se odrediti rok za njihovo otklanjanje. Izvođač je iste dužan

otkloniti u navedenom roku.

g) Naručitelj će, u svrhu obavljanja ponovljenog tehničkog pregleda, u roku od 7 dana od

dostave urednog zahtjeva Izvođača ovjerenog od strane Inženjera, ispostaviti zahtjev za

obavljanje ponovljenog tehničkog pregleda.

h) Nadležno upravno tijelo (Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja) će izdati

uporabnu dozvolu u roku od osam dana (8) od dana obavljenog tehničkog pregleda ako je

utvrđeno da je građevina izgrađena u skladu sa građevinskim dozvolama.

i) Inženjer i Izvođač trebaju biti svjesni gore navedenih procedura određenih hrvatskim

zakonima i pravilnicima te u Vremenski plan predvidjeti odgovarajući period za njihovu

provedbu.

j) Uspješna provedba tehničkog pregleda, izdavanje uporabne dozvole od strane

Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja te Odobrenja za puštanje u uporabu svih

infrastrukturnih podsustava od strane Agencije za sigurnost željezničkog prometa, se

smatraju preduvjetima za izdavanja Potvrde o preuzimanju u skladu sa člankom 10.

Ugovora – Preuzimanje o strane Naručitelja.

3.3.2. Preuzimanje (Članak 10.1.)

3.3.2.1. Odobrenje Projekata izvedenog stanja

a) Prije konačnog preuzimanja Radova Izvođač mora Inženjeru dostaviti na odobrenje sve

projekte izvedenog stanja.

b) Projekti izvedenog stanja moraju biti izrađeni u skladu sa točkom 2.4.2.4. ovih Tehničkih

specifikacija.

3.3.2.2. Potvrda o preuzimanju

a) Nakon uspješno provedenih testova po dovršetku definiranih u točkama 3.3.1.3. Testovi

po dovršetku Radova na pruzi u svrhu izdavanja Potvrde o preuzimanju Inženjer će moći

izdati potvrdu o preuzimanju Radova ili dijela Radova.

b) Od dana izdavanja Potvrde o preuzimanju počinje teći Razdoblje obavještavanja o

nedostacima za Radove ili dijelove Radova.

3.3.2.3. Razdoblje obavještavanja o nedostacima

a) Razdoblje obavještavanja o nedostacima traje 24 mjeseca. Tijekom tog razdoblja Izvođač

treba osigurati pomoć i pružiti upute osoblju Naručitelja o aktivnostima održavanja koje

Naručitelj smatra potrebnim.

b) U vremenu od Obračuna po dovršetku do izdavanja Potvrde o ispunjenju obveza odnosno

ovjere Okončane situacije sve dužnost Inženjera će obavljati Naručitelj.

143

c) Za cijelo vrijeme trajanja Razdoblje obavještavanja o nedostacima Izvođač je dužan

osigurati svu prateću opremu potrebne za praćenje rada pojedinog podsustava, voditi

evidenciju o greškama, hitno (unutar 48 sati) otkloniti sve nedostatke koji uzrokuju

poremećaje redovnog odvijanja prometa odnosno sve ostalo što je navedeno u ovim

Tehničkim specifikacijama za pojedini podsustav.

d) Ako se greške, koji uzrokuju poremećaj redovnog odvijanja prometa, ne poprave tijekom

razdoblja od 48 sati, Razdoblje obavještavanja o nedostacima će se produljiti za vrijeme

koje se kasnilo s popravkom.

opis predmeta nabave 1. tehniČki opis 4 · tijekom izvođenja radova na rekonstrukciji pruge kroz...

Documents