8/2/2019 Opina i grad Srebrenica

1/5

Opina i grad Srebrenica

POLOAJSrebrenica je gra i sjeite istoimene opdine smjetene u sjeveroistonom ijelu Bosne i

Hercegovine, unutar velikog zavoja srednjeg toka rijeke Drine. Pripada entitetu Republike Srpske.

Srebrenica obuhvata povrinu o oko 570 km2. Po popisu stanovnitva iz 1991. goine imala je oko 37

hiljaa stanovnika.Na istoku i jugoistoku granii sa susjenom ravom Srbijom, na krajnjem jugu saoptinom Viegra i Rogatica, na zapau sa optinom Milidi i na sjeveru sa optinom Bratunac.

HISTORIJA Da je ananji prostor opdine Srebrenica bio izuzetno zanimljiv za naseljavanje pokazuju

ostaci materijalne kulture. Puni procvat Srebrenica sa taanjim nazivom Domavijaje oivjela u III

stoljedu, kaa je imala oko 30.000 stanovnika, te je bila jeno o najvedih naselja u Evropi. Suedi prema

rimskoj geografskoj karti iz tog oba iri prostor oko Srebrenice se nazivao Argentarija - srebrenide, iz

ega je ustvari i nastalo ime ananjeg graa Srebrenica. Godine 1463. Srebrenica je potpala pod

viestoljetnu tursku upravu zajeno sa rugim ijelovima BiH u ijem sastavu ostaje sve o olaska

Austro-Ugarske 1878. godine. Po dolasku nove uprave na ovim prostorima obnavlja se rudarstvo i

oivljava eksploatacija mineralnih izvora ("Crni Guber"). Prvi svjetski rat, Srebrenici donosi destabilizaciju

i nova razaranja. U Drugom svjetskom ratu, Srebrenica je u potpunosti unitena. Nekoliko puta je

osvajana, o konanog osloboenja 11. marta 1945. godine. Kroz proces poslije ratnog oporavka

srebrenika privrea i rutvo su inamino napreovali, a svoj vrhunac je ostigla eveesetih goina

kaa je bila meu najrazvijenijim opdinama u Bosni i Hercegovini.

RELJEF U makroreljefnom pogleu, ananje osobine reljefa Srebrenice rezultat su jelovanja i uticaja

unutranjih i vanjskih sila i morfolokih procesa. S obziorm na geoloku grau, geotektonski sklop i

ralanjenost reljefa, na poruju Srebrenice mogu se izvojiti tri orografska tipa reljefa i to: dolinski,

brski i planinski. Svojom namorskom visinom, izgleom i nagibom zemljita, reljef je oluujude

jelovao na inamiku i razvoj privrenih preuzeda i razmjetaj stanovnitva Srebrenice. Cijelo poruje

Srebrenice predstavlja sliku naizmjeninog planinskog masiva, uskih rijenih olina i ravniarskog ijela

poruja Porinja. Onoto aje ra i izrazitu ljepotu ovim prejelima jeste ispresijecanost brojnim

vootocima, to uz bujnu umsku vegetaciju I ivotinjski svijet, ini ovo poruje iako povoljnim za

izletino-rekreativne aktivnosti. Reljef opdine Srebrenica je jean o najznaajnijih turistikih resursa

ovog prostora. Svojom izrazitom horizontalnom i vertikalnom ralanjenodu prestavlja izuzetno

ivopisan i jeinstven prostor u Bosni i Hercegovini. Njegov nastanak vezan je za srenji tercijer, praden

vulkanskom aktivnodu. U geomorfolokom pogleu izvajaju se vije reljefne cjeline i to: na krajnjem

jugu optine planinski pojas Suice koji obuhvata namorske visine o 700-1517 m (Zlovrh). Odlikuje se

krenjakim sastavom sa slabo razvijenom povrinskom hirografijom. U rugoj reljefnoj cjelini

preovladava brdsko-planinski reljef sa nadmorskim visinama od 300-1089 m. u kojem su izraeni

mnogobrojni usjeci, doline i kotline, koje su posebno interesantne za ljubitelje neprikosnovenih pejzaa.

Opdina Srebrenica spada u prirodnu regiju rudnih planina.

8/2/2019 Opina i grad Srebrenica

2/5

KLIMA Poruje Srebrenice pripaa tipu umjerenokontinentalne klime pri emu postoje i oreene

specifinosti klime uzrokovane reljefom, poloajem i rugim prirono.geografskim olikama. Planinsko

poruje olikuje se svjeim i kratkim ljetom, a uim i snijegom bogatijim zimama, i redovnom

koliinom paavina tokom cijele godine. U niim prejelima o 450 m n.v. preovlaava umjereno

kontinentalna klima, a u viim pretplaninska. Zahvaljujudi ekolokoj ouvanosti ireg regiona, velikim

povrinama po umama i panjacima ominira ugoan osjedaj za boravak i rekreaciju. Srenja goinja

temperatura zraka iznosi od 7 do 11C. Najtopliji mjesec je juli, a najhladniji mjesec je januar. Zimski

perio je karakteristian sa izraenim paavinama u viu snijega, gje u vioj planinskoj zoni srenji

goinji broj ana sa snijenim pokrivaem ebljine o 30 cm, traje oko 90 ana, to pogouje zimskoj

sportskoj rekreaciji.

VODEHirografski objekti Srebrenice su razliiti po nastanku, veliinama i imenzijama, kao i po fizikim

i hemijskim svojstima. Na poruju Srebrenice prisutni su brojni hiroloki objekti, koji imaju razvojnu i

ekoloku funkciju, a ini ih vie manjih rijeka i vootoka, stotinujeno izvorite pitke voe i etreset

osam mineralnih izvora. Opdina Srebrenica odlikuje se izuzetno bogatim i raznovrsnim hidrografskim

vrijenostima. Drina je najvedi tok u junom pograninom ijelu opdine. Njene estetske atributeturistike privlanosti ine: ista zelenkasta boja voe, velika provinost i bogatsvo ribljim fonom.

Rijeka Drina je posebno atraktivna za vie vrsta sportova kao to su: kajakatvo, splavarenje, plivanje i

sportski ribolov. Posebnu ambijentalnu, sportsko-rekreativnu vrijednost ima jezero Perudac, nastalo

pregraivanjem Drine ko Perudca. Jezero se prostire kanjonom sve o Viegraa, uine oko 40 km,

plovno je cijelom uinom, to omogudava turistima plovibu izmeu nacionalnog parka Tara (Srbija) i

lovita Suica sa mogudnostima fotosafarija i rijetkih oivljaja iz netaknute priroe. Planina Suica

prema koritu rijeke Drine i jezeru Perudac zavrava vertikalnim liticama ubine o 700 o 1000 m, koje

su izuzetno privlane za ljubitelje alpinizma i atraktivne za splavare po jezeru Perudac. Prostor opdine je

takoer karakteristian i sa mnogobrojnim planinskim rijekama, potocima i izvoritima kao to su: Jaar,

Guber, Bijele vode.

RIJEKA JADARRijeka Jaar izvire u Zaklonu ko naselja Osmae, i tee kroz brsko-planinski io opdine

Srebrenica u uini o 35 km. Jugoistono o naselja Sudeska, naputa teritoriju opdine Srebrenica, na

granici sa opdinom Milidi. Pritoke rijeke Jaar na poruju opdine Srebrenica su: Breanska Rijeka,

Rijeica, Pale I Brakovaka Rijeka.

RIBOLOV Povoljni hirografski uvjeti, mnogobrojni rijeni tokovi, rijeka Drina,jezero Perudac sa bogatim

i raznovrsnim ribljim fondom prestavljaju izvanredne ribolovne revire za sve vrste ribolova. Zahvaljujudi

ouvanom gornjem toku rijeke Drine, jezero Perudac i srenji tok su ekoloki isti, to pogouje

raznovrsnosti ribljeg fonda. O voama i ribljem fonu na prostoru opdine Srebrenica brine se

sportskoribolovno rutvo Mlaica Srebrenica. Osposobljeno je za ouvanje voenih povrina i uzgoj

ribljeg fona. Ovlateni su za izavanje jenonevnih i vienevnih ozvola za pecanje, te pruanje

savjetoavnih usluga kao i turistikih voia iz oblasti ribolova.

8/2/2019 Opina i grad Srebrenica

3/5

BANJA GUBER Nedaleko od Srebrenice, na 560 metara iznad razine mora je Guber, najpoznatiji

obnovljeni resort. Put do Guber naselja je uljepan s raskonom crnogorinom i bjelogorinom umom.

U blizini Gubera su izvori mineralne voe poznati irom regije zbog njihove ljekovitosti. Najpoznatiji izvor

je Crni Guber, ovdje je pitka voda u stalnoj temperaturi i strunjaci tvre a je lijek za mnoge bolesti.

Najedi tretmani ovom voom su umor, iscrpljenost, kone bolesti, reumatizam, multiplaskleroza, itd.

Svakodnevna konzumacija vode Crni Guber se preporua samo po nazorom lijenika. Prva banja je

izgraena neposreno poslije rugog Svjetskog rata za lijeenje ranjenika. Osamesetih goina

Srebrenica postaje prepoznatljivo banjsko klimatsko ljeilite izgranjom savremenijih objekata i

smjetajnih kapaciteta. Tokom posljenjih ratnih eavanja banjski kompleks je znaajno evastiran i

stavljen van upotrebe. U posljenje vrijeme zapoela je izgranja i aaptacija banjskih kapaciteta o

kojeg se oekuje a preraste u najsavremenije banjsko-klimatsko ljeilite u regionu.

FLORA I FAUNA Biljni pokrov u niim prejelima ini nisko raslinje i livae, koji prema viim namorskim

visinama prelaze u panjake, listopane i etinarske ume sa arealima Panideve omorike. Posebno

bogatsvo ovih prejela ini umsko vode i peurke, te livae i panjaci prekriveni ljekovitim biljem.

Povoljan biljni pokrov i ekoloki ista sreina pogoovali su opstanku mnogobrojnih vrsta visoke i niskeivljai kao to su srneda ivlja, ivlje svinje, mrki mevjed, divokoze, vukovi i dr.

LOV Izuzetno povoljna konfiguracuja zemljita, povoljni ekoloki uvjeti, raznovrsnost flore i faune

oprinjeli su ouvanju i razvoju vie lovnih revira na porudju opdine. Jedna o najatraktivnijih lovita

kako u Srebrenici tako i u BiH su zasigurno posebno lovite Suicai Javor. Posebno lovite Suica sa

izvanrenim lovnim i turistikim mogudnostima i optimalnim uslovima koje omogudava izvanrena flora,

bogato je skoro svim ivotinjskim vrstama. Vrsta ivljai koja je zastupljena u lovitu su: vuk, mevje,

divlja svinja, lisica, zec, srneda ivlja, ivlja maka i golub grivlja. U kanjonu naomak jezera Perudac

nalazi se i lovaka kuda sa esetak leajeva osposobljena za prihvat i boravak gostiju.

STANOVNITVO Po posljenjem slubenom popisu stanovnitva iz 1991. goine, opdina Srebrenica

imala je malo vie o 35 I po hiljaastanovnika, rasporeenih u 81 naselju. Poslije potpisivanja

Dejtonskog sporazuma opdina Srebrenica, u cjelini, ula je u sastav Republike Srpske. Danas opdina ima

negdje oko 20 hiljada stanovnika.

KULTURA U organizaciji opdine Srebrenica, NVO-a, Turistike organizacije, institucija kulture, sportskih

uruenja i r. Svake goine se o 27. maja o 4 juna u Srebrenici orava traicionalna kulturno-

sportska i privredna manifestacija "Dani Srebrenice".Bogata je kulturno-sportskim i zabavnim sarajima

meu kojima su: turniri u obojci, fubalu, koarci, stonom tenisu i ahu, uline trke, pozorine

predstave, maskenbali za jecu, karaoke ou, jeji festival, modna revija, promocije knjiga, smotra

folklora, motorijada, koncerti narodne i pop-rok muzike, koji pobuuju izuzetnu panju Srebreniana, ali

i mlaih iz susjenih graova i ire regije kao i Likovna kolonija koja je ugostila najpoznatije umjetnike iz

Bosne i Hercegovine, Srbije i Italije.

8/2/2019 Opina i grad Srebrenica

4/5

NASELJA Prouavano opdinsko poruje obuhvata osameset jeno naselje. Naseljena mjesta,

prostorno i aministrativno, pripaaju mjesnim zajenicama: Breani, Crvica, Gostilj, Kostolomci, Krnidi,

Luka, Orahovica, Osatica, Poravanje, Potoari, Raoevidi, Ratkovidi, Sase, Skelani, Srebrenica,

Skenerovidi, Sudeska, Toplica i Viogor.

GRAD SREBRENICA Na razvoj Srebrenice utjecali su prirodno-geografski I rutveno-geografski faktori Iomogudavali njen bru privredni razvoj. Industrija i rudarstvo su prije rata bili najrazvijenije privredne

jelatnosti. Zapoljavale su najvedi broj ranika i najvie uticale na sveukupan razvoj opdine. Poslije

industrije i rudarstva po broju uposlenih radnika slijedile su tercijarne jelatnosti (saobradaj, turizam,

zdravstvo i obrazovanje). U poslijeratnom periodu, sa aspekta broja zaposlenih, sektori privrednih

jelatnosti biljee pa, prije svega zbog unitenih privrenih preuzeda. Uposljenje vrijeme postie se

razvoj poljoprivredne proizvodnje, samostalnih zanatskih i samostalnih ugostiteljskih radnji i posebno

turizma. Razvoj turizma bi prestavljao osnovu razvoja privatnog sektora, koji moe efikasno izgraiti

kvalitetnu ponuu, otvoriti nova rana mjesta I na taj nain proiriti mogudnost zapoljavanja kvalitetnih

strunih karova. Na kraju se moe redi a turizam ima perspektivu naroito ukoliko se otklone svi

neostaci koji spreavaju a turistika jelatnost postane nosilac ekonomskog razvoja opdine. Sabogatstvom prironih I antropogenih resursa, izgraenom infrastrukturom i znaajnim smjetajnim

kapaitetima, Srebrenica bi mogla postati jeno o znaajnih turistikih sreita Bosne I Hercegovine.

Srebrenica bez sumnje spae u re najinteresantnijih poruja po svom bogatstvu i prirodnim

ljepotama. Rijetko se gje na poruju nae zemlje mogu nadi prironi i antropogeni resursi sa

izvanrenim osobinama i ragocjenostima kao u Srebrenici. To je poruje sa mnotvom pejzaa

prirone ljepote estetskog i umjetnikog oivljavanja priroe. Turistike resurse znaajne za buudi

razvoj turizma Srebrenice prestavljaju: Banja guber, kanjon rijeke Drine, jezero Perudac sa priobalnim

pojasom rijeke Drine, posebno lovite Suica I lovite Javor.

GENOCIDUruene srpske jeinice iz Srbije i sa poruja Bosne i Hercegovine, po komanom generala

Ratka Mlaida uz irektnu porku vojno-politikog rukovostva Savezne Republike Jugoslavije, 11. jula

1995. u prisustvu holandskih jedinica u sastavu UNPROFOR-a, osvajaju Srebrenicu i u roku od tri dana

ine stravian genoci na nevinim bonjakim civilnim stanovnitvom. Lokalno stanovnitvo nije imalo

mogudnost a prui obranu, jer je svo naoruanje, ouzeto 1993. goine, bilo usklaiteno ko UN

snaga. Istog dana ubijeno je na stotine civila i zapoela u novijoj historiji svijeta nezapamdena golgota

esetine hiljaa ljui. Deset hiljaa njih zauvijek de ostati bez traga u umama izmeu Srebrenice i Tuzle,

onosno Srebrenice i Klanja. Tamo su esetine masovnih grobnica i razbacane bonjake kosti,

posebno razasute lobanje na kojima se vide tragovi ubistva, kako su ljudi davljeni i klani. Nakon

srebrenikog genocia nita vie nije kao to je bilo ranije. Srebrenica de ostati krvavi peat vaesetog

vijeka. Na preliminarnom spisku ubijenih Srebreniana trenutno se nalazi 8372 imena, a 12000 ljudi sevoi kao nestalo. Naalost svakonevno se iskopavaju nove masovne grobnice, pa spisak sa ubijenim

srebrenianima svakonevno raste...

8/2/2019 Opina i grad Srebrenica

5/5

MEMORIJALNI CENTAR Srebrenica se nalazi pored regionalnog puta SrebrenicaBratunac, na

udaljenosti 5 km od Srebrenice. Memorijalni centar, spomen obiljeje i mezarje, otvorio je Bill Clinton,

bivi ameriki presjenik, 20. septembra 2003. godine. Centar je simbol genocia, straanja neunih i

najvedeg zloina poslije Drugog svjetskog rata u Europi. Na ovom mjestu se na svaku goinjicu 11. jula

orava komemorativni skup i enaza za neune rtve genocia, na kome pore lanova poroica

prisustvuju najvii evropski i svjetski zvaninici. Sastavni io centra je i spomen soba u kojoj se nalaze

fotografije i premeti poginulih rtava, koje su posjeovali u trenutku smrti.Memorijalni centar vri i

organizovan prihvat posjetilaca, grupa graana, uenika i stuenata koji ele a oaju poast rtvama.

Tako je i naa kola organizovala posjetu memorijalnom centru i grau Srebrenici u oktobru 2008.